Veliki broj suđenja u crnogorskim sudovima odlaže se posljednjih dana zbog epidemije virusa korona, koji sve više uzima maha.
Iako je bilo nemoguće dobiti pouzdan podatak koliko je u ovom trenutku ukupno oboljelih sudija, namještenika i ostalih službenika u crnogorskim sudovima, sigurno je da taj broj svakodnevno raste. N
a Kovid-19 nijesu imuni ni advokati, kao ravnopravni učesnici u sudskim postupcima, a koji takođe u velikom broju svakodnevno obavještavaju sudije da zbog infekcije virusom korona ili izolacije nijesu u mogućnosti da dođu u sud, piše Dan.
Iz kotorskog suda zvanično su saopštili za Dan da je od ukupno četrnaest sudija (računajući i predsjednika suda), koliko ih trenutno broji ovaj sud, po osnovu pandemije Kovid-19 odsutno troje sudija, dok je od ukupno 53 zaposlenih, ne računajući sudije i predsjednika suda, po istom osnovu u ovom trenutku odsutno njih deset. Ovu informaciju je saopštio portparol i sudija tog suda Špiro Pavićević.
U Tivtu je juče formiran Opštinski odbor Komitskog pokreta za ovaj primorski grad. Na sastanku je izabrano rukovodstvo, gdje je funkcija predsjednika pripala Žarku Ostojiću, dok su za potpredsjednike izabrani Vladimir Bulatović i Goran Vučurović. Članovi odbora još su: Saša Čičarević, Milanko Stanišić, Renata Nađ – Vučurović, Sanja Janjić, Đuro Božović i Mihailo Kandić – navedeno je u saopštenju.
Opštinski odbor Komitskog pokreta Tivat, kako se navodi, simbolično je osnovan na dan kada je, prije 102 godine, u Njujorku održan Crnogorski dan, u znak priznanja i doprinosa Kraljevine Crne Gore savezničkoj pobjedi u Prvom svjetskom ratu.
– Osnivači Komitskog pokreta Tivat nastaviće da njeguju vrijednosti Crne Gore, stvarane kroz njeno milenijumsko trajanje. Hrabro, odlučno, argumentovano, jedinstveno i nekonfliktno, borićemo se za očuvanje crnogorske tradicije, kulture i duhovnosti, na principima građanske i multikonfesionalne Crne Gore. Takođe, u vrhu prioriteta biće bogata i moderna Crna Gora, naša jedina kuća i dom. Bogatstvo različitosti, koje crnogorska država posjeduje, odlikuje se i kroz strukturu našeg članstva, pa ćemo u tom smjeru i nastaviti djelovati Svima onima, kojima je Tivat i Crna Gora u srcu i koji baštine ideje Patriotsko – komitskog saveza, kao modernog i građanskog, biće dobro došli u naš odbor – dodaje se u saopštenju.
Koronavirus može da opstane zarazan na površinama kao što su novčanice, ekrani telefona i nerđajući čelik do 28 dana, tvrde naučnici. Australijska državna naučna agencija utvrdila je da Covid-19 može da preživi mnogo duže nego što se ranije mislilo, prenosi BBC na srpskom.
Virus se najčešće prenosi kada ljudi kašlju, kijaju ili razgovaraju.
Ali stručnjaci kažu da se može prenositi i česticama u vazduhu, kao i preko površina kao što su metal i plastika.
Prethodnim laboratorijskim studijama je utvrđeno da koronavirus može da preživi dva do tri dana na novčanicama i staklu, i do šest dana na plastici i čeliku, ali rezultati variraju.
Ali u posljednjem istraživanju australijske agencije CISRO utvrđeno je da je virus „veoma otporan” i da može da preživi do 28 dana na glatkim površinama poput stakla na mobilnim telefonima – kada se drži na 20 stepeni Celzijusa, što je otprilike sobna temperatura.
Poređenja radi, virus gripa može da preživi 17 dana u istim uslovima.
Eksperimenti su izvršeni u mračnoj prostoriji, pošto UV zraci ubijaju virus.
„Ako utvrdimo koliko dugo virus opstaje na površinama, moći ćemo preciznije da predviđamo širenje, i bolje zaštitimo ljude”, rekao je izvrši direktor CISRO doktor Leri Maršak.
Istraživanje, objavljeno u Žurnalu virologije (Virology Journal), otkriva da virus teže opstaje na toplijim temperaturama – prestao je da bude infektivan u roku od 24 sata kada je bio izložen temperaturi od 40 stepeni Celzijusa.
Covid-19 se prvenstveno širi vazduhom. Istraživanje je pokazalo ostaje zarazan u vazdušnim česticama više od tri sata. Manje je poznato koliko može da se proširi preko novčanica i ekrana.
Prethodna istraživanja na nerđajućem čeliku su imala različite rezultate – od tri do 14 dana, na sobnoj temperaturi. Novo istraživanje se bavilo pitanjem koliko virus može da preživi na staklu, papiru, plastici i čeliku. Otkrili su da opstaje i do 28 dana na sve tri površine, na temperaturi od 20 stepeni – znatno duže nego u prethodnim studijama.
Eksperimenti su, ipak, sprovedeni u uslovima koji odgovaraju virusu – u zamračenoj sobi sa stabilnom temperaturom i vlažnošću – tako da virus možda neće tako dobro proći u realnom svijetu.
Ovi rezultati nas svakako podsjećaju na potrebu da redovno peremo ruke, kao i da čistimo ekrane, i da izbjegavamo dodirivanje lica, kako bismo smanjili rizik od zaraze.
Autori istraživanja kažu da sposobnost Covida-19 da istraje na nerđajućem čeliku na hladnim temperaturama može da objasni kako je virus izbio u industriji prerađivanja mesa i hladnjačama – hiljade radnika je pozitivno na korona virus širom svijeta.
CISRO istraživači navode i da njihova istraživanja podržavaju prethodna kojim je utvrđeno da virus može da preživi i na svježoj i na zamrznutoj hrani.
Svjetska zdravstvena organizacija kaže: „Trenutno nema potvrđenog slučaja zaražavanja putem hrane”.
Povodom Dječije nedjelje, početka Četvrtog ciklusa edukativno-kreativnih radionica “Kineski kroz igru”, a u duhu obilježavanja Nacionalnog dana Kine (1. oktobar) i Festivala sredine jeseni, drugog po značaju među četiri tradicionalna kineska festivala, Kulturni centar ,,Nikola Đurković’’ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica Kotor, Udruženje za promociju sinologije Kotor i Kotorski Festival pozorišta za djecu u srijedu 7. oktobra u Galeriji Kulturnog centra organizovali su izložbu radova polaznika edukativno-kreativne radionice “Kineski kroz igru’’. Radovi su rezultat virtuelne radionice osmišljene u periodu poštovanja kućne izolacije, pripremljene za kraj Trećeg ciklusa radionica.
U tom periodu, imali smo priliku da odgledamo video lekciju koju je pripremila Andrea Obradović iz JU O.Š. ,,Njegoš’’ Kotor, odjeljenje II/1 koja se potrudila da na kreativan način predstavi osnovne pozdrave u kineskom jeziku, kineske karaktere pomoću kojih se ove riječi zapisuju uz objašnjenje upotrebe tonova u ovom jeziku.
Kineski kroz igru
Nakon toga uslijedili su radovi Lidije Vičić iz JU O.Š. ,,Njegoš’’ Kotor, odjeljenje IV/1, Kaline Ane Kostadinović iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić” Kotor, odjeljenje V/2, Bata Katharosa iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić” Kotor, odjeljenje V/2, Vasilija Stjepčevića iz JU O.Š. Narodni Heroj ,,Savo Ilić” Kotor, odjeljenje II1, Nikolasa Katharosa iz JU O.Š. ,,Narodni heroj Savo Ilić” Kotor, odjeljenje VI/2 i Vukana Stjepčevića iz JU O.Š. Narodni heroj Savo Ilić Kotor, odjeljenje VII/1.
Pored upoznavanja sa kineskim jezikom radionice ,,Kineski kroz igru’’ podrazumijevaju i održavanje tematskih radionica iz oblasti sinologije odnosno nauke o Kini, kineske mitologije i kulture i radionice posvećene načinu obilježavanja najznačajnijih datuma u Kini, što će biti nastavljeno i tokom novog ciklusa. Predavač na radionicama je dr. Jelena Stjepčević, sinolog i predsjednica Udruženja za promociju sinologije Kotor.
,,Kineski kroz igru je kreativno-edukativna radionica koja je već prošla tri ciklusa. Ovo je početak sljedećeg, četvrtog ciklusa koji će se održavati ove sezone. Gradska biblioteka i čitaonica Kotor je uvijek zainteresovana za saradnju, jer je jedna od osnovnih djelatnosti javne biblioteke rad na unaprijeđivanju pismenosti i učenja, kao i upoznavanje različitih, novih kultura” – kazala je Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica.
Kineski kroz igru
“U toku aprila i maja mjeseca naši polaznici iskazali su svoju kreativnost radovima na različite teme, počev od obilježavanja Dana kineskog jezika Ujedinjenih Nacija, Svjetskog dana knjige i autorskih prava, Festivala zmajevih brodova, radovima sa motivima zmaja, pande, kao i na ostale teme u vezi sa kineskim jezikom i kulturom. Danas vidimo radove koje su naši polaznici pripremili za vrijeme kućne izolacije za virtuelnu izložbu. Uklopivši kinesko pismo u svoj umjetnički doživljaj određenih aspekata kineske kulture, kroz video lekcije i likovne radove polaznici radionice obilježili su značajne datume u kineskoj kulturi koji su se za virjeme trajanja virtuelne izložbe obilježavali u Kini i svijetu.” – navodi Stjepčević.
Djeca su publici predstavila svoje crteže, govoreći o temama koje su izabrali. Nakon toga podijeljeni su im prigodni pokloni koje je pripremio Kotorski festival pozorišta za djecu. Ovom prilikom u izlagačkom prostoru mogli su se vidjeti i tradicionalni kineski ukrasi, poruke i čestitke na kineskom jeziku koje su polaznici radionice napravili na tematskoj radionici održanoj u februaru 2020. posvećenoj obilježavanju Kineske nove godine.
Državljani Crne Gore, Srbije, Kosova i Bosne i Hercegovine od ponedjeljka 12. oktobra u Sjevernu Makedoniju mogu da uđu bez PCR testa na korona virus.
Takvu odluku je vlada u Skoplju donijela 6. oktobra, navodeći da po principu reciprociteta i makedonski građani u te četiri zemlje ulaze bez testa na kovid.
Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev je, kada je objavio tu informaciju, apelovao da se putovanje svede na minimum i isključivo za neodložne potrebe i sa potpunom primjenom svih mjera lične zaštite od korona virusa.
Obavezno posjedovanje PCR testa za ulazak građana Crne Gore, Srbije, BiH i Kosova vlada u Skoplju ponovo je uvela 9. jula, nakon što je krajem juna bila otvorila granice za nesmetan ulazak bez potrebe za testom na kovid i odlaskom u izolaciju ili u karantin.
Oko 50 demonstranata privedeno je 11. oktobra u glavnom gradu Bjelorusije, Minsku, nakon sukoba sa snagama bezbjednosti. Policija je upotrebila suzavac da rastjera kolonu od nekoliko hiljada ljudi.
Bjelorusko udruženje novinara izvestilo je da je među privedenim najmanje 10 novinara. Ruska državna novinska agencija TASS javila je da su među privedenima i tri njena dopisnika.
Bjelorusiju potresaju protesti od spornih predsedničkih izbora 9. avgusta, na kojima je Aleksandar Lukašenko proglasio pobjedu tvrdeći da je osvojio oko 80 odsto glasova.
Opozicioni demonstranti traže poništavanje rezultata i održavanje novih izbora, što Lukašenko odbija.
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države odbile su da priznaju Lukašenka kao legitimnog predsednika Belorusije.
Mještani Krtola nastavili su proteklog vikenda sa danonoćnim dežurstvima na mjesnom pristaništu mulo Bazdanj na Obali Đuraševića, kako bi spriječili trajekt „Vasilije“ hidrograđevinske kompanije „Briv Construction“ iz Kotora, da pristane na ovo mulo.
Blokada traje od petka ujutro kada je „Vasilije“ na koji je natovaren veliki bager-gusijeničar, pokušao da pristane na muo Bazdanj radi iskrcaja te građevinske mašine. Iako je vlasnik „Briva“ Vosjislav Bujković garantovao da će brod odmah nakon iskrcaja bagera, otploviti i neće se vezivati duže vrijeme za mjesno pristanište na Obali Đuraševiča kao što je to ranije godinama bio slučaj, mještani nisu dopustili da plovilo „Briva“ priđe mulu Bazdanj i pristane na njega.
Mještani ističu da godinama trpe štetne posljedice od dugotrajnog stacioniranja više „Brivovih“ hidrograđevinskih plovila na tim mjestu, neposredno uz njihove kuće i aparzname za turiste iz kojih im posjetiici odlaze nezadovoljni zbog buke, povremenog prosipanja ulja i nafte u more i generalno, prisustva fizički neugednih tehničkih plovila neposredno uz plaže na kojima se kupaju. Žitelji ističu da svi njihovi apeli Morskom Dobru koje gazduje mulom Bazdanj kao lokalnim pristaništem, Inspekcji sigurnosti plovidbe i Lučkoj kapetaniji do sada nisu dali efekta. Naglašavaju da oni koji u svoju korist imaju i donešene sudske presude, sada više fizički neće dozvoliti „Brivovim“ brodovima da se ponovno vežu na mulu Bazdanj.
Vlasnik „Briva“ Vojsilav Bujković sa druge strane, ističe da je već ranije odavde uklonio većinu svojih plovila i da ne namjerava da „Vasilija“ ponovno ovdje stacionira već samo da iskrca bager i za to se posluži mjesnim pristaništem kao javnim objektom namijenjenim upravo za operacije ukrcaja i iskrcaja putbnika i tereta u plovila. On inače, takođe već godinama od države bezuspješno traži da ona njegovoj firmi, ali i drugim vlasnicima sličnih tehničkih i plovila za turizam koja nisu u upotrebi, odredi mjesto na obali Boke gdje bi oni bez problema mogli da na duže vrijenme, vezuju i stacioniraju za plovila kada ona nisu u redovnoj radnoj upotrebi.
Protekla dva dana trajekt „Vasilije“ sa bagerom na palubi, proveo je vezan za dvije privezne plutače na par desetina metara udaljenosti od mula Bazdanj gdje je u petak ostao uz privremenu dozvolu Inspkjecije sigurnosti plovidbe, sa obrazloženjem da ne može ispuniti njen prvobitni nalog da se udalji iz akvatorijuma Bazdanja zbog „kvara na desnom motoru“.
Blokada mulo Bazdanj – Krtoli – foto S.L
Mještani opet, na samom mulu neprestano drža parkiran makar jedan od svojih automobila i stalno dežuraju ili na samoj obali ili u šatoru koji su neposredno uz mulo podigli i gdje se tokom noći okupljaju.
Pravni zastupnik nezadovoljnih mještana Obale Đuraševića koji se već godinama pred domaćim sudovima ili u upravnim postupcima sa raznim državnim organima „preganjaju“ oko oslobađanja mula Bazdanj, advokat Petar Samardžić je dostavio najnoviju presudu Upravnog suda koji je krajem maja poništio kao nezakonito riješenje Ministarstva pomorstva i saobraćaja koje je prethodno kao nedozvoljenu, odbilo žalbu mještana na postupanja JP „Morsko Dobro“ kao upravljača nad mulom Bazdanj a koje po njima, nije spriječilo višegodišnju uzurpaciju javnog dobra – mjesnog pristaništa od strane „Briva“.
„Počev od od 2006.godine do danas, firma “Briv” Kotor, bespravno i samovoljno, privezuje svoja tehnička plovila i rashodovana plovila za mulo “Bazdanj”, opština Tivat, Lukačevina (Đuraševići obala) čime uzurpira državnu imovinu i onemogućava korišćenje ovog pristaništa, a nadležni državni organi odbijajući da djelotvorno postupaju u ovom predmetu i svojim nečinjenjem i propuštanjem da preduzmu radnje mjere na uklanjanju ovih plovnih objekata ,zbog kojih su osnovani, time pomažu i omogućavaju ovu uzurpaciju državne imovine”- stoji u jednoj od brojnih prijava koje su mještani preko advokata Samardžića proteklih godina podnosili protiv odgvornih u “Brivu”, “Morskom Dobru”, Lučkoj kapetaniji Kotor, Inspekciji sigurnosti plovidbe i Upravi pomorske sigurnosti, ali koje do da sadanisu dale efekta iako mještani trvde da je u ovom slulaju riječ o korupciji, te sistematskom i organizovanom kršenju zakona na štetu državnih i interesa građana.
“Morskom Dobru” sam za sve ove gdine, uputio tri inicijative za postupanje povodom uzurpacije državne imovine koju bi oni trebali da štite, ali nikada nikakav odgovor od njih nisam dobio.”-kazao nam je advokat Samardžić dodajući da je tek nakon što je Upravni sud u maju poništio riješenje Ministarstva saobraćaja i pomorstva te ga vratio ga na ponovljeni postupak, Inspekcija sigurnosti plovidbe iz Kotiora postala nešto ažurnija u svoji postupanjima, pa je tako pored ostaloga lhjetos donijela naloge “Brivu” da iz akvatoriuma neposredno uz mulo Bazdanj ukloni svoj remorker “Krsto”. To međutim do sada ta komapnija nije uradila, pa je Inspekcija 3.oktobra donijela izvršno riješenja o uklanjanju “Brivovg” remorkera za sa ove pozicije, a koje je dužna sprovesti u djelo Uprava pomorske sigurnosti.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 899 uzoraka na novi koronavirus.
U laboratorijama Instituta i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku na novi koronavirus ukupno je registrovano 228 novopozitivnih slučajeva infekcije iz sledećih opština: Podgorica 118, Berane 25, Bijelo Polje 18, Pljevlja 15, Rožaje 11, Bar 8, Cetinje 8, Budva 7, Nikšić 6, Kolašin 3, Kotor 2, Tivat 2, Herceg Novi 2, Mojkovac 2, Plav 1
Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata iz Cetinja, Nikšića, Žabljaka i Berana, rođenih 1946, 1938, 1949 i 1957 godine a koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore, OB Nikšić, OB Bar i OB Berane.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 193 a od početka godine 202.
U poslednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 191 pacijenata.
Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 4047.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 13.869.
“Vrt je zavodljiva stvar”, kaže dr Relja Živojnović vlasnik jednog od najljepših i najinteresantnijih privatnih đardina u Herceg Novom. Skriven od očiju prolaznika jedne veoma frekventne ulice na Karači, svoje biljno bogatstvo i raznovrsnost otkriva tek kada zakoračite u to more zelenila. Formiran po uzoru na engleske vrtove, u svako doba godine , bojama i oblicima plijeni pažnju.
Dr Živojnović je odrastao u neposrednoj blizini njegovog sadašnjeg doma i već sa desetak godina znao je da razlikuje sve biljake, koje su rasle u đardinu njegovih roditelja, ali su ga, kako sam kaže, u to dječačko vrijeme više interesovale kornjače.
Školovanje i posao odvele su dr Živojnovića iz Herceg Novog i Jugoslavije, prvo u Njemačku, potom u Holandiju (Roterdam) i Belgiju (Antwerpen). Uspješna karijera oftalmologa – svjetski priznatog stručnjaka, nije ostavljala puno prostora za intenzivnije bavljenje drugim stvarima. Ali interesovanje za biljke bilo je sastavni dio života dr Živojnovića i njegove supruge Vesne, profesorice engleskog jezika. Iz Roterdamu, gdje su živjeli u blizini velikog parka, nose zanimljiva iskustva. “Grad je pun uređenih zelenih površina, koje moraju biti savršeno održavane. Neurednih vrtova nema, jer ako vlasnici nisu u mogućnosti da ih održavaju u obavezi su da bar posiju travu oko koje nema puno brige. Stanari velikih zgrada mogu da dobiju parcelu od oko 50 kvadrata koje uređuju prema sopstvenim afinitetima”, priča dr Živojnović.
Đardin dr Relje Živojnovića
Podsjećamo da se na samoj obali gradića Lisse, između Amsterdama i Haga, nalazi Keukenhof – najveća bašta na svijetu sa 800 vrsta lala . Na preko 32 hektara su I polja zumbula, narcisa, ruža i irisa, a više od sedam miliona cvjetova svakog proljeća krasi taj lokalitet.
Živojnovići su prije četiri decenije na Karači izgradili kuću na placu od oko 500 kvadratnih metara. Pored zatečenih biljaka sadili su i druge, uglavnom one koje ne traže veliku njegu, jer su u Herceg Novom tada boravili dva puta godišnje i relativno kratko vrijeme.
“Kada smo izgradili kuću bili smo okruženi komšijskim vrtovima i zelenilom. Onda je počela intenzivna gradnja i u ovom dijelu grada, pa je prijetila opasnost da budemo “ograđeni” betonom. Zato smo u nekoliko navrata kupovali zemljište uz naš vrt. U proteklim decenijama dodali smo šest placeva, pa sada na 1600 kvadratnih metara imamo između 400 I 500 biljaka”, navodi dr Živojnović.
Kako se bližila penzija i uređenje vrta postalo je aktuelnije i izazovnije. Pri svakom dolasku u hercegnovski dom donosili su nove biljke. “Najčešće smo dolazili autom i gepek nam je redovno bio pun sadnica. Srećom na granicama nikada nismo imali problem zbog toga”, kaže dr Živojnović.
U vrtu Živojnovića skladno raste veliki broj raznorodnih biljaka. Pored autohtonih, kao što su agrumi, nar, rastu i egzotične vrste kao ljetna mimosa ( acacia karroo ) kojoj je domovina Australija, džakaranda koja raste u Africi i Australiji ili stablo avokada visoko 12 metara. Sa čestih putovanja po svijetu, donosili su egzotične biljke, neke su dobijali na poklon, a neke i sami uzgojili. Tako je supruga dr Živojnovića prije četvrt vijeka iz koštice, uspjela da u čaši dobije sadnicu avokada koju su kasnije presadili u vrt.
Đardin dr Relje Živojnovića
U vrtu je 20 vrsta voćaka, na pet mjesta “ugnjezdilo” se sto vrsta sukulenata, raste veliki broj kaktusa (dvanaestak vrsta pločastih) , 30 vrsta agava,…palme, mimoze,..
Vrt je nikada završena i ispričana priča, jer neke biljke propadaju zbog starosti ili biljnih napasnika, novim treba naći odgovarajuće mjesto, o svemu svakodnevno brinuti… Ali je zato i zadovoljstvo ogromno , jer kako je još prije dva milenijuma ustvrdio rimski filozof, državnik, književnik, pravnik, politički teoretičar i besjednik Маrко Tulije Ciceron – “Ako imate vrt i biblioteku , imate sve što vam treba”.( A Živojnovići imaju i veliku biblioteku ).
Herceg Novi ne zaslužuje epitet grad zelenila
U želji da grad izgleda ljepše i da sam tome da doprinos, dr Živojnović je u parku nekadašnjeg hotela Boka zasadio više od 50 sadnica – agava i kaktusa. Na parceli ispod tvrđave Kanli kula, a poviše košarkaškog igrališta na Karači zasadio je agave i kaktuse I kultivisao nekada zapuštenu i u draču zaraslu parcelu koju i danas održava. Nadao se da će njegovim primjerom poći i drugi. Spreman je da i dalje poklanja biljke koje bi našle mjesto na javnim zelenim površinama, ali nije bilo podrške iz lokalne uprave koja bi stimulisala i druge da krenu za primjerom dr Živojnovića.
Tvrdi da uz Herceg Novi danas ne može da stoji epitet “grad zelenila”.
“Taj epitet je Herceg Novi dobio početkom prošlog vijeka , zahvaljujući gradnji hotela : Zelenika, Boka, Plaža, Igalo i njihovim parkovima, ali i geografskom položaju lokaciji i klimi. Osim klime i položaja nije mnogo ostalo da zadovolji taj epitet. Stari hotelski parkovi su ili zapušteni ili betonirani. Šire gradsko područje je bezobzirno izgrađeno. Svijetla tačka u gradu je nedavno obnovljeni park Sv Leopolda. Od Savinske dubrave se godinama “čupka” prostor i gradi u “srcu” te park šume. Druga zelena parkovska površina- park oko vile Galeb- četiri ipo hektara smišljeno sađene cjeline već skoro dvadeset godina je zatvoren za javnost i posjete. Povremeno se pretvara u plan za komercijalno gradilište”, ističe dr Živojnović
“Mjerilo brige o gradskom zelenilu i čuvanje epiteta grada zelenila je živa ograda kod zgrade Opštine, uz Njegoševu ulicu , kuda gradski oci svakodnevno prolaze. Ta živica se godinama suši i nestaje, te predstavlja više ruglo nego ukras grada”, zaključuje dr Živojnović.
Ko je dr Relja Živojnović?
Đardin dr Relje Živojnovića
“Ono što je Novak Đoković sada u tenisu to je u oftalmologiji bio dr Živojnović”, ocijenio je profesor dr Ivan Stefanović koji je 90 tih godina među dvadesetak mladih aftalmologa iz cijelog svijeta u Antwerpenu kod njega bio nekoliko mjeseci na specijalizaciji.
Dr Relja Živojnović, oftamolog stručnjak svjetskog glasa proveo je svoj radni vijek u Holandiji i zadnjih godina u Belgiji.
Operišući kompleksne slučajeve trauma oka , prvi je u svijetu uveo hiruršku obradu retine- mrežnjače. Rezultat njegovog doprinosa u tretmanu do tada inoperabilnih slučajeva očitovao se u mnogim interenacionalnim kontaktima, kongresima, kursevima itd.
Za svoj doprinos razvoju afalmologije mu je 2001. godine dodjeljenja Chramis medalja – odlikovanje koje evropska oftalmološka organizacija svake četiri godine dodjeljuje jednom stručnjaku iz ove oblasti. Od holandske kraljice Beatriks odlikovan je ordenom Holandskog lava, a pamte ga zahvalni pacijenti širom planete.
Dr Relja Živojnović predložen je za ovogodišnju Oktobarsku nagradu Herceg Novi koja se dodjeljuje u znak priznanja za izuzetne rezultate u radu i najviša ostvarenja u oblasti privrede, društvenih i drugih djelatnosti. Zanimljivo je da je prvi nosilac ovog najvišeg opštinskog priznanja (1964 godine) bio dr Svetozar Živojnović veliki medicinski entuzijasta i pobornik liječenja prirodnim faktorima koji je osnovao današnji Institut Dr Simo Milošević. On je otac dr Relje Živojnovića.
Hrvatski pomorski muzej Split i Muzej Grada Crikvenice izložbom „Prva na Jadranu“ kao i popratnim dvojezičnim katalogom obilježavaju 60-u godišnjicu puštanja u promet prve trajektne linije na istočnom Jadranu koja je povezivala Crikvenicu i Šilo na otoku Krku. Izložba je prvi puta upriličena u lipnju 2019. godine u Crikvenici, a bila je otvorena u Muzeju Grada Crikvenice do kraja septembra 2020. godine.
Izložba „Prva na Jadranu“ sada uplovljava u Split gdje će biti postavljena u Hrvatskom pomorskom muzeju Split na Tvrđavi Gripe. Otvorenje će se održati 16. oktobra 2020. godine u 12 sati, a izložbu će posjetitelji imati prigodu razgledati do 30. januara 2021. godine.
Crikvenica tokom 1960-e započinje svoj snažni turistički razvoj koji je, između ostalog, povezan s njenim dobrim prometnim položajem i sve razvijenijom prometnom mrežom. Osim izgradnje Magistrale, veliki su pomaci napravljeni 1959. godine puštanjem u promet trajektne linije Crikvenica-Šilo. Liniju je održavao legendarni trajekt Bodulka kojeg pamte svi stariji Crikveničani kao i stanovnici drugih otočnih mjesta na Jadranu koje je Bodulka povezivala s kopnom. Bodulka je kao prva na Jadranu „uplovila“ u povijest ne samo Crikvenice, nego i općenito prometa Hrvatske. Prigodna izložba osim trajektne linije tematizira i općenito razvoj crikveničke luke, parobrodarske linije koje su prije pojave trajekata bile glavne poveznice obalnih naselja, ali i povijesnu usmjerenost Crikveničana na istočnu obalu otoka Krka što utječe na osnutak mjesta Šilo te naposlijetku gradnju Krčkog mosta koji ove godine obilježava 40 godina od otvaranja za promet.
Ljubomir Radić, viši kustos/ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja Split, Tea Rosić, kustos Muzeja Grada Crikvenice i Stjepan Špalj, vanjski suradnik Muzeja Grada Crikvenice.
Zbog epidemiološke situacije prigodna riječ za otvorenje izložbe će se upriličiti ispred zgrade Muzeja, a potom će posjetitelji moći razgledati postavljenu izložbu, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera.
