Cijena maslinova ulja ove godine leti u nebo

1
maslinovo ulje

Dalmatinski otočni maslinari su očajni, kiše nema mjesecima, stabla su puna sitnih, malih boba, iz kojih puno ulja neće poteći.

A to bi lako moglo značiti da bi cijena domaćem otočnom maslinovu ulju, po zakonu ponude i potražnje, mogla skakati u nebo. Pa bi u prodaji na vratima cijena litre ulja mogla dosegnuti i 150 kuna – 20 eura. Otočani viču kako im je s koronom došla i katastrofa. A da je stvarna, može se vidjeti u ovoljetnim maslinicima. Puni su malih, sitnih boba, neke već poprimaju crnu boju. Lišće je sparušeno žegom, stabla se suše, a najgore je mladim maslinama, koje se još ne mogu adekvatno obraniti od vatre s neba.

– Na puno mista berbe neće ni bit. Nema se šta obrat. Postali smo jači od Vakule, stalno gledamo di su oblaci. Čekat ćemo još malo, ako makar dvi kiše ne padnu za deset dana, odnit će đava svu muku – vele Slobodnoj Dalmaciji maslinari sa srednjodalmatinskih otoka.

Na istoku Brača, upravitelj Poljoprivredne zadruge Selčanka Ivica Stančić kaže kako je stanje iznimno loše, štoviše katastrofalno, jer od početka travnja značajnijih oborina nije bilo. Naznake su da berbe za neke maslinare neće ni biti.

– Ovakvu situaciju u maslinicima nisam doživio. Ma da nam kiša i padne u ovih idućih deset dana, ništa ovu žalosnu situaciju prominit neće. Šteta je već učinjena. Mi smo ovdje u prosjeku imali po tisuću tona uroda. A ove godine, šta čujem od ljudi, puno njih u berbu neće poć. Katastrofa – veli upravitelj, navodeći kako će zadruga i nadalje držati cijenu od 70 kuna za litru, te drži da će se inozemno ulje u ovakvim slučajevima ukazati kao model održanja cjenovne ravnoteže.

Kod susjeda na Hvaru, neke mikrolokacije su dobile nešto malo kiše, no ne i središnji dio, onaj od Jelse prema gradu Hvaru. Jedan od najvećih otočnih maslinara, Ivo Lučić iz Poljica, koji je prije nekoliko godina zbog uroda od 20 tona maslina dobio županijsku nagradu, u ljeto 2020. s tugom gleda u nebo. Lošu zimu je naslijedilo sušno proljeće, a onda i gadno ljeto, bez kiše.

Ne padne li uskoro, i ovo malo što je ostalo bit će upitne količine i kvalitete.

– Da je kiša pala, ove bi godine očekiva urod od 15 tona, a bez nje bit će puno, puno manje. A i pitanje je kakvo će od tog ploda bit uje, jer kad je velika suša, ono je malo gorče. A stranci takvo ne vole. Korona nam je uništila turizam, pa se dogodilo i to da ljudi nisu uspili prodat ni uje od lani. Neki bi bili sritni da ga prodaju i za manju cinu, a neki neće prodat ništa – veli.

Lučić je nadaleko poznati maslinar s iznimnim uljem, od kojeg se neke sorte, kao što je dužica, mogu bez problema prodati i za po 150 kuna za litru. Kaže nam kako je ovaj tjedan jednom strancu prodao u cugu pet litara. I to je cijena koju drži stalno. Veli nam kako on pred kupcima puni boce nakon što ga probaju. Pa nikada nema ni vraćanja ni reklamacije, i svi zadovoljni.

Zadovoljni su do sada bili i na Visu, koji je svoje zalihe prodavao na svom otoku.

– Lanjsku rekordnu godinu smijenila je loša i nikakva sezona. Toliko loša da ćemo biti sretni ako ulovimo trećinu lanjskog uroda. Ulje smo držali za po 70 do 100 kuna za litru, ali, čujte, povećanje cijene je uvijek moguće – kaže Željko Vojković iz Podstražja.

A na udaru je i Šolta, posebice zapad, od Grohota do Maslinice, koji je pohodila jaka suša. Loše je, katastrofalno, kaže Zlatko Burić, predsjednik Udruge “Zlatna Šoltanka”. Skupina maslinara iz ove udruge nedavno je medalje za svoje ekstra djevičansko maslinovo ulje, nakon New Yorka, pobrala i na natjecanjima u Japanu i Dubaiju. Ova im je godina problematična, ali ako kiša padne do kraja rujna, još ima šanse za popravak stanja.

– Suše su sve gore i od ozbiljnog maslinarstva na srednjodalmatinskom području neće u budućnosti biti ništa ako se ozbiljno ne pristupi navodnjavanju. Uz ujedinjavanje maslinarskih snaga, uz pomoć općina i države te sredstvima europskih fondova, trebamo krenuti u projekte navodnjavanja maslinika – veli Burić.

Novi projekt na Sveučilištu u Dubrovniku: MARLESS o problemu otpada u Jadranskom moru

0
Plastika u moru foto Greenpeace – ilustracija

Sveučilište u Dubrovniku jedno je od partnera na projektu MARLESS – „MARine Litter cross-border awarenESS and innovation actions”, koji je započeo 1. juna 2020.

Projekt MARLESS bavit će se problemom otpada u Jadranskom moru s različitih aspekata što uključuje praćenje količine otpada u moru, podizanje svijesti građana o tom problemu, pilot aktivnosti kojima je svrha testirati eksperimentalne procese uklanjanja otpada iz mora, kao i prekogranično upravljanje koje bi smanjilo količinu otpada koji dospijeva u Jadransko more, piše Dubrovnik Portal.

U projektu vrijednom 4.244.726,00 € sudjeluje 13 partnera iz više regija sjevernog i južnog Jadrana. Glavni partner je Regional Agency For Environmental Protection and Prevention of Veneto, a u projektu surađuju regije Veneto, Friuli Venezia Giulia, Apulia i Emilia-Romagna, Sveučilište u Bologni te nevladina organizacija Cetacea Foundation s talijanske strane, dok hrvatski tim čine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, Sveučilište u Dubrovniku, Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije, Istarska regionalna energetska agencija i Istarska županija.

Znanstveni tim Sveučilišta u Dubrovniku čine nastavnici Odjela za akvakulturu i članovi Laboratorija za inteligentne autonomne sustave s Odjela za elektrotehniku i računarstvo, a s proračunom od 399.860,00 € razvijat će autonomnu mobilnu mrežu za prikupljanje plutajućeg otpada i dati doprinos u aktivnostima vezanim za ekstrakciju mikroplastike iz vodenog stupca, praćenja količine otpada u Jadranskom moru i podizanja svijesti građana o ovom problemu.

Ovaj strateški projekt traje od 1. 6. 2020. do 31. 12. 2022., a provodi se u okviru INTERREG programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014-2020.

Tivat – u trci sedam izbornih lista

0
Tivat foto Opptina Tivat

Pored parlamentarnih izbora na kojima pravo glasa ima 11.797 žitelja te opštine, Tivćani će danas na ukupno 19 biračkih mjesta, glasati i za novi sastav svog opštinskog parlamenta.

Pravo glasa na lokalnim izborima u Tivtu ima 11.745 građana, a oni će opredjeljivati između ukupno sedam izbornih listi –četiri stranačke i tri izborne liste grupa građana.

Na zbirnoj izbornoj listi koju je žrijebanjem utvrdila Opštinska izborna komisija Tivta, na broju  jedan je građanska lista „Goran Božović- časno i odgovorno za bolji Tivat, na broju dva je građanska lista „Bokeški Forum – ljudi Boke znaju“, dok je na broju tri  lista „HGI – svim srcem za Tivat“.

Lista „Socijaldemokrate – Ivan Brajović – Tivat mora bolje“ je na mjestu broj 4, dok je pod brojem 5 koaliciona građanska lista „Narod Pobjeđuje“. Na šestom mjestu je izbora lista „Zbog Tivta. Za Tivćane! DPS – Milo Đukanović“, dok je na broju 7 izborna lista „SDP-Odbranimo grad“.

Lokalni izbori u Tivtu trealo je da se prvobitno održe 5.aprila, ali su oni odloženi zbog epidemije koronavirusa. Novi saziv lokalnog parlamenta u Tivtu kao i dosadašnji, imaće ukupno 32 odbornička mjesta.

U Herceg Novom 77 odsto manje gostiju

0
Herceg Novi

U Herceg Novom boravi oko 5,67 hiljada turista, 77 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja turista stranaca je 5,03 hiljade, a domaćih gostiju 637.

U domaćinstvima boravi 4,35 hiljada gostiju, a u hotelima 1,32 hiljade.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

Saobraćajna nesreća u Kostanjici, stradao pješak

0
Kolona na putu prema Kostanjici – foto čitačc

Podgoričanin P.K. (74) poginuo je kao pješak u saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila u mjestu Kostanjica, opština Kotor.

Kako je saopšteno iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije, na njega je naletio automobil, nesreća se dogodila u 16 sati i 25 minuta.

Saobraćaj je bio u prekidu više sati zbog uviđaja.

IJZ: Nova 64 slučaja koronavirusa, jedna osoba preminula

0
COVID 19 – Crna Gora – foto Boka News

U Crnoj Gori su u protekla 24 sata potvrđena 64 nova slučaja koronavirusa, a jedna osoba je preminula, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Navodi se da su laboratorije Instituta od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 487 uzoraka na novi koronavirus, među kojima su otkrivena 64 novopozitivna.

Crna Gora: Izbori u brojkama

0
Grafika – RFE

U Crnoj Gori u nedjelju 30. avgusta će biti održani parlamentarni izbori, na kojima će učestvovati šest koalicija i pet političkih partija, za 81 poslaničko mjesto.

Glasačko pravo u Crnoj Gori ima 540.026 građana. Pet koalicija i partija zastupaju manjinske narode. Mladi čine 20 % birača. Na izbornim listama je oko 35% žena.

Parlamentarni izbori, 30. avgusta, biće jedanaesti od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a peti nakon obnove nezavisnosti.

Izbori CG – foto Boka News

Parlamentarne izbore nadgledaće 2.089 posmatrača, od kojih je 265 stranih.

U Crnoj Gori ima 1.217 biračkih mjesta. Biračka mjesta biće otvorena od sedam do 20 sati.

U nedjelju će biti održani i lokalni izbori u Budvi, Kotoru, Tivtu, Andrijevici i Gusinju.

U Kotoru biračko pravo imaju 18.478 birača u Tivtu 11.797 Budvi 18.962 Gusinju 4607 u Andrijevici 4.106

Gosti iz Bosne i Hercegovine obilježili jul i avgust na budvanskoj rivijeri

0
Budva – Sveti Nikola

U predsezoni koje u turističkom smislu nije ni bilo, kada je širom svijeta “harala” pandemija koronavirusa, na bazi epidemiološki pozitivnih kretanja u tom periodu u našoj zemlji nadali smo se da će tokom ljetnjih mjeseci ona oslabiti, te da možemo očekivati ublažavanje posledica bar manjim dijelom. Turistička privreda, smještajni kapaciteti u hotelskim i privatnim objektima, agencije, ugostitelji, plaže, tome su se prilagodili i bili spremni. Ipak, pogoršavanje zdravstvene situacije i u našoj zemlji nas je baš uoči glavne sezone upozorilo da je zdravlje prioritet, saopšteno je iz TO Budva.

Uslovi za ulazak stranih državljana u našu zemlju (uključujući i najvažnija  turistička tržišta) ili naš odlazak u druge države, postavljeni su prilično rigorozno. Postalo je evidentno da Evropska unija želi da “sarađuje” uglavnom sa svojim članicama. Poslednja iskustva sa Hrvatskom pokazuju da ipak i u toj “saradnji” postoje granice i da je svakoj državi najvažnije “nacionalno zdravlje”. Saobraćaj, putovanja pa i međunarodni turistički promet je potpuno zaustavljen.

Prvi put u velikoj mjeri smo se svi okrenuli “internim marketinškim kampanjama” i posvetili pažnju domaćim gostima. Na primjerima visokorazvijenih turističkih destinacija i mnogo brojnijih država nego što je Crna Gora, sve je mnogo jednostavnije i rezultati su evidentniji. Međutim, bez obzira na broj stanovnika, građanke i građani naše države tokom jula bili su najbrojniji gosti budvanske rivijere. Tome su umnogome doprinjele izuzetne akcijske cijene u visokokvalitenim hotelima na samoj obali mora i (možda) jedinstvena prilika da osjetimo kako je to biti gost u svom domu!

Turistička organizacija opštine Budva, uporedo sa kampanjom “Budva, tvoj dom na moru” i objedinjenim promovisanjem turističke privrede grada svim raspoloživim kanalima komunikacije, tokom prvih ljetnjih mjeseci je intenzivirala kampanju “Budva, ljubav koja traje” na području Bosne i Hercegovine reagujući na otvaranje granica prema ovoj zemlji. Za ulazak u Crnu Goru turistima iz Bosne i Hercegovine dovoljan je negativan ELISA ili ECLIA test, koji je znatno jeftiniji od PCR testa, pa je to sigurno, pored  ponude ovoga ljeta na budvanskoj rivijeri, jedan od razloga za izbor destinacije.

Tokom jula, bez obzira na simbolične brojke, turisti iz susjedne države su bili na četvrtom mjestu, iza domaćih gostiju, te Ukrajine i Bjelorusije. Tokom avgusta, gosti iz Bosne i Hercegovine postaju dominantni i čine skoro trećinu u ukupnom broju dolazaka i noćenja. U hotelskom smještaju čine najbrojnije goste i to u najkvalitetnijim i visokorangiranim luksuznim hotelima na samoj obali.

Otvaranjem granica sa Srbijom primjetno je povećanje broja gostiju i sa ovog, veoma značajnog tržišta, kako u privatnom smještaju, tako i u hotelima i pored toga što je pred nama period postsezone koji je više karakterističan za dolazak gostiju sa zapadnoevropskog tržišta.

TO Budva je javno, u više navrata, izrazila nadu da će doći do liberalizacije režima ulaska srpskih državljana u Crnu Goru, uvažavajući zdravstvene prilike.

Pored gostiju iz regiona, tokom ovogodišnjih ljetnih mjeseci u hotelima su najbrojniji bili turisti iz Ukrajine i Bjelorusije. Turisti iz zemalja zapadne Evrope, prisutni su, ali u znatno manjem broju. Na žalost, poslednju deceniju najbrojniji budvanski gosti – Rusi – ovoga ljeta, zbog zatvorenih granica, nisu bili u prilici da uživaju u svim blagodetima ljepote naše prirode, zbog kojih je veliki broj ruskih porodica i odlučio da baš ovdje ostane da živi. Turistička privreda ipak, još uvijek se nada, da će iz Rusije krenuti avio letovi, jer sva istraživanja govore da postoji veliko interesovanje njihovih građana. Očekivanja su usmjerena i ka zapadnoevropskom tržištu.

Budva

Skromne brojke, profesionalno reagovanje budvanskih hotelijera, otkrivanje potencijala nacionalnog tržišta i još jednom potvrđivanje da u najtežim trenucima uvijek “ruku pruže” najbliži, obilježili su ljeto 2020. na budvanskoj rivijeri. Ipak, turistički poslenici sa puno pažnje i mnogo više senzibilnosti već pripremaju ambijent za narednu godinu, nadajući se da će ona vratiti stare trendove i navike u putovanja i odmore i učiniti ih još kvalitetnijim.

U želji da kreira što ljepši turistički ambijent, u skladu sa redukovanim budžetom, Turistička organizacija opštine Budva je ove godine pažnju posvetila malim, kreativnim projektima. Ispred zidina Starog grada instalirana su “pametna klupa” sa besplatnom wi-fi mrežom i punjačima za mobilne telefone, kao i najsavremeniji info totem sa svim najvažnijim informacijama iz budvanskog turizma, ali i preporukama i mjerama u aktuelnoj zdravstvenoj situaciji.

Uspješno je završena II faza markacije najvažnijih istorijskih i kulturnih lokaliteta u zoni Starog grada i nastavljeni su radovi na veoma značajnim infrastrukturnim projektima koji se poslednjih godina realizuju sa lokalnom samoupravom.

Kreiran je novi paket atraktivnih, šaljivih i originalnih Viber stikera koje je, za kratko vrijeme, preuzelo 14.000 korisnika i koji su, do sada, razmjenjeni preko 70.000 puta. Preuzimanjem Viber stikera korisnici, ukoliko žele, direktno postaju članovi Budva zajednice (Budva Community) na Viber-u, gdje se na brz i jednostavan način mogu informisati o aktuelnim dešavanjima u Budvi, povoljnostima u budvanskim hotelima, privatnom smještaju i restoranima, ali i uživati u fotografijama i video zapisima budvanske rivijere.

Na Instagram profilu (budva.travel) u toku su nagradne igre za sve pratioce koje, tokom čitavog ljeta, TO Budva realizuje zahvaljujući lijepoj saradnji sa turističkom privredom grada.

Na teritoriji Srbije je u toku intenzivna outdoor i PR kampanja sa prepoznatljivom porukom: “Budva, ljubav koja traje”, a promocija našeg grada je primjetna i u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Albaniji.

U saradnji sa hotelijerima, ugostiteljima, turističkim agencijama i drugim relevantnim subjektima priprema se marketing strategija za 2021. godinu, naravno, pod uslovom, da naredna godina bude godina oporavka, a Budva i Crna Gora bezbjednosno stabilne destinacije.

Nestali, ali ne i zaboravljeni

0
Nestali, ali ne i zaboravljeni

Zajednički članak Nikolasa Abota, britanskog ambasadora na Kosovu, Metjua Filda, britanskog ambasadora u Bosni i Hercegovini, Šan Meklaud, britanske ambasadorke u Srbiji, Karen Medoks, novoimenovane britanske ambasadorke u Crnoj Gori i Helen Voker-Fleming, otpravnice poslova u Britanskoj ambasadi u Hrvatskoj.

Sjutra se po deveti put obilježava “Međunarodni dan nestalih”. Ovo je dan za sve ljude širom svijeta da zastanu i sjete se onih koji se vode kao nestali.

Izgubiti voljenu osobu je bolno. Ali, izgubiti voljene i ne znati njihovu sudbinu ili mjesto vječnog smiraja slama srce. Ovo je agonija stvarnosti u kojoj mnoge porodice širom Zapadnog Balkana žive duže od dvije decenije.

Čak 40.000 osoba je nestalo tokom konflikta devedesetih godina na teritoriji bivše Jugoslavije. Njih 11.000 se još  vode kao nestali. Ovo ostaje jedna od najbolnijih ostavština tih sukoba.

Dok se sjećamo nestalih, odajemo počast onima koji vrijedno rade da pronađu i identifikuju žrtve konflikta i na neki način pruže utjehu ožalošćenim porodicama.

U dugotrajnom bolu i patnji, rodila se i nevjerovatna priča. Više od 70 odsto onih koji su prijavljeni kao nestali po završetku borbenih dejstava je pronađeno. Nijedan drugi postkonfliktni region nije postigao tako visok stepen identifikacije.

Jedan od razloga je upotreba nove tehnologije koja je revolucionirala proces identifikacije ljudskih ostataka. Koriste se DNK uzorci šire porodice, kao i one bliže, što će omogućiti dalji napredak u zatvaranju ovog bolnog poglavlja ostavštine konflikta.

Ujedinjeno Kraljevstvo je imalo privilegiju da pruži podršku i radi sa institucijama vlasti, kao i lokalnim i međunarodinim organizacijama. Oni nastoje da porodicama daju nadu da će njihovi najmiliji biti pronađeni i identifikovani i da će naći smiraj.

Porodice nestalih imaju snažnu priču koju mogu da ispričaju. Njihovi glasovi i djela su bili od stalne pomoći onima koji rade na ovom pitanju. S poniznošću svjedočimo njihovoj hrabrosti i odlučnosti. Kao što je Njegovo Kraljevsko Visočanstvo princ Čarls rekao na sastanku sa njima u Londonu, “njihovo dostojanstvo i humanost nam svima može poslužiti kao lekcija i podsjetnik da pomirenje nije samo teoretski apstraktni pojam”.

Nestali, ali ne i zaboravljeni 1

Na Samitu o Zapadnom Balkanu održanom u Londonu u julu 2018. godine, u Zajedničkoj deklaraciji, regionalni lideri su se obavezali da će osigurati nepristrasne i efikasne istrage u slučajevima nestalih osoba, riješiti što više slučajeva, aktivno uključiti porodice u proces, te se suzdržati od politizacije tog pitanja. Danas ih sve podsjećamo na preuzete obaveze.

Mi ostajemo predani pružanju pomoći pri jačanju napora sa ciljem da se lociraju i identifikuju oni koji se još uvijek vode kao nestali. Još bliža bilateralna i regionalna saradnja će biti ključna u rješavanju otvorenih slučajeva. Ključni dio ovoga je Grupa za nestale osobe, koju su uspostavili instituti za traženje nestalih Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova i Srbije sa Međunarodnom komisijom za nestale (ICMP). Plan Grupe jasno navodi aktivnosti koje će zemlje preuzeti po pitanju otvorenih slučajeva nestalih osoba, uključujući i pokretanje ključne javne baze podataka.

Nestali, ali ne i zaboravljeni 2

Pozdravljamo odlučnost instituta za traženje nestalih osoba da zajedno rade prekogranično i da porodice zauzmu centralno mjesto u tom procesu. Ohrabrujemo ih da nastave sa jednakim osjećajem svrhe i hitnosti, kako bi porodice koje još uvijek traže svoje nestale, našle smiraj.

U sklopu sjećanja, danas podvlačimo našu spremnost pružanja podrške značajnom radu koji se tek treba završiti. Snažno smo usmjereni ka cilju rješavanja više hiljada otvorenih slučajeva. Nastavićemo da radimo sa ciljem postizanja pravde za žrtve konfikta, za smiraj njihovih porodica, te za trajno pomirenje širom ovog prelijepog regiona.

Tivat – postavljeno 800 metara cjevovoda za spajanje Herceg Novog na regionalni vodovodni sistem

0
Radovi-regionalni vodovod

Na teritoriji opštine Tivat do sada je iskopano 860 metara rova i postavljeno je oko 800 metara cjevovoda za spajanje Herceg Novog na regionalni vodovodni sistem. U petak je asfaltirana završena dionica trase, čime se saobraćaj u ovom dijelu trase u cjelosti normalizuje. Otvoreni su radovi na drugoj sekciji dionice, od novog kružnog toka u naselju Seljanovo prema Opatovu.

Građevinski radovi na spajanju opštine Herceg Novi na Regionalni vodovod počeli su u godini u kojoj se obilježava decenija od početka kontinuirane isporuke vode za piće opštinama na Crnogorskom primorju, kazao je direktor RV Goran Jevrić. Postavljanjem cjevovoda završava se prva faza radova izgradnje ovog sistema.

Radovi-regionalni-vodovod

Za potrebe priključenja opštine Herceg Novi na regionalni vodovodni sistem neophodno je izgraditi 3,2 kilometra cjevovoda prečnika 500 milimetara na potezu od prekidne komore Tivat do Opatova, nakon čega će građani Herceg Novog koji žive na rivijeri od Svete Nedjelje do Zelenike dobiti 130 sekundnih litara vode za piće iz sistema regionalnog vodovoda za Crnogorsko primorje.

Regionalni vodovod – Tivat – Herceg Novi radovi – foto Boka News

Hercegnovski dio poluostrva Luštica dobijaće 70 litara u sekundi, čime će ovaj projekat dodatno unaprijediti ambijent za realizaciju turističkih projekata i na tom dijelu opštine Herceg Novi.

Sve radove izvodi konzorcijum tri crnogorske građevinske kompanije.