Završna regata 23. Dana Latinskog idra odjedrena je u Murteru u utorak, na blagdan Sv.Mihovila, nakon što je pomaknuta zbog lošeg vremena u njenom izvornom terminu prošle nedjelje; piše Šibenik In.
Usprkos odgodi i situaciji uzrokovanoj virusom covid-19, velik broj brodova je sudjelovao na regati, navode organizotori.
Gosti su pristigli s raznih strana kako bi uveličali ovaj događaj. Maestral od petnaestak čvorova pratio je leute, gajete i kaiće na ruti od murterske luke, prema otočiću Sustipanac, nakon kojeg se jedrilo u orcu murterskim kanalom te nakon okreta privjetrinske oznake, cilj rute je bio postavljen kod Velike rive u centru Murtera.
Na moru su se konstantno vodili zanimljivi dvoboji uz stalne izmjene u vrhu, čemu je kumovala iznimno duga dionica jedrenja uz vjetar. Na kraju je pobjedu odnijela gajeta Ilka s Dujom Fržopom za kormilom. Iza njih su završili lanjski spobjednici u gajeti Trtuša čiji timunjer je Ante Turčinov, dok je na trećem mjestu završio kaić Marinka s Jurom Fržopom na kormilu.
„Ukupno je za regatu bilo prijavljeno 57 brodova, a do cilja su stigla 42 broda“ – javljaju organizatori regate iz udruge Latinsko idro.
Kritičar Kremlja Aleksej Navaljni rekao je njemačkom časopisu da iza njegova navodnog trovanja stoji ruski predsjednik Vladimir Putin i naglasio da se nije bojao.
Navaljni je u kolovozu prebačen iz Rusije u Berlin nakon što mu je pozlilo na lokalnom letu. Podvrgnut je liječenju u bolnici Charite zbog onoga što je Njemačka nazvala trovanjem potencijalno smrtonosnim nervnim otrovom prije nego što je pušten u rujnu.
– Tvrdim da je Putiniza zločina i nemam drugih verzija toga što se dogodilo, izjavio je Navaljni Der Spiegelu, prema isječku intervjua koji će biti objavljen kasnije u četvrtak.
Zapad je tražio objašnjenje od Kremlja, koji je zanijekao bilo kakvu umiješanost u incident i rekao da tek mora vidjeti dokaz o zločinu.
– Ne osjećate nikakvu bol, no znate da umirete, opisao je Navaljni trenutak kad je osjetio da nervni otrov počinje djelovati. Najavio je da će se vratiti u Rusiju, dodavši: “Moj zadatak je da ostanem neustrašiv. Ne bojim se!”
Politički aktivist koji je pomogao da se Navaljni preveze u Njemački rekao je 24. rujna da će ruskom opozicijskom čelniku biti potrebno barem mjesec dana da povrati snagu, dodavši da je jasno da se planira vratiti u Rusiju i nastaviti političku aktivnost.
“Odlike lokalnog ribarstva” naziv je multimedijalne izložbe autora etnologa Igora Lazarevića koja je otvorena u srijedu u Muzeju i galeriji Tivat. Uz muzejske predmete ribolovnog alata prikazan je kratki dokumentarni film Krsta Kika Tomičića, “Pagraši” a izložbu su pratile i fotografije Tanje Nikolić.
U ime domaćina posjetioce je pozdravila direktorica Muzeja i galerije Tivat Jelena Bošković.
“Cilj Muzeja i galerije je da što više radi na promociji muzejske djelatnosti, tako da je naš etnolog Igor Lazarević osmislio i koncipirao izložbu sačinjenu od eksponata, koji se nalaze u fundusu muzeja i galerije i par eksponata, koji su pozajmljeni od naših sugrađana”, kazala je Bošković.
Autor izložbe Igor Lazarević, izrazio je zahvalnost mještanima Graciji Aboviću i Zoranu Nikoliću, koji su mu pozajmili predmete, ribarske alate za izložbu.
“Posebno zadovoljstvo imamo što izložbu prati film Krsta Kika Tomičića “Pagraši” koji nam je ustupio Foto kino kluba „Mladost“ iz Donje Lastve, kazao je Lazarević.
“Kroz upoznavanje sa lokalnom ribarskom tradicijom saznajemo i o životnim navikama stanovnika ovoga područja u prošlosti, administrativnom i privrednom kontekstu.U dijelu materijalne i nematerijalne baštine tradicionalno ribarstvo ima naročit značaj kod stanovnika primorskih krajeva. Ono je oduvijek bilo sastavni dio prilagođavanja datim prirodnim i ekonomskim uslovima”, kaže autor izložbe etlog i kustos Igor Lazarević.
Izložba se može pogledati svakog radnog dana od 8 do 20 sati, kao i subotom od 9 do 12 sati u prostorijama etnografske zbirke Muzeja i galerije Tivat u ljetnjikovcu Buća Luković.
Kotorski festival pozorišta za djecu na Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici
Kotorski festival pozorišta za djecu će i ove godine predstaviti svoje izdavaštvo na VI Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici. Na izložbenom štandu festivala, pod rednim brojem 15, naći će se izdanja iz Biblioteke „Ćuk,“ namijenjena djeci svih uzrasta. Nju čine drame: „Ivo Vizin, kapetan od snova“ Jelene Lele Milošević i „Kako rastu veliki ljudi – Njegoš za djecu,“ čiji su autori Petar Pejaković, Milivoje Mišo Obradović i Slaviša Grubiša, kao i zbirka poezije Dejana Đonovića „Trema.“
Na sajmu će biti predstavljena i publikacija „Đir po Kotoru,“ na našem i stranim jezicima, koja predstavlja zanimljivi vodič za djecu kroz kotorski stari grad. Osim književnog izdavaštva, sa sajmu će biti predstavljene i umjetničke instalacije koje čine poseban umjetnički segment Kotorskog festivala pozorišta za djecu, kao i mnogi festivalski suveniri koji svjedoče o 28. godina dugoj tradiciji ovog jedinstvenog festivala u Crnoj Gori, posvećenog djeci i dječijem umjetničkom stvaralaštvu.
Na štandu je istaknuta likovna umjetnička instalacija „Maslačak,“ čiji su autori Gea i Vihor Moškov, ujedno i najmlađi autori festivalskih umjetničkih instalacija. Oni su svjedoci koliko se festival voli, kako se uz njega radosno odrasta i kako nas sve uči da budemo veliki ljudi koji njeguju sve vidove umjetnosti.
Posjetite štand Kotorskog festivala pozorišta za djecu, koji se nalazi na broju 15, i uz neku od knjiga za djecu zaplovite sa kapetanom Ivom Vizinom, napravite Đir po Kotoru, naučite Kako rastu veliki ljudi i odagnajte Tremu vedrim stihovima.
Sajam organizuje Glavni grad, Sekretarijat za kulturu i sport, uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore u Bemax areni, a biće otvoren do subote, 3. oktobra 2020. godine.
Prigodnim tradicionalnim programom „Da se ne zaboravi“ Dubrovčani u četvrtak obilježavaju 29 godina od početka srpsko-crnogorske agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu – 1. loktobra 1991. godine.
Program počinje u 9 ujutro polaganjem vijenaca kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo, nakon čega u podne slijedi polaganje vijenaca uz molitvu na brdu Srđ. U 18 sati u luci Gruž spustit će se vijenci u znak sjećanja na poginule na moru, a sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu bit će služena u 19 sati u franjevačkoj crkvi Male braće. Zbog epidemioloških razloga ove godine izostao je prigodan školski program.
Prvog dana oktobra 1991. godine tačno u 6 sati više od 13 hiljada pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć rezervista iz Srbije i Crne Gore, napali su područje Dubrovnika i jug Hrvatske s kopna, mora i iz zraka. Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa i pripadnici 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, te više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera.
Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crtama obrane dugima više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.
Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a s ciljem potpune informativne blokade agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze. Prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.
Samo u prvoj sedmici oktobra poginulo je 27, a ranjeno 100 dubrovačkih branitelja i civila.
Već 5. oktobra agresor je zauzeo Konavle i Slano i time presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske, a do kraja listopada izbio na same prilaze gradu u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom, ostalo 50 hiljada ljudi. Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srbocrnogorskih postrojba u grad i učvrstili crtu obrane.
Dubrovnik je u novembru i decembru 1991. pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti. U jakim napadima od 8. do 14. studenoga te 6. decembraa, na blagdan Svetoga Nikole, na grad je palo više od pet tisuća topničkih projektila, a u napadu 6. decembra više od šesto ih je palo na dubrovačku povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.
Tokom srbo-crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 tisuće prognanih i izbjeglih.
Na području od Stona do Konavala spaljeno je 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, opljačkano je.
Služba zaštite i spašavanja (SZS) Opptine Tiva od juče je bogatija za novo spasilačko sredstvo kakvoimaju tek rijetke vatrogasne jedinica u Crnoj Gori.
U pitanju je pneumatski jastuk za spašavanje koji se koristi za brzu evakuaciju ljudi iz zapaljenih zgrada, sa visina do 30 metara.
„U pitanju je vrijedna donacija naših slovenačkih kolega – Gasilske brigade grada Ljubljane. Riječ je o korišćenom, ali jastuku koji je u izuzetno dobrom stanu i uz kojega smo dobili i dva ventilatora za njegovo naduvavanje. Jastuk koji u sklopljenom stanju staje na jednu paletu, u naduvanom stanju pokriva površinu od 46 metara kvadratnih i visok je 2,5 metara. Njega na licu mjesta ga montiraju tri čovjeka za manje od 5 minuta, nakon čega je jastuk spreman za upotrebu.“- kazao je „Vijestima““ komandir SZS Zoran Barbić koji je juče i lično, zajendo sa svojim kolegama, skakao sa krova zgrade bivšeg hoteka „Tuvat“ na Seljanovu kako bi testirao novodobijenu opremu.
Nova spasilacka mreža
Barbić je istakao da je jastuk italijanskog proizvođača „Refirex“ predviđen za evakuaciju jednog po jednog čovjeka uz zapaljene zgrade, da trpi opterećenje od 80 kilograma na pola kvadrata svoje površine i da mu treba 40 sekundi da se nakon skakanja prvog evakuisanog, ponovo napumpa do pune veliline kako bi mogao prihvatiti novog skakača.
„Vrijednost novog ovakvog spasilačkog jastuka je oko 20 hiljada eura, a njegovom nabavkom, SZS Tivat je kompketirala opremu za intervencije i spašavanje na visinama koju pored specijalnog vozila – hidrauične korpe i vatrogasnih ljestvi, čini i nova spasilačka mreža koju nam je danas donirala komapnija „Una“ iz Tivta.“-istakao je Barbić.
Nova spasičaka mreža od jakih konopa, povrđine je 10 kvadrata a nju je izradila sama kompanija „Una“ u svojoj fabrici konopa i opreme za more.
Od posljednjeg presjeka u Crnoj Gori je umrlo pet osoba koje su bile pozitivne na koronavirus. Preminuli su bili iz Kotora, Rožaja (2), Bijelog Polja i Nikšića, rođeni 1946. (2), 1938, 1948. i 1952. godine koji su liječeni u opštim bolnicama u Baru, Beranama (2), Bijelom Polju i Nikšiću. Otkriveno je još 197 slučajeva, a prijavljen je oporavak 190 pacijenata. Trenutno je od virsa covid 19 oboljelih 3411, što je na sto hiljada stanovnika 541.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 707 uzorka na novi koronavirus. U laboratorijama Instituta i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku na novi korona vurus, ukupno je registrovano 197 novopozitivnih slučajeva infekcije”, saopštili su danas iz Instituta za javno zdravlje.
Novi slučajevi su iz Podgorice 66, Berana 40, Nikšića 21, Bijelog Polja 18, Kotora 14, Budve 12, Bara osam, Herceg Novog sedam, Andrijevic pet, a po tri iz Cetinja i Plava.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 160, a od početka godine 169.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 10 772.
Aktivni slučajevi, oporavljeni i preminuli od početka juna po opštinama:
Župa Sv. Jeronima u Herceg Novom danas slavi svoga nebeskog zaštitnika. Svečanu svetu misu u 18 sati predslavit ćemons. Rrok Gjonelleshaj, apostolski upravitelj Kotorske biskupije.
Podsjetimo, 30. septembra 1687. godine, na dan Svetog Jeronima, nakon dugotrajnih borbi sa Turcima, na čelu savezničkih snaga u Herceg Novi ulazi vojskovođa Jeronim Korner i sa ovim činom Boka Kotorska kao cjelina biva uključena u Republiku Svetog Marka.
Budući da je godine 1687. opšti providur Jeronim Corner preduzeo osvajanje i oslobađanje Herceg Novog od Turaka, u tu zahvalu isti je vojskovođa dao podignuti crkvu u čast Sv. Jeronimu kao zaštitniku Herceg Novog u spomen na oslobođenje i veliku pobjedu nad neprijateljem.
Veliku vojsku, pored Mlečana i Peraštana, sačinjavali su i pripadnici reda Malteških vitezova koje je poslao vojvoda od Toscane i odred Papinske vojske. Nakon više sedmica opsade i borbe, grad je oslobođen 30. septembra kad se zbio i posljednji juriš. Istog dana je slavljena pobjeda, a svečani Te Deum (Tebe Boga Hvalimo) predvodio je nadbiskup barski, Andrija Zmajević.
Na ovaj događaj u crkvi Sv. Jeronima podsjeća nas velika oltarska pala Bogorodice sa svecima na kojoj se razabire Gornji grad (Tvrđava Španjola) i brežuljak na kome je izgrađena crkvica Sv. Ane polovinom 16. stoljeća, a u donjem desnom uglu slike stoji povijesni natpis: “Voljom Božjom, zagovorom Djevice, molitvama Inocenta XI. vrhovnog svećenika, svetu sliku Bogorodice izloži, klanjajući se Jeronim vitez Corner, upravitelj Dalmacije, osvojivši Herceg Novi 1687. godine”.
“Svijet varki i iluzija“ naziv je autorske večeri književnice Dragane Kršenković Brković koja će biti održana sjutra (u četvrtak 1. oktobra 2020. godine) s početkom u 18 sati u Muzeju grada Perasta u Perastu. O proznom stvaralaštvu i poetici Dragane Kršenković Brković razgovaraće književnik Miraš Martinović, a publici će se obratiti i Dragana Kršenković Brković.
Književnica Dragana Kršenković Brković autorka je romana “Atelanska igra” i “Izgubljeni pečat”, zbirki pripovjedaka “Vatra u Aleksandriji” i “Gospodarska palata”, zbirke jednočinki “Iza nevidljivog zida”, monografija “Poetika prolaznosti: Organizacija vremena u Ranim jadima Danila Kiša” i “Fragmenti: Zapisi o književnosti”, kao i knjiga za djecu – “Tajna plavog kristala”, “Duh Manitog jezera”, “Muzičar s cilindrom i cvijetom na reveru”, “Modra planina” i “Tajna jedne Tajne”.
”Diplomirala je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti Univerziteta umjetnosti u Beogradu, i na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bila je gostujuća književnica i stipendistkinja UNESCO-a (2000), Hubert H. Humphrey Programa (2005-2006), Österreichischer Austauschdienst (OeAD) (2008), Das Bundeskanzleramt & KulturKontakt Austria (The Austrian Federal Chancellery & KulturKontak Austria) (2011), Nemzeti Kulturalis Alap (The National Cultural Fund of Hungary) (2013), Apexart-a (2014), Art Omi i The Whiting Foundation (2017). Boravila je u Njujorku, državi Njujork, Washington DC, Kaliforniji, Beču, Gracu, Pečuju, Bolonji, Bratislavi i na Rodosu”, navode iz Muzeji Kotor.
Organizator književne večeri je Opštinska javna ustanova „Muzeji“ Kotor.
U susret sjednici Skupštine Opštine Herceg Novi na kojoj će se raspravljati o rebalansu završnog budžeta analiza istog za 2019. godinu potvrđuje trend rasta tekućih izdataka na štetu kapitalnog budžeta, saopštio je član Opštinskog odbora URA Herceg Novi Milovan Mišo Baždar.
“Dakle, tekući budžet iz koga se u najvećoj mjeri pokrivaju troškovi lokalne uprave ostvaren je u visini 13,3 mil. eura što je za 0,9 mil. eura porast prema 2018. godini tj. 1,1 mil. eura više u odnosu na 2017. godinu”, kazao je on.
Kako je kazao, pritom nije ostvaren porast transfera institucijama, nevladinim organizacijama i socijalna davanja (1,36 mil. eura). Porasli su izdaci za bruto zarade na 3,95 mil. eura tj.cca 250.000 eura više nego u 2018. godini i u 2017. godini kada su isplaćivane naknade za razriješene funkcionere. Značajno su porasle ugovorene usluge sa 477.000 u 2017.godini na 760.000 eura u 2019.godini.
“Podsjećamo da je trošak bruto zarada u 2016. godini bio 3,2 mil. eura, što znači da je ovaj pojedinačno najveći trošak lokalne uprave u zadnje tri godine porastao za čak 23 posto. Nema sumnje da je porast zaposlenosti uticao na ovaj trošak i bila bi poželjna interna analiza koja bi pokazala koliko se to odrazilo na efikasnost opštinskih javnih servisa. Sa druge strane ostvaren je kapitalni budžet u visini 3,3 mil. eura, iako je realno on manji za za million eura koliko je izmirena obaveza javnu rasvjetu koja je urađena par godina ranije. Kapitalni budžet je mnogo manji od plana prije rebalansa, ali otežavajuća okolnost je naročito što je isti pokriven skoro u cijelosti iz tekućih prihoda pa je onda bilo nužno uravnotežiti budžet novim kreditnim zaduženjem u visini od 2,05 mil. eura”, navodi se u saopštenju.
Kako tvrdi, ne može se reći da je budžet potrošački, ali očigledan je rast tekućeg budžeta zbog rasta potrošnje, a kapitalni budžet je relativno mali i pokriva se uglavnom novim kreditnim zaduženjima.
“U odluci o završnom računu nema podataka nalazima revizije pa ne znamo je li šta urađeno. Nema ni podataka o neizmirenim obavezama i sudskim predmetima što ne doprinosi principu transparentnosti najvažnijeg javnog dokumenata lokalne uprave. URA se na samom početku mandata ove vlasti zalagala za smanjenje izdataka tekućeg budžeta izuzev transfera institucijama, NVO i socijalnim davanjima, te što veći rast kapitalnog sektora bez neadekvatnih kreditnih zaduženja”, navodi se u saoppštenju.
On je dodao da za rebalans budžeta za 2020. godinu “smatramo da se mogao usvojiti i nešto ranije, kako bi se budžetski izdaci sa stanovišta prioriteta uskladili sa kriznim uslovima. Značajan pad od 28 posto će na kraju godine biti možda i veći obzirom na nivo ostvarenja budžetskih prihoda u prvom polugodištu. To će se odraziti I na troškovnu stranu budžeta i na kapitalne investicije. Brine nas činjenica da se nastavlja rast kreditnih zaduženja, a ozbiljno pitanje je i kako će se zatvoriti finansijska konstrukcija za izgradnju objekta ispred zgrade Opštine. Opština ni prethodnih godina nije mogla izdvojiti kapitalna sredstva iz sopstvenih prihoda pa će to još manje u uslovima opšte korona krize”.
“URA smatra da je nužno pored usvojenih mjera za ublažavanje krize, sprovesti temeljitu racionalizaciju i kontrolu poslovanja svih resora u lokalnoj upravi, uključujući opštinska preduzeća”, zaključeno je u saopštenju.
