Obznanjen tajni Protokol o Prevlaci: sve o sporazumu između Hrvatske i bivše Jugoslavije

0
Prevlaka - Ulaz u Boku
Prevlaka – Ulaz u Boku / foto BN

Prije 18 godina (10.12.2002.) su na konavoskom lokalitetu Konfin, tadašnji ministri vanjskih poslova Republike Hrvatske, Tonino Picula i bivše Savezne Republike Jugoslavije Goran Svilanović, potpisali sporazum, nazvan: “Protokol između Vlade Republike Hrvatske i Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije o privremenom režimu uz južnu granicu između dviju država”.

Taj važan međudržavni ugovor, koji se od 2006. godine, primjenjuje u pravnim odnosima između Republike Hrvatske i Republike Crne Gore, nije nikad objavljen u nekom od službenih listova spomenutih država, niti je objelodanjen putem bilo kojeg svjetskog medija!

U oktobru ove godine novinari portala morski.hr su poslali upit Ministarstvu vanjskih poslova da pojasne službeno stajalište Republike Hrvatske oko pomorskog razgraničenja s Crnom Gorom. Naime, nejasni su stavovi oko otočića Mamule, koji se tretira prema trenutnom režimu razgraničenja, uređen Protokolom o privremenom režimu uz južnu granicu iz 2002. godine, koji je u privremenoj primjeni od dana njegova potpisa.

Prema odredbama tog Protokola, otok Mamula (Lastavica) nalazi se unutar crnogorskog dijela Bokokotorskog zaljeva, istočno od crte koja je također na privremenim osnovama u ovom trenutku razgraničenje teritorijalnoga mora RH i CG.

Ekskluzivan dokument koji mu je ustupio dubrovački profesor matematike Igor Legaz, donosi portal Morski.hr .

Pariz: Hiljade protestanata traže otvaranje hotela i restorana

0
Pariz – foto EPA

Hiljade hotelijera i ugostitelja okupile su se u Parizu u ponedjeljak na poziv desetak organizacija tog sektora, kako bi tražili otvaranje njihovih objekata. Ugostitelji, hotelijeri, trgovci na veliko i nekoliko vlasnika diskoteka okupili su se na Place des Invalides, da bi svjedočili o “nevolji cijelog sektora”, objasnio je Herve Becam, potpredsjednik Unije za ugostiteljski obrt i hotelijerstvo, glavnog sindikata hotelijerstva i ugostiteljstva, prenosi agencija France presse.

Prosvjednici su tražili dodatnu pomoć, ali prije svega pravo na nastavak rada, dok je otvaranje restorana i kafića za sada predviđeno tek 20. siječnja u Francuskoj, a za diskoteke se ne zna kada će biti otvorene. “Ne možemo živjeti od subvencija”, inzistirao je ugostitelj Stéphane Manigold, koji vodi skupinu Eclore. “Stvarno imamo utisak da smo žrtvovani”, izjavio je Didier Chenet, predsjednik Nacionalne skupine neovisnih ugostitelja.

Prema anketi koju je u novembru provela njegova organizacija, 30 posto hotela i restorana razmišlja o prijavi stečaja. Dobavljači su također zabrinuti, “Ne prisiljavaju nas na zatvaranje, ali zatvaraju naše klijente”, rekao je Andre Diril, veletrgovac pićima, koji je rekao da je ove godine izgubio 2 milijuna eura.

Zatvorene tvrtke sada mogu birati između mjesečne pomoći do 10.000 eura ili odštete do 20 posto mjesečnog prometa, do 200 tisuća eura.

Tvrtke iz sektora turizma, ugostiteljstva, sporta i kulture koje nisu zatvorene, ali su izgubile najmanje 50 posto prometa, mogu dobiti pomoć do 10.000 eura, ili odštetu do 15 posto mjesečnog prometa putem fondova solidarnosti, koji se može povećati do 20 posto mjesečnog prometa za tvrtke koje su izgubile 70 posto prometa.

Muo – obustava saobraćaja utorak 15. decembar

1
Muo – Foto: www. simplesail.com

Potpuna obustava saobraćaja na dijelu lokalnog puta u naselju Muo u utorak 15.decembra u vremenskim intervalima od 10-12 sati i 14-16 sati.

Saobraćaj se obustavlja zbog uklanjanja oštećenog asfaltnog sloja i postavljanja novog. Radove obavlja firma “Asfalt putevi Bar” d.o.o.

Potpuna obustava saobraćaja u naselju Kavač od 15. decembra do 25. decmbra. Radove obavlja firma “Maya Montenegro” d.o.o. Podgorica.

Uklanjanje oštećenog asfaltnog sloja, dana 12.12.2020.god, 13.12.2020.god. i 14.12.2020.god. od 22 sati obavlja firma “ M trans company “ d.o.o. Tivat.

Kotorani najviše kršili mjere u danima vikenda

0
Kotor – korona novembar 2020. foto Boka News

Zbog kršenja mjera za suzbijanje pandemije kovida 19, krivično će odgovarati 18 osoba, saopšteno je iz Uprave policije.

“Policija je u danima vikenda podnijela krivične prijave protiv šest osoba koje su zatečene u kršenju mjera u Kotoru, pet u Ulcinju, tri u Nikšiću, dvije u Podgorici i po jedne u Beranama i Budvi”, navodi se u Twitter objavi policije.

Hrvatska produžila stroge mjere za ulazak u zemlju

0
Karasović GP – foto Boka News

Nacionalni štab civilne zaštite donio je danas odluku kojom je za još mjesec dana produžio stroga pravila za ulazak u Hrvatsku po kojima svi putnici, bez obzira na državljanstvo, moraju da imaju negativan PCR test, osim onih koji dolaze iz takozvanih zelenih područja EU.

Prema odluci o privremenoj zabrani i ograničenju prelaska državne granice koja je produžena do 15. januara, svi putnici koji dolaze u Hrvatsku, bez obzira na državljanstvo, moraju da pokažu negativan PCR test koji nije stariji od 48 sati ili da se testiraju po dolasku u Hrvatsku i da budu u samoizolaciji do negativnog nalaza.

Izuzetak su jedino putnici koji dolaze iz područja koja su na “zelenoj listi” Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, kojih trenutno gotovo da nema.

Tako]e, izuzeti od odluke su pogranični i zdravstveni radnici, učenici i studenti, pomorci, kao i putnici u tranzitu do 12 časova, ali to moraju da dokažu na graničnom prelazu.

Za državljane takozvanih trećih zemalja (u koje spada i Srbija) koji dolaze iz tih država i dalje važe dodatna ograničenja, odnosno mogu u Hrvatsku samo pod određenim uslovima. Uz negativan PCR test ne stariji od 48 sati ili test u Hrvatskoj i samoizolaciju do negativnog nalaza, njima će se dopustiti ulazak samo ako je riječ o neodložnom ličnom i poslovnom razlogu ili imaju drugi ekonomski interes.

Od odluke su izuzeti i pomorci, zdravstveni radnici, osobe koje putuju radi školovanja, diplomate, osoblje u saobraćajnom sektoru i putnici u tranzitu.

Svim stranim putnicima koji ispunjavanju uslove za ulazak i dalje se savjetuje da svoj dolazak najave putem aplikacije “entercroatia”.

Hrvatska je do kraja novembra imala otvorene granice za sve državljane Evropske unije, dok su restrikcije važile za državljane trećih zemalja.

IJZ: Preminule tri osobe, 377 novopozitivnih, H.Novi 7, Kotor 2

0
Covid / health

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1259 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 377 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.

Od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljena su 3 smrtna ishoda povezana sa COVID19 i to kod pacijenata iz Andrijevice, Nikšića i Podgorice.

Novootkriveni su iz sledećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 148
Nikšić 87
Bar 24
Cetinje 23
Berane 22
Budva 17
Pljevlja 15
Bijelo Polje 11
Rožaje 11
Herceg Novi 7
Tuzi 3
Kotor 2
Andrijevica 2
Ulcinj 1
Šavnik 1
Petnjica 1
Mojkovac 1
Žabljak 1

Od jučerašnjeg presjeka Institutu prijavljena su 3 smrtna ishoda povezana sa COVID19 i to kod pacijenata iz Andrijevice, Nikšića i Podgorice. Najstariji preminuli je imao 74 godine a najmlađi 53 godine (1967 godište). Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 576 a od početka godine 585.

Preminuo Mato Krstović bivši predsjednik Opštine Tivat

0
Mato Krstović – foto Boka News

U Tivtu je u 90. godini preminuo Mato Krstović, dugogodišnji politički, društveni i sportski radnik.

Mato Krstović je bio predsjednik Opštine Tivat, predsjednik opštinskog Komiteta, delegat u crnogorskom i jugoslovenskom Parlamentu, fudbaler, vaterpolista, bućar, sportski sudija i sportski funkcioner.

Sahrana Mata Krstovića obaviće se u krugu porodice, 15. decembraa 2020.  na groblju Sveti Šimun u Tivtu u 14 sati.

Čelnici tivatske Opštine iznijeli nove dokaze nezakonitog rada i zloupotreba bivše DPS vlasti

0
Press Opština Tivat – foto Boka News

Bivša DPS-SD-HGI vlast u Opštini Tivat nenamjenski je spiskala skoro milion eura koje joj je Vlada Crne Gore prenijela za gradnju pristupne saobraćajnice kompleksu Luštica Bay, sumnjivo je dijelila novac iz budžeta sebi bliskim NVO-ima, a pod krajnje kontroverznim okolnostima sa računa Opštine je platila istraživanje javnog mnjenja agenciji IPSOS kojeg nema nigdje u arhivi Opštine.

Saopštili su to aktuelni čelnici tivatske Opštine iz koalicije građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeki Forum i Goran Bošović-časno i dogovorno za bolji Tivat na danas održanoj konferenciji za novinare.

Gradonačenik Željko Komnenović (NP) istakao je da će insistirati da nadležni državni organi rasvijetle sve okolnosti po kojima je Opština Tivat pod vlašću DPS-a, u 2020. ušla prenijevpši neutrošenih skoro 3 miliona eura iz budžeta za prošlu godinu, uzela 2 miliona eura kredita kod Prve banke, i uz redovne prihode koje je imala, 16.oktobra kada je upravu preuzela nova vlast, ostavila grad sa skoro praznom kasom i sa dubiozom od 3,5 miliona eura.

„Ostavili su nam skoro 600.000 eura neplaćenih samo raznih računa, počev od struje, telefona, roba i usluga, čak i neplaćene sve račune za dva svoja ključna predizborna građevinska projekta – kružne tokove u Kukuljini i kod zgrade stare Opštine. Mi smo morali da platimo čak i dugove koje su nam ostavili prema roditeljima novorođene djece, kao i građanima koji su dživjeli štetu od elementarnih nepogoda – lanjskih poplava“-kazao je Komnenović  dodajući da je posebno interesantan način na koji je bivša gradska uprava predvođena gradonačenikom Sinišom Kusovcem (DPS) nenamjenski utrošila 902.217 eura koje joj je 31.decembra 2019. uplatila Vlada sa namjenom da se tim novem finansira izgradnja pristupne MR 2 saobraćajnice turističkom kompleksu Luštica Bay.

„Ovaj novac je prethodno Luštica Develompnet uplatila državi na ime zakupnine zemljišta na Luštivi, a Vlada je onda prebacila Opštini Tivat jer je ova imala obavezu da sagradi tu 650 metara dugu saobraćajnicu. Međutim, iako je prethodna uprava grada raspisala tender za izbor izvođača, radovi nikada nisu počeli jer je novac u mešuvremenu nenamjenski potrošen  na , kako nam je objašnjeno „redovno poslovanje i i plaćanje dospjelih tekućih i kapitalnih obaveza“. To je izričito kršenje Zakona o lfinansiranju lokalne smaouprave koji propisuje da novac koji Opštine dobijaju od države, može biti utrošen samo za namjenu za koji ga je država izdvojila i dala lokalnoj upravi, pa ćemo mi pokrenuti pitanje zakonske odgovornosti za sva odgovorna lica iz bivše uprave grada koja su odobrila ovakve nelegalne trasnakcije sa skoro milion eura javnih sredstava.“- kazao je Komnenović dodajući da je i o ovome u međuvremenu razgovarao sa novim ministrom finansija Milojkom Spajićem i ministrom za kapitalne investicije Mladenom Bojanićem. Istakao je da Opština Tivat koja je suočena sa izuzetno lošom finansijskom situacijim i koja se svakodnevno bori da zadrži elementarnu likvidnost, računa na pomoć Vlade u izlasku iz takve situacije, ali da će biti neminovno da grad uzme dugoročni kredit od oko 3 miliona eura kako ne bi bankrotirao.

Željko Komnenović foto Boka News

Komnenović je istakao da je nerazumnim postupanjem bivše vlasti, novoj ostalo oko 3 miliona eura obaveza za plaćanje uzurpiranog privatnog zemljišta na Klačini gdje je izgrađeno postrojenje za prečišćčvanje otpandih voda i da je već pravosnažno okončano nekoliko sudskih postupaka koje su mještani za vrijeme bivše uprave, pokrenuli protiv Opštine jer je Kusovac odbijao da se sa njima nagodi i plati im manje iznose za ekspropijaciju.

„Već sada imamo nekoliko takvih pravosnažno presuđenih sporova u korist mještana i ja se tim ljudima javno zahvaljujem što su pokazali dobru volju i nisu do sada blokirali račun Opštine da sa njega skinu novac za svoju zemlju, već su nam dali prostora da se dogovorimo o dinamicu isplate tih obaveza“- kazao je Komnenović dodajući da je to još jedan dokaz lošeg i štetnog rada bivše gradske uprave.

Vladimir Arsić foto Boka News

Potpredsjednik Opštine Vladimir Arsić (NP) kazao je da „sistemstski i detaljno provjeravaju“ sve ugovore koje je skapala bivša vlast i da su među njima našli brojne slučajeve zloupotreba i rasipanja gradskog novca. Kao posebno interesantan on je naveo slučaj dodjele novca za projekat do tada nepoznate NVO „Mladi Boke Kotorske“ koja se pojavljivala čas pod tim, a čas pod nazivom „Mladi Boke zajedno“.

Toj NVO za koju aktuelni čelnici Opštine pretpostavjaju da je bliska DPS-u, bivša vlast je i prije nego je NVO uopšte započela sa realizacijom projekta za koji je zvanično dobila nova, uplaćen kompletan iznos od 5.000 eura.

„Interesantno je da su nam taj novac sami vratili u budet odmah pošto smo se mi počeli detaljnije raspisivati i ovom slučaju i „češljati dokumnetaciju“, uz izgovor da projekat navodno ne mogu realizovati zbog bolesti nekih svojih članova“- kazao je Arsić dodajući da će zbog ovog slučaja biti pokrenut prekršajni postupak protiv bivše sekretarke za mlade sport i socijalna pitanja Darke Ognjanović (DPS). Prekršajna prijava slijedi i bivšoj sekretarki za finansije Rajki Jovićević (DPS) zbog činjenice da je ona odobrila isplatu čak 15.000 eura novca iz budžeta agenciji za istraživanje javnog mnjena Ipsos, iako nabavka te vrsta usluga nije bila predviđena Planom javnih nabavki ni za prošlu, ni za ovu godinu, u arhivi Opštine ne postoji originalan faktura za tu uslugu, niti uopšte u Opštini Tivat postoji dostavljeno to istraživanje koje je grad platio a Ipsos sproveo na temu „zadovoljstvo građana radom lokalne uprave“.

„Interna revizija koja je po našem nalogu analizirala ovaj slučaj otkrila je niz propusta sumniivih radnji sa upisom u djelovodnike, zvaničnim storniranjem, pa plaćanjem nepotpisane kopije fakture na osnovu nepotpisanog ugovira Opštine i Ipsosoa i utroškom ukupno 15.104,85 eura novca iz gradskog budžeta po ovom osnovu. Iako ga je navodno naručila i platila, Opština Tivat ne posjeduje to istraživanje niti znamo da li je ono sprovedeno, ali iz priloga ugovora sklopljenog sa Ipsosom, vidi se da je to zapravo bilo istraživanje među biračima u Tivtu u kontekstu utvrđivanja rejtinga stranaka – najvjerovatnije za potrebe DPS-a“- kazao je Arsić.

ZA 40 ODSTO SKRESALI BROJ RADNIH MJESTA U LOKALNOJ UPRAVI

Potpredjsednik Opštine Goran Božović (GB) kazao je da su završili reoragnizaciju organa i službi u Opštini, imenovali v.d. nove starješine i izradili novu sistematizaciju u skaldu sa kojom se već postupa i na raspolaganje Sekretarijatu za lokalnu uipravu kao zvanično neraspoređeni, u narednih šest mjesci stavlja višak radnika.

Goran Božović foto Boka News

„Sistematizacijom koju smo zatekli od bivše uprave, bilo je predviđeno ukupno čak 216 radnih mjesta u lokalnoj upravi, od čega su bila popunjena 202.  Po novoj sistematizaciji koju smo mi u međuvremenu napravili, u Opštini Tivat predviđeno je 96 izvršilaca i jođ oko 30 zaposlenih u Službi zaštite i spašavanja gdje nova interna sistematizacija još nije  završena zbog bolovanja v.d. načelnika.

Dakle, ukupno oko 125 radnika je optimum sa kojim će Opština Tivat ubuduće funkjciinisati, a to je više od 40 odsto manje izvršilaca od onoga što je bilo za vrijeme DPS-SD-HGI uprave. Pokazalo se da su procjene sa kojiam smo baratali prije izbora, bile tačne i da je oko 40% zaposlenih u Opštini bilo čisti tehnološki višak, produkt partijskog zapošljavanja radi kupovine glasovai nepotreban trošak za grašene“- kazao je Božović.

Po novoj sistematizaciji, Opština će godišnje štedjeti oko milion eura koje je do sada napetrebno trošila na plate viškaa radnika, ali će se taj efekat pokazati tek 2022.

Dodao je da osim 14 izvršilaaca po ugovorma o privremenim i povremenim poslovima koji su istekli ili raskinuti kao nezakoniti, te dvoje stalnih radnika koji su sami dali otkaz, do sada niko od zaposlenih nije otpušten jeć je višak stavljen na rapsolaganje za narednih šest mjeseci, koliko če primati punu platu, a potom će sa onima za koje ni tada ne bude mjesta u Opštini, biti raskinut radni odnos uz zakonske otpremnine.

„Dakle, netačne su i zlonamjerne priče opozicije da ostavljamo ljude na ulici jer će svi oni koji su proglašeni vškom, biti obezbjeđeni u narednih godinu dana koliko će dobijati zarade. Nije taćno da otpuštamo ljude zbog njihove partisjke pripadnosti, o čemu svjedoči činjenica da je u Opštini ostalo da radi mnogo članova i aktivista DPS, SD i HGI, među kojima su čak i neki članovi OO tih partija, odbrnici i kandidati za poslanike. Presudno za određivanj ko će ostati, a ko neće, bila je objektivna potreba Opštine za određenim radnim mestima, osposobljenost tih ljudi, ali i službene ocjene koje su im dosadašnje DPS-SD-HGI starješine organa, davali za njihov rad u prethodnom periodu. Ko je imao lošije ocjene, odlazi, ko je radio dobro i ima potrebe za njegovim radnim mjestom, ostaje“- istakao je Božović. On je kao „gnusne laži“ odbacio optužbe SD-a da je nova vlast otpustila službenika koji je mimo protokola , pustio himnu na jednoj od sjednica SO, odnosno službenika sa 38 godina staža jer mu je kćerka bila na listi te partije.

„To je beskrupulozna podmetačina i nema veze sa istinom da je neko dobio otkaz zbog himne. Na tom radnom mjestu ostaje službenik koji je godinama imao bolje službene ocjene od ovoga. Službenik sa 38 godina staža nema toliko, već čak 40 giodina staža i odavno ima ispunjene uslove za penziju, a on je tehnolođki višak u Opštini bio godinama, a ne samo sada“- istakao je Božović.

RADE ŠTO SU OBEĆALI NARODU, NIKO DA NE PODIŽE  NACIONALNE TENZIJE

Osvrćući sa na optužbe opozicije iz DPS, SD i HGI da nova vlast u Tivtu otpušta članove tih partija „i one koji se deklaripu kao Crnogorci“, te na „povratak Tivta u devedesete“ zbog slavlja dijela građana na ulicama sa trobojkama i bakljama prilikom izbora nove Vlade, gradonačelnik Komnenović je kazao da koalicija NP-BF-GB „radi smao ono za što smo dobili povjerenje građana na izborima 30.avgusta“ i dodao da je stanje toliko loše da bi „i DPS morao da otpušta zaposlene u Opštini da  je ostao na vklasti“.

„Pošto nemaju načina da objasne ovoliki budžetski deficit, brojne zloupotrebe njihovih kadrova i nanošenje štete gradu, opozicija forsira priče o navodnim nacionalnim podjelama i provokacijama. Sva okupljanja u proteklom peridu na uicama Tivta bez obzira na to koje nsu zastave na njima nošene, organizovana su iz jednog centra i ona nikome ne idu u prilog. Očuvanje međunacionalnog sklada je apsolutni prioritet naše vlasti da bi se posvetili saniranju teških ekonomskih posljedica i devastacije Tivta od DPS-a i njegovih satelita. Samo oni koji nemaju odgovor na pitanje kako su „crnogorski Monte Karlo“ doveli do milionskih dugova bi prosjačkog štapa, insistiraju na nacionalnim podjelama i plasiranju priča o nečijoj tobožnjoj ugroženosti, ali im nećemo dozvoliti da se tek tako izvuku od ovih, za njih vrlo neugodnih pitanja“- istakao je Komnenović.

Božović je kao „klasičnu laž i podmetačinu“ označio tvrdnje DPS da je sa zgrade Opštine ispaljivan vatromet kada je izabrana nova Vlada istakavši da se to „nikad do sada nije radilo niti će“. Apelovao je na sugrađane „da se svi uzdržže od aktivnosti kojima se podstiče netrpeljivost“ i podvukao da Tivtu i njegovo novoj upravi „treba mir i sklad da bi svi zajedno što prije izašli iz krize i vratili se normalnim tokovima napretka“.

U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru uveli audio vodiča na ukrajinskom jeziku

0
Pomorski muzej Kotor

Na inicijativu supruge Predsjednika Ukrajine, gospođe Olene Zelenske, “Ukrajinski jezik u svijetu” u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru realizovan projekat uvođenja audio vodiča na ukrajinskom jeziku.

Ambasada Ukrajine u saradnji sa Pomorskim muzejom Crne Gore i NTO Crne Gore planira da 16. decembra organizuje zvanično predstavljane projekta u 12 sati u Pomorskom muzeju (palata Grgurina).

Na prezentaciji će govoriti: g-đa Natalija Fijalka – otpravnica poslova Ukrajine u Crnoj Gori, g-din Siniša Kovačević – potpredsjednik Opštine Kotor, g-din Ilija Mlinarević – predstavnik Pomorskog muzeja Crne Gore.

Prezentacija će se održati u skladu sa važećim mjerama Ministartva zdravlja Crne Gore.

Cijeli radni vijek proveo na jednom mjestu: Palagruža je najlipša i najteža lanterna

4
Palagruža
Palagruža

Nikolom Žuvelom, dugogodišnjim lanternistom s Palagruže, za “Slobodnu” smo razgovarali prije punih osam godina. Novinarima se rijetko pruži prilika posjetiti najudaljeniju hrvatsku lanternu, a meni se, eto, posrećilo čak nekoliko puta.

Susret sa svjetioničarem dogovorili smo ispod palagruškog klifa koji je oplakivalo nemirno, duboko more. Iznad se “diže” vrh Palagruže, a na visini od 96 metara nalazi svjetioničareva kamena kuća. More se baš bilo neugodno uzvaljalo, stomak je htio na usta iskočiti, pa smo razgovor vodili u neobičnim okolnostima. Mi, reporteri, u čučećem položaju na provi “Plovputova” glisera, a lanternist Žuvela u kaiću. Na nogama.

Zbog tih šesnaest minuta ćakule, taman koliko je bilo potrebno da transportna žičara dva puta prođe gore-dolje i ponese prtljagu turista koji su tu došli na ljetovanje, da otegli plinsku bocu i nešto hrane, gliserom smo do Palagruže “skakali” punih šest sati. Ali vrijedilo je, jer do Palagruže se stiže ciljano. Ploveći do nje se ne skreće do drugog otoka ili otočića, ne zalazi u neku lipu valu na koju putem naletiš. To je spektakularan izlet sam po sebi. Užitak je bilo čuti Žuvelinu palagrušku storiju o njegovim desetljećima života na svjetionicima.

– Tad mi je falilo još nekoliko godina do penzije. I znan da sam reka da kad u nju odem, da se više neću vratit na Palagružu. A oću li, a ko zna? Možda i ja oden na koji izlet? Sad me tamo na lanterni naslidija sin. On je tu odradija već dvadeset godina života. Na Palagruži je i prohoda i progovorija. Misec dana je tu, misec doma. Prije je bija tri miseca na lanterni, a jedan doma. Drukčije je to sad, lakše. U ono prvo vrime, kad nije bilo žičare, sve si stvari mora teglit na leđima do gore. Imaš se tu šta i napatiti po toj strmini. A bio je tu i Mercedes – govori Žuvela.

UZBRDO PO ZVIZDANU

palagruža

Vozilo? Ma kakvi, legendarni palagruški tovar. Uginuo je prije koju godinu. Imao je nadimak Ćoro. Lanternisti, i oni koji su ga upoznali, kažu da je bio nevjerojatna beštija, obično magare, a pametan ka čovik.

Ćoro nije dobro vidio, ali bez obzira na to ne bi mu promaknuo ni jedan brod koji bi se dočepao pučinskog otoka. Dočim bi ga nanjušio bježao je na drugu bandu, jer je znao da ga čekaju stotine metara serpentina do vrha. Teglenje. Nema ga više, kaže Žuvela, prisjećajući se bagaja koje mu je tovario. Pa uzbrdo po zvizdanu.

U svom dugom stažu Žuvela je dvije godine proveo i na Pločici, za vrijeme Domovinskog rata nešto i na kopnu, gdje ga je čekala obitelj. Ali čim se malo smirilo, vratio se na svoj otok. Što ga je to toliko vuklo na lanternu koju se drži jednom od naših najsurovijih svjetionika? Okrenutu vitrušinama i neverama; visoku, strmu?

– Ne može svatko radit na lanterni. Moraš ovo volit. Ali da se opet rodin, ponovo bi ovo izabra. Bija lanternist. Palagruža je posebna, i ja bi reka baš – najteža. Puno je posla. Tu je i meteorološka stanica, pa ti radni dan počinje u 3.30 ujutro. I daleko je. Tri sata gliserom od Korčule, pet od Splita. Kad te zaboli onda čekaš ili helikopter, ili gliser. Ili ti doktor preko telefona kaže šta da radiš. Ženu mi je jednom bilo opasno pogodilo, uzela je antibiotik za jaku prehladu, a dogodilo se i da je bila na njega alergična. A vani nevera, helikopter ne može doć, gliseru triba tri ure vamo, tri ure tamo. Dok smo ga čekali, “natapali” smo je ogromnim količinama čaja. Uf; to je bilo grubo. I to je Palagruža – veli Žuvela.

Kaže nam da na njoj, bez obzira na sve, nađe ljudi. Ljeti posebno. Nahrupe kupači na žalo. Stvore šušur. Jedrilice okupiraju valu, gužve bi bilo toliko da bi Žuvela jedva dočekao mir desetog mjeseca.

Na pučini, u osami punoj mira, lanternist bi se zaželio još većeg spokoja. To su svjetioničari. Dok ljudi danas robuju vijestima, društvenim mrežama, brzom signalu i internetu, plaču i kukaju jer ne mogu u kafić, cvile što ne mogu u provod, lanterna živi paralelnim životom. Za nekoga je to smak svijeta, za lanternista – cijeli univerzum.

LUDE JUŽINE

– Nekad je bilo baš drugačije, na Palagruži je znalo bit i po devetero dice. Tri obitelji su ovde živile. Kad san se prvi put na nju iskrca, izgledala mi je ka neki planet iz svemira. Ali odma san se prilagodija. Kad san bija na njoj, na oni moj dom na kopnu ne bi ni mislija. Tu mi je bila i obitelj, žena Marija, ćer, posli mi je tu doša i sin. Moja Mare je, kad su krenili u školu, išla na kraj s njima, a ja san osta. I onda se vraćala kako bi mogla. Ljudi bi me uvik pitali je li mi dosadno na lanterni. Ma di će mi bit dosadno, posla san ima priko glave: mjerenja, slanja podataka, svjetioničarski posal. Radiš cili dan. Ide se i u ribe. Pa u kapare, prije ih je bilo puno više, skupljali bi ih i za prijatelje. Ima i pelina, divljeg luka, lovora, sljeza za čaj – govori Nikola.

Ima i suludih južina koje samo što ti ne razbiju brodić. Nevera koje u trenu odnesu pola te posebne palagruške plaže. Huka stijenja koje pucaju, pa padaju svom silinom s visine. Nekad je bilo i koza, danas koja kokoš, ima i sokolova koji ih napadaju. Vidi se i morskih pasa, ali onih koji nisu toliko opasni. Teških, grubih vremena je bilo, ali i najljepših životnih prizora buđenja i umiranja dana.

– Čovik se navikne na sve. Na to se više posli niti ne obazireš. Sve ti postane normalno. Živiš svoj radni dan. Iako taj posal stvarno nije za sve ljude. Triba to izdržat, ne može to baš svako. U neka vrimena prije nije bilo glisera, do Palagruže se vozilo drvenim brodovima. Nikad doć, danima je trajalo za obavit smjenu. Cili radni vijek na lanterni. Je, najvjerojatnije bi da se opet rodin isto odabra – kaže Nikola Žuvela koji danas živi na svojoj Korčuli, sadi masline, uživa.

/Tanja Šimundić Bendić/