U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno rekordnih 508 slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2, sedam osoba je umrlo, dok su aktivni slučajevi u nedjelju dosegnuli brojku od 2818.
Kako je priopćio Nacionalni stožer Civline zaštite, među njima je 384 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 26 pacijenata.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 20440 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 324 umrlo, ukupno se oporavilo 17298 osoba od toga 345 u posljednja 24 sata.
Svjetski program za hranu (WFP) ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za mir zbog borbe koju vodi protiv gladi u svijetu, javlja Anadolu Agency (AA).
Norveški odbor za dodjelu nagrade saopštio je u petak da je UN-ova organizacija Svjetski program za hranu (WFP) zaslužila ovu nagradu zbog ogromnih napora koje poduzima u borbi protiv gladi, poboljšanju mirovnih uvjeta u područjima pogođenim sukobima, te djelovanju da se spriječi upotreba gladi kao oružja u vođenju ratova i sukoba.
Podsjećaju da je Svjetski program za hranu najveća svjetska organizacija za humanitarnu pomoć u borbi protiv gladi i zagovaranju sigurnosti hrane, napominjući da je WFP samo tokom 2019. godine pružio pomoć za gotovo 100 miliona ljudi koji su bili izloženi gladi i nedovoljnom pristupu hrani u 88 zemalja.
U saopštenju se navodi da je pandemija koronavirusa (COVID-19) prouzrokovala porast broja ljudi koji se suočavaju sa glađu u svijetu, dodajući da je WFP pokazao impresivnu odlučnost i sposobnost da intenzivira napore u borbi s pandemijom.
Norveški odbor za dodjelu nagrade je naveo da ukoliko Svjetski program za hranu i druge organizacije koje pružaju pomoć u hrani ne dobiju potrebnu finansijsku podršku, svijet bi se mogao naći u opasnosti da doživi nezamislivu glad.
Svjetski program za hranu je specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija zadužena za pružanje pomoći u hrani i najveća svjetska humanitarna organizacija za rješavanje slučajeva gladi i promoviranje sigurnosti hrane. U prosjeku ova organizacija pruža pomoć u hrani za oko 90 miliona ljudi godišnje, od kojih su oko 58 miliona djeca.
Agencija sa sjedištem u italijanskom glavnom gradu Rimu i sa više od 80 ureda širom svijeta, ima cilj da pomogne stanovništvu koje nije u stanju proizvesti ili dobiti dovoljno hrane za sebe i svoje porodice.
Osnovana je 1961. godine, nakon što je 1960. održana konferencija za hranu i poljoprivredu (FAO) i kada je George McGovern, direktor američke agencije Hrana za mir, predložio osnivanje programa multilateralne pomoći u hrani. Formalno je osnovana 1963. godine od strane FAO-a i Generalne skupštine UN-a na eksperimentalni trogodišnji period, a 1965. je program proširen na kontinuiranoj osnovi.
Ove nedjelje vodimo vas na Tvrđavu Stražnik (1225 m), okolina Crkvica, istočni dio masiva Orjena.
Pristupa se markiranim pješačkim putem za svega 15-ak minuta hoda od asfaltnog puta Crkvice-Dragalj. Stražnik i susjedni Kom branili su jaki utvrđeni logor Na Crkvicama.
Tvrđava je pravljena 80-ih godina 19-og vijeka, za vrijeme austrougarske vlasti. Mogu samo da zamislim koliko je napora zahtijevala ovako masivna i kvalitetna izgadnja na jednom planinskom vrhu.
Uz kamen korišten je armirani beton, a cjelokupna fasada je bila malterisana, tako da sadašnji utisak kamene građevine nije u cjelosti tačan.
Stražnik je jedna od zanimljivijih tvrđava u ovom kraju, ali i potencijalno opasna za posjetioce, budući da je u ruševnom stanju!
Ovogodišnja crnogorska turistička sezona bilježi velike gubitke i pripreme naredne bi trebalo da budu u poodmakloj fazi, saopštio je dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, Rade Ratković i dodao da bi bilo dobro koristiti uporedna iskustva Hrvatske.
On je Pobjedi kazao da je bila duga pandemijska godina u kombinaciji sa kriznom političkom godinom koju su karakterisale masovne protestne povorke na teme koje imaju malo značaja za standard građana, njihovu slobodu i pravnu sigurnost, ekonomiju koja život znači i održivi turizam.
“Sada se čeka formiranje vlade, pa postavljanje i orijentacija ministarstva i rukovodstava turističkih organizacija, pa ćemo na operativni rad na pripremi turističke sezone popričekati. Što više budemo čekali priprema će biti lošija, a samim tim i naredna turistička godina”, smatra Ratković koji je turistički ekspert.
Prema njegovim riječima, bilo bi dobro da u pripremi i upravljanju narednom turističkom godinom koristimo pozitivna iskustva susjedne Hrvatske, koja je ostvarila lidersku poziciju u tom pogledu.
Ratković je, komentarišući ovogodišnju sezonu, kazao da su podaci “depresivni”.
“U prvih osam mjeseci ostvareno je u Crnoj Gori 77,9 odsto manje dolazaka i 80,9 odsto manje noćenja turista nego u istom periodu prethodne godine. Podaci se odnose samo na kolektivni smještaj. Ako bi uključili i privatni smještaj, za koji se mjesečno ne objavljuju podaci, već po završetku kalendarske godine, onda bi podaci bili mnogo depresivniji, s obzirom na to da je punjenje te vrste smještaja još slabije”, rekao je Ratković.
On je kazao da je, kada se govori o regionu sveukupni broj dolazaka u periodu od januara do avgusta u Hrvatskoj iznosio 6,84 miliona, dok je ujedno zabilježeno 47,54 miliona noćenja.
“Broj dolazaka stranih državljana na teritoriji Albanije u osmomjesečnom razdoblju iznosi 1,75 miliona, što znači smanjuje 64,2 odsto, u poređenju s istim razdobljem prošle godine. Tokom osam mjeseci Kosovo je imalo najmanji pad dolazaka 53,2 odsto, dok je Španija imala najveći pad 89,9 odsto, u poređenju s istim razdobljem prošle godine”, precizirao je Ratković.
On tvrdi da će ubuduće u ovoj privrednoj grani biti dosta nepoznanica i da se još ne zna vrijeme potpunog oporavka.
“Puno je nepoznanica pa se mora ići metodom scenarija. To zavisi od scenarija i njihove realnosti. U optimističkoj varijanti, turistička godina 2020/21. bi mogla biti sanaciona, 2021/22. početni oporavak, 2022/23. relativno normalno poslovanje, 2023/24. približavanje rezultatima iz predkoronskih vremena”, smatra Ratković.
Pesimistički scenario bi, kako je dodao, sve produžio za još dvije do tri godine, a umjereni za još jednu godinu.
“Kao što smo rekli, ostvarivost pojedinih scenarija zavisi od pandemije koja se, za sada, ne može pouzdano prognozirati”, rekao je Ratković.
Boka Kotorska foto Boka News
Ove godine se, kako je dodao, turizam bazirao na individualnim gostima i kako tvrdi globalno direktni buking će rasti, ali će i organizovani turizam zadržati značajno mjesto u turističkom privređivanju.
“To naročito važi za našu destinaciju, koja je izrazita avio-destinacija, zbog nepostojanja saobraćajne alternative za prihvatljiv dolazak iz glavnih evropskih emitivnih izvora. Kod nekih, emitivnom tržištima saobraćajno dostupnijim destinacijama, individualni buking i dolasci u vlastitoj režiji će biti dominantni”, naveo je Ratković.
Kada su u pitanju turoperatori i turističke agencije koji su podnijeli najveće gubitke, Ratković smatra da je turističko posredovanje važna karika u turističkom sistemu i da će se oni prilagoditi digitalnoj ekonomiji.
Zbog održavanja prve triatlon trke “Challenge Budva”, sjutra će biti u periodu od 9:15 do 11,45 sati totalna obustava saobraćaja za sve vrste motornih vozila na dionici Jadranske magistrale od Budve do Blizikuća, saopšteno je iz budvanskog Centra bezbjednosti.
U organizaciji SRD “Road Runners Montenegro” i Opštine Budva u nedjelju će u Budvi biti održan prvi triatlon.
Iako je prvobitno zakazana trka u srednjem dugom triatlonu (1.9km plivanje – 90km bicikla – 21km trčanja) koja je trebala da se održi 4. oktobra i okupi 500 takmičara iz 26 zemalja, otkazana zbog novonastale situacije sa koronavirusom, organizatori su odlučili da promijene format takmičenja i da ove godine u Budvi organizuju trening/trku u olimpijskom triatlonu (1.5km plivanje – 40km bicikla – 10km trčanja).
Start trke je sa Plaže Pizana u 9 sati. Takmičari će plivati oko Starog grada, prema plaži Mogren sa završetkom na plaži Ričardova glava. Biciklistička ruta kreće ispred Starog grada, Mediteranskom ulicom i glavnim gradskim semaforima do lokaliteta Blizikuće (2 kruga). Trkački segment se odvija šetalištem do Zavale, a jedan dio prolazi i kroz kompleks “Slovenska plaža”.
Još uvijek je neizvjesno da li će mlin Udruženja u Radanovićima biti aktiviran jer, za sada, nema zahtjeva maslinara za uslugom mljevenja, upravo zbog nedostatka ploda. Pratićemo situaciju i objaviti informacije o radu mlina, poručuju iz Maslinarskog društva Boka.
Na području Boke Kotorske, nakon pada temperature i povećanja vlažnosti u vazduhu, broj maslinine muve blago povećan. Pregled McPhail-ovih klopki pokazuju slične rezultate kao u prethodnoj kontroli dok je, na žutim pločama, zabilježeno povećanje broja uhvaćenih jedinki.
Pregled plodova je pokazao u infestaciji preovladavaju mlađi razvojni stadijumi koji neće značajnije uticati na kvalitet ploda. Tamo gdje je ostalo malo ploda (a bila je dobra rodnost), u plodovima preovladavaju stariji stadijumi koji dovode do otpadanja ploda. Prema informacijama koje dobijamo od naših članova, većina njih je pratila uputstva Fitosanitarne uprave. Neki su čak sedam puta sproveli zaštitu ali nisu dobili očekivane rezultate, saopšteno nam je iz MD Boka.
U posljednja 24 sata registrovana su 293 nova slučaja koronavirusa u Crnoj Gori, na 696 testiranih uzoraka.
Preminula su još četiri pacijenta liječena od Kovida-19, a 103 osobe su se oporavile.
Najviše novih slučajeva registrovano je u Podgorici (83) i Nikšiću (81), a zatim slijede Ulcinj (45), Budva (24), Bar (13), Bijelo Polje (12), Kotor (11), Cetinje (10). U Žabljaku je zabilježeno sedam slučajeva infekcije, Plužinama i Danilovgradu po dva, i Tivtu, Kolašinu i Herceg Novom po jedan slučaj koronavirusa.
“Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata iz Cetinja, Kotora, Pljevalja i Ulcinja, rođenih 1940, 1947, 1974. i 1955. godine, a koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore (2) i OB Bar (2)”, naveli su iz IJZCG.
Trenutno je aktivno 4.014 slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Od početka epidemije, bilo je 198 smrtnih slučajeva povezanih sa Kovidom-19, a 189 od početka juna. Do sada je zabilježen 13.641 slučaj infekcije.
Pitanje je da li će novoformirana Vlada promijeniti pravac razvoja socijalne politike kada su u pitanju najugroženjiji pojedinici i domaćinstva u Crnoj Gori? Da li će naši novi lideri kreirati inovativne i savremene modele socijalnog stanovanja za najugroženije ili će nastaviti sa kopiranjem stambenih rješenja preuzetih od industrijski razvijenih zemalja?
Autor: Dr Goran Ivo Marinović*
Predrasuda koja je dominantno prisutna u široj javnosti je inkluzivni pristup profitu koji se generiše tokom turističke sezone na crnogorskom primorju. Činjenica je da se naša turistička industrija u poslednje tri decenije nalazi u rukama manjine.
Ova grupa godinama zagovara razvoj primorskih gradova koji počiva na izgradnji ekskluzivnih naselja i produbljivanju socijalne neuravnoteženosti. Velikom zaradom pojedinaca i izgradnjom hotela padaju u sijenku socijalno ugrožena domaćinstava na crnogorskom primorju. U prilog ovom iskazu su mnogobrojna neforalna naselja nastala na rubu urbane matrice primorskih gradova, među njima i naselje ‚‚7. jul“ koje pripada Opštini Tivat.
Opšti cilj istraživanja je bio da prikupi podatke o uslovima življenja u naseljima u našem neposrednom okruženju, a koja politički lideri već decenijama zaobilaze i za svoje potrebe njihovim stanovnicima dijele lažne nade o urnbanizaciji ili poboljšanju socijalnog statuta. Ista obećanja za koja svaki pojedinac tih naselja vjeruje da se nikad neće obistiniti. Danas, sa pravom, kad se pojavim sa opremom za snimanje razgovora i mojim skromnim foto-aparatom u svakom neformalnom naselju sam po automatizmu prozvan kao još jedna osoba koja samo lijepo priča i kojoj ne treba vjerovati. Na šta sledi odgovor: ‚‚Ne, ja Vam ne mogu riješiti stambeno pitanje, moj posao je da radim istraživanja i dokumentujem probleme i uvažim Vaše stambene potrebe – građansku obavezu da se pronađe kvalitetnije stambeno rješenje imaju isključivo nadležni organi Opštine i Vlada.“ Priznajem da mi je trebalo vremena da pridobijem povjerenje naših sugrađana kojima je pomoć zajednice najpotrebnija. Zahvalan sam za prijateljstva koje sam sklopio tokom istraživanja i dirnut gostoprimstvom ljudi koji krovom od najlona, guma i ostalog otpada štite svoje najmilije od prirodnih nepogoda.
Istraživanjem koje je sprovedeno u naselju ‚‚7. jul“, u periodu od 23. jula do 25. septembra tekuće godine, identifikovano je 35 stalno naseljenih domaćinstava sa prosječno 6 djece mlađe od 18 godina starosti. Analizom prikupljenih podataka istakla su se tri problema koja su zajednička za sve ispitanike. Prvo, sve samoizgrađene barake su nakon 40 godina korišćenja u lošem stanju, a pukotine u zidovima prave velike probleme za ukućane. Jedan ispitanik je ukazao na svakodnevno prisustvo miševa, pacova i ostalih glodara koji napadaju malu djecu i jednogodišnju bebu dok spavaju. Tri druge porodice su ukazale na problem sa zmijama koje kroz rupe u podovima ulaze u barake. Drugo, sve barake imaju trošne krovove koji redovno prokišnjavaju tokom obilnijih padavina. Oluja i jaka kiša u noći 22. na 23. septembar su izazvale poplave i nanjele veliku štetu mještanima. U skladu sa tim, jedna ispitanica se požalila da joj se djeca često razboljevaju zbog vlage u spavaćoj sobi, a iste probleme prijavljuje još pet porodica. Kao treći kolektivni problem, 80 posto ispitanika navodi nedostatak toaleta. Većina porodica svoje higjenske potrebe obavlja u obližnjoj šumi ili u improvizovanim jedinicama tzv. poljskim veceima. Rastužuje činjenica da naši sugradjani u 21. vijeku kupaju djecu ispred baraka sa vodom zagrijanom na šporetu na drva, kako zimi tako i ljeti.
7-jul-Tivat
Decenijama je prethodna Vlada zagovarala socijalnu politiku koja se temelji na postavkama neo-liberalne ekonomije. U vremenima iza nas bili smo svjedoci slabljenja socijalne odgovornosti institucija i prepuštanju gorućih socijalnih pitanja privatnom sektoru. Svima nam je danas jasno da privatni sektor ne može da riješi, sad već nagomilane, socijalne probleme u društvu. Međutim, postavlja se pitanje da li će novoformirana Vlada promijeniti pravac razvoja socijalne politike kada su u pitanju najugroženjiji pojedinici i domaćinstva u Crnoj Gori? Da li će naši novi lideri kreirati inovativne i savremene modele socijalnog stanovanja za najugroženije ili će nastaviti sa kopiranjem stambenih rješenja preuzetih od industrijski razvijenih zemalja? Ova praksa usvajanja stranih modela bez kritičkog promišljanja, koja je u Crnoj Gori prisutna od 2005. godine, pokazala se neodrživom prvenstveno zato što naša ekonomija nije u mogućnosti da finansira visoke standarde gradnje propisane ovim programima. Dosadašnjim rešenjima socijalog stanovanja se ne može obezbijediti kvalitetna stambena jedinica za socijalno ugrožene kategorije stanovništva. Crnoj Gori je prijeko potrebno jačanje programa socijalnog stanovanja koji se baziraju na novoj politici socijalne inkluzije i savremenim urbanističko-arhitektonskim rješenjima koja su sve prisutnija u svijetu.
Vrijeme će pokazati da li će Opština Tivat u novoformiranom sastavu prihvatiti odgovornost za urbanizaciju neformalnog naselja ‚‚7. jul“ i kada će njegovi stanovnici dobiti trajno rješenje stambenog pitanja. Da li će Opština omogućiti da domaćinstva ostanu na trenutnoj lokociji?
Istraživanje pokazuje da je većina porodica iskazala negodovanje prema mogućoj selidbi. Oni su izgubili strpljenje, a starija populacija i nadu da će poslije 40 godina neuslovnog življenja dobiti svoj ključ i dugo priželjkivanu sigurnost toplog doma. Za njih je stambeno pitanje direktno povezano sa “pravom na dosledan život bez ponižavanja”, kako je istakla jedna ispitanica. Dužnost državnih institucija je da obezbjede pravo na dosledan život svih građana te se ovom prilikom pozivaju donosioci odluka da rješavaju stambena pitanja stanovnika ‚‚7. jula“.
*Autor je doktorirao arhitekturu i urbanizam u Južnoj Koreji na Državnom univezitetu u Seulu. Bio je docent i gostujući profesor u Južnoj Koreji, Meksiku i Kuvajtu, a od ove godine je zaposlen na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
U paviljonu Gradske muzike Herceg Novi, u subotu, 10. oktobra sa početkom u 19 sati, biće upriličena izložba fotografija „Lavovi Svetog Marka“ autora Nenada Mandića, sopšteno je iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje H. Novi i pozivaju zainteresovane da prisustvuju ovom događaju.
Izložbu će otvoriti arhitekta i heraldičar Srđan Marlović.
Inicijalno zamišljena kao događaj na otvorenom prostoru, izložba je, uz uz podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti opštine Kotor, po prvi put pokazana u Kotoru, na Pjaci od kina.
Zahvaljujući Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, Herceg Novi će biti prva stanica na putu “Lavova Svetog Marka” kroz Crnu Goru.
– Izložba „Lavovi Svetog Marka“ je nastala kao potreba da se skrene pažnja na kulturno naslijeđe Kotora i jednu od istorijskih vertikala Boke, pored kojih prolazimo svakog dana. Ti reljefi su visoko iznad pogleda na San Đovaniju, sakriveni na Markatu, jedan je na bedemu iznad rijeke Škurde i ne može mu se prići. Prikazano je devet lavova koji su očuvani. Na žalost nema ih još mnogo koje ljudska ruka ili zub vremena nisu uništili, zabilježila je Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti.
Zbirka pjesama „Ferao iz kaštela“ Gracije Gaša Marovića u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća, biće promovisana u sali Doma kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, nedjelja 11. oktobar sa početkom u 19 sati.
O knjizi će, osim autora, govoriti: Ana Vuksanović, Aleksandra Tomović i Neven Staničić.
U poetsko-recitatorskom dijelu programa učestvovaće članovi Amaterskog kazališta Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Moderatorka programa biće Aleksandra Tomović, uz koordinatorku projekta Tamaru Bogdanović.
Ista zbirka će u ponedjeljak, 12. oktobra biti predstavljena i u Kotoru, u Velikoj sali Kulturnog centra ,,Nikola Đurković” u isto vrijeme.
Zbirka poezije je finansirana sredstvima Fonda za zaštitu i ostvarevanje maninskih prava Crne Gore, a promocijeu Tivtu i Kotoru će se održati uz poštovanje svih propisanih mjera NKT-a.
