Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen potvrdila je danas da će vakcinacija protiv korona virusa u Evropskoj uniji početi 27. decembra.
Vakcinacija širom evropske unije počeće 27, 28. i 29. decembra. Ovo je trenutak Evrope. Zajedno štitimo naše građane. Jači smo zajedno”, napisal aje Fon der Lajen na Twitteru.
Više evrpskih zemalja, među kojima su Nemačka, Francuska, Italija, saopštile su ranije da će koordinisati početak svojih kampanja vakcinacije protiv korona virusa.
Nemački ministar zdravlja Jens Špan rekao je ranije danas da sve zemlje članice Evropske unije planiraju da započnu vakcinaciju protiv korona virusa od 27. decembra.
Kao članica EU, Nemačka mora da čeka da Evropska medicinska agencija, odnosno, zdravstveno regulatorno telo EU, odobri Fajzerovu vakcinu, a to se očekuje da će se desiti 21. decembra.
Neimenovani visoki diplomata EU je rekao danas da bi Unija mogla najkasnije da dobije odobrenje za upotrebu vakcine 23. decembra.
– Ako odobrenje stigne kao što je planirano, nemačke pokrajine će početi vakcinaciju 27. decembra. Ostale EU zemlje žele da počnu i žele da mogu da počnu 27. decembra – rekao je Špan.
Korona-kriza i lockdown posljednjih deset mjeseci usporili su sve, nema turista, ugostitelji dišu na škrge boreći se za goli opstanak, potrošnja svega je smanjena… No, svako zlo za neko dobro – rekli bi stariji ljudi.
Lockdown je uništio mnoge ali je nešto i spasio – neretvanske jegulje i žabe koje se ne love jer se nemaju kome prodati. Godinama slušamo priče da su i jegulja i žaba ugrožene vrste kojima je zbog prekomjernog i nekontroliranog izlova ugrožen opstanak, sada ih definitivno spašava lockdown, pa se njihova populacija u rijeci Neretvi, riječnim pritokama i rukavcima itekako može obnoviti.
Također nema ni ilegalnog izlova i krijumčarenja mlađi jegulje na evropskom tržištu, što bi u konačnici trebalo povoljno utjecati na obnovu ove riblje vrste.
DEVASTIRANA STANIŠTA
Broj jegulja drastično se smanjio u cijeloj Evropi pa tako ni Neretva nije iznimka. Obnovi populacije nisu puno pridonosili ni lovostaji na jegulju koji su u pravilu trajali po tri mjeseca, od lipnja do rujna. Međutim, više od ijednog lovostaja lockdown spašava neretvansku jegulju. Zbog izostanka turističke sezone, zatvorenih restorana te općenito besparice, potražnja za jeguljom rapidno je opala, što nikako ne ide na ruku jeguljolovcima ali itekako je dobro za obnovu jegulje u prirodnim staništima.
Drugim riječima, jegulja “jesenka” koja se ne izlovi, ići će na mriještenje u Sargaško more, na putovanje duže od 5000 kilometara, otkuda će se u Neretvu vratiti mlade jedinke.
Više smo puta pisali da će, ako se nešto ne promijeni na terenu, jegulja potpuno izumrijeti u delti Neretve. Razloge za to treba tražiti u isušivanju močvara, upotrebi pesticida, globalnim klimatskim promjenama, nekontroliranom izlovu, a u novije doba i pojavi plavog raka, koji je, čini se, počeo tamaniti ono što je od jegulje ostalo.
Slaba je utjeha neretvanskim jeguljarima da se populacija jegulje dramatično smanjuje i u čitavoj Evropi, zbog čega se zabrinula i Europska komisija, koja je formirala radnu skupinu koja se brine o obnavljanju populacije jegulja, ali do sada bez značajnijeg uspjeha. Nema dvojbe, jegulja je tako najugroženija riba na svijetu.
Jegulja je godinama bila hraniteljica Neretvana, mnogi su je lovili i na njoj zarađivali, ali to je davna prošlost jer je više nema. Brojni ribari koji su živjeli od lova i prodaje jegulja odustaju od ribolova. Sve je to alarm koji zvoni na uzbunu za spas jegulje u Neretvi, koja na svom razvojnom putu prođe pola svijeta dok se skrasi u laguni Parila na ušću Neretve ili Baćinskim jezerima i Hutovu blatu.
Neretva jegulje – arhiv – foto Stanislav Soldo
Hoće li manji izlov jegulja i žaba zbog korona-krize i lockdowna pridonijeti tome da se poveća populacija jegulje i žaba? – pitali smo Neretvanina Marija Sršena, koji je odrastao uz žabe i jegulje, a danas se nedaleko od Ušća Neretve bavi uzgojem kamenica.
– Naravno – rezolutan je on.
Ukupni ulov jegulje je u značajnom padu, posebice što se tiče ulova jegulje “jesenke”, u razdoblju legalnog lova koncesionara. Osim činjenice da ih je sve manje, i one jegulje koje se ulove jako su loše, posebno jegulje ulovljene u laguni Parila i na Baćinskim jezerima.
Uglavnom su težine oko 50 grama i dužine do 45 centimetara. Drugim riječima, jegulje su u vrlo lošoj kondiciji, mršave su, što je posljedica nedostatka hrane u staništu.
NIKAKVA KORIST
Cijena kilograma jegulje kreće se, inače, oko 150 kuna. Ribari koji je love, a koji su iz razumljivih razloga željeli ostati anonimni jer nemaju valjane koncesije za izlov, kažu da je nemaju kome prodati. Jedino darovati. Neki se, pak, odluče za zamrzavanje ulova, iščekujući tako prestanak korona-krize, ali tako ostavljena jegulja mora se potrošiti za nekoliko mjeseci.
Jegulja ražanj
– Posao je previše zahtjevan za nikakvu korist – kaže nam jedan neretvanski ribar koji je zapeo trate, iako se jegulja slabo prodaje.
– Ma otkako je ova nesretna korona došla, ljudi se više i ne druže, nema zajedničkih večera, obiteljskih okupljanja, restorani su pozatvarani. Jednostavno, slaba je potražnja za jeguljom – kazuje nam.
Tako su mnogi jeguljari prisiljeni samoinicijativno proglasiti COVID-lovostaj na jegulje dok ne prođe ili barem malo popusti korona-kriza. A do tada jegulja, inače zaštićena vrsta kojoj je zbog nekontroliranog izlova u dolini Neretve prijetilo izumiranje, ima šansu da se oporavi i da joj se broj poveća, kako bi i generacije koje dolaze mogle uživati u tradicionalnom neretvanskom brudetu.
STOCKHOLM – Švedska je zakazala u svom odgovoru na pandemiju koronavirusa, izjavio je u četvrtak kralj Carl XVI Gustaf. U Švedskoj, koja broji oko 10 miliona stanovnika, od novog koronavirusa je umrlo preko 7800 ljudi, znatno više nego u susjednim nordijskim zemljama.
VATIKAN – Papa Franjo je pozvao svjetske čelnike da novac za oružje preusmjere za borbu protiv koronavirusa i učine sve da cjepiva stignu u najsiromašnije države. Katolička Crkva je pod Franjom zauzela čvršći stav protiv nuklearnog naoružanja i pozvala da ga se potpuno napusti. Franjo je 2017. rekao kako države ne bi smjele gomilati takvo oružje čak i u svrhu odvraćanja neprijatelja.
MOSKVA – Ruski predsjednik Vladimir Putin je izrazio nadu da će novoizabrani američki predsjednik Joe Biden pomoći u rješavanju nekih od teških pitanja koja opterećuju odnose Moskve i Washingtona. “Pretpostavljamo da će novoizabrani američki predsjednik razumjeti što se događa, on je osoba koja ima iskustva i u unutarnjoj i u vanjskoj politici”, rekao je Putin na godišnjoj maratonskoj konferenciji za novinare.
LUXEMBOURG – Evropski sud pravde osudio je Mađarsku zbog kršenja zakona Evropske unije o azilu, što je nova kazna za spornu migracijsku politiku premijera Viktora Orbana. Sud je još u maju presudio da su tražitelji azila bez valjana razloga zadržavani u kampovima u “tranzitnim zonama” na granici sa Srbijom. Mađarska vlada je nakon toga zatvorila sporne kampove koje je bila otvorila 2015.
Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore proslavio je danas uspješan završetak projekta MonteAqua kojim je mobilizovano 1,17 miliona eura za uspostavljanje Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana „Akvarijum Boka“ sa prvim crnogorskim javnim akvarijumom i spasilačkim centrom za morske kornjače i druge ugrožene morske životinje.
Sredstva su osigurana bespovratnim sredstvima Ambasade Norveške u Beogradu od 0,75 miliona eura i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore od 0,37 miliona eura. Institut za biologiju mora je jedina institucija u Crnoj Gori koja kombinuje istraživanje i obrazovanje za promociju i praksu efikasnog očuvanja morskih divljih životinja.
O značaju Akvarijuma Boka, profesor Danilo Nikolić, rektor Univerziteta Crne Gore, rekao je:
„Najnovija organizaciona jedinica Instituta, koju smo osnovali ove godine, dodatno će ojačati naše kapacitete za očuvanje jadranskih ekosistema i promociju naših jedinstvenih prirodnih resursa.“
Akvarijum Boka
Akvarijum Boka je osnovan u okviru projekta MonteAqua. Komentarišući završetak projekta, gospodin Geir Johansen, otpravnik poslova ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu, rekao je: „Uz norvešku podršku, projekat je uspostavio jedini javni akvarijum u Crnoj Gori i razvio kapacitete za očuvanje biodiverziteta vodenih ekosistema u vještačkim uslovima, što je važno za obezbjeđivanje reprodukcije ugroženih vrsta“.
Mirko Đurović, rukovodilac Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana „Boka akvarijum“ istakao je da će Akvarijum Boka „biti dodatna vrijednost turističkoj ponudi grada Kotora i Crne Gore. Trudićemo se da prikažemo svu raskoš i bogatstvo živog svijeta Jadranskog mora, a najmlađim generacijama ćemo pripremiti niz edukativnih programa kako bi se na najbolji mogući način obrazovali u buduće ekologe i ljubitelje prirode.“
Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore realizovao je projekat MoneAqua od novembra 2017. godine.
Projekat je omogućio organizaciju nekoliko radionica u 2018. godini, međunarodnu naučnu konferenciju u 2019. godini i objavio seriju bijelih papira i studija koje jačaju crnogorske kapacitete u upravljanju i zaštiti resursa Jadranskog mora. Glavni rezultat projekta je Akvarijum Boka, prvi crnogorski javni akvarijum koji prikazuje raznolikost i značaj morskih divljih životinja sa posebnim fokusom na Jadransko more. Očekuje se da će Akvarijum Boka otvoriti vrata za javne posjete u prvoj polovini 2021. godine.
Akvarijum Boka
O Institutu za biologiju mora: Od svog osnivanja 1961. godine, Institut je vršio sveobuhvatna istraživanja morskog i priobalnog područja, koja imaju široki uticaj na zaštitu životne sredine i sprječavanje zagađenja, kao i praktičnu primjenu (npr. u industriji morske hrane). Osnovne kompetencije Instituta su istraživanja u oblastima marikulture, očuvanja mora, ihtiologije i morskog ribarstva, hemije, opšte biologije, neurofiziologije i eko-fiziologije, biohemije i molekularne biologije. Nedavni rezultati predstavljaju morski biodiverzitet Bokokotorskog zaliva i daju ulazne podatke za Nacionalnu strategiju integrisanog upravljanja obalnim područjem Crne Gore.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile su analizu i Institutu dostavile rezultate za 1777 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 432 novopozitivnih slučajeva infekcije.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljena su 4 smrtna ishoda povezana sa COVID19 i to kod pacijenata iz Nikšića (2), Rožaja i Bijelog Polja.
Najstariji preminuli je imao 84 godina a najmlađi 64 godina (1956 godište). Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 605 a od početka godine 614.
Novootkriveni su iz sljedećih opština:
Podgorica 204
Budva 46
Nikšić 36
Cetinje 30
Bar 20
Pljevlja 19
Bijelo Polje 18
Herceg Novi 14
Kotor 11
Berane 6
Rožaje 5
Tuzi 5
Tivat 5
Danilovgrad 4
Mojkovac 4
Ulcinj 3
Kolašin 1
Žabljak 1
Do 17:30 sati prijavljen je oporavak kod 499 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9332
Novembar – prvo mjesto – Damir Deković – tuna 41.3kg
Prvo mjesto u nagradnoj igri Ulov mjeseca i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Damir Deković sa ulovljenom tunom od 41.3kg.
Tuna je ulovljena u podvodnom ribolovu, tehnika čeka na dubini 19 m. Mjesto lova uvala Dobreč. Izvlačenje je trajalo nekih 20 min.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Milorad-Mišo Savović sa ulovljenim brancinom od 8,7kg
Novembar – drugo mjesto – Miso Savovic- brancin 8.7kg
Uhvaćen je u akvatorijumu Buljaričke plaže na varalicu Rapala 7 cm, štap Black Bull Shimano 3 m, najlon 0,30.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Dušan Spasić takođe sa ulovljenim brancinom, teškim 7.4kg
Novembar – treće mjesto – Dušan Spasić – brancin 7.4kg
Brancin je ulovljen u tivatskom zalivu oko 14 časova na dubini od 17 metara. Ulov je bio neočekivan, sa opremom predvidjenom za dosta manju ribu.
Borba je trajala 15 minuta. Kao mamac je koristena gavica, štap trabucco xpboat 270 akcije do 150 grama, predvez florokarbon 0.45.
Portal Boka News u sklopu projekta “Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News” sprovodi anketu među čitaocima o vakcinisanju u Crnoj Gori, o rezultatima ankete objaviti ćemo poseban članak. Na postavljena pitanja možete odgovorizi i klikom na baner koji se nalazi na početnoj stranici našeg portala.
Poslednja ploča na prvoj podzemnoj javnoj garaži u Herceg Novom izlivena je juče. Ploča se nalazi u nivou sa Njegoševom ulicom, a riječ je o prostoru koji će uskoro postati novi trg.
Ovim je završen najzahtjevniji dio građevinskih radova na izgradnji objekta vrijednog oko 3,9 miliona eura, koji je investicija Opštine Herceg Novi. Izvjesno je da će izvođač, kompanija „Yu Briv“ grube građevinske radove završiti do kraja ove kalendarske godine, što je mjesec dana prije ugovorenog roka.
Kompletan završetak radova i stavljanje u funkciju javne garaže očekuje se u prvoj polovini 2021. godine.
Ovaj projekat donosi višestruke benefite za Herceg Novi – biće značajno uvećan broj parking mjesta u samom centru grada, a prostor Trga maršala Tita će po prvi put postati uređeno mjesto za susrete i okupljanja. Podzemna garaža će imati ukupno oko 200 parking mjesta, od kojih će oko 180 biti u samoj garaži, dok će dvadesetak biti u neposrednoj okolini.
Plovila Uprave policije i Uprave pomorske sigurnosti zaustavila su na moru jedrilicu Poseidon u kojoj se nalazilo oko 50 ilegalnih migranata.
“Operateri Regionalnog centra granične policije Jug su sinoć radarskim podsistemom Uprave pomorske sigurnosti detektovali isplovljenje nepoznatog plovila iz uvale Trsteno. S obzirom na to da je bilo izvjesno da će ovo plovilo izvršiti nedozvoljen prelazak državne granice upućujući se ka otvorenom moru, NCC Podgorica je zatražio vanredno angažovanje osmatračkog helikoptera Guardia di Finanze u sklopu zajedničke FRONTEX-ove operacije JO MONTENEGRO Maritime”, naveli su iz policije.
Termovizijskim osmatračkim senzorom, kako su pojasnili, detektovana je velika količina toplote u potpalublju plovila koja je ukazivala na prisustvo većeg broja ljudi.
“Plovila Uprave policije i Uprave pomorske sigurnosti upućena su na lokaciju gdje se nalazila predmetna jedrilica koja je nakon potjere u ekonomskoj zoni zaustavljena. Utvrđeno je da se na njoj nalazi oko 50 migranata. U toku je privođenje jedrilice u pratnji dva plovila ka Luci Bar čije se uplovljenje očekuje oko 13.00 i druge policijske aktivnosti u odnosu na ovaj događaj su u toku”, zaključuju iz policije.
Broj žrtava covida-19 prešao je 10.000 u Češkoj Republici, objavilo je ministarstvo zdravstva u četvrtak.
Zemlja s 10.7 milijuna stanovnika i jedna od najteže pogođenih u Evropi u drugom valu pandemije, potvrdila je 8235 novih zaraza koronavirusom u srijedu, najviše u danu od 11. novembra. U Češkoj je ukupno potvrđeno 602.404 zaraze od marta.
Ministarstvo je izvijestilo o 154 umrlih u četvrtak i 48 u srijedu pa se ukupan broj umrlih popeo na 10.036. Broj žrtava covida-19 utrostručen je od kraja oktobra u toj zemlji.
Češka vlada najavila je ponovno uvođenje noćnog policijskog sata, kao i zatvaranje restorana i kafića u zemlji za Božić. Skupovi će biti ograničeni na šest osoba na otvorenom i u zatvorenim prostorima i od 18. prosinca zabranjuje se konzumiranje alkohola vani.
