Projekt koji povezuje pomorsku baštinu Kvarnera s turizmom

0
Drvena barka-Malo-pomalo – foto: Kvarnerski.com

Na tragu projekata poput onog „Lošinjskim jedrima oko svijeta“, te „Mala barka“ još je jedan projekt koji povezuje pomorsku baštinu Kvarnera s turizmom.

Riječ je o projektu studenata koledža Edward Bernays na čelu s prof. dr. Romanom Lekić. Ideja je stvoriti simboličnu priču povezivanja s tradicijom i drugačiji pogled na Hrvatsku kao pomorsku zemlju, piše Novi list. Projekt je zamišljen kao dio EPK-a, no s obzirom na situaciju, prolongiran je. Govoreći o tome kako spojiti turizam i pomorsku baštinu, prof. dr. Lekić kazala je kako je doprinos ovog studentskog uratka u tome što će se nematerijalna pomorska tradicijska baština interpretirati i formulirati za turističke svrhe na jednoj suptilnijoj i višoj razini te će se pokazati kako se nematerijalna kulturna pomorska baština može uključiti u kulturno-turistički proizvod.

„Područje Kvarnera povezat ćemo kreativnim angažmanom turista i lokalnog stanovništva. To je, kako su je studenti nazvali, priča iz brodskih dnevnika gdje se povezuje tradicija jedrenjaka i znamenitih pomoraca Lošinja s pričom iz Povijesnog pomorskog muzeja u Rijeci gdje se čuva pojas za spašavanje s broda Charpatia.

Organiziranjem obnove starog drvenog broda po svim pravilima tradicije pa možda čak i izgradnje novog broda na tradicijski, starinski način u malim brodogradilištima na Lošinju i Kostreni povezat će se mještani i gosti u kreativnom radu. Porinuće broda trebalo bi se posebno obilježiti, zajedničkim slavljem domaćina i mještana s turistima i njihovim obiteljima koji su zajedno, kao tim, gradili brod. Tako bi se stvorio doživljaj za pamćenje. Uz učenje kako se može obnoviti stari drveni brod, tu imamo i tradicijski ples i pjesmu kojom se obilježava porinuće broda. Sastavni i neizostavni dio je i kulinarski program gdje će se spremati lokalni specijaliteti te umjetnički izričaj ukrašavanja broda. Zamišljeno je da se svi koji su sudjelovali na brodu uključe sa svojim »pečatom« odnosno potpisom ili simbolom na za tu priliku posebno napravljenom jedru, pojasnila je prof. dr. Lekić ovu ideju. Dodala je i kako bi turisti zajedno s domaćinima, inspririrani akcijom spašavanja broda Charpatia, mogli poslati simboličnu ritualnu poruku mahanja bijelim rupcima okrenuti prema moru u riječkoj luci uz brodske sirene koje će zvukom obilježiti ovaj ritualni čin. Da bi ovaj program imao i natjecateljski karakter, može se paralelno organizirati kreativna radionica i u brodogradilištu u Kostreni i u brodogradilištu na Lošinju“ – zaključila je voditeljica ovog projekta.

Nostalgija za zaboravljenom zavičajnom tradicijom

Potraga za autentičnosti danas je jedan od osnovnih motiva putovanja. Samim time, stvaranje turističke priče u mnogim je destinacijama temeljeno, uz ostalo, na ponovnom oživljavanju i prikazivanju tradicijskih sadržaja.

„To je istodobno nostalgija za izgubljenom ili zaboravljenom zavičajnom tradicijom i potreba da se ta ista tradicija, koja predstavlja identitet, osobnu kartu Kvarnera obnovi, nastavi, udovoljavajući i ljubavi prema rodnom kraju. Turisti neće posjećivati primorski prostor niti mjesta na kojima se nije održalo ništa od njihova tradicionalnog načina života i rada. A učenje starih zanata i obrta za vrijeme godišnjeg odmora možemo kategorizirati kao oblik kreativnog turizma osobito stoga što to može postati i hobi kojim se može baviti u slobodno vrijeme, koje se može poklapati i s vremenom godišnjeg odmora. U tom je kontekstu i svrha kreativnih radionica temeljenih na našim pomorskim tradicijskim običajima i baštini način poticanja kreativnosti. Kreativni odmor pojedincu omogućava da usvaja nova znanja, vještine i kompetencije koje ga čine različitim od drugih te mu se tako pruža prilika da se razvije kao osoba, da razvije svoju osobnost“ – kazala je prof. dr. Lekić ukazujući kako se na taj način produžuje sjećanje na destinaciju i čini ga se upečatljivijim, a razumijevanje lokalne zajednice lakšim.

Albanija produžila rok za Jadransko-jonski autoput

0
Jadransko jonski put

Albanija je za mjesec dana produžila rok za podnošenje ponuda na tenderu za izgradnju dionice Jadransko-jonskog autoputa dugačkog 115 km, saopštilo je ministarstvo infrastrukture.

Rok za izgradnju dionice autoceste od Albanije, sjevernog grada Milot do jugozapadnog grada Fier, produžen je do 28. oktobra, sa 28. septembra zbog krize Covid-19, saopštilo je ministarstvo prošle sedmice.

Ministarstvo je reklo da je odlučilo produžiti rok nakon procjene izuzetno teške situacije, stvorene ne samo u Albaniji već i širom svijeta zbog bolesti Covid-19 koja je direktno uticala na aktivnost komercijalnih subjekata.

Procijenjeni trošak projekta je oko 1,2 milijarde evra (1,4 milijarde dolara), objavilo je ministarstvo u objavi tendera objavljenog u julu.

Ugovor predviđa izgradnju, održavanje i preenos segmenta puta Milot – Thumana – Kashar – Luzi Vogel – Fier prema 35-godišnjem sporazumu o javno-privatnom partnerstvu (JPP).

Jadransko-jonski autoput, poznat i kao Plavi koridor, prostirat će se duž cijele istočne obale Jadranskog i Jonskog mora.

Na području Boke Kotorske 75 divljih deponija

0
Sa konferencije – foto B.M

Kotor i Tivat će imati problem, a to su golf tereni koje planira „Luštica Bay”, zato što se hemikalije koje će se koristiti na golf terenima apsorbuju i ulaze u podzemne vode, a zatim u bunare stanovništva, upozorila je Patricija Pobrić, predsjednica NVO „Naša Akcija” koja je partner na projektu „YOUth Drive”.

U okviru ovog projekta u četvrtak je na konferenciji u hotelu „Kataro” predstavljena analiza postojećeg stanja u oblasti zagađenja voda, a bilo je riječi i o upravljanju otpadom. Pobrić ističe da je rađena analiza stanja ilegalnih deponija na području tri bokeljske opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi,te da su građani slali fotografije, a volonteri i koordinatori izlazili na teren i mapirali ih.

-Našli smo 75 takvih lokacija. Uvrstili smo ih u jedan program sa tačkicama, kako bi imali GPS lokacije, i kako bi taj link mogli da naknadno da pošaljemo svim komunalnim preduzećima i onda da „trekujemo” kada se neka očisti. Tri lokacije smo očistili na Međunarodni dan čišćenja obale, tako da smo na mapi stavili tačkice zelene boje, jer smo ta tri odlagališta očistili. Komunalno Kotor doo juče je očistilo dionicu duž puta Kotor-Budva, gdje je dosta ilegalnih odlagališta, tako da smo i to „ozelenila” – kazala je Pobrić izrazivi nadu da će se uspostaviti saradnja sa komunalnim preduzećima Kotora, Tivta, i Herceg Novog kako bi se očistile svih 75 lokacija. Navela je i da su pojedina odlagališta blizu vodotoka i istakla da je planirano da se uzmu uzorci vode i ustanovi koliko odlagališta utiču na vodotoke.

Profesor Radoslav Udovičić, ekspert za zaštitu životne sredine, kaže da moramo sačuvati vazduh i klimu, prirodne ljepote i graditeljsko nasleđe i smanjiti potrošnju fosilnih goriva.

– Da bi sve to realizovali moramo se adekvatno brinuti o otpadu. Znači racionalno upravljanje otpadom, sanacija i ukidanje divljih deponija i reciklaža ambalažnog otpada. Težnja je da upravljanje otpadom bude što jeftinije, da imamo što manje deponovanja, odnosno jednog dana, spaljivanja. Veliki problem je i građevinski otpad koji je rudno bogatstvo, sirovina, a svaki iskop može se iskoristiti- rekao je Udovičić.

Voditelj projekta Lucija Kvesić saopštila je da kroz analizu stanja na terenu u hercegovačkoj županiji detektovano preko 200 divljih deponija, što je, navodi, dosta poražavajuće.

Projekat se realizuje u okviru Prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina-Crna Gora, i finansira ga Evropska unija. Projekat implementira Udruga za razvoj okoliša i kulturu Eko ZH, u saradnji sa partnerskom organizacijom NVO „Naša akcija” iz Crne Gore, sa sjedištem u Kotoru. Ukupna vrijednost projekta je 280.000 eura, od kojih EU finansira 230.000 eura.

Kolobarić: Ako ne bude ekologije duše, džaba sve

Iznoseći podatke na svijetskom nivou, saradnik na projektu Jozo Kolobarić naznačio je da u svijetu živi 7,5 milijardi ljudi, od čega 50 odsto živi u urbanim područjima.

– Ljudski učinci su klimatske promjene, zbog kojih gubimo obrise godišnjih doba, pa iz čizama ulazimo u japanke, dok su tablete za mentalno zdravlje najprodavaniji ljekovi. Sada imamo djelove svijeta gdje se uopšte ne može živjeti. To su činjenice. Za ekologiju je bitno mijenjanje vrijedonosnog sistema u glavi; ako ne bude ekologije duše, džaba sve, ocjenio je on dodavši da edukacija o potrebi razdvajanja otpada treba da počne od vrtića i osnovnih škola. Crna Gora ima dobru infrastrukturu i manje divljih deponija nego Bosna- kazao je Kolobarić.

/B.M./

U Herceg Novom ove sedmice boravilo oko 2100 turista

0
Herceg Novi -Šetalište Pet Danica – foto TO HN

U Herceg Novom ove sedmice je boravilo oko 2,1 hiljadu turista, 73 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja turista stranaca je 1,62 hiljade, a domaćih gostiju 474.

U domaćinstvima boravi 1,51 hiljadu gostiju, a u hotelima 585.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

U jednom danu više zaraženih nego u cijelom prvom valu epidemije

0
corona – foto vlada cg

Crna Gora u petak ima rekordna 344 nova slučaja koronavirusa, što znači da je jučerašnji broj oboljelih veći od ukupnog broja zaraženih u prvom valu epidemije kada su od sredine marta do početka maja registrovana ukupno 324 slučaja.

Crnogorski epidemiolozi upozoravali su da bi broj zaraženih na dnevnoj razini mogao narasti krajem sedmice, naročito u Podgorici gdje su covid centri posljednjih dana opterećeni posjetama građana, dok su kolone automobila čiji su vozači čekali testiranje bile dugačke nekoliko kilometara.

Upravo je polovina juče zabilježenih novih slučajeva iz glavnog grada Crne Gore, koji bi, ako se ovakav trend rasta broja oboljelih nastavi, mogao ući u „crvenu zonu“ što podrazumijeva uvođenje restriktivnih mjera poput zatvaranja ugostiteljskih objekata i uvođenja policijskog sata od 22 do 05.

Takve su epidemiološke mjere već dvije sedmice na snazi u tri grada, Nikšiću, Beranama i Andrijevici.

„Trenutno aktivnih slučajeva u Crnoj Gori je 3828, što je na 100 hiljada stanovnika 608 oboljelih“, saopštile su zdravstvene vlasti. Oni su saopštili da su preminule i tri osobe koje  su žrtve koronavirusa u posljednja 24 sata.

„Ukupan broj preminulih povezanih s covid-19 infekcijom od početka juna iznosi 185, a od početka godine 194“, saopšteno je u petak.

Crna Gora platila akontaciju za vakcine

Odlazeći ministar zdravstva Crne Gore Kanan Hrapović nešto ranije u petak objavio je da je potpisao sporazum, a da je država platila akontaciju od oko 600 hiljada eura, koji će omogućiti da ta zemlja kada bude proizvedena vakcina protiv koronavirusa odmah dobije oko 250 hiljada doza, po cijeni od 8,84 eura.

“Shodno istraživanjima Instituta za javno zdravlje i njihovoj procjeni o potrebnoj količini doza vakcina, Crna Gora je iskazala potrebu za 248.800 doza, odnosno količinu koja bi pokrila 20 posto stanovništva, s obzirom da su preporučene dvije doze po jednoj osobi”, saopštio je Hrapović.

On je pojasnio da je Crna Gora potpisivanjem ovog sporazuma pristupila COVAX mehanizmu za vakcine protiv covida-19, koji je inicirala Svjetska zdravstvena organizacija kako bi se omogućila nabava i pravedna raspodjela vakcina među zemljama.

Hrapović je također objavio da je crnogorska vlada pokrenula proceduru nabavke remdesivira, koji će se koristiti za liječenje pacijenata koji imaju težu kliničku sliku.

„Nabava ovog lijeka u narednim mjesecima će najvjerojatnije biti moguća isključivo preko mehanizma zajedničke nabave koji je inicirala Evropska komisija”, rekao je Hrapović.

Herceg Novi će intezivirati saradnju sa Slovenijom

0
Posjeta HN

Ambasador Republike Slovenije u Crnoj Gori Gregor Presker boravio je danas u zvaničnoj posjeti Opštini Herceg Novi, gdje je sa predsjednikom Stevanom Katićem i saradnicima razgovarao o više aktuelnih tema, ali i o predstojećem periodu i mogućnostima produblljivanja saradnje.

Predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Nikola Samardžić i savjetnik predsjednika Jovan Subotić, istakli su brojne investicije koje se realizuju u gradu, poput Portonovog i onih na Luštici, a među koje spada i izgradnja sistema za vodosnabdijevanje u vrijednosti od 9 miliona eura.

Sastanak je bio prilika i da se ukaže na sve ono što je naš grad zadesilo tokom prethodnih godina sa lošim privatizacijama, a čije posljedice i dan danas svi građani mogu da vide i osjete.

-Sa nedavnom prvom demokratskom smjenom vlasti u Crnoj Gori, nadamo se da će se i te stvari promijeniti, kao i cjelokupni maćehinski odnos prema Herceg Novom, poručio je Katić.

Ambasador Presker istakao je da je za našu državu sada najbitnija vladavina prava i jačanje pravosuđa. On je poručio da upravo  jak sektor nezavisnih istraživačkih novinara i nezavisno sudstvo u velikoj mjeri doprinose manjoj stopi korupcije i privatizacija sumnjivog karaktera, što se može vidjeti na primjeru Slovenije.

Presker je nepomenuo i da će sledeće godine, tačnije za 10 mjeseci, Slovenija preuzeti predsjedavanje Evropskom unijom, te da će ta zemlja dati podršku i još više pomoći Crnoj Gori na putu eurointegracija.

Govoreći o Herceg Novom, Ambasador je napomenuo da je više puta bio u Herceg Novom, a da ”Stari grad ima posebnu dušu”.

Predsjednik Katić podsjetio je tokom sastanka na već uspostavljenu saradnju grada sa Kranjem i Novim Mestom, koji su doprinijeli bogatom programu 50. Praznika mimoze 2019. godine. Tada su održani i Dani slovenačke kuhinje u okviru programa praznika, u kojem su učestvovali učenici ugostiteljske i turističke škole Grm iz Novog Mesta. Takođe, Novljanima se tada predstavio hor “Pomlad” i vokalno muzički sastav “De’ci”. Pobratimstvo dva grada traje već gotovo 50 godina.

Po pitanju kulture, istaknuti su i tradicionalni Filmski festival, ali i Hercegnovski strip festival, koji iz godine u godinu sve više napreduje i primjer je izuzetne saradnje lokalnih snaga i strip crtača iz Slovenije. Kako se moglo čuti na sastanku, što se regiona tiče, Herceg Novom danas pripada vodeća pozicija na temu stripa i promocije te vrste umjetnosti, a predstavnici lokalne samouprave posebno su zahvalili na pomoći u organizaciji tog festivala.

U Francuskoj rekordnih 20.000 novozaraženih u jednom danu

0
Francuska pandemija – foto EPA

Broj zaraženih koronavirusom u Francuskoj u zadnja 24 sata skočio je u petak za preko 20.000, prvi puta od početka epidemije, pokazali su podaci ministarstva zdravstva.

Ministarstvo je objavilo da je zabilježilo 20.330 novozaraženih, a ukupno od početka epidemije njih 691.977.

U protekla dva dana u Francuskoj je preko 18.000 novozaraženih koronavirusom.

Broj umrlih povećao se za 109 na 32.630, najviše ovog tjedna, ali ispod brojeva od 150 preminulih koji su bilježeni ranije ovog mjeseca.

Plutajuće pontone postavljaju u srcu istorijske „Vale Zagreb“

0
Uvala Brdišta

U proteklih nekoliko dana počelo je bespravno zauzimanje akvatorijuma i postavljenje nove manje divlje marine u srcu uvala Brdišta kod Tivta.

Ta uvala u narodu je poznatija kao „Vala Zagreb“  po imenu razarača Kraljevske mornarice Jugoslavije kojeg su na ovom  mjestu 17.aprila 1941. digli u vazduh i uništili da taj ratni brod ne bi pao u ruke neprijatelju i pritom žrvtvovali svoje živote, narodni heroji Milan Spasič i Sergej Mašera. Skoro na samom mjestu gdje se odigrao ovaj istorijski događaj i „Zagreb“ potonuo prije skoro 80 godina, proteklih dana ronioci i operativa počeli su postavljanje i sidrenje čak šest plutajućih priveznih pontona ukupne dužine preko 100 metara, a za koje ne postoji nikakav osnov u prostorno-planskoj i dokumentaciji Morskog Dobra koja se odnosi na postavljanje privremenih objekata u toj zoni.

Dovlačenje pontona i njihovo sidrenje u ovom dijelu „Vale Zagreb“ izazvalo je ogorčenje žitelja obližnjeg tivatskog naselja Brda koji su pozvali inspekcije i predstavnike „Morskog Dobra“, tražeći da oni izvrše kontrolu aktivosti koje se obavljaju u uvali i spriječe nezakonito  formiranje još jedne u nizu manjih marina koje proteklih godina u Tivatskom zalivu bukvalno niču „kao pečurke poslije kiše“ u gotovo svakoj malo većoj uvali. Iz „Morskog Dobra“ „Vijestima“ je nezvanično rečeno da je  njihov kontrolor nadležan za teritoriju opštine Tivat proteklih dana bio na licu mjesta, napravio zapisnik i zvanično zatražio intervenciju nadležne Inspekcije sigurnosti plovidbe iz Kotora. Potom je na licu mjesta bio i glavni inspektor sigurnosti plovidbe u Boki Željko Lopar  i obavio inspekcijski nadzor, ali njihov zapisnik sa evidentiranim zatečenim stanjem i mjerama koje je inspekcija preduzela protiv počinilaca, „Morskom Dobru“ navodno još uvijek nije dostavljen. Lompar nam je kazao da je od ronilaca koji su postavljali sidra za pontone, uzeo izjave i da je tim putem došao do izvjesnog Ilije Stankoviča koji mu je usmeno kazao da je on vlasnik tih pontona.

„Izjavio je da je u postabljanje pontona krenuo jer je navodno, u postupku dobijanja dozvole za takav novi privremeni objekat u ovoj zoni morskog dobra u Tivtu, a što se kasnijom provjerom kod JP „Morsko Dobro“ pokazalo kao netačno, jer nema mogućnosti da se mimo već ucrtanih, ovdje odobri postavljanje bilo kakvog novog privremenog objekta – plutajućeg privezišta, pogotovo ne nekog tako velikih dimenzija kao što je ovo što je taj Stanković krenuo da postavlja. On će stoga odmah dobiti nalog da u pod hitno ukloni iz uvale Brda pontone koje je tu  donio.“- istakao je Lompar.

Inače, „Morsko Dobro“ ima važeći ugovor sa budvanskom kompanijom „Montenegro cruising“  o postavljanju priveremnog objekta – pruistaništa i plutajućeg privezišta za obližnju lokaciju označenu kao  9.7 i 9.12 u svom programu privremenih objekata u zoni morskog dobra na području opštine Tivat za period 2019-2023 godina. Po tom ugovoru „Montenegro cruisingu“ je data mogućnost da u akvatorijumu ispred katastarske parcele 636 KO Đuraševići, postavi pontonsko plutajuće privezište dimenzija 25 sa 2,5 metara i montažno-demontažni privremeni objekat kontejnerskog tipa, površine 8 kvadrata za administartivno.kancelarijske potrebe. Nijednim dokumnetom ili važečom planskom dokumntacijom, međutim, nije dozvoljeno da se u na ovom mjestu postavlja tri do četiri puta duži plutajući ponton, kakav je uz ponton koji jeranije  legalno instalirao „Montenegrocruosing“, proteklih dana krenuo da postavlja Stanković.

Dio uvale Brda gdje je uz ponton Montenegro Cruisinga pocelo dovlacenje nelegalnih pontona

I PARCELA ISPRED KOJE SE FORMIRA NELEGALNA MARINA DATA NA TENDER

Ministarstvo finansija je17.avgusta objavio javni poziv za podnošenje ponuda na tenderu za davanje u dugoročni zakup na period od 30 godina nepokretnosti u državnoj svojini u Opštini Tivat,  sa investicionim ulaganjima radi izgradnje hotela ranga pet zvjezdica. Na tom tenderu potecijanim zakupcima se nudi sedam katastarskih parcela u KO Đuraševići, ukupne površine 24.751 kvadrat, a koje su po kulturi, u katastru evidentirane kao pašnjaci, odnosno šume 3.klase. Jedini izuzetak je katastarska parcela 636 površine 3.426 kvadrata koja se vodi kao “neplodno zemljište” a u suštini predstavlja samu obalu cijele uvale Brdišta – jednog od rijetkih preostalih neizgrađenih i nedevastiranih područja u Tivatskom zalivu. Ispred južnog dijela te parcele se upravo postavljaju nelegalni plutajući privezni ontoni i fomrila divlja mini-marina.

Ministarstvo finansija od zainteresovanih subjekata koji svoje ponude na tender za zakup skoro 25 hiljada kvadrata državnog zemljipta mogu podnijeti do 15.oktobra, traži minimalnu godišnju zakupninu od 64.250 eura. Pored ostalih uslova, da bi se kvalifikovao za učešće na ovom tenderu, ponuđač mora biti “domaći ili međunarodni hotelski operater i brend koji je poznat i međunarodno priznat kao uspješan operater najmanje dva hotelska kompleksa, nivoa pet zvjezdica, ili mora imati iskustvo u projektovanju i upravljanju marinama i nautikom.”

IJZ: Još 344 slučaja koronavirusa, preminule tri osobe

0
covid19

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 886 uzoraka na novi koronavirus.

U laboratorijama Instituta i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku na novi koronavirus ukupno je registrovano 344 novopozitivnih slučajeva infekcije čiji uzorci su upućeni iz sljedećih opština:

Podgorica 169, Nikšić 72, Pljevlja 31, Rožaje 13, Cetinje 11, Kotor 11. Berane 10, Bar 7, Danilovgrad 7, Bijelo Polje 4, Tivat 3, Plav 2, Herceg Novi 2, Petnjica 1, Andrijevica 1

Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena tri smrtna ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata iz Herceg Novog, Ulcinja i Bijelog Polja, rođenih 1953, 1976. i 1959. godine a koji su liječeni u Opštoj bolnici „Blažo Orlandić“ u Baru (2) i OB Bijelo Polje.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 185 a od početka godine 194.

U poslednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 172 pacijenata.

Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 3.828.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 13.348.

Opet incidenti na spornom javnom pristaništu u Krtolima kod Tivta, mještani blokirali mulo…

3
Blokada mulo Bazdanj – Krtoli foto S.L.

Mještani Obale Đuraševila započeli su danas protest na mjesnom pristaništu – mulu Bazdanj, ne dozvoljavajući trajektu „Vasilije“ hidrograđevinske kompanije „Briv Construction“ iz Kotora da pristane uz operativnu obalu i iskrca bager koji je ta kompanija namjeravala da na ovom mjestu prekrca na kamion i odveze dalje.

Od ranih jutarnjih sati trajalo je svojevrsno „nadgornjavanje“ dvadesetak mještana koji su se okupili na mulu Bazdanj, na njega parkirali jedno od svojih vozila i fizičkim prisustvom blokirali „Briv Construction“ u njegovim namjerama da iz trajeta iskrca bager na obalu. Mještani su novinarima kazali da već petnaestak godina imaju problem sa dugotrajnim vezivanjem raznih hidrograđevinskih plovila ove kompanije na mjesnom mulu Bazdanj koje ima zvanični status pristaništa, a ne privezišta. To značii da ovdje samo na kraće vrijeme mogu pristati razni plovni objekti radi operacije ukrcaja ili iskrcaja tereta ili putnika, a nikako se mjesecima i godinama ovdje vezivati i ostajati uz mulo. Mještani od kojih većina živi od turizma tvrde da zbog prisustva „Brivovih“ plovila trpe štetu jer navodno, turisti ne žele da dolaze u njihove apartmane zbog prisustva neuglednih plovila, buke i povremenih izlivanja ulja i goriva iz njih, zbog čega već godinama traže da se ti brodovi uklone odavde. Žitelji Obale Đuraševića tvrde da u svoju korist imaju i sudske presude, a naglašavaju da JP „Morsko dobro“ koje gazduje ovim pristaniđtem kao i Inspekcija sigurnosti plovidbe nisu do sada preduzeli dovoljno odlučne i efikasne akcije da se sudske presude i sprovredu u djelo i “Brivova“ plovila uklone sa mula Bazdanj.

Sa druge strane, vlasnik kompanije „Briv Construction“ Vojislav Bujković koji je jutros takođe bio na licu mjesta gdje se protest održavao, ističe da je već ranije uklonio skoro sve svoje brodove sa ovog lokaliteta iako mu država, kao ni ostalim vlasnicima sličnih plovila i turističkih brodova, nije odredila mjesto na kojem bi se ta plovila mogla duže stacionirati tokom perioda kada su van radne eskspoatacije. Bujković podsjeća da već godinama traži od nadležnih da se odredi takvo mjesto na obali u Boki gdje bi mogao da bi u dužem periodu mogao da stacionira svoja plovila, ali naglašava da je juče na mulu Bazdanj želio samo da obavi operaciju prekrcaja bagera, ali ne i da trajekt „Vasilije“ ponovno vrati i na duže vrijeme priveže na ovom mjestu.

„Tražim  od Morskog Dobra i  Inspekcije sigurnosti plovidbe da  mi omoguće ono što po propisima moraju da učine – da moj brod pristane ovdje, iskrca bager i odmah potom napusti mulo Bazdanj jer svi imaju pravo da tako koriste javne objekte kakvi su pristaništa“- kazao je Bujković.

Inspektor sigurnosti plovidbe Željko Lompar je bio na licu mjesta nakon čega je on pozvao predstavnike Morskog Dobra koje gazduje mulom Bazdanj, da se uključe u riješavanje problema.

„Morsko Dobro kao neko ko u ime države upravlja ovim dijelom njene imovine – javnim pristaništem, dužno je da obezbjedi propisan način koriščenja tog objekta i ono je, a ne Inspekcija sigurnosti plovidbe, odgovorno za to što se ovdje neko vezuje 5, 10 ili 20 godina. Naš posao je da utvrdimo da li je sigurnost pomorskog saobraćaj ugrožena ili ne, a ne da riješavamo problem koji ovdje toiko dugo traje između mještana i nekih brodara.“- kazao je Lompar koji je istakao da je naložio kapetanu trajekta „Vasilije“ da se udalji iz akvatorijuma pristaništa Bazdanj dok na njega ne pristane brod koji je po navodima nezadovoljnih mještana, bio očekivan sa teretom grožđa iz Konavala, te da „Vasilije“ sačeka svoj red da iskrca svoj teret.

Mulo Bazdanj Krtoli 9. okotobar 2020. foto S. L.

„Međutim, ispostavilo se a nema nikakvog broda sa grožđem, ali i da se zapovjednik „Vasilija“ uprkos mom nalogu, vezao za dvije plutače koje je prethodno u moru ispred mula Bazdanj, bespravno postavilo N.N. lice. Iz „Briva“ su me potom obavijestili da je na trajektu navodno desna mašina u kvaru i da traže određeno vrijeme da ostanu vezani ovdje na plutačama, dok se kvar ne otkloni, nakon čega će se brod ukloniti iz spornog područja.“- kazao je Lompar dodajući da je na „Morskom Dobru“ da riješi problem sa upotrebom mula Bazdanj, odnosno „okupljanjem građana na državnopj imovini i blokadom njenog korišćenja“. On je dodao da će najkasnije do 23.oktobra, postati izvršno već doneseno riješenj inspekcije o uklanjanju svih brodova i plutača iz kontakt zone mula Bazdanj, te da će ukoliko to ne učine njihovi vlasnici, ovaj posao onda morati da odradi Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore.

Lompar je dodao da su ga tokom isnpekcijskog nadzora neki od mještani vrijeđali i prijetili mu poručujući mu da će ga „vratiti iznad 13.kanice“ i tvrdili da je on „inspektor odlazeće vlasti“, zbog čega je Lompar pozvao policiju i podnio prijavu protiv građanina koji mu je navodno prijetio i koji je kaže, identifikovan.

Predstavbnik „Morskog Dobra“ za opštinu Tivat Jovo Radonjić koji je danas na mulo Bazdanj došao na poziv Lompara, kazao je da je “situacija takva da imamo dva nezadovoljna korisnika”.

“Jedan želi da iskrca grožđe, drugi da pristane kako bi obavio radnje iskrcavanja građevinske mašine. Postoje neka neslaganja koja su na ivici svađe i tenzije. Ja ću konstatovati stanje sa svim detaljima i s obzirom na dugogodišnji spor i neadekvatno korišćenje pristaništa i zbog same situacije spornog zemljišta preko kojeg prolazi pristupni put ka pristaništu, prema Morkom dobru ću uputiti zahtjev da se razmotri stavljanje pristaništa Bazdanj pod moratorijum na njegovo korišćenje” – istakao je Radonjić.