Prvi decembarski vikend idealna je prilika za produženi porodični vikend u hotelu Regent Porto Montenegro. Luksuzna verzija mini odmora od tri noćenja u Deluxe sobi obuhvata besplatan parking i poklon dobrodošlice po dolasku.
Početak dana rezervisan je za bogat doručak u Murano restoranu – jednom od 15 najboljih hotelskih restorana na svijetu po ocjeni Conde Nast Travellera. Ukus kafe pravljene baš kako je zamišljena ili već naručena, miris svježe pečenih kroasana ili pak jače verzije doručka uz pogled na jahte, more i obronke Boke samo su početak vikenda darovanog sebi kao nužno potreban poklon u ovim neobičnim vremenima.
Relaksaciju tokom sva tri dana idealno je kombinovati boravkom u renoviranom Spa centru iz čijeg se unutrašnjeg bazena i đakuzija pruža pogled na marinu i zaliv Boke Kotorske. Uživanje u sauni, turskom i parnom kupatilu ili pak tušu doživljaja može biti uvertira ili sjajan završetak bogatih tretmana nagrađivanog Spa centra.
Boravak u Regentu može biti idealan razlog posjete sportskog centra, restorana i butika nautičkog naselja Porto Montenegro.
Ponuda je dostupna samo državljanima i rezidentima Crne Gore i validna za vikende 4 – 7. decembra.
Jedinstvena vikend ponuda hotela Regent – Tri noćenja za €185*
Regent – Jedinstvena ponuda
*Cijena podložna 10 % takse na uslugu i boravišnoj taksi. Više kategorije su dostupne uz doplatu.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1725 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 581 novopozitivnih.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Rožaja (2), Berana, Podgorice, Nikšića i Danilovgrada od kojih je najstariji imao 85, a najmlađi 66 godina.
Novootkriveni su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
224
Nikšić
66
Bar
52
Herceg Novi
50
Budva
32
Bijelo Polje
24
Kotor
22
Pljevlja
19
Berane
16
Cetinje
14
Rožaje
13
Tivat
10
Ulcinj
9
Žabljak
7
Mojkovac
6
Danilovgrad
6
Tuzi
5
Šavnik
3
Plužine
2
Andrijevica
1
Do 17 sati prijavljen je oporavak 457 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 10.550”, navode iz IJZ.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 36.932.
Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, predstavnici Opštine Herceg Novi danas su posjetili Javnu ustanovu Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju i Udruženje roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju “Zrak Sunca”. Najavljeno je da će Herceg Novi uskoro dobiti Lokalni akcioni plan u oblasti invalidnosti, kao i da će lokalna uprava nastaviti da se sa posebnom pažnjom odnosi prema ovoj kategoriji građana.
Dnevni centar i “Zrak sunca” posjetili su predsjednik Skupštine opštine Nikola Samardžić, potpredsjednica Opštine Vesna Samardžić i sekretar za društvene djelatnosti i sport Darko Klasić.
Nacrt lokalnog akcionog plana Opštine Herceg Novi u oblasti invalidnosti završen je nakon nekoliko mjeseci rada i za očekivati je da naredne sedmice bude raspisana javna rasprava , kazala je potpredsjednica Opštine Vesna Samardžić.
U izradi ovog važnog dokumenta učestvovale su sve relevantne institucije čija djelatnost je usmjerena na rad sa osobama sa invaliditetom, kao i nevladin sektor.
“Imali smo ideju da uključimo što više subjekata, kako bismo radili na onome što su stvarne potrebe Herceg Novog kada je ova oblast u pitanju. Želja nam je da u narednom periodu uradimo što više i na taj način poboljšamo položaj osoba sa invaliditetom u našem gradu”, istakla je Samardžić.
Ona je dodala da se podrška lokalne uprave osobama sa invaliditetom ogleda kroz dobru saradnju sa ustanovama i organizacijama koji se bave ovim pitanjem, dodjelu sredstava za projekte i aktivnosti, kao i kroz prilagođavanje gradske infrastrukture.
U saradnji sa Agencijom za izgradnju i razvoj grada, urađen je koncept prilagođavanja pješačkih staza za teritoriju Igala, tačnije lokacije Ilijin park, ulice Sava Ilića, Pete crnogorske brigade i Norveške, i izgrađeno 15 rampi na trotoarima i javnim površinama.
3. decembar_Zrak Sunca
„Završen je i projekat za 45 rampi na trotoarima duž Herceg Novog, Savine i Meljina. Takođe su predviđene taktilne površine na kružnom toku u Meljinama i na raskrsnici kod semafora na Toploj. Početak radova na rampama očekujem početkom naredne godine, a nakon toga ćemo ići dalje sa projektovanjem i rampi na rivijeri“, rekla je Samardžić.
Podsjetila je i da je u saradnji sa mjesnim zajednicama jedna plaža u Meljinama prilagođena osobama sa invaliditetom, a u Bijeloj je rampom omogućen pristup objektu Mjesne zajednice, u kojem se nalazi i ispostava Građanskog biroa.
Takođe, na osnovu Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, Opština je sprovela proceduru i započela izdavanje znaka pristupačnosti za vozila kojima se prevoze lica sa invaliditetom.
Sekretar za društvene djelatnosti i sport, Darko Klasić kazao je da je izgradnja trotoara na Toploj dobar primjer kako jednu javnu površinu prilagoditi i olakšati svakodnevnicu osobama slabije pokretljivosti.
On je istakao da novske nevladine organizacije koje su usmjerene na rad sa osobama sa invaliditetom imaju posebno mjesto kada je u pitanju vrijednovanje projekata i raspodjela budžetskih sredstava za nevladin sektor. Pohvalio je saradnju sa Udruženjem roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju “Zrak Sunca”, organizacijom „Nova šansa u Novom“, Udruženjem gluvih i nagluvih i Organizacijom slijepih i slabovidih.
„Nevladine organizacije nam se obraćaju i daju konstruktivne predloge koji su uvijek dobrodošli. Držaćemo se principa koji su zasnovani na humanosti i uvijek biti tu da saslušamo i pomognemo“, zaključio je Klasić.
Dolazak kruzera „Norwegian Spirit“ u luku Bar gdje je taj brod stavljen u raspremu, već je pokazao i jedan dodatni ekonomski benefit za državnu kompanju Aerodromi Crne Gore (ACG).
Naime, zbog potrebe izmjene dijela posade na „Norwegian Spiritu“, na aerodrom Podgorica u ponedjeljak uveče, je prvi put u istoriji ACG, sletio jedan moderan širokotrupni putnički avion tipa „boeing B787-800 dreamliner“. Avion kapaciteta skoro 300 putnika pripada kompaniji „TUI Fly Belgium“ iz Belgije, a obavio je čarter let koj je trajao čak 13 sati, direktno iz glavnog grada Filipina, Manile do Podgorice i kansije je nastavio za Brisel. Sa njime je u Crnu Goru doputovalo 270 filipinskih pomoraca koji su se u tzv. „zatvorenom balonu“ -bez kontakata sa okolinom i uz višestruka testiranja i karantin, sa aerodroma uputili direktno u Bar i ukrcali na kruzer koji je tamo vezan.
Dolazak širokotrupnog dugolinijskog aviona „boeing B787“ koji spada u tzv. „D“ kategoriju, a kakvi inače, nisu uobičajeni u crnogorskim vazdušnim lukama, ACG-u je obezbijedio neočekivani dodatni prihod koji aerodromskoj kompaniji jako puno znači u oklonostima kada je saobraćaj u Tivtu i Podgirici zbog koronavirudsa, smanjen i za preko 90% u odnosu na lani. S obzirom na to da je maksimalna težina u polijetanju „boeinga B787“ 228 tona, samo operaciju slijetanja i polijetanja u Podgorici, ovaj avion je platio skoro 2.200 eura. To je tri puta više nego što istu uslugu ACG naplaćuje od većine drugih svojih poslovnih partnera za ospluživanje njivoh manjih aviona „C“ ketegorije, prosječne veličine „airbusa A-319“.
Prema nezvaničnim saznajima, uskoro bi za potrebe „Norwegian Spirita“, vlasnik tog broda, američko-norbeška kompanija NCL, mogla organizovati još najmanje jedan sličan čarter let velikog aviona za Crnu Goru, radi izmjene posade tog kruzera.
Boravak tog broda u Baru gdje je „Norwegian Spirit“, kruzer od 75.904 bruto tone, koji vije zastavu Bahama, stigao prošle sedmice iz italijanske luke Brindizi, već je donio i niz ekonomskih benefita lancu pružalaca pomorskih usluga u gradu pod Rumijom. Kruzer dug je 269 i širok 32,3 metra i potrebe do sada na njemu ukrcanih 135 članova posade kojima se prije dva dana pridružilo i još 270 pomoraca sa Filipina, bukvalno su oživjeli dio lučkih kapaciteta kompaije „Port of Adria“ koji su se proteklih mjeseci vrlo slabo koristili, i učinili da čitav niz privrednih subjekata u Baru – od snabdjevača hranom i drugim potreštinama do pružalaca raznih usluga brodu, počne da pomalo zarađuje svježi novac uz inostranstva, a što je ove godine u uslovima kada je koronakriza bukvalno zaustavila cijelu kruzing industriju, u Crnoj Gori bilo gotovo nezamislivo.
„Norwegian Spiritu“ je zbog krize sa koronavirusom stavljen u tzv. hot lay up – raspremu u kojoj je brod zadržao dobar dio redovne posade i nalazi se u stanju da se brzo može vratiti u redovnu upotrebu. Tokom boravka tog broda u Crnoj Gori, posada se mora pridržavati mjera NKT-a za spriječavanje širenja virusa i posebnih protokola koji je su Uprava pomorske sigurnosti i pomorske vlasti napravili upravo za ovakve okolnosti. Pored ostaloga, to podrazumijeva i obavezu da tokom boravka kruzera u našoj luci, svi članovi posade ostaju na brodu i ne izlaze sa njega.
Viši sud u Podgorici usvojio je zahtjev advokata porodice Šljivančanin, Milovana Miloševića, da se sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić izuzme iz predmeta u slučaju pomorske nesreće u kojoj je stradala Maja Šljivančanin.
Iz suda su saopštili da će se taj predmet dati drugom sudiji, metodom slučajne dodjele.
Podsjetimo, maloljetni M.S. 11. jula je u budvanskom zalivu jahtom naletio na čamac, pri čemu je stradala Maja Šljivančanin, a povrijeđen Vladan Stanišić.
Presudom Osnovnog suda u Kotoru, M.S. je osuđen na 120 sati društveno korisnog rada. Vijeće Višeg suda ukinulo je tu presudu i naložilo ponovno vještačenje.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje XI izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2020.
Ovogodišnje izdanje Festivala UBRZAJ biće održano u tradicionalnom terminu, od 10. do 14. decembra, ali zbog aktuelne epidemiološke situacije u online formatu.
Pored filmova koje će publika iz Crne Gore imati priliku da prati online, poseban prateći program će uključiti panel diskusije sa učesnicima iz zemlje i regiona, kao i izložbu.
Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ doprinosi razvoju svijesti o značaju ljudskih prava i stvaranju harmoničnog odnosa među različitima po bilo kojem osnovu. Kroz medijum filma gledaoci na emotivan i sugestivan način proživaljavaju lične priče onih koji su žrtve kršenja ljudskih prava, ali i žilavi borci za promjene, što doprinosi razumijevanju osjetljive tematike ljudskih prava, drugosti u našim društvima i životima, kao i značaju građanskog aktivizma.
Na programu XI festivala UBRZAJ crnogorska publika će imati priliku da premijerno gleda snažne i motivirajuće filmove najnovije produkcije, a koji su već uspjeli da se pozicioniraju na prestižnim festivalima i dobiju brojna priznanja.
Moto ovogodišnjeg Festivala UBRZAJ je “Pod maskom”.
Za slijetanje u Japan potrebno je imati “crew members landing permit”.
U nastavku dostavljamo informaciju Službe za vize Ministarstva vanjskih i evropskih poslova u pogledu smjena pomoraca u Japanu koje je prenio SPH.hr.
Naime, nekim pomorcima nije bilo dozvoljeno ukrcati se na let za Japan, iako su mislili da imaju svu potrebnu dokumentaciju.
Poznato je da pomorci moraju imati OKTB, pomorsku knjižicu, garantno pismo od kompanije i PCR test, ali je manje poznato da moraju imati i dozvolu za slijetanje („crew members landing permit“). Za izdavanje navedene dozvole nadležno je Ministarstvo pravosuđa Japana, Imigracijski ured.
Sveučilište u Dubrovniku, u sklopu kojeg djeluje Institut za more i priobalje, rekonstruira gradski Akvarij, koji inače radi već oko 70 godina.
– U toku je prva temeljna obnova u sklopu koje ćemo napraviti tri veća bazena, svaki zapremnine od 20 do 25 kubika. Oni neće biti puno veći od postojećih, koji su bili ukopani dva metra ispod razine poda, no sad će biti vani, u razini očiju, čime će se stvoriti intenzivniji doživljaj, a posjetitelji će biti u istinskoj interakciji sa stanovnicima Akvarija.
PLAN DO JUNA 2021.
Tijekom radova prve faze ne radimo ništa u drugoj prostoriji da ne bismo izazvali stres organizmima koje privremeno selimo. Jedna je mogućnost da ih pustimo u more, a druga prebaciti ih na pet, šest mjeseci u druge bazene, što bi im bio stres. Nadamo se da ćemo u iduće dvije godine, kad krene novi krug apliciranja za sredstva europskih projekata, dobiti i sredstva za dovršetak rekonstrukcije – kaže ravnatelj Instituta za more i priobalje Nenad Antolović, te objašnjava da je Sveučilište u kolovozu potpisalo ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a za sudjelovanje u Programu prekogranične suradnje vrijednom 1,6 milijuna eura.
– U sklopu tog programa priprema se novi turistički proizvod i osmišljava se nova turistička ruta u sklopu koje se poboljšava turistička infrastruktura. Dio toga je Akvarij u Dubrovniku i upravo smo u fazi početka rekonstrukcije. Plan je do lipnja 2021. otvoriti renovirani Akvarij. Cijeli projekt traje dvije godine, odnosno do kolovoza 2022. godine, ali mi svoj dio obveza izvršavamo ranije – ističe Antolović.
Inače, Institut za more i priobalje dio je Sveučilišta u Dubrovniku. U sklopu ovog projekta, nazvanog “Istraživanje prekogranične vodene biološke raznolikosti” (Explore Cross-border Akvatic Biodiversity – EXChAngE), Institut je glavni partner. Tijekom obnove Akvarij će u odnosu na stari izgled dobiti nove bazene od stakloplastične konstrukcije i akrilnih panela.
Inače, partneri u projektu su Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanske županije i Javna ustanova Park prirode Hutovo blato iz BiH, te iz Crne Gore Institut za biologiju mora i Turistička zajednica Kotora. Od 1,7 milijuna eura ukupne vrijednosti projekta, EU ga sufinancira s 1,4 milijuna eura.
Rezultat projekta “EXChAngE” bit će novi turistički proizvod “Blue Pass”, koji će omogućiti posjete novim tematskim rutama s poboljšanom infrastrukturom i privlačit će više turista na područjima Dubrovnika i Kotora (koji dobiva Akvarij Boka), kao i Akva Path Hutovo blato te Stari most u Mostaru i rijeka Neretva u Bosni i Hercegovini. To je prvi pokušaj stvaranja ovakvog prekograničnog turističkog proizvoda, a ideja je projekta da se s jednom ulaznicom, radnog naziva “Blue pass”, može posjetiti više lokacija u regiji.
Moći će se kupiti i ulaznica samo za Dubrovnik, ali i nešto skuplja ulaznica za posjet svim atrakcijama koje se upravo pripremaju. Očekuje se da će to odgovarati ne samo onima koji žele upoznati biološku raznolikost mora i rijeka, nego i turistima sklonima izletima, a takvih je mnogo među onima koji posjećuju Dubrovnik.
DRUGA FAZA OBNOVE
O planiranoj drugoj fazi obnove Akvarija doznajemo da se u drugoj prostoriji – onoj koja je u produžetku prve i u sklopu koje su zidni bazeni postavljeni u topovske otvore – ti otvori neće dirati. Međutim, nasuprot njima gradit će se novi, najveći bazen, također u razini očiju.
Glavni je cilj projekta jačanje i diversifikacija turističkih ponuda kroz istraživanje prekogranične vodene biološke raznolikosti kako bi se omogućilo bolje upravljanje i održivo korištenje kulturnog i prirodnog nasljeđa. Projekt je podržan u okviru Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020., a koriste se sredstva ERDF i IPA II fondova Europske unije.
Predsjednik Vladimir Putin naredio je u srijedu ruskim vlastima da počnu s masovnim vakcinisanjem protiv koronavirusa nakon što je u zemlji umrlo rekordnih 589 zaraženih.
Rusija će u idućih nekoliko dana proizvesti dva miliona doza vakcina, rekao je Putin.
Prošli je mjesec objavila da je na temelju preliminarnih rezultata vakcina Sputnik V uspješno u 92 posto slučajeva.
“Da se odmah dogovorimo, nećete mi idući tjedan predavati izvještaj, nego ćemo krenuti s vakcinisanjem. Idemo raditi”, rekao je Putin zamjenici premijera Tatjani Golikovoj.
Ministar zdravstva Mihail Muraško objavio je da je već vakcinisano više od 100.000 ljudi.
Infekcija je nakon vrhunca 27. novembra usporila i u srijedu je registrirano 25.345 novih slučajeva.
Rusija u drugom valu nije uvodila najstrožije mjere na nacionalnoj razini, nego je to prepustila regionalnim vlastima.
Ova godina biće vjerovatno jedna od tri najtoplije, upozorile su UN i dodale da postoje šanse da do 2024. godine dođe do privremenog porasta temperature iznad praga od 1,5 stepena Celzijusa određenog Međunarodnim sporazumom o klimi iz 2015. u Parizu.
Temperatura iz godine u godinu obara rekorde, a decenija 2011-2020 ostaće najtoplija do sada zabilježena, sa šest najtoplijih godina od 2015, saopštila je Međunarodna meteorološka organizacija u izvještaju o stanju globalne klime.
– Ova 2020. je nažalost još jedna vanredna godina za klimu – rekao je generalni sekretar organizacije Peteri Talas.
Od januara do oktobra, globalna prosječna temperatura bila je za oko 1,2 stepena Celzija viša u odnosu na referentni period 1850-1900, tako će 2020. biti jedna od tri najtoplije godine.
Procjena organizacije se zasniva na pet skupova podataka, koji rangiraju 2020. kao drugu najtopliju godinu, posle 2016. i ispred 2019.
Dodaje se da ekstremne vrućine, požari, poplave, povećana kiselost okeana i rekordna sezona uragana u Atlantiku svedoče o nastavku klimatskih promjena.
Najveći porast temperature je u sjevernoj Aziji, posebno u sibirskom delu Arktika, gdje je bilo toplije za više od pet stepeni od prosjeka.
Vrućina u Sibiru je bila najveća krajem juna, sa 38,0 stepeni u Verhojansku 20. juna, što je zasad najviša temperatura izmjerena sjeverno od oboda Polarnog kruga.
Sezona šumskih požara, koja je poharala velika područja Australije, Sibira, zapadne obale Sjedinjenih Država i Južne Amerike, bila je najaktivnija u posljednjih 18 godina.
Uz to su “poplave u djelovima Afrike i jugoistočne Azije prouzrokovale masovno raseljavanje stanovništva i ugrozile sigurnost ishrane miliona ljudi”, primijetio je Talas.
Među lošim vijestima je i to što je arktički morski led dostigao svoj godišnji minimum u septembru, zauzevši drugo mjesto tokom 42 godine satelitskog posmatranja.
S druge strane, obim antarktičkog morskog leda bio je sličan ili nešto veći od prosjeka u posljednje 42 godine, dok je Grenland i dalje gubio ledenu masu, iako sporije nego 2019.
A okeani koji skladište preko 90 odsto viška energije koja se akumulira u klimatskom sistemu Zemlje, posljednjih decenija se zagrijevaju sve brže, piše u izvještaju.
