Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog objavila je tendersku dokumentaciju za izbor izvođača radova na uređenju dijela obale uz magistralni put, odnosno za izgradnju šetnice od Bijele do Kamenara.
Riječ je o zajedničkom projektu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, koje je investitor sa 150.000 eura, dok će Opština Herceg Novi opredijeliti 140.000 eura.
Kako se navodi u glavnom projektu, projektovano je uređenje pješačke komunikacije – šetališta, koje obuhvata potez uz Jadransku magistralu, ukupne dužine 639,64 m, počev od skretanja za Bijelu, uključujući uređenje dijela slobodnih površina sa južne strane raskrsnice lokalnog puta za Bijelu, pa sve do mora, zatim postojeću pješačku stazu koja vodi do rta Sv.Neđelje, kao i dva postojeća proširenja u okviru trase.
Planirano je proširenje puta za pet parking mjesta, potrebe prilaza i nužnog zaustavljanja vozila interventnih ekipa u slučaju akcidentnih situacija (kola Hitne pomoći, vatrogasno vozilo i sl.) kao i rampa i parking mjesto za OSI.
Sve obrušene originalne djelove parapetnog zida biće potrebno vratiti na izvorno mjesto, poštujući originalnu tehniku zidanja.
Odluka o izboru najpovoljnije ponude, odnosno o poništenju postupka javne nabavke donijeće se u roku od 30 dana od dana otvaranja ponuda.
Ponude se mogu predavati neposredno u prostorijama agencije na Trgu Belavista ili preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu agencije, do 9. novembra. Rok važenja ponude je 60 dana od otvaranja.
Postavljanje prve iz serije opatijskih punionica električnih automobila na parkiralištu između Ičića i Ike počelo je ove sedmice.
Riječ je o prvoj dogovornoj tranši između Grada Opatije i HEP-a kojom će se do kraja godine postaviti još dvije punionice i to na Voloskom i u Ičićima.
U pripremi za iduću godinu je još 13 lokacija širom Opatije, kako bi se osigurala kvalitetna pokrivenost grada za sve traženije punionice električnih vozila.
Punjene električnih automobila će u prvoj fazi, sukladno važećoj odluci HEP-a, biti besplatno, javlja Grad Opatija.
Strateško je usmjerenje Grada Opatije poticati razvoj u skladu s ekološkom održivošću pa je tako i poticanje korištenja električnih vozila vrlo važno. Stoga, našim građanima kao i sve brojnijim gostima koji koriste električna vozila želimo omogućiti dostupnu i brzu uslugu, kazala je zamjenica gradonačelnika Opatije Vera Aničić prilikom obilaska radova.
Prva generacija studenata koja je upisala akademske 2017/18. godine studijski program Pomorska elektrotehnika na Pomorskom fakultetu Kotor Univerziteta Crne Gore je uspješno završila svoje školovanje u julu, odnosno septembru 2020. godine. Uvjerenje o završenim osnovnim akademskim studijama, STEPEN BACHELOR (BSc) POMORSKA ELEKTROTEHNIKA dobili su studenti: Luka Kovačević, Jugoslav Otašević, Dejan Nikolić, Ilija Knežević, Filip Kapičić, Damir Nesimi, Vasilije Lazović, Miloš Kršikapa, Nikola Popović, Marko Đurišić, Žarko Ninković, Bogdan Labović i Marko Banićević.
Luka Kovačević je završio ovaj studijski program kao najbolji student sa prosječnom ocjenom „B“ (9.49), a u decembru 2019. godine proglašen je za najboljeg studenta Pomorskog fakulteta Kotor za 2019/20. godinu.
Krajem šestog semestra su studenti završnih godina Pomorskog fakulteta Kotor započeli pripremu za budući poziv pomorca. To je podrazumijevalo pohađanje niza neophodnih obuka koje su studenti imali priliku da obave u Centru za obuku Pomorskog faklteta Kotor. Uporedo sa obukama studenti su imali priliku da prate korisne seminare vezane za prvi ukrcaj odnosno pripremu za tržište rada. Seminare koji omogućavaju studentima da se bolje pripreme za budući poziv i da shvate kako i na koji način treba da kontaktiraju poslodavce Pomorski fakultet Kotor organizuje već duži niz godina. Ove godine su uspješno održani seminari u saradnji sa gospodinom Jankom Milutinom, kapetanom duge plovidbe i predsjednikom Skupštine Udruženja Agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca i gospodinom Borom Lučićem, predstavnikom agencije Lucic Marine Services koja pripada Udruženju Agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca.
Nakon završetka kompletne procedure pripreme za prvi ukrcaj i dobijanja Uvjerenja o završenim osnovnim studijama već krajem jula naši, tada već bivši, studenti bili su spremni da se pođu na brod. Luka Kovačević nas je navikao da prednjači u svemu pa je takva situacija bila i ovog puta. Sredinom avgusta 2020. godine Luka je dobio priliku da se ukrca na brod kompanije MSC. Ukrcao se u Valensiji 20. avgusta 2020. godine. Prva ruta broda na koji se ukrcao je Španija-Italija-Malta-Španija-Brazil-Urugvaj i nazad i traje 55 dana. Kao pripravnik, koji ima obavezu da 12 mjeseci uči uz iskusnije i stiče praksu, Luka obavlja poslove asistenta oficira za elektrotehniku i njegove aktivnosti prvenstveno su vezane za kontrolu temperatura na rashladnim kontejnerima. Naglasio je da je veći dio radnog vremena posvećen obukama od strane iskusnog oficira elektrotehnike.
Luka posebno ističe da mu je studiranje na Pomorskom fakultetu Kotor veoma pomoglo budući da je tokom studija stekao mnoga teorijska i praktična znanja koja svakog dana primjenjuje i nadograđuje na brodu. Za period od skoro dva mjeseca, koliko je na brodu kompanije MSC, zadovoljan je u pogledu napredovanja u svojoj struci. Očekuje da će za preostali period kadeture steći još mnogo novih iskustava i vještina koje će mu pomoći da se pripremi za polaganje ispita za sticanje zvanja oficira za elektrotehniku.
Želimo Luki uspješno obavljanje kadeture, a našim ostalim svršenim studnetima da što prije dođu do prvog ukrcaja!
Zdravstvene vlasti u Crnoj Gori u srijedu su, mjesec i po nakon parlamentarnih izbora, označile masovna politička okupljanja kao razlog naglog širenja zaraze koronavirusa te su pozvale inspekcijske organe da kazne organizatore tih skupova.
Na sjednici Nacionalnog koordinacijskog tijela za zarazne bolesti (NKT) kojoj je prisustvovao i odlazeći premijer Duško Marković, zaključilo se da se od pojave koronavirusa u Crnoj Gori krizom upravljalo kvalitetno, te da je ta zemlja svojevremeno uspjela biti prva država u Evropi bez potvrđenih slučajeva infekcije.
„Visoka stopa u proteklom razdoblju rezultat je brojnih javnih skupova i drugih vidova kršenja epidemioloških mjera u vrijeme izbora i nakon njih, kao i kontinuiranih, neodgovornih i politikantskih negiranja i opovrgavanja postojanja virusa“, saopštno je nakon sjednice NKT-a.
Ocijenjeno je i da visoke stope infekcije u crnogorskom susjedstvu i u Evropi potvrđuju da je u zamahu novi, ozbiljan talas pandemije, a da trenutno “najveći izazov i epidemiološki rizik za crnogorske zdravstvene vlasti predstavlja organizovanje svadbi, rođendana i porodičnih proslava”.
„Nadležni organi zaduženi su da takve skupove spriječe, a da prostore u kojima se okupljanja organizuju zapečate i kazne odgovorne“, saopšteno je nakon sjednice NKT-a.
Ono što bode oči crnogorske javnosti je da je ovo prva reakcija NKT-a, tijela koje koje je oformila crnogorska Vlada u martu kako bi upravljalo odgovorom Crne Gore na pandemiju koronavirusa, na masovne skupove vlasti i opozicije održanih na sam dan izbora i sedam dana nakon toga.
Pojedinim skupovima su tada, podsjećaju mediji, prisustvovali i članovi NKT-a. U Podgorici,
je prema procjeni policije prisustvovalo 50 hiljada ljudi.
Također, indikativno je da niko od zvaničnika odlazeće vlasti nije osudio organizovanje “Patriotskog skupa”, dok je gradska vlast Podgorice, donijela odluku o zabrani održavanja skupa dan nakon što se održao.
U tom trenutku na snazi bila zabrana okupljanja više od 100 osoba na otvorenom javnom prostoru.
Ranije uoči izbora mjere zabrane okupljanja kršile su pristalice prosrpske opozicije koje su organizovale protestne šetnje nakon molitivi u crkvama Srpske pravoslavne crkve. Također, hiljade njih na ulicama su 30. avgusta slavile pobjedu opozicije na izborima.
Procjena je da je tih dana na crnogorskim ulicama bilo više od 100 hiljada građana ili petina ukupne crnogorske populacije.
Nakon izbora dnevni prosjek zaraženih koronavirusom u Crnoj Gori je oko 200, epidemiolozi su izračunali da je lokalna transmisija u nekim razdobljima bila veća nego u Bergamu na početku pandemije.
Epidemiolozi su najavili da bi se uskoro mogle uvesti restriktivne mjere Podgorici, gradu u kojem živi trećina crnogorskog stanovništva, koje podrazumijevaju zatvaranje ugostiteljskih objekata i uvođenje policijskog sata.
U posljednja 24 sata u Crnoj Gori je registrirano 192 novozaražena i potvrđena je smrt četiri osobe koje su bile pozitivne na Covid. Trenutno je 4043 aktivnih slučajeva infekcije, što je na 100 hiljada stanovnika 641.
Od početka panedemije od koronavirusa u Crnoj Gori umrlo je 217 stanovnika.
Zbog obilne količine kiše i velikog priliva vode, jakog-olujnog južnog vjetra, u četvrtak 15. oktobra su potencijalno moguće određene posljedice u centralnim, južnim i primorskim predjelima Crne Gore.
Direktorat za vanredne situacije MUP-a izdao je upozorenje nadležnima i građane pozivao da prilagode svoje aktivnosti najavljenoj meteorološkoj situaciji.
“Na osnovu informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, sjutra se očekuju jaka ciklonska aktivnost i nestabilne vremenske prilike sa kišom, povremeni pljuskovi sa grmljavinom i sa jakim, lokalno na udare olujnim južnim vjetrom.
U centralnim i južnim predjelima očekuje se obilna količina kiše. Intenzivne padavine i obilna količina kiše očekuju se naročito u popodnevnim i večernjim satima, a potencijalno su moguće kratkotrajne olujno-grmljavinske vremenske nepogode”, navode iz Direktorata.
Zbog obilne količine kiše i velikog priliva vode, jakog-olujnog južnog vjetra, ističu da su potencijalno moguće i određene posljedice u centralnim, južnim i primorskim predjelima.
“Svi nadležni subjeki sistema zaštite i spašavanja će za pomenuti period podići nivo operativne spremnosti za odgovore u ovakvim situacijama”, zaključuje se u saopštenju Direktorata za vanredne situacije MUP-a.
Hrvatski i talijanski znanstvenici udružili su snage kroz zajednički projekt SAPAS (Sigurno sidrenje i zaštita morske cvjetnice u Jadranskom moru) koji financira Europska unija s ciljem da očuvaju jadranske morske cvjetnice, odnosno livade Posedonije koje se još nazivaju plućima mora, piše Novi list.
Projekt se financira u okviru programa teritorijalne suradnje između Italije i Hrvatske te mu je glavni cilj kreiranje smjernica za očuvanje i poboljšanje statusa zaštite morskih cvjetnica Jadranskog mora kroz postavljanje sigurnih sidrišta, pilot projekta transplantacije i praćenje ukupnog stanja Posidonije. Riječ je o projektu čiji je voditelj i koordinator talijanska općina Monfalcone, a među partnerima su i Sveučilište u Rijeci te Javna ustanova Nacionalnog parka Kornati i hrvatska Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.
Navodeći kako je zaštita morskih cvjetnica poput Posidonije ili Oceanskog porosta (Posidonia oceanica) izuzetno važna za očuvanje čitavog ekosustava mora voditeljica projeta u ime riječkog Sveučilišta, prof.dr. Sandra Kraljević Pavelić, ističe da su morske cvjetnice, ponekad krivo nazivane algama, zapravo prave biljke, potpuno prilagođene životu pod morem.
Morske cvjetnice
One pripadaju istoj skupini biljaka, odnosno cvjetnicama jednosupnicama, kao palme, trave, lukovice i slično. Morske cvjetnice za razliku od algi imaju, kao i sve biljke, razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet. Oblikom i bojom listova podsjećaju na kopnene trave, stoga ne čudi da su u narodu poznate pod nazivom »morska trava«, kako se uostalom, nazivaju i u engleskom jeziku »seagrass«.
Livade morske cvjetnice Posidonia oceanica jedinstvena su staništa, izuzetno važna u životnim ciklusima mnogih životinja. U njoj se razmnožavaju, polažu jajašaca i skrivaju mnoge životinjske vrste, kao što su spužve, morske zvjezdače, mekušci te mnoge vrste riba, poput morskog konjića, pirke, kneza, škrpuna, brancina, orade, salpe i drugo. Procijenjeno je da u livadama Posidonije živi više od 400 biljnih i oko tisuću životinjskih vrsta. Prema tome, zaštita ove vrste ključna je za održavanje biološke raznolikosti Jadranskog mora, pojašnjava voditeljica projekta.
Projekt će trajati 30 mjeseci, a uz hrvatske okuplja i talijanske partnere među kojima su SELC Sociata Cooperativa, Nacionalni međusveučilišni konzorcij za morske znanosti, Konzorcij za privremeno upravljanje Regionalnim Prirodnim parkom Coastal dunes from Torre Canne to Torre San Leonardo te Konzorcij za koordinaciju istraživačkih djelatnosti u Venecijanskom lagunskom sustavu.
Dodajući kako je Posidonia oceanica endemska vrsta koja raste isključivo na području Mediterana, čiji je Jadransko more dio, prof.dr. Kraljević Pavelić kaže da se livade Posedonije djelovanjem čovjeka godinama sustavno degradiraju.
Ugožene livade
Zbog procesa fotosinteze rasprostranjena je do dubine dopiranja svjetlosti. U bistrijim morima možemo je pronaći do čak 40 metara. Zanimljivo je da livade morske cvjetnice djeluju i poput »filtera za vodu«. Zadržavaju čestice sedimenta, pijeska ili mulja, među svojim korijenjem i stabljikama, čime poboljšavaju bistrinu okolne morske vode. Procesom fotosinteze livade morskih cvjetnica imaju sposobnost pretvorbe velike količine ugljikovog dioksida u kisik.
Naime, procijenjeno je da jedan kvadratni metar livade može proizvesti čak 14 litara kisika dnevno. Fascinantan je podatak da jedan hektar livade Posidonije pretvara pet puta više ugljikovog dioksida u kisik, nego jedan hektar amazonske tropske šume. Stoga s pravom, livade Posidonije možemo nazivati plućima mora.
Međutim, te se livade najviše ugrožavaju sidrenjem, turizmom, različitim intervencijama na obali te koćarenjem i kaveznim uzgojem riba, čime se s nekih područja zauvijek uklonila ova vrsta. Stoga je cilj projekta postavljanje sidrišta sigurnih za okoliš, uspostava praćenja stanja livade Posidonie oceanice, izrada online platforme te pilot projekt transplantacije u uvalama koje su zbog različitih antropogenih utjecaja degradirane, najavljuje prof.dr. Kraljević Pavelić.
Te će se transplatacije obavljati na dvije lokacije koje se nalaze na talijanskoj strani Jadranskog mora, zaljev Panzano kod Monfalconea te Parco naturale regionale Dune Costiere od Torre Canne do Torre San Leonardo, kao i na hrvatskoj strani u uvali Kravljačica unutar Nacionalnog parka Kornati.
– Lokacije su odabrane uvidom u podatke prikupljene praćenjem stanja livade tijekom prethodnih godina, te je na temelju toga napravljena evaluacija postojećeg stanja. Kako bi se dugoročno zaštitilo ovo područje, u sklopu kampanje projekta, educirala bi se javnost o važnosti zaštite vrste te o načinima na koje se može spriječiti njezino daljnje uništavanje.
Kako i sam naziv sugerira, glavna stavka cijelog projekta je postavljanje sigurnih sidrišta na određene lokacije. Sidrišta sigurna za okoliš su sidrišta koja svojim boravkom u okolišu i samim postavljanjem rade minimalan utjecaj na okoliš. Postavljanjem sidrišta u uvali Kravljačica u Nacionalnom parku Kornati spriječilo bi se daljnje degradiranje livade, ali i očuvala livada, transplantirana unutar ovog projekta, navodi riječka znanstvenica.
Crnogorsko društvo ekologa završilo je petodnevno terensko istraživanje odraslih jedinki ribe kirnje u području budućeg zaštićenog područja u moru – Katič, od Skočiđevojke do Kraljičine plaže.
Da podsjetimo, velika kirnja je predatorska vrsta dna Sredozemnog mora. Zbog dugog, neobičnog, složenog životnog ciklusa i sporog trenda obnove populacija, izlov jedinki kraćih od 50 cm zakonom je zabranjen u Crnoj Gori. Ova vrsta je na tanjiru veoma cijenjena, spada u ribu A kategorije, što je jedan od glavnih razloga drastičnog opadanja brojnosti jedinki duž cijelog Mediterana, pa i kod nas.
Nastavljajući prošlogodišnja terenska istraživanja koja su bila fokusirana na mlađ kirnje, ove godine procijenjeno je stanje populacija odraslih jedinki. Po riječima lokalnih ribara i ronilaca, kirnja golema postala je jako rijetka u našem moru, što se posebno odnosi na odrasle, starije jedinke (život krnje može biti dug i do 40, 50 godina). Terensko istraživanje potvrdilo je riječi ribara, ali će precizni rezultati istraživanja biti objavljeni krajem godine. Ipak, treba pomenuti da nije zabrinjavajuća situacija samo u vezi sa kirnjom, a opisaćemo je riječima ronilaca koji su učestvovali u istraživanju: ,,More nikada nije bilo ovako pusto”.
U nekim zaštićenim područjima u Mediteranu populacije kirnji cvjetaju, zato što je njenu vrijednost na tanjiru nadmašila vrijednost ronjenja sa ovom vrstom, koja po pravilu nije stidljiva (osim u područjima koja su pod velikim ribolovnim pritiscima); naprotiv: krnja je veoma radoznala, pa dopušta čovjeku da osjeti kako je to biti oči u oči, ruku pod peraje, sa dijelom i nastavkom svakog od nas: divljinom.
Istraživanje je rađeno u saradnji sa NVO Green Home i NVO Mediteranskim centrom za ekološki monitoring, uz finansijsku podršku Fonda za kritično ugrožene ekosistme, u okviru projekta ,,Podrška lokalnoj zajednici u zaštiti i promociji potencijalnog zaštićenog područja u moru – Katič”, poručuju iz Crnogorskog društva ekologa.
Od posljednjeg presjeka stanja, laboratorije Instituta za javno zdravlje kao i druge laboratorije koje sprovode PCR dijagnostiku, završile su analizu 717 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je registrovano 193 novopozitivnih slučajeva infekcije.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda Kovid-19 pozitivnih pacijenata iz Tuzi, Berana (2) i Bijelog Polja, rođenih 1952, 1974, 1939. i 1938. godine, koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore (2), OB Berane i OB Bijelo Polje.
Uzorci novopozitivnih upućeni su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
108
Nikšić
34
Bar
23
Bijelo Polje
13
Berane
5
Pljevlja
4
Cetinje
2
Rožaje
2
Andrijevica
1
Kotor
1
U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak 138 pacijenta.
Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 4.043.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 14.461.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 208, od početka godine 217.
Aktivni slučajevi, oporavljeni i preminuli od početka juna po opštinama su prikazani u tabeli raspoređeni prema broju aktivnih slučajeva:
Većina europskih vlada je tijekom ljeta ublažila restriktivne mjere kako bi vratile u život svoja gospodarstva već pogođena velikim padovima i gubitkom radnih mjesta nakon prvog vala pandemije.
No povratak aktivnosti u normalu – od gužvi u restoranima do početka novih školskih godina – doveo je do velikog rasta broja novozaraženih na cijelom kontinentu.
Kafići i drugi ugostiteljski objekti zatvarani su među prvima pod novim restriktivnim mjerama, no širenje zaraze sada je ispit spremnosti vlasti da ostave škole otvorene i održe funkcioniranje zdravstvenog sustava.
Češka, europska zemlja s najvećim brojem zaraženih po glavi stanovnika, nastavu je preselila na internet i planira na teren poslati tisuće studenata medicine. Bolnice otkazuju zahvate koji nisu hitni kako bi se oslobodili kreveti.
“Nekad smo na rubu suza”, rekla je Lenka Krejcova, glavna medicinska sestra u bolnici Slany blizu Praga dok se opći odjel bolnice pretvara u odjel za oboljele koronavirusom.
Poljska je ubrzala obuku za medicinske sestre i razmatra otvaranje vojnih poljskih bolnica.
U isto vrijeme nastavu na internet seli i Moskva, a Sjeverna Irska zatvara škole na dva tjedna.
“Nemam nikakvih dobrih vijesti. Na rubu smo katastrofe”, kaže poljski imunolog Pawel Grzesiowski dok njegova država u srijedu bilježi rekordnih 6526 novih zaraza i 116 smrtnih slučajeva.
Nemoguć izbor
Velike europske ekonomije poput Njemačke, Velike Britanije i Francuske zasad se opiru pritiscima da zatvore škole jer je ta odluka tijekom proljeća dodatno otežala situaciju roditeljima koji su morali balansirati rad od kuće s brigom za djecu.
Političari u Njemačkoj razmatraju trebaju li produžiti školske praznike oko Božića i Nove godine kako bi se zaraza obuzdala, iako kritičari tvrde kako nema dokaza da su škole žarišta širenja virusa.
Nizozemska je u srijedu zatvorila kafiće i restorane, no ostavila je škole otvorenima.
Dnevni broj novozaraženih u Europi u prosjeku je 100 tisuća, što je trećina ukupnog svjetskog rasta broja novih slučajeva.
U tjednu do 11. listopada više od polovice slučajeva u Europi dogodilo se u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Rusiji i Španjolskoj, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije.
“To je zbrka, sinko moj, što da ti kažem? Doista ne znamo kako će to završiti”, kazala je jedna umirovljenica u Rimu.
Sjećanje na rat
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u srijedu bi trebao objaviti nove restriktivne mjere, a mediji pišu kako se razmatra policijski sat.
Pet najvećih francuskih gradova – Pariz, Marseille, Lyon, Touluse i Lille – već su pod strogim mjerama, sa zatvorenim kafićima i teretanama te restoranima koji rade pod strogom kontrolom.
“Policijski sat… to je izraz koji nismo čuli jako dugo”, rekao je umirovljenik Francis Boutry na pariškoj tržnici, prisjećajući se rata u Alžiru koji je trajao od 1954. do 1962. “Što možemo? Moramo nekako zaustaviti ovaj virus”.
Britanskog premijera Borisa Johnsona oporba poziva na novi “lockdown” na razini cijele Engleske, no on se zasad opire. Ondje raste broj hospitalizacija, pa se pripremaju poljske bolnice.
Vlasti u Kataloniji najavit će ili zatvaranje kafića i restorana ili drastičnu redukciju njihovog radnog vremena.
U Belgiji, državi s drugim najvećim brojem zaraženih po glavi stanovnika u Europi, bolnice moraju rezervirati četvrtinu svojih kreveta za zaražene covidom-19.
“Danas ne vidimo kraj tunela”, poručio je Renaud Mazy, direktor bolnice Saint-Luc u Bruxellesu.
Sa 748 novih slučajeva u Hrvatskoj je srušen rekord broja novooboljelih osoba. Preminule su četiri osobe. Rekord je postavljen i u Zagrebu, u kojem je potvrđeno 211 novih slučajeva.
U protekla 24 sata zabilježeno je 748 novih slučajeva pa je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas 3.210. Među njima je 441 pacijent na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 27 pacijenata. U protekla 24 sata testirano je 6.448 osoba.
Od 25. februara 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas je ukupno zabilježena 21.741 osoba zaražena novim koronavirusom, od čega 748 u protekla 24 sata.
18.197 osoba se oporavilo, od toga 308 u protekla 24 sata.
Dosad su preminule 334 osobe.
Do danas su ukupno testirane 372.683 osobe, od toga 6.448 u posljednja 24 sata.
