Još pet osoba preminulo je od posljedica koronavirusa u Crnoj Gori. Za posljednja 24 sata dijagnostikovano je 532 novopozitivnih slučajeva – 478 među građanima i 54 među turistima koji borave na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).
Četvoro preminulih bili su državljani Crne Gore – Bar (2), Kotor (1) i Budva (1), dok je jedan smrtni ishod stranog državljanina (Bosna i Hercegovina). Najmlađi preminuli bio star 65, a najstariji 92 godina.
Novozaraženi su registrovani u sljedećim opštinama:
Na sastanku Operativnog štaba za praćenje i suzbijanje epidemije Covid-19 na teritoriji Opštine Kotor koji je održan danas, naglašeno je da je Kotor grad sa najviše vakcinisanih građana u Crnoj Gori.
Naš grad je prvi po broju vakcinisanih u Crnoj Gori (skoro 10.000 građana). Prvu dozu vakcine primilo je 42 odsto punoljetnih građana, dok je drugom dozom vakcinisano 36 odsto.
Sa sastanka je apelovano na građane da poštuju mjere, koje se najprije odnose na nošenje maske, držanje distance i redovnu higijenu ruku, kao i da se vakcinišu kako bi zaštitili sebe i ljude oko sebe.
Takođe, upućen je i apel ugostiteljima da se pridržavaju odluke da gosti pokazuju sertifikat o vakcinaciji uz važeći lični dokument prilikom ulaska u ugostiteljske objekte.
Saopštenje iz kabineta predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića
Bazen u Institutu Dr Simo Milošević biće kompletno rekonstruisan, saopšteno je iz Opštine Herceg Novi. Prelazno rješenje do završetka rekonstrukcije bazena, kako su naveli, biće instalacija balona na bazenu na Škveru, što će vaterpolistima i plivačima omogućiti kontinuirani trenažni proces.
– Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta će u saradnji sa Upravom za sport Crne Gore i Opštinom preduzeti sve potrebne korake kako bi bazen u Institutu Dr Simo Milošević bio kompletno rekonstruisan, čime će ovo pitanje biti dugoročno riješeno – navodi se u saopštenju objavljenom na opštinskom sajtu.
Koraci i zadaci koje je potrebno preduzeti dogovoreni su na sastanku koji je održan u Institutu, a kojem su prisustvovali ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, direktor Uprave za sport Vasilije Lalošević, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, direktorica Instituta dr Marina Delić, predsjednik Vaterpolo plivačkog saveza Crne Gore Đuro Marić i selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Vladimir Gojković.
Sastanku je prethodio obilazak bazena, koji je trenutno van upotrebe, zbog nedavnog urušavanja krovne konstrukcije. Iz opštine podsjećaju da je krajem jula je u toku večernjih časova došlo do pucanja jedne od tri noseće grede, koja je za sobom povuka i ventilacione cijevi. Zbog havarije koja se desila, bazen u Institutu će duže vrijeme biti van upotrebe.
Prema riječima predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića, na sastanku je dogovoren red koraka koji će biti preduzeti u narednom periodu, kako od strane lokalne samouprave, tako i od državnih institucija. Katić je istakao zadovoljstvo činjenicom da je za rješavanje ovog problema istaknuta apsolutna podrška ministarke Bratić i Uprave za sport Crne Gore.
– Projektanti će u narednom periodu raditi na izradi idejnog rješenja i glavnog projekta, nakon čega ćemo konačno regulisati status bazena i u dugoročnom periodu imati to pitanje riješeno. Nakon završetka tih radova, na Vladi će sagledati kako i na koji način će projekat biti finansiran, kako bi pomogli Institutu kao firmi koja se nalazi u većinskom vlasništvu države – kazao je Katić.
Što se tiče prelaznog rješenja, dogovoreno je da Uprava za sport i Opština Herceg Novi pomognu u nabavci balona za bazen na Škveru.
– Do završetka rekonstrukcije bazena Instituta, Škver će biti privremeno rješenje za sve koji se bave vaterpolom i plivanjem, što je od iznimnog značaja posebno za djecu koja će trenirati tokom narednog zimskog perioda – istakao je.
Katić je pojasnio da, kako u budžetu grada postoje sredstva koja se odnose na troškove održavanja bazena, dio tih sredstava će biti preusmjeren za nabavku balona.
– Takođe, i Uprava za sport će odvojiti dio finansijskih sredstava za instalaciju balona, čime će finansijska konstrukcija po ovom pitanju biti zaokružena – dodao je.
U Nacionalnom parku Lovćen ponovo je aktivan požar na nepristupačnom terenu.
Načelnik Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje Miloš Ćećanović, za Cetinjski list je kazao da je požar jedino moguće gasiti iz vazduha.
“Pa smo prinuđeni da angažujemo tri helikoptera Vazduplovne jedinice Vojske Crne Gore. Danas ćemo ponovo instalirati bazen Direktorata od 12 kubika na Njegušima kako bismo skratili vrijeme za dejstvovanje helikoptera na nekolika minuta”, kazao je Ćećanović.
Dodao je da su se ekipe cetinjske Službe zaštite i spašavanja uputile u Cuce, u mjesto Trnjine, gdje je trenutno aktivan požar.
Direktorat za zaštitu i spašavanje pozvao je građane da iskoriste mogućnost prijavljivanja nastanka požara i počinilaca na broj 112 Operativno-komunikacionog centra Direktorata.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) opredijeliće 15 miliona eura za finansiranje rekonstrukcije puta od Tivta do plaže Jaz kod Budve.
Naime, kako je objavio šef EBRD-a za Crnu GoruJaap Spreyna Linkedinu, put će se iz sadašnje dvije razviti u četiri trake bulevarskog tipa i omogućiće lakšu i bržu vezu na najfrekventnijoj ruti u zemlji, povezujući dva ključna turistička grada na crnogorskoj obali, pišu Dnevne novine.
“Projekt će povećati otpornost putne mreže na klimatske promjene uvođenjem mjera otpornosti na klimu. To uključuje mjere za izbjegavanje erozije i klizišta, povećanje kapaciteta odvoda, jačanje nasipa, izmijenjeni dizajn mosta itd”, naveo je Sprey.
Rekonstrukcija podrazumijeva izgradnju 16 kilometara saobraćajnice s četiri trake sa 12 kružnih tokova, te paralelno postavljanje 15 kilometara dugog drugog cjevovoda za potrebe preduzeća Regionalni vodovod, između Jaza i ulaza u Tivat.
Podsjetimo, na tender Uprave za saobraćaj za rekonstrukciju magistralnog puta u saobraćajnicu bulevarskog tipa, na potezu od aerodroma Tivat do Jaza, stiglo je ukupno pet ponuda domaćih i inostranih kompanija.
Najjeftiniju je ponudila kineska kompanija China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) iz Pekinga koja traži 35,2 miliona eura, odnosno 42,59 milona eura s PDV-om. Druga povoljna ponuda takođe je kineska državne građevinske kompanije China State Construction Engineering Corporation (CSCEC), koja ima i domaće partnere među građevinskim kompanijama u Crnoj Gori.
Oni za taj posao traže 43,67 miliona eura odnosno 52,84 miliona s uračunatim PDV-om.
Konzorcijum firmi Green Line General Trading and Contracting i Salillari Limite d iz Kuvajta ponudio je cijenu od 47,06 miliona, odnosno 56,94 miliona eura s PDV-om. Konzorcijum koji čine autrijski Strabag i kompanija Bemax iz Podgorice za ove radove traži 48,48 miliona eura, odnosno 58,66 miliona s PDV-om. Najskuplja je ponuda turskog konzorcijuma kojeg čine kompanije ANT i Yuksel Insaat iz Ankare, a koja iznosi 67,07, odnosno čak 81,15 miliona eura s PDV-om.
Privodeći ovu ljetnju sezonu izvanrednom kraju, Portonovi će biti domaćin nezaboravnog događaja na Jadranu u nedjelju, 22. avgusta. Primorsko naselje u Bokokotorskom zalivu dočekaće goste na jedinstvenoj modnoj reviji dizajnerke Biljane Tipsarević i nastupu nagrađivane balkanske pop pjevačice Nine Badrić.
Ove dvije dame, obje u vrhu profesija koje predstavljaju, približiće nam najbolje od mediteranskog života u srcu Portonovog, čija arhitektura oduzima dah.
Jedna od najpoznatijih i najtraženijih srpskih kreatorki, Biljana Tipsarević je u centru pažnje ljubitelja mode još od 2012. godine kada je na 32. Beogradskoj nedjelji mode predstavila svoju prvu reviju. Poznata po svojim elegantnim i zavodljivim večernjim haljinama, Biljana će najbolje komade svoje ready-to-wear kolekcije prikazati publici u intimnoj i nesvakidašnjoj atmosferi.
Nina Badrić, cijenjena pjevačica i kantautorka iz Hrvatske, započela je svoju karijeru početkom 1990-ih i smatra se jednom od najuspješnijih balkanskih pop muzičarki. Prepoznata zbog svog glatkog, mekog vokala, Ninin glas će i ovog puta upriličiti romantičnu i spokojnu atmosferu, noseći publiku na rajske plaže Mediterana.
Događaj će početi modnom revijom od 20:30 do 21:30, praćen dugo očekivanim nastupom Nine Badrić od 21:30 do 23:30. Rezervacije se moraju izvršiti prije događaja.
Napomena: Događaj se organizuje uz poštovanje i pridržavanje svih preventivnih mjera za COVID-19 i nacionalne legislative koja je važeća u trenutku organizovanja. Posjetioci se ljubazno mole da se pridržavaju svih mjera i preporuka.
Broj poginulih u jakom zemljotresu na Haitiju porastao je na 2.189, povređeno je 12.268 ljudi, a desetine se i dalje vode kao nestali, saopštila je služba za civilnu zaštitu novi bilans potresa.
Zemljotres jačine 7,2 stepena po Rihteru uništio je više od 7.000 kuća i oštetio više od 12.000, ostavljajući bez domova oko 30.000 porodica.
Napetost raste zbog sporog dopremanja pomoći, na malom aerodromu u Le Kajeu na jugozapadu zemlje gomila ljudi okupila se juče ispred ograde kada je stigao avion sa humanitarnom pomoći, dok je pripadnik lokalne policije ispalio dva hica upozorenja kako bi rasterao grupu mladića.
Veliki broj ljutih gradjana čije su kuće srušene tražio je cerade kako bi obezbjedili privremena skloništa nakon što je tropska oluja Grejs donijela jaku kišu.
Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo afirmišu savezništvo sa SAD prihvatajući avganistanske izbeglice, piše danas briselski sajt Politiko (Politico).
Ovakva odluka Tirane, Skoplja i Prištine u vezi je sa nazadovoljstvom zbog zastoja u pridruživanju Evropskoj uniji, što čini da žele da dobiju naklonost Vašingtona.
Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija prvi su u Evropi saopštili da će pružiti privremeno utočište Avganistancima koji su se uputili ka SAD nakon što su talibani osvojili vlast u Avganistanu.
Studentski domovi su ispražnjeni za Avganistance koji stižu u Albaniju gdje bi prve izbjeglice trebalo da stignu danas, dok je Sjeverna Makedonija najavila da će odmarališta i hoteli biti dostupni. Kosovo je saopštilo da ima kapacitet da primi do 10.000 ljudi.
Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo nadaju se pridruživanju Evropskoj uniji, iako na tom putu i dalje postoje značajne prepreke. To je jedan od razloga zašto se u velikoj mjeri oslanjaju na svoj odnos sa SAD, navodi Politiko.
Tobi Vogel iz Savjeta za politiku demokratizacije smatra da su Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija “zemlje koje su najviše proamerički orijentisane u Evropi, možda i svijetu, kako u smislu raspoloženja naroda, tako i političke klase, bez obzira na administraciju koja je na vlasti u SAD”.
“Učiniće mnogo da ispune sve zahtjeve koje bi SAD mogle da imaju”, dodao je Vogel, prenosi Politiko.
Na scecni Atrijuma Buća u subotu, 21.avgusta, odigraće se pozorišna predstava “Petra” s početkom u 21:30h.
Ova predstava rađena je u produkciji Fakulteta savremenih umetnosti iz Beograda u adaptaciji i režiji Irfana Mensura.
Uloge tumače: Nina Ševaljević, Natalija Žugić, Jana Salamadić i Milica Jevremović.
Petra je melodrama sa elementima komedije kroz koju četiri glumice prikazuju porodični život nakon povratka jedne od tri sestre, o čijem razlogu i smislu odlaska se nije ništa znalo punih 9 godina. Komad prolazi kroz doživljaje četiri potpuno drugačije žene, sa potpuno različitim viđenjem života, suprotstavljenim težnjama i stavovima. Da li je Petra manipulatorka ili se iskreno kaje i vraća u porodični dom zbog svojih sestara i majke? Da li je odlazak bio neminovan i zašto konačni povratak nakon toliko godina “ćutanja”? Ko nosi krivicu, a ko oproštaj? Pitanja su na koja će pokušati da odgovori ovaj komad, dok će publika sama proceniti čije je viđenje najbliže istini i da li je istina ovde zaista bitna.
Cijena ulaznice je 7€, a broj mjesta je ograničen usled epidemiloške situacije. Više informacija možete dobiti pozivom na broj 069 342 799
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova (MVEP) osudilo je u srijedu odluku kotorske Skupštine o imenovanju javnog zimskog bazena u Kotoru “Zoran Džimi Gopčević”, čuvaru zloglasnog logora Morinj 1991. koji je ujedno bio jedan od najboljih crnogorskih vaterpolista svih vremena.
“Krajnje je neprihvatljivo da se javni objekt naziva po imenu čuvara zloglasnog logora Morinj 1991. godine. Takva odluka nije u duhu dobrosusjedskih odnosa koje gradimo s Crnom Gorom te će zasigurno imati posljedice na naše buduće odnose”, ističe MVEP u saopštenju.
Također izražava nadu da će nove vlasti Crne Gore “shvatiti kako ovakve odluke nisu pravi put za evropsku perspektivu Crne Gore, koja je do prije samo godinu dana izgledala neupitno”.
Zoran Gopčević bio je jedan od najboljih crnogorskih vaterpolista svih vremena. Osvojio je srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980. godine, a ima i europsko srebro i svjetsku broncu. No, t0kom devedesetih bio je zapovjednik straže u logoru Morinj, sabirnom centru pretežno za civile i malobrojne hrvatske branitelje s područja dubrovačke regije.
Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore usprotivilo se tome da bazen u Kotoru nosi ime Zorana Gopčevića.
“Zoran Gopčević sportaš, trener i sportski radnik, ima briljantan životopis i sigurni smo da nitko iz Boke ne može imati drugačiji stav po ovom pitanju. Razlog reagovanja Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore nije vezano za sportsku karijeru Zorana Gopčevića, već za njegov angažman kao zapovjednika straže u logoru Morinj 1991. godine”, saopštilo je Vijeće krajem jula.
Vijeće je istaknulo da je više logoraša u svojim ispovijedima apostrofiralo njegovo ime u negativnom kontekstu.
Također je poslalo prosvjedno pismo ministrici obrazovanja, znanosti, kulture i sporta te predsjedniku Općine Kotor, a obavijestili su i nevladine udruge te sve konstituente kotorske opštinske skupštine, “da još jednom provjere činjenice i ne kompromitiraju institucije koje predstavljaju pred domaćom i svjetskom javnošću koja bi donošenjem ovakve eventualne odluke svakako bila još jednom zgrožena kao i 1991.”.
Zatvoreni bazen do sada je nosio ime antifašiste Nikše Bućina, poginulog 1944. godine u borbi protiv četnika.