U Sloveniji će trgovine će biti zatvorene nedjeljom i praznicima, odlučili su zastupnici parlamenta.
U utorak su usvojene izmjene Zakona o trgovini koja uz rijetke izuzetke zabranjuje rad trgovina nedjeljom i praznicima, a koje su podržala 72 od 88 zastupnika na glasanju u Narodnoj skupštini.
Izuzeci koji su dozvoljeni su trgovine s prodajnim prostorom do 200 kvadratnih metara na benzinskim stanicama, graničnim prielazima, lukama, aerodromima, željezničkim i autobusnim stanicama te bolnicama.
Takođe, nedjeljom i državnim praznicima biće otvorene i preostale manje trgovine površine do 200 kvadratnih metara, ako će radove u njima obavljati trgovinski subjekti tj. njihovi predstavnici, ali i učenici, studenti i penzioneri.
Pitanje trebaju li trgovine da budu zatvorene nedjeljom i praznicima muči javnost u Sloveniji decenijama. Njime se bavio Ustavni sud, a u septembru 2003. građani su o tome pitani i na referendumu. Zabranu rada nedjeljnih trgovina u to je vrijeme podržalo nešto više od 57 posto birača koji su izašli na birališta.
Usvojenim amandmanima protivi se Privredna komora Slovenije, a najavili najavili su i mogućnost ocjene ustavnsoti zakonskog rješenja.
Opšti revolt brojnih građana, podignute tenzije i podrška novoizabranih čelnika Opštine Tivat zahtejvima mještana Krtola, obilježile su danas pokušaj da se u Tivtu, u režiji Ministarstva održivog razboja i turizma i odlazeće lokalne rukovodeće DPS-SD-HGI garniture, održi centralna javna rasprava o nacrtu izmjena i dopuna Državne studije okalcije „Dio sektora 27 i Sektor 28“.
Zbog oštrog protivljenja građana da se uopšte krene u raspravu i njihovih upornih zahtjeva da se čitav postupak izrade nacrta i dopuna ovog kontroverznog državnog planskog dokumenta koji tretira kompletan pojas obale Krtola u Tivatskom zalivu, njeni organizatoru, sekretar Opštine Tivat za uređenje pristora Marko Petričević (DPS) i Nikola Jović iz MORT-a, konstatovali su da se „javna rasprava prekida“.
„Rasprava se prekida. Nadam se da će nova večina izaći sa novom vizijom i da će imati svoj plan kako da reguliše pitanje planiranja prostora na ovom dijelu obale opštine Tivat.“- kazao je Petričević, nakon što je pola sata proteklo u veoma nategnutoj atmosferi u kojoj su Tivćani, posebno žitelji Krtola, izrazili revolt načinom na koji je dosadašnja državna i lokalna vlast u Tivtu koju je predvodio DPS, planirala i „valorizovala“ najvrijednijih prostor tog grada – njegovu morsku obalu. Okupljenih građana je bilo toliko da nisu svi ni moglu ući u veliku, multimedijalnu salu Opštine Tivat zbog čega su oni organizatore javne rasprave optužili da krše mjere NK-a i fingiraju proces učeđća javnosti jer mnogi građani neće ni doći u situaciju da kažu što misle o planskom dokumnetu koji tretira njihovu imovinu i djedovinu.
Ističući da nacrt izmjena i dopuna ove DSL drastično odudara od aktuelnog i važećeg planskog dokumeta rađenog prije deset godina, Vasko Ivošević je kazao da je čitav proces izrade nacrta bio netransparentan i da je tek na samom njegovom kraju, pokušano da se simulira učešće lokalne javnosti kroz ovaj okrugli sto.
„Sve je rađeno izuzetno netransparetno. Građani nisu imali prilke da od početka budu upoznati sa ovim, a izmene DSL su rađene „tačkasto“ za interese pojedinih investitora, dok je ugrožen interes domaćeg stanovništva i običnih građana. Samo na području Krickovine ukinuli ste 86 dosadašnjih urbanističkih parcela u vlansištvu domaćih ljudi, da bi Rusu koji je tamo izgradio velelepnu vilu, ostavili zelenu zonu oko njegovog posjeda. Nepojmljiva je zloupotreba morskog akvatorijuma koju predviđate za bogataše jer ste planirali čak tri velika sidrišta za jahte u moru ispeed Obale Bogišića i obale Đuraševića. Ovo je sve protivno interesima domicilnog stanovništva zbog čega cijeli ovaj postupak treba poništiti i vratiti na početak.“- rekao je Ivošević što su okupljeni pozdarvikli brunim aplauzom. Na isti način oni su pozdravili i izlaganje tek izabranog novog predsjednika SO Tivat Andrije Petkovića (Bokeški Forum) koji je kazao da je „ono što MORT radi čitavoj bokeškoj obali zločin kakav nije napravio nijedan okupator koji je ikada došao u Boku“.
Žučna rasprava mjestana i naručilaca plana
„Nova skupštinska većina u Tivtu koju čine tri grašanske liste uz podršku SDP-a će od nove skupštinske većine u državnom parlamentu i nove Vlade tražiti hitne izmjene kriminalno lošeg Zakona o planiranju prostora i izgradnnji objekata koji vam je do sada omogućavao da ovo radite od naše obale i našeg grada. Nova vlast u Tivtu vam to sigurno vipe neće dozvoliti.“- podvukao je Petković.
Odbornik liste Narod Pobjeđuje i predsjendik MZ Krtoli Savo Klakor prisutne je upoznao sa zaključcima Zbora građana te MZ održanog sinoć, a koji je kosntatovao da su izmjene i dopune DSL rađene „za potrebe i interese tajkuna, a ne lokalnog stanovništva“, da se obala otima od mještana i da oni na to neće pristati.
„Decidno tražimo da se od MORT i radne grupe za izradu ovog planskog dokumenta, da se čitav ovaj postuoak vrati na početak i obezbjedi adekvatno učešće lokalne zajednice u njemu. Na vama je da pokažete hoćete li ispoštiovati interese građana koji vas plaćaju, ili tajkuna i njima očito bliskih nekih članova oVlade koji ovo ovako guraju“- poručio je Klakor predstavnicima odlazeće tivatske vlasti i MORT-a. Ivan Starčević (NP) je istakao da se obala Tivta i Boke uništava već skoro 30 godina i da je nacrt izmjena i dopuna DSL za krtoljsku obalu „dokument koji ne može da se popravi, već ga treba raditi iznova“.
Đuraševići – obala – foto Boka News
PLANERIMA PLAĆENO TRI PUTA VIŠE NOVCA DA UDOVOLJE INTERESIMA BOGATIH ?
Nacrt izmjene i doopuna DSL „Dio sektora 27 i Sektor 28“ je 2028. godine naručila Vlada premijera Duška Markovića (DPS), a napravio je radni tim pod rukovodstvo arhitektice Ksenije Vukmanović. Izmjene i dopune DSL-a obuhvataju čitav potez obale od zaštićenog rezervata prirode Solila na jugoistoku do granice sa naseljem Krašići na zapadu i podrazumijevaju ucrtavanje novog turističkog kompleksa na lokaciji stare ciglane, naseljsku strukturu, izgrađenu obalu sa pristaništima i turistički kompleks Krickovina, u površini kopnenog dijela od 53,74 ha i površini zahvata u moru 76.12 ha.
Taj posao je trebalo da bude završen u roku od pest mjeseci i za njega je Vlada izdvojila 5.000 eura, ali je međutim nacrt izmjena i dopuna DSL završen tek u avgustu ove godine i u međuvremenu je iznos za njegovu izradu povećan na čak 15.900 eura i djelimično je mijenjan progamski zadatak autorima. Pored ostaloga, planeri su na djelovima do sada neizgrađene obale u blizini stare ciglane ucrtali novi turističko-hotelski kompleks, a slično su postupili i na Krickovini gdje su pored ostaloga, predvidjeli i prostor za “novu turističku ponudu – glamping” u bungalovima blizu obale. Uvećali su i gabarite hotelskog kompleksa “La Perla” na Kaluđerovini, predvidjeli izgradnju lungo mare staze duz čitavog ovog dijela obale, te brojne lokacije za uspostavljanje “privezišta, pristaništa i pontonskih kupališta” na prirodnoj stjenovitoj obali. Posebno upečatljiv je podatak da niti jedan od brojnih u međuvremenu ovdje na samoj pjeni od mora izgaršenih ogromnih objekata čiji gabariti izlazee iz važečih planom predviđenih ograničenja, autori izmjena i dopuna DSL nisu predvidjeli za uklanjanje, već za legalizaciju njih 17, odnosno “rekonstrukciju uklanjanjem pojednih djelova objekta” kod svih ostalih ogromnih zgrada napravlje mimo plana. Prema riješenju koje predlaže tim arhitektice Vukmanović, sa sadašnjih 23.955 kvadrata pod objektima i njihove ukupne bruto građevsinks povrpšne od 58.710 kvadrata, pod objektima bi u novoj DSL ostalo čak 81.139 kvadrata zemljišta, a moglo bi se izgraditi ukupno čak 171.055 kvadrata površine zgrada. Mještane je posebno uznemirila namjera planera da u moru ispred ovog dijela krtolsjke obale ucrta čak tri velika sidrišta za jahte na kojima bi se mogla istovremeno usidriti čak 42 broda, dužine od 12 do čak 100 metara.
Češka vlada proglasila je vanredno stanje koje stupa na snagu u ponedjeljak 5. oktobra i uvela mjere koje uključuju ograničavanje okupljanja.
Ministar zdravlja Roman Primula, epidemiolog i pukovnik vojske koji je predvodio ranije mjere pandemije, najavio pooštravanje koje će trajati dvije sedmice, prenosi Rojters.
Država će ograničiti okupljanja u zatvorenom na deset osoba, a na otvorenom na 20.
Sportske utakmice će se nastaviti, ali bez gledalaca.
Pozorišta i bioskopi mogu da rade, ali koncerti, mjuzikli i opere biće zabranjeni, jer se smatraju rizičnijim događajima usled širenja aerosolnih čestica tokom pjevanja.
Pored toga, srednje škole u pokrajinama sa većim rizikom u ponedjeljak će preći na učenje na daljinu, pridružujući se univerzitetima koji su uglavnom prešli na onlajn nastavu.
Učenicima prvih pet razreda osnovnih škola u Herceg Novom, za njih 1748, jutros su podijeljeni besplatni kompleti udžbenika, koje je obezbijedila Opština Herceg Novi.
Predstavnici lokalne samouprave posjetili su jutros sve četiri osnovne škole, gdje su đacima prvacima uručili prve knjige i poželjeli im srećan početak školovanja. Osnovnu školu „Dašo Pavičić“ posjetili su potpredsjednik Opštine Miloš Konjević, sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo i šef Kabineta predsjednika Dragana Stanišić.
Potpredsjednik Konjević se ukratko obratio đacima, poručivši im da danas počinje novo poglavlje u njihovim životima, ono kroz koje će uz nastavnike stasavati i kao učenici i kao ljudi, nakon čega im je poželio srećan početak školske godine.
Kako je kazala sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo, sa uvedenim zdravstvenim mjerama učenici i nastavnici se sada nalaze pred novim izazovima, ali da vjeruje da će nastavni kadar i uprave škola biti na visini zadatka.
-Sa puno strpljenja i dobre volje sigurna sam da će ova školska godina biti uspješna na najboji mogući način, poručila je Zambelić Pištalo.
Osnovnu školu „Milan Vuković“ jutros su posjetili savjetnica predsjednika Opštine dr Tamara Vujović i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Nikola Samardžić. Osnovnu školu „Ilija Kišić“ obišao je odbornik u lokalnom parlamentu Boris Seferović, dok su OŠ „Orjenski bataljon“ obišli sekretar za društvene djelatnosti i sport Darko Klasić i Jadranka Orlandić ispred Sekretarijata za kulturu i obrazovanje.
Za nabavku 1748 udžbenika Opština Herceg Novi je izdvojila 90 hilјada eura. Iako nije zakonom obavezana, lokalna uprava na ovaj način želi da pruži podršku djeci i mladima, kao i njihovim roditeljima, a sve u cilju poboljšanja uslova za rad u vaspitno-obrazovnim ustanovama.
Podsjećamo, akcija je započela dodjelom udžbenika prvačićima, potom za prva tri razreda, prošle godine i za četvrti, a u školskoj 2020/21. komplete su dobili i osnovci koji polaze u peti razred.
Petnaestogodišnjak iz Budve Lazar Đuković jedan je od sedamnaest mladih aktivista za životnu sredinu iz čitavog svijeta koga je nagradila “Action for Nature(AFN)” kao mladi internacionalni “Eko Heroj’” to je nagrada koja prepoznaje ekološki svijesnu omladinu starosti od 8 do 16 godina, za njihove kreativne inicijative namjenjene riješavanju kritičkih izazova životne sredine.
Nagrađivani svake godine, ovi izvanredni mladi ljudi iz čitavog svijeta su odabrani od strane grupe nezavisnih sudija, u koju su uključeni stručnjaci za ekologiju, bilogiju i obrazovanje.
Lazar je osvojio drugo mjesto u kategoriji od 13 do 16 godina za njegov izvanredan projekat obnovljivih izvora energije.
Lazar je primetio da su njegovi baba i djed koji žive na selu ,,Ilino Brdo’’ imali problema sa vodom i stujom: voda je bila dostupna samo iz bunara i izvora koji su bili daleko od njihove kuće, struja je bila dostupna samo kroz generatore koji rade na gorivo i time zagađuju okolinu, nijesu mogli ni da se povežu na mrežu napajanje zbog udaljenosti sela. Lazar je iskoristio svoje znanje da konstuiše pumpu za vodu koja radi bez struje na principu pristiska I potiska, i omogući tranziciju kuća u selu na obnovljivu solarnu energiju.On svoje porjekte objavljuje na svom YouTube kanalu.
“Mladi ljudi kao što je Lazar su pokazali da je sledeća generacija mladih spremna da iskoristi svoje znanje i interesovanja da stvori pozitivan uticaj na planetu’’ rekla je Beryl Kay, Predsjednica “Action for Nature”, internacionalne neprofitne organizacije koja ohrabruje mlade ljude da poštuju prirodne resurse planete Zemlje. I da se lično potrude da poboljšaju svoju životnu sredinu. ‘’Mladi aktivisti kao što je Lazar oblikuju svijet oko sebe I inspirišu druge mlade ljude da se zauzmu za zaštitu planete Zemlje.
“Kad sam počinjao, sumnjao sam da , kao pojedinac, ne mogu promeniti puno. Vjerujem da je to globalni problem mladih ljudi. Ali sad znam da svaki pojedinac mora doprinjeti da bi se pozitivna promjena desila,’’ rekao je Lazar.
Poslednjih sedamnaest godina, internacionalna nagrada za mlade Eko Heroje je nagrađivala mlade u dvije kategorije – 8 do 12 godina i 13 do 16 godina – Koji preduzimaju velike korake u riješavanju važnih problema životne sredine. Od 2003, “Action for Nature” je prepoznao više od 275 mladih ljudi iz preko 30 država čitavog svijeta. Lazar je na ovu listu dodao Crnu Goru, i postao prvi dobitnik ove nagrade na zapadnom Balkanu.
Action for Nature(AFN) je internacionalna ne-profitna organizacija osnovana u San Franciscu, Californija, koja ohrabruje mlade ljude da štite ,vole i poštuju zemljine prirodne resurse i da se lično zauzmu za poboljšanje svoje životne sredine.
Završna regata 23. Dana Latinskog idra odjedrena je u Murteru u utorak, na blagdan Sv.Mihovila, nakon što je pomaknuta zbog lošeg vremena u njenom izvornom terminu prošle nedjelje; piše Šibenik In.
Usprkos odgodi i situaciji uzrokovanoj virusom covid-19, velik broj brodova je sudjelovao na regati, navode organizotori.
Gosti su pristigli s raznih strana kako bi uveličali ovaj događaj. Maestral od petnaestak čvorova pratio je leute, gajete i kaiće na ruti od murterske luke, prema otočiću Sustipanac, nakon kojeg se jedrilo u orcu murterskim kanalom te nakon okreta privjetrinske oznake, cilj rute je bio postavljen kod Velike rive u centru Murtera.
Na moru su se konstantno vodili zanimljivi dvoboji uz stalne izmjene u vrhu, čemu je kumovala iznimno duga dionica jedrenja uz vjetar. Na kraju je pobjedu odnijela gajeta Ilka s Dujom Fržopom za kormilom. Iza njih su završili lanjski spobjednici u gajeti Trtuša čiji timunjer je Ante Turčinov, dok je na trećem mjestu završio kaić Marinka s Jurom Fržopom na kormilu.
„Ukupno je za regatu bilo prijavljeno 57 brodova, a do cilja su stigla 42 broda“ – javljaju organizatori regate iz udruge Latinsko idro.
Kritičar Kremlja Aleksej Navaljni rekao je njemačkom časopisu da iza njegova navodnog trovanja stoji ruski predsjednik Vladimir Putin i naglasio da se nije bojao.
Navaljni je u kolovozu prebačen iz Rusije u Berlin nakon što mu je pozlilo na lokalnom letu. Podvrgnut je liječenju u bolnici Charite zbog onoga što je Njemačka nazvala trovanjem potencijalno smrtonosnim nervnim otrovom prije nego što je pušten u rujnu.
– Tvrdim da je Putiniza zločina i nemam drugih verzija toga što se dogodilo, izjavio je Navaljni Der Spiegelu, prema isječku intervjua koji će biti objavljen kasnije u četvrtak.
Zapad je tražio objašnjenje od Kremlja, koji je zanijekao bilo kakvu umiješanost u incident i rekao da tek mora vidjeti dokaz o zločinu.
– Ne osjećate nikakvu bol, no znate da umirete, opisao je Navaljni trenutak kad je osjetio da nervni otrov počinje djelovati. Najavio je da će se vratiti u Rusiju, dodavši: “Moj zadatak je da ostanem neustrašiv. Ne bojim se!”
Politički aktivist koji je pomogao da se Navaljni preveze u Njemački rekao je 24. rujna da će ruskom opozicijskom čelniku biti potrebno barem mjesec dana da povrati snagu, dodavši da je jasno da se planira vratiti u Rusiju i nastaviti političku aktivnost.
“Odlike lokalnog ribarstva” naziv je multimedijalne izložbe autora etnologa Igora Lazarevića koja je otvorena u srijedu u Muzeju i galeriji Tivat. Uz muzejske predmete ribolovnog alata prikazan je kratki dokumentarni film Krsta Kika Tomičića, “Pagraši” a izložbu su pratile i fotografije Tanje Nikolić.
U ime domaćina posjetioce je pozdravila direktorica Muzeja i galerije Tivat Jelena Bošković.
“Cilj Muzeja i galerije je da što više radi na promociji muzejske djelatnosti, tako da je naš etnolog Igor Lazarević osmislio i koncipirao izložbu sačinjenu od eksponata, koji se nalaze u fundusu muzeja i galerije i par eksponata, koji su pozajmljeni od naših sugrađana”, kazala je Bošković.
Autor izložbe Igor Lazarević, izrazio je zahvalnost mještanima Graciji Aboviću i Zoranu Nikoliću, koji su mu pozajmili predmete, ribarske alate za izložbu.
“Posebno zadovoljstvo imamo što izložbu prati film Krsta Kika Tomičića “Pagraši” koji nam je ustupio Foto kino kluba „Mladost“ iz Donje Lastve, kazao je Lazarević.
“Kroz upoznavanje sa lokalnom ribarskom tradicijom saznajemo i o životnim navikama stanovnika ovoga područja u prošlosti, administrativnom i privrednom kontekstu.U dijelu materijalne i nematerijalne baštine tradicionalno ribarstvo ima naročit značaj kod stanovnika primorskih krajeva. Ono je oduvijek bilo sastavni dio prilagođavanja datim prirodnim i ekonomskim uslovima”, kaže autor izložbe etlog i kustos Igor Lazarević.
Izložba se može pogledati svakog radnog dana od 8 do 20 sati, kao i subotom od 9 do 12 sati u prostorijama etnografske zbirke Muzeja i galerije Tivat u ljetnjikovcu Buća Luković.
Kotorski festival pozorišta za djecu na Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici
Kotorski festival pozorišta za djecu će i ove godine predstaviti svoje izdavaštvo na VI Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici. Na izložbenom štandu festivala, pod rednim brojem 15, naći će se izdanja iz Biblioteke „Ćuk,“ namijenjena djeci svih uzrasta. Nju čine drame: „Ivo Vizin, kapetan od snova“ Jelene Lele Milošević i „Kako rastu veliki ljudi – Njegoš za djecu,“ čiji su autori Petar Pejaković, Milivoje Mišo Obradović i Slaviša Grubiša, kao i zbirka poezije Dejana Đonovića „Trema.“
Na sajmu će biti predstavljena i publikacija „Đir po Kotoru,“ na našem i stranim jezicima, koja predstavlja zanimljivi vodič za djecu kroz kotorski stari grad. Osim književnog izdavaštva, sa sajmu će biti predstavljene i umjetničke instalacije koje čine poseban umjetnički segment Kotorskog festivala pozorišta za djecu, kao i mnogi festivalski suveniri koji svjedoče o 28. godina dugoj tradiciji ovog jedinstvenog festivala u Crnoj Gori, posvećenog djeci i dječijem umjetničkom stvaralaštvu.
Na štandu je istaknuta likovna umjetnička instalacija „Maslačak,“ čiji su autori Gea i Vihor Moškov, ujedno i najmlađi autori festivalskih umjetničkih instalacija. Oni su svjedoci koliko se festival voli, kako se uz njega radosno odrasta i kako nas sve uči da budemo veliki ljudi koji njeguju sve vidove umjetnosti.
Posjetite štand Kotorskog festivala pozorišta za djecu, koji se nalazi na broju 15, i uz neku od knjiga za djecu zaplovite sa kapetanom Ivom Vizinom, napravite Đir po Kotoru, naučite Kako rastu veliki ljudi i odagnajte Tremu vedrim stihovima.
Sajam organizuje Glavni grad, Sekretarijat za kulturu i sport, uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore u Bemax areni, a biće otvoren do subote, 3. oktobra 2020. godine.
Prigodnim tradicionalnim programom „Da se ne zaboravi“ Dubrovčani u četvrtak obilježavaju 29 godina od početka srpsko-crnogorske agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu – 1. loktobra 1991. godine.
Program počinje u 9 ujutro polaganjem vijenaca kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo, nakon čega u podne slijedi polaganje vijenaca uz molitvu na brdu Srđ. U 18 sati u luci Gruž spustit će se vijenci u znak sjećanja na poginule na moru, a sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu bit će služena u 19 sati u franjevačkoj crkvi Male braće. Zbog epidemioloških razloga ove godine izostao je prigodan školski program.
Prvog dana oktobra 1991. godine tačno u 6 sati više od 13 hiljada pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć rezervista iz Srbije i Crne Gore, napali su područje Dubrovnika i jug Hrvatske s kopna, mora i iz zraka. Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa i pripadnici 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, te više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera.
Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crtama obrane dugima više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.
Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a s ciljem potpune informativne blokade agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze. Prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.
Samo u prvoj sedmici oktobra poginulo je 27, a ranjeno 100 dubrovačkih branitelja i civila.
Već 5. oktobra agresor je zauzeo Konavle i Slano i time presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske, a do kraja listopada izbio na same prilaze gradu u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom, ostalo 50 hiljada ljudi. Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srbocrnogorskih postrojba u grad i učvrstili crtu obrane.
Dubrovnik je u novembru i decembru 1991. pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti. U jakim napadima od 8. do 14. studenoga te 6. decembraa, na blagdan Svetoga Nikole, na grad je palo više od pet tisuća topničkih projektila, a u napadu 6. decembra više od šesto ih je palo na dubrovačku povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.
Tokom srbo-crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 tisuće prognanih i izbjeglih.
Na području od Stona do Konavala spaljeno je 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, opljačkano je.
