Na sjednici Glavnog odbora podružnice Bokeškog Foruma u Herceg Novom donijeta je jednoglasna odluka o tome da Bokeški Forum izađe na naredne izbore koji će se iduće godine održati u ovom gradu.
O načinu izlaska na izbore donijeće se nova odluka, mada sve pripreme i planove odvijamo kao da ćemo na izbore izaći samostalno.
“U Herceg Novom je potrebno organizovati potpuno drugačiji pristup riješavanja problema, prvenstveno domicilmog stanovništva, kao i ljudi koji naš grad doživljavaju kao svoj, bez želje da nameću one vrijednosti koje Novljanima nikada nisu bile bliske” – poručili su iz Bokeškog Foruma.
Građani će na vrijeme biti upoznati sa svim akcijama i kampanjama koje Bokeški Forum preduzima kako bi približio svoj program.
Pozivamo sve one kojima je Boka na srcu, a očuvanje njene kulture, tradicije, načina života i borba protiv daljeg narušavanja njenih vrijednosti i obale kao najvrijednijeg resursa koji Crna Gora ima da nam se pridruže i pomognu.
Sve informacije i predloge mogu dobiti putem telefona:067 317 654 ili putem e-maila: bokeskiforum.hn@gmail.com – Vaš Bokeški Forum
TO Kotor u ponedjeljak 19. oktobra od 10,30 do 11,30 sati organizuje vebinar na temu „Plava propusnica kao nova turistička ponuda jadranskog turizma“.
Biće predstavljen projekat „Otkrivanje prekograničnog vodenog biodiverziteta – EXChAngE“ koji razvija novi turistički proizvod- Plavu propusnicu.
Ona će omogućiti posjete novim tematskim rutama s poboljšanom infrastrukturom: Dubrovniku i Akvarijumu (Hrvatska), Kotoru i Akvarijumu Boka (Crna Gora), Vodenom putu Hutovo Blato i Vodenom putu u Mostaru i rijeci Neretvi (Bosna i Hercegovina), a privlačiće više turista u ovu regiju.
Pridružite nam se i saznajte više o prvom pokušaju stvaranja ovakvog prekograničnog turističkog proizvoda!
Iz PU zadarske su izvijestili kako su policijski službenici Postaje pomorske i aerodromske policije Zadar, u koordiniranom inspekcijskom nadzoru s ribarskom inspekcijom Ministarstva poljoprivrede, zatekli hrvatskog državljanina kojeg se sumnjiči za počinjenje prekršaja iz domene Zakona o morskom ribarstvu.
U utorak, 13. oktobra, oko 15.30 sati u Vrsima policijski službenici su zaustavili osobno vozilo Mercedes riječkih registarskih oznaka s kojim je upravljao 51-godišnjak. U vozilu je pronađeno 5 PVC kanti u kojima su se nalazili morski krastavci, čiji izlov je zabranjen jer se nalaze u trajnom lovostaju.
Provedenim daljnjim nadzorom u suradnji s ribarskom inspekcijom utvrđeno je kako je 51-godišnjak istog dana, nešto ranije u moru kod mjesta Vrsi, koristeći se ronilačkom opremom, iz mora izlovio 81,34 kilogram morskih krastavaca. Također je utvrđeno da ne posjeduje potrebite dozvole ( povlasticu za gospodarski ribolov), a isto tako da je krastavce iz mora sakupljao za vrijeme dok je na snazi lovostaj/zabrana izlova te vrste morskih organizama sukladno Pravilniku o lovostaju trpova (Holothuroidea), čime je počinio prekršaj iz članka 12. stavka 1. točke 4. Zakona o morskom ribarstvu (Narodne novine 62/17, 14/19).
Toijekom nadzora oduzeti su morski organizmi i ronilačka oprema o čemu je izdana Potvrda o privremeno oduzetim predmetima sukladno članku 70. stavku 1. Zakona o morskom ribarstvu (NN 62/17; 14/19). S obzirom da u trenutku preuzimanja krastavci nisu bili živi, naknadno su neškodljivo uklonjeni o čemu je sastavljena službena zabilješka, a oduzeta ronilačka oprema je na čuvanju u prostorijama Ministarstva poljoprivrede te će se protiv počinitelja pokrenut prekršajni postupak.
Vrijednost 1 kilograma ove zaštićene vrste prema Pravilniku o kriterijima za utvrđivanje naknade šteta počinjenih ribama i drugim morskim organizmima, iznosi 500,00 kuna.
Francuska vlada je u srijedu donijela uredbu o uvođenju izvanrednog zdravstvenog stanja koja stupa na snagu u subotu 17. oktobra u ponoć na čitavom državnom teritoriju zbog pogoršanja epidemije covida-19.
“Policijski sat se uvodi na četiri sedmice i ići ćemo u parlament kako bi ga produljili do 1. decembra. Šest sedmica je vrijeme koje će, čini nam se, biti korisno”, rekao je predsjednik Emmanuel Macron u televizijskom intervjuu.
Policijski sat se od ovog vikenda uvodi od 21 do 6 sati u više velikih gradova u zemlji gdje se epidemija naglo širi, poput Pariza i okolice, Marseillea, Lyona, Montpelliera, Lillea i Toulousea. To znači da će se restorani, barovi, kazališta i kina zatvarati u 21 sat.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog objavila je tendersku dokumentaciju za izbor izvođača radova na uređenju dijela obale uz magistralni put, odnosno za izgradnju šetnice od Bijele do Kamenara.
Riječ je o zajedničkom projektu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, koje je investitor sa 150.000 eura, dok će Opština Herceg Novi opredijeliti 140.000 eura.
Kako se navodi u glavnom projektu, projektovano je uređenje pješačke komunikacije – šetališta, koje obuhvata potez uz Jadransku magistralu, ukupne dužine 639,64 m, počev od skretanja za Bijelu, uključujući uređenje dijela slobodnih površina sa južne strane raskrsnice lokalnog puta za Bijelu, pa sve do mora, zatim postojeću pješačku stazu koja vodi do rta Sv.Neđelje, kao i dva postojeća proširenja u okviru trase.
Planirano je proširenje puta za pet parking mjesta, potrebe prilaza i nužnog zaustavljanja vozila interventnih ekipa u slučaju akcidentnih situacija (kola Hitne pomoći, vatrogasno vozilo i sl.) kao i rampa i parking mjesto za OSI.
Sve obrušene originalne djelove parapetnog zida biće potrebno vratiti na izvorno mjesto, poštujući originalnu tehniku zidanja.
Odluka o izboru najpovoljnije ponude, odnosno o poništenju postupka javne nabavke donijeće se u roku od 30 dana od dana otvaranja ponuda.
Ponude se mogu predavati neposredno u prostorijama agencije na Trgu Belavista ili preporučenom pošiljkom s povratnicom na adresu agencije, do 9. novembra. Rok važenja ponude je 60 dana od otvaranja.
Postavljanje prve iz serije opatijskih punionica električnih automobila na parkiralištu između Ičića i Ike počelo je ove sedmice.
Riječ je o prvoj dogovornoj tranši između Grada Opatije i HEP-a kojom će se do kraja godine postaviti još dvije punionice i to na Voloskom i u Ičićima.
U pripremi za iduću godinu je još 13 lokacija širom Opatije, kako bi se osigurala kvalitetna pokrivenost grada za sve traženije punionice električnih vozila.
Punjene električnih automobila će u prvoj fazi, sukladno važećoj odluci HEP-a, biti besplatno, javlja Grad Opatija.
Strateško je usmjerenje Grada Opatije poticati razvoj u skladu s ekološkom održivošću pa je tako i poticanje korištenja električnih vozila vrlo važno. Stoga, našim građanima kao i sve brojnijim gostima koji koriste električna vozila želimo omogućiti dostupnu i brzu uslugu, kazala je zamjenica gradonačelnika Opatije Vera Aničić prilikom obilaska radova.
Prva generacija studenata koja je upisala akademske 2017/18. godine studijski program Pomorska elektrotehnika na Pomorskom fakultetu Kotor Univerziteta Crne Gore je uspješno završila svoje školovanje u julu, odnosno septembru 2020. godine. Uvjerenje o završenim osnovnim akademskim studijama, STEPEN BACHELOR (BSc) POMORSKA ELEKTROTEHNIKA dobili su studenti: Luka Kovačević, Jugoslav Otašević, Dejan Nikolić, Ilija Knežević, Filip Kapičić, Damir Nesimi, Vasilije Lazović, Miloš Kršikapa, Nikola Popović, Marko Đurišić, Žarko Ninković, Bogdan Labović i Marko Banićević.
Luka Kovačević je završio ovaj studijski program kao najbolji student sa prosječnom ocjenom „B“ (9.49), a u decembru 2019. godine proglašen je za najboljeg studenta Pomorskog fakulteta Kotor za 2019/20. godinu.
Krajem šestog semestra su studenti završnih godina Pomorskog fakulteta Kotor započeli pripremu za budući poziv pomorca. To je podrazumijevalo pohađanje niza neophodnih obuka koje su studenti imali priliku da obave u Centru za obuku Pomorskog faklteta Kotor. Uporedo sa obukama studenti su imali priliku da prate korisne seminare vezane za prvi ukrcaj odnosno pripremu za tržište rada. Seminare koji omogućavaju studentima da se bolje pripreme za budući poziv i da shvate kako i na koji način treba da kontaktiraju poslodavce Pomorski fakultet Kotor organizuje već duži niz godina. Ove godine su uspješno održani seminari u saradnji sa gospodinom Jankom Milutinom, kapetanom duge plovidbe i predsjednikom Skupštine Udruženja Agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca i gospodinom Borom Lučićem, predstavnikom agencije Lucic Marine Services koja pripada Udruženju Agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca.
Nakon završetka kompletne procedure pripreme za prvi ukrcaj i dobijanja Uvjerenja o završenim osnovnim studijama već krajem jula naši, tada već bivši, studenti bili su spremni da se pođu na brod. Luka Kovačević nas je navikao da prednjači u svemu pa je takva situacija bila i ovog puta. Sredinom avgusta 2020. godine Luka je dobio priliku da se ukrca na brod kompanije MSC. Ukrcao se u Valensiji 20. avgusta 2020. godine. Prva ruta broda na koji se ukrcao je Španija-Italija-Malta-Španija-Brazil-Urugvaj i nazad i traje 55 dana. Kao pripravnik, koji ima obavezu da 12 mjeseci uči uz iskusnije i stiče praksu, Luka obavlja poslove asistenta oficira za elektrotehniku i njegove aktivnosti prvenstveno su vezane za kontrolu temperatura na rashladnim kontejnerima. Naglasio je da je veći dio radnog vremena posvećen obukama od strane iskusnog oficira elektrotehnike.
Luka posebno ističe da mu je studiranje na Pomorskom fakultetu Kotor veoma pomoglo budući da je tokom studija stekao mnoga teorijska i praktična znanja koja svakog dana primjenjuje i nadograđuje na brodu. Za period od skoro dva mjeseca, koliko je na brodu kompanije MSC, zadovoljan je u pogledu napredovanja u svojoj struci. Očekuje da će za preostali period kadeture steći još mnogo novih iskustava i vještina koje će mu pomoći da se pripremi za polaganje ispita za sticanje zvanja oficira za elektrotehniku.
Želimo Luki uspješno obavljanje kadeture, a našim ostalim svršenim studnetima da što prije dođu do prvog ukrcaja!
Zdravstvene vlasti u Crnoj Gori u srijedu su, mjesec i po nakon parlamentarnih izbora, označile masovna politička okupljanja kao razlog naglog širenja zaraze koronavirusa te su pozvale inspekcijske organe da kazne organizatore tih skupova.
Na sjednici Nacionalnog koordinacijskog tijela za zarazne bolesti (NKT) kojoj je prisustvovao i odlazeći premijer Duško Marković, zaključilo se da se od pojave koronavirusa u Crnoj Gori krizom upravljalo kvalitetno, te da je ta zemlja svojevremeno uspjela biti prva država u Evropi bez potvrđenih slučajeva infekcije.
„Visoka stopa u proteklom razdoblju rezultat je brojnih javnih skupova i drugih vidova kršenja epidemioloških mjera u vrijeme izbora i nakon njih, kao i kontinuiranih, neodgovornih i politikantskih negiranja i opovrgavanja postojanja virusa“, saopštno je nakon sjednice NKT-a.
Ocijenjeno je i da visoke stope infekcije u crnogorskom susjedstvu i u Evropi potvrđuju da je u zamahu novi, ozbiljan talas pandemije, a da trenutno “najveći izazov i epidemiološki rizik za crnogorske zdravstvene vlasti predstavlja organizovanje svadbi, rođendana i porodičnih proslava”.
„Nadležni organi zaduženi su da takve skupove spriječe, a da prostore u kojima se okupljanja organizuju zapečate i kazne odgovorne“, saopšteno je nakon sjednice NKT-a.
Ono što bode oči crnogorske javnosti je da je ovo prva reakcija NKT-a, tijela koje koje je oformila crnogorska Vlada u martu kako bi upravljalo odgovorom Crne Gore na pandemiju koronavirusa, na masovne skupove vlasti i opozicije održanih na sam dan izbora i sedam dana nakon toga.
Pojedinim skupovima su tada, podsjećaju mediji, prisustvovali i članovi NKT-a. U Podgorici,
je prema procjeni policije prisustvovalo 50 hiljada ljudi.
Također, indikativno je da niko od zvaničnika odlazeće vlasti nije osudio organizovanje “Patriotskog skupa”, dok je gradska vlast Podgorice, donijela odluku o zabrani održavanja skupa dan nakon što se održao.
U tom trenutku na snazi bila zabrana okupljanja više od 100 osoba na otvorenom javnom prostoru.
Ranije uoči izbora mjere zabrane okupljanja kršile su pristalice prosrpske opozicije koje su organizovale protestne šetnje nakon molitivi u crkvama Srpske pravoslavne crkve. Također, hiljade njih na ulicama su 30. avgusta slavile pobjedu opozicije na izborima.
Procjena je da je tih dana na crnogorskim ulicama bilo više od 100 hiljada građana ili petina ukupne crnogorske populacije.
Nakon izbora dnevni prosjek zaraženih koronavirusom u Crnoj Gori je oko 200, epidemiolozi su izračunali da je lokalna transmisija u nekim razdobljima bila veća nego u Bergamu na početku pandemije.
Epidemiolozi su najavili da bi se uskoro mogle uvesti restriktivne mjere Podgorici, gradu u kojem živi trećina crnogorskog stanovništva, koje podrazumijevaju zatvaranje ugostiteljskih objekata i uvođenje policijskog sata.
U posljednja 24 sata u Crnoj Gori je registrirano 192 novozaražena i potvrđena je smrt četiri osobe koje su bile pozitivne na Covid. Trenutno je 4043 aktivnih slučajeva infekcije, što je na 100 hiljada stanovnika 641.
Od početka panedemije od koronavirusa u Crnoj Gori umrlo je 217 stanovnika.
Zbog obilne količine kiše i velikog priliva vode, jakog-olujnog južnog vjetra, u četvrtak 15. oktobra su potencijalno moguće određene posljedice u centralnim, južnim i primorskim predjelima Crne Gore.
Direktorat za vanredne situacije MUP-a izdao je upozorenje nadležnima i građane pozivao da prilagode svoje aktivnosti najavljenoj meteorološkoj situaciji.
“Na osnovu informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, sjutra se očekuju jaka ciklonska aktivnost i nestabilne vremenske prilike sa kišom, povremeni pljuskovi sa grmljavinom i sa jakim, lokalno na udare olujnim južnim vjetrom.
U centralnim i južnim predjelima očekuje se obilna količina kiše. Intenzivne padavine i obilna količina kiše očekuju se naročito u popodnevnim i večernjim satima, a potencijalno su moguće kratkotrajne olujno-grmljavinske vremenske nepogode”, navode iz Direktorata.
Zbog obilne količine kiše i velikog priliva vode, jakog-olujnog južnog vjetra, ističu da su potencijalno moguće i određene posljedice u centralnim, južnim i primorskim predjelima.
“Svi nadležni subjeki sistema zaštite i spašavanja će za pomenuti period podići nivo operativne spremnosti za odgovore u ovakvim situacijama”, zaključuje se u saopštenju Direktorata za vanredne situacije MUP-a.
Hrvatski i talijanski znanstvenici udružili su snage kroz zajednički projekt SAPAS (Sigurno sidrenje i zaštita morske cvjetnice u Jadranskom moru) koji financira Europska unija s ciljem da očuvaju jadranske morske cvjetnice, odnosno livade Posedonije koje se još nazivaju plućima mora, piše Novi list.
Projekt se financira u okviru programa teritorijalne suradnje između Italije i Hrvatske te mu je glavni cilj kreiranje smjernica za očuvanje i poboljšanje statusa zaštite morskih cvjetnica Jadranskog mora kroz postavljanje sigurnih sidrišta, pilot projekta transplantacije i praćenje ukupnog stanja Posidonije. Riječ je o projektu čiji je voditelj i koordinator talijanska općina Monfalcone, a među partnerima su i Sveučilište u Rijeci te Javna ustanova Nacionalnog parka Kornati i hrvatska Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.
Navodeći kako je zaštita morskih cvjetnica poput Posidonije ili Oceanskog porosta (Posidonia oceanica) izuzetno važna za očuvanje čitavog ekosustava mora voditeljica projeta u ime riječkog Sveučilišta, prof.dr. Sandra Kraljević Pavelić, ističe da su morske cvjetnice, ponekad krivo nazivane algama, zapravo prave biljke, potpuno prilagođene životu pod morem.
Morske cvjetnice
One pripadaju istoj skupini biljaka, odnosno cvjetnicama jednosupnicama, kao palme, trave, lukovice i slično. Morske cvjetnice za razliku od algi imaju, kao i sve biljke, razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet. Oblikom i bojom listova podsjećaju na kopnene trave, stoga ne čudi da su u narodu poznate pod nazivom »morska trava«, kako se uostalom, nazivaju i u engleskom jeziku »seagrass«.
Livade morske cvjetnice Posidonia oceanica jedinstvena su staništa, izuzetno važna u životnim ciklusima mnogih životinja. U njoj se razmnožavaju, polažu jajašaca i skrivaju mnoge životinjske vrste, kao što su spužve, morske zvjezdače, mekušci te mnoge vrste riba, poput morskog konjića, pirke, kneza, škrpuna, brancina, orade, salpe i drugo. Procijenjeno je da u livadama Posidonije živi više od 400 biljnih i oko tisuću životinjskih vrsta. Prema tome, zaštita ove vrste ključna je za održavanje biološke raznolikosti Jadranskog mora, pojašnjava voditeljica projekta.
Projekt će trajati 30 mjeseci, a uz hrvatske okuplja i talijanske partnere među kojima su SELC Sociata Cooperativa, Nacionalni međusveučilišni konzorcij za morske znanosti, Konzorcij za privremeno upravljanje Regionalnim Prirodnim parkom Coastal dunes from Torre Canne to Torre San Leonardo te Konzorcij za koordinaciju istraživačkih djelatnosti u Venecijanskom lagunskom sustavu.
Dodajući kako je Posidonia oceanica endemska vrsta koja raste isključivo na području Mediterana, čiji je Jadransko more dio, prof.dr. Kraljević Pavelić kaže da se livade Posedonije djelovanjem čovjeka godinama sustavno degradiraju.
Ugožene livade
Zbog procesa fotosinteze rasprostranjena je do dubine dopiranja svjetlosti. U bistrijim morima možemo je pronaći do čak 40 metara. Zanimljivo je da livade morske cvjetnice djeluju i poput »filtera za vodu«. Zadržavaju čestice sedimenta, pijeska ili mulja, među svojim korijenjem i stabljikama, čime poboljšavaju bistrinu okolne morske vode. Procesom fotosinteze livade morskih cvjetnica imaju sposobnost pretvorbe velike količine ugljikovog dioksida u kisik.
Naime, procijenjeno je da jedan kvadratni metar livade može proizvesti čak 14 litara kisika dnevno. Fascinantan je podatak da jedan hektar livade Posidonije pretvara pet puta više ugljikovog dioksida u kisik, nego jedan hektar amazonske tropske šume. Stoga s pravom, livade Posidonije možemo nazivati plućima mora.
Međutim, te se livade najviše ugrožavaju sidrenjem, turizmom, različitim intervencijama na obali te koćarenjem i kaveznim uzgojem riba, čime se s nekih područja zauvijek uklonila ova vrsta. Stoga je cilj projekta postavljanje sidrišta sigurnih za okoliš, uspostava praćenja stanja livade Posidonie oceanice, izrada online platforme te pilot projekt transplantacije u uvalama koje su zbog različitih antropogenih utjecaja degradirane, najavljuje prof.dr. Kraljević Pavelić.
Te će se transplatacije obavljati na dvije lokacije koje se nalaze na talijanskoj strani Jadranskog mora, zaljev Panzano kod Monfalconea te Parco naturale regionale Dune Costiere od Torre Canne do Torre San Leonardo, kao i na hrvatskoj strani u uvali Kravljačica unutar Nacionalnog parka Kornati.
– Lokacije su odabrane uvidom u podatke prikupljene praćenjem stanja livade tijekom prethodnih godina, te je na temelju toga napravljena evaluacija postojećeg stanja. Kako bi se dugoročno zaštitilo ovo područje, u sklopu kampanje projekta, educirala bi se javnost o važnosti zaštite vrste te o načinima na koje se može spriječiti njezino daljnje uništavanje.
Kako i sam naziv sugerira, glavna stavka cijelog projekta je postavljanje sigurnih sidrišta na određene lokacije. Sidrišta sigurna za okoliš su sidrišta koja svojim boravkom u okolišu i samim postavljanjem rade minimalan utjecaj na okoliš. Postavljanjem sidrišta u uvali Kravljačica u Nacionalnom parku Kornati spriječilo bi se daljnje degradiranje livade, ali i očuvala livada, transplantirana unutar ovog projekta, navodi riječka znanstvenica.
