Obilježeno 333 godine od Kotobiljske bitke: Počast herojima koji su odredili istoriju grada

0
Kotobiljska bitka

Predstavnici Opštine Herceg Novi, Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i Mjesne zajednice Kameno-Žlijebi obilježili su danas 333 godine od Kotobiljske bitke, polaganjem vijenca na Kamenom u podnožju Tajnog brda.

Vijenac je položila potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović, koja se ovom prilikom obratila prisutnima, uz osvrt na sami događaj, ali i njegove posljedice.

-Na današnji dan obilježavamo 333 godine od velike pobjede nas vojskom Husein Topal-paše. Crnogorci, Hercegovci, Mleci, kotorska milicija i domaći ustanici su pod Tajnim brdom dali svoje živote kako bi spriječili pristizanje pojačanja turskoj vojsci u Herceg Novom. Kao njihovi potomci, kao patriote, kao građani koji čuvaju i poštuju istoriju našeg grada, mi danas sa ponosom odajemo poštu palim borcima, ma kojoj naciji pripadali. Učinjen je herojski podvig, bez kojeg bi naša istorija i naše postojanje bili zasigurno znatno drugačiji, kazala je Đurović.

Polaganju vijenca prethodio je obilazak platoa Kotobiljskog izvora, formiranog 2016. godine u sklopu projekta “Udahnimo život zaleđu-selo Kameno”, a zamišljen je kao odmorište za aktivne turiste. Ova lokacija je danas uređen i obilježena muralom, a prostora za širenje turističkih potencijala svakako ima još.

Kotobiljska bitka

-Kao lokalna samouprava i kao društvena zajednica težićemo da se u vremenu pred nama postavi i spomen-obilježje za sjećanje na kotobiljske junake. Ovo je mjesto na kojem se odvio događaj međunarodnog karaktera i naš je zadatak da se prema njemu odnosimo odgovorno, punih srca i trezvenog uma, poručila je Đurović.

Ona je naglasila da je zadatak svih nas da poštujemo djela prošlih generacija i da se sa posebnim pijetetom odnosimo prema učesnicima Kotobiljske bitke.

-Istovremeno, moramo razmišljati o budućnosti, o onima koji će doći poslije nas i koji će nastaviti tradiciju obilježavanja ovog događaja. Vjerujem da ćemo se tokom narednih godina ovdje nalaziti u još većem broju, a znam da će svako od nas, u sferi svog djelovanja, učiniti koliko je moguće da ovaj lokalitet i događaji koji su se odvili dobiju još više na značaju, zaključila je Đurović.

Odluku o Aerodromima donijeće nova vlada

0
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Odluku o tome da li će se koncesioni postupak za Aerodrome nastaviti ili će njima i dalje gazdovati država donijeće nova vlada, potvrdili su Danu iz Ministarstva saobraćaja na čijem je čelu Osman Nurković.

Oni su naveli da je prva faza davanja aerodroma u Podgorici i Tivtu završena, tj. da je pretkvalifikacioni postupak završen, a da je sredinom januara tenderska komisija obavijestila kompanije koje su ispunile pretkvalifikacione kriterijume da su označeni kao „kvalifikovani ponuđači”.

Takođe, kako su kazali, žalbeni postupak je završen. Naredni korak je trebalo da bude raspisivanje tendera, ali je u martu sve stopirano zbog pandemije korona virusa.

“Aktuelna vlada neće sprovoditi postupak, već će projekat prepustiti novoformiranoj vladi. Smatramo da ovaj postupak treba nastaviti do faze do koje se došlo, a ne sprovoditi proceduru za projekat ispočetka”, kazali su iz Ministarstva saobraćaja.

Na pitanje hoće li raspisati tender ili će taj posao ostaviti novoj vladi, odgovorili su da će nova vlada odlučiti o budućnosti ovog projekta.

Davanje aerodroma pod koncesiju najviše su zagovarali premijer Duško Marković i ministar saobraćaja Osman Nurković, koji su govorili da je zastiđe kako aerodromi izgledaju.

Protiv davanja aerodroma pod koncesiju je bio SD, koalicioni partner DPS-a i manjinske partije, čiji kadrovi upravljaju državnim preduzećem.

Konstituenti nove vlade koalicija Za budućnost, Demokrate i GP URA još nisu došli do zajedničkog dogovora za Aerodrome.

Prije nekoliko dana Dan je svima uputio pitanja u vezi sa Aerodromima, a odgovore su dobili samo od Demokrata.

Funkcioner Demokrata Danilo Šaranović je kazao da je stav te partije po pitanju davanja koncesije za državnu kompaniju odavno poznat.

“Ako polazimo od pretpostavke da su Aerodromi jedna od rijetkih državnih kompanija koja je profitabilna, ali i toga da se u poslednjih 15 godina broj putnika sa dva crnogorska aerodroma utrostručio, onda je teško pronaći logiku u težnji odlazeće vlasti da se Aerodromi daju na raspolaganje koncesionaru. Iz svega javnosti poznatog povodom ove teme jasno je bar jedno, a to je da su oni koji su do sada upravljali ovom kompanijom očigledno nesposobni da upravljaju ovakvim resursom koji stvara profit sam od sebe. Taj profit prema javno dostupnim izvještajima iznosi oko 10 miliona eura godišnje”, izjavio je Šaranović.

Podsjetio je da je koncesionim aktom bilo predviđeno davanje Aerodroma koncesionaru na period od 30 godina za jednokratnu nadoknadu od 100 miliona eura.

“Ukoliko pođemo od pretpostavke da godišnji profit ostane na istom nivou, to znači da bi Crna Gora, jedan od svojih ključnih resursa, za jednokratnih 100 miliona dala garantovani profit od 300 miliona eura. Sa druge strane, brojne analize predviđaju da će se za isti period broj putnika najmanje udvostručiti, pa bi to značilo garantovani profit između 500 i 600 miliona eura. Reklo bi se, klasična anitidržavna računica po kojoj je odlazeća vlast dobro poznata”, poručio je Šaranović.

Prema njegovoj ocjeni, najblaže rečno, nezrelo je i neodgovorno davati aerodrome na 30 godina stranom koncesionaru u zemlji u kojoj je turizam jedna od primarnih privrednih grana.

HGSS postavlja prvu izložbu tweetova u Hrvatskoj

0
hgss

Povodom 70. obljetnice postojanja, na izložbi „Trending #HGSS70“ Hrvatska gorska služba spašavanja predstavit će svoje najkreativnije objave s društvene mreže Twitter, koje su ih učinile omiljenim komunikatorom u javnome prostoru.

Od subote 19. do petka 25. septembra, svi zainteresirani moći će posjetiti izložbu u Uraniji – prostoru kreacije, na adresi Trg Eugena Kvaternika 3/3, Zagreb, od 11:00 do 20:00 sati te se prisjetiti simpatičnih rečenica poput: „Dragi turisti, mi smo jako pristupačni ljudi, no zaista ne želite naše društvo dok ste na odmoru“.

„Budući da uobičajeni, ozbiljni apeli ponekad ne mogu doprijeti do ‘najpustolovnijih’ ljubitelja prirode, naša Komisija za informiranje i analitiku pronašla je nove načine komunikacije s domaćom i stranom javnosti, a najpopularnijim se pokazao Twitter. Pod korisničkim imenom @HrvatskaGSS, na šaljiv, pomalo ironičan, ali informativan način svakodnevno dijelimo vrijedne savjete kako bi građani učili na tuđim greškama, a ne na vlastitima. Hrvati su ljudi koji se vole našaliti na vlastiti račun pa vjerujem da su upravo zato toliko dobro prihvatili objave s najnovijim zgodama i nezgodama s naših planina, ravnica i voda“, istaknuo je Josip Granić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja.

Naziv izložbe „Trending #HGSS70“ proizlazi iz uobičajenih dijelova Twitterovog sučelja. Trending opcija pokazuje teme koje su aktualne u realnom vremenu, odnosno one o kojima su korisnici najviše pisali. Drugi dio naziva, #HGSS70, službeni je nazivnik i „hešteg“ kampanje povodom cjelogodišnje proslave sedmog desetljeća rada i postojanja Hrvatske gorske službe spašavanja, pod kojim i građani mogu čestitati ovu veliku obljetnicu spašavateljicama i spašavateljima ili se, uz sliku, prisjetiti nekih vlastitih dogodovština koje uključuju HGSS.
Hrvatska gorska služba spašavanja od davne 1950. godine svakodnevno pomaže i traga za unesrećenim osobama, a u dugoj povijesti iza njih je preko 10 000 akcija spašavanja.

Danas, na godišnjoj razini preko 1000 visokomotiviranih volontera iz svih dijelova Hrvatske udružuje se na više od 800 akcija raznoga tipa, od potraga, preko intervencija, do akcija s helikopterom ili akcija na vodi. Zbog svojeg inovativnog pristupa komunikaciji, u 2017. HGSS je dobio nagradu „Komunikator godine“ Hrvatske udruge za odnose s javnošću zbog toga što „koristi učinkovite kanale da bi prenio važne poruke, a to radi stručno, uvjerljivo, razumljivo, jasno i atraktivno”.

Bill Gates: Vratili smo se 25 godina unazad

0
Bill Gates

Pandemija koronavirusa zaustavila je 20 godina napretka u borbi protiv siromaštva i bolesti, prema Microsoftovom suosnivaču Billu Gatesu.

Izvještaj Fondacije Billa i Melinde Gates, objavljeno u utorak, pokazuje da po gotovo svakom indikatoru svijet nazaduje u pokušajima ispunjavanja ciljeva UN-a za održivi razvoj da se dokonča siromaštvo i smanji nejednakost.

Ekstremno siromaštvo povećalo se za 7 posto zbog pandemije, navodi se u godišnjem izvješću fondacije.

Pokrivenost cjepivima – mjerilo za funkcioniranje zdravstvenih sustava – pala je na razine posljednji put viđene 1990-ih “vraćajući svijet oko 25 godina unazad u 25 sedmica”.

Podaci također pokazuju da su gospodarske posljedice pandemije jačanje nejednakosti, pogotovo za žene, rasne i etničke manjine. Ljudi koji žive u uvjetima ekstremnog siromaštva posebno su teško pogođeni.

U izvještaju koje zajedno objavljuju svake godine od 2017. Bill i Melinda pozivaju na globalnu suradnju u razvoju dijagnostike, cjepiva, liječenja, brzu izradu cjepiva i doza te pravednu isporuku tih sredstava na temelju potrebe, a ne na sposobnosti plaćanja.

“Svjetska kriza je zajednička i zahtijeva zajedničke odgovore”, napisali su.

Kineske vakcine protiv covida-19 možda na tržištu već u studenome

0
Cjepivo/Vakcina – foto REUTERS

Vakcine protiv koronavirusa koja se razvijaju u Kini mogla bi biti spremna već u novembru, rekao je dužnosnik povezan s kineskim Centrom za kontrolu i sprečavanje bolesti (CDC).

Kina ima četiri vakcine protiv bolesti COVID-19 u završnoj fazi kliničkog ispitivanja. Najmanje tri od njih već su ponuđena najizloženijim službama.

– Treća faza teče glatko i vakcine bi mogla biti spremna za upotrebu u studenome i prosincu, rekla je glavna stručnjakinja CDC-a za biosigurnost Guizhen Wu u intervjuu za državnu televiziju.

Wu, koja je rekla da nije osjetila nikakve abnormalne simptome proteklih mjeseci nakon uzimanja eksperimentalnog cjepiva u travnju, nije precizirala o kojoj vakcini je riječ.

Odjel državnoga farmaceutskog diva, kineskoga National Pharmaceutical Groupa (Sinopharm) i Sinovac Biotech razvijaju tri cjepiva u sklopu državnog programa.

Četvrta vakcina protiv bolesti COVID-19 razvija CanSino Biologics i njegova upotreba u kineskoj vojsci odobrena je u junu.

Sinopharm je rekao u julu da bi njegova vakcina moglo biti spremno za javnu uporabu do kraja godine, nakon završetka ispitivanja u trećoj fazi.

Svjetski proizvođači natječu se u razvijanju učinkovita cjepiva protiv virusa od kojeg je umrlo više od 925.000 ljudi. Vodeći zapadnjački proizvođači lijekova obećali su ovaj mjesec da će se držati standarda znanstvenih ispitivanja i odbiti svaki politički pritisak da se proces ubrza.

Crnogorski pomorac priznao šverc kokaina, tvrdi da ga je angažovala kriminalna grupa

0

On je treći član posade ovog broda koji je do sada priznao krivicu, a prije njega su se krivim proglasili dvojica crnogorskih državljana Nenad Ilić (40) i Vladimir Penda (27).

Kako prenosi časopis “Philadelphia Inquirer”, njima prijeti minimalna kazna zatvora od 10 godina.

Među ostalim uhapšenim članovima posade teretnog broda koji je zaplijenjen u junu prošle godine u luci Filadelfije nakon što je otkrivena droga vrijedna 1,3 milijarde dolara, su i Ivan Đurašević (30) i Boško Marković (38) obojica iz Crne Gore, kao i Samoans Fonofaavae Tiasaga (29) i Laauli Pulu (34). Sva sedmorica ostaju u pritvoru u Federalnom pritvorskom zatvoru u Center Cityju.

Pojavivši se na javnoj sudskoj raspravi, prvi put nakon hapšenja prošle godine, Kavaja je u četvrtak odgovorio na niz rutinskih pitanja američkog okružnog sudca Harveyja Bartlea.

On je pred sudom detaljno opisao potpisivanje ugovora firmom “Mediterranean Shipping Co. (MSC) ” i angažovanje na brodu Gajana. Iako je Kavaja priznao da je regrutovan za krijumčarenje droge na brodu još u Crnoj Gori, ni on ali ni sudski dokumenti nisu u četvrtak rasvijetlili ko je u stajao iza ove pošiljke kokaina.

Njegov advokatAndres Jalonodbio je da priča o specifičnostima kako je njegov klijent učestvovao u krijumčarenju, pozivajući se na strah od odmazde protiv svog klijenta i njegove familije u Crnoj Gori.

Jedino što je spomenuo je da su članovi kriminalne grupe koji su ga regrutirali doveli u tešku situaciju.

“Znali su da će biti na ovom brodu, zato su mu i prišli i ponudili posao”, rekao je Jalon. “Ako bi pristao, šest mjeseci morao bi biti na moru sa njima i raditi ono što oni kažu. Ako bi odbio, opet bi bio sa njima na brodu i to sa rizikom da ga bace u more. Šta mislite kako im je odgovorio?” kazao je advokat.

Njegov sporazum o priznanju krivice nije sadržao uslov da mora da sarađuje sa tužilaštvom u istrazi. On je kao i ostali članovi posade potvrdio da im je plaćeno najmanje 50.000 eura za pridruživanje krijumčarenju.

Tokom istrage utvrđeno je da su članovi kriminalne grupe koristili telefone za jednokratnu upotrebu tokom komunikacije sa dobavljačima droge u Južnoj Americi i koordinacije utovara droge iz glisera koji su se nekoliko puta pod okriljem noći približavali teretnom brodu.

Četvorica članova posade angažovanih u Crnoj Gori, nagovorila je ostale članove da im pomognu utovariti i sakriti drogu.

Koristeći brodsku dizalicu, povukli su sitne vreće napunjene umotanim kokainom s manjih čamaca na palubu broda Gajana, gdje su čitav tovar kokaina podijelili na sedam teretnih kontejnera u kojima su se nalazili vino, ekstrakt povrća, čileanski suvi orašasti plodovi, otpadni metal i druga legitimna roba namijenjena Europi, Africi i Aziji. Droga je bila namijenjena luci u Roterdamu u Holandiji, ali je presretnuta u Philadelphiji. Američki carinici proveli su gotovo sedmicu u junu 2019. pretražujući brod nakon što su otkrili nedozvoljeni teret “Gajane”

U Kotoru zaplijenjeno 100 kilograma marihuane, uhapšen Ulcinjanin

0
marihuana
Službenici Uprave policije su juče na području Kotora kontolom pronašli i oduzeli oko 100 kilograma marihuane. Uhapšen je B.I. (31) iz Ulcinja zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
-Policija je, postupajući po naredbi Višeg suda u Podgorici, zaustavila i kontrolisala vozilo „Volkswagen Transporter T4“ kojim je upravljao B.I. – pojasnili su iz policije.
bunker

Droga je pronađena u specijalno izrađenom bunkeru u zadnjem dijelu vozila

Pregledom vozila, u zadnjem dijelu istog, pronađeno je i oduzeto 20 većih pakovanja sa sadržinom opojne droge marihuana, ukupne težine od oko 100 kilograma.

B.I. je uhapšen i privden uz krivičnu prijavu državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

Dr Simo Milošević u Igalu: Zahvaljujući domaćim gostima svi kapaciteti Prve faze popunjeni

0
Institut Prva faza – foto S.K

U Prvoj fazi Instituta Dr Simo Milošević u Igalu svi kapaciteti su popunjeni, a na rehabilitaciji i odmoru je 350 pacijenata Fonda zdravstva, sindikata i Penzijsko invalidskog osiguranja. i neznatan broj samoplatežnih gostiju iz Crne Gore.

Druga faza zatvorena je 12 septembra, jer su svi aranžamni za oktobar i novembar otkazani, a Prva faza radiće do polovine decembra. Iako su se nadali dobroj poslovnoj godini, zbog pandemije Covid 19, kada su dva mjeseca kapaciteti Instituta bili zatvoreni, odnosno dio pretvoren u karantin,do početka septembra  ostvareno je samo 70 hiljada noćenja što je za oko 90 hiljada manje nego u istom period prošle godine. Lani je u obje faze Instituta ostvareno 236 hiljada noćenja.

Pandemija korona virusa prekinula je tradiciju norveškog državnog programa, dugu preko 4 decenije.Od aprila do oktobra iz Norveške je,  prema ugovoru , u Igalo trebalo da stigne  na rehabilitaciju 780 pacijenata. Nisu realizovani ni ugovori sa partnerima iz Holandije, Njemačke i Rusije, a izostali su i učesni i organizatori mnogih kulturnih manifestacija (Hercegnovski filmski festival, Guitar Art Summer Fest,  Operosa Montenegro Opera Festival,…) kao i sportisti.

Iznevjerena su i očekivanja iz marta  da će  bar u septembru dio pacijenata iz iz ugovorenih programa  moći da dodje na oporavak u Crnu Goru.

Inostrani poslovni partneri žale zbog neostvarene saradnje sa Institutom Igalo ovog ljeta, jer su  zdravstveni benefiti koje njihovi gradjani dobiju u Igalu za njih  veoma važni.U Institutu se nadaju  boljoj situaciji već početkom naredne godine. “Svi ugovori sa partnerima iz Norveške, Njemačke, Holandije, Danske i Rusije su obnovljeni, što nam daje realne nade da će godina pred nama biti uspješna, pod uslovom da situacija sa Covidom 19 bude  prevaziđena”, optimističan je director marketinga Instituta Nikola Mračević.

Da nije samo Institut Igalo imao drastičan pad gostiju i pacijenata, govori i podatak  da je prihod od boravišne takse manji za 88 odsto , u odnosu na isti period prošle godine.

/S.Kosić/

“Priče sa Prčanja” nova knjiga Željka Brguljana

0
naslovnica knjige Priče sa Prčanja

Nova knjiga  Željka Brguljana PRIČE SA PRČANJA je  upravo objavljena Autor je do sada Boku, njenu povijest, pomodrstvo, kulturnu baštinu  otkrivao nizom knjiga i priloga u stručnim časopisima, a  likovno interpretirao originalnim kolažima. Ovaj put nam se Željko Brguljan predstavlja kao pripovjedač  sa  knjigom posvećenom rodnom mjestu i njegovim žiteljima.

To je knjiga sjećanja na Prčanj iz vremena autorovog djetinjstva i u posljednjem trenutku  uhvaćena i zabilježena nestajuća autentičnost duha i atmosfere ovog bokeljskog mjesta.

Izdavač je  Ogranak Matice Hrvatske u Boki kotorskoj , a suizdavač autor. Predgovor je iz pera akademika Tonka Maroevića . Knjiga je džepnog formata, na 194 strane, bogato ilustrirana starim fotografijama Prčanja i  njegovih stanovnika. Izgled je osmislio grafički dizajner iz Zagreba Mario Aničić, a štampa Gud-co Peras.

Zbog zdravstvene situacije, promocija knjige se, za sada , odlaže, ali zainteresirani je mogu kupiti u kancelariji HGI u Starom gradu Kotoru, po cijeni od 20 eura.

Otvoreni kotorski trgovi – Fešta Finestrin

1
FINESTRIN

U okviru programa “Otvoreni kotorski trgovi”, a u organizaciji Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Mjesna zajednica Stari grad, u utorak, 15.septembra od 20.30 sati na Parilu kod crkve Blažene Ozane organizuje kulturno – zabavni program pod nazivom FINESTRIN.

Inače, „Otvoreni kotorski trgovi” je manifestacija koja na scenu vraća niz kotorskih klapa, orkestara, horova, folklornih i pjevačkih društava, dramskih grupa, karnevalskih grupa, likovnih udruženja i drugih sličnih udruženja u namjeri da promoviše dobre običaje u kulturi komunikacije i življenja građana Kotora.