Prazni brodovi zaplovili su između Atlantskog i Tihog oceana. Prazni – bez posade. Ne zapovijeda im posada ukletih gusara koja traži blago, već se radi o najnovijim autonomnim ili besposadnim brodovima američke vojske, piše IFL Science.
Nedavno je Ured ministra obrane za strateške sposobnosti, zajedno s američkom mornaricom, potvrdio uspjeh drugog po redu dalekog putovanja besposadnog broda, prenosi RTL.
Autonomno ili besposadno plovilo NOMAD putovalo je 8.187 kilometara (4.421 nautička milja) od obale Meksičkog zaljeva, prolazeći kroz Panamski kanal sve do obale Tihog oceana. Nevjerojatan podatak je taj da je čak 98 posto putovanja završeno u autonomnom načinu rada, bez pomoći čovjeka, osim dijela prolaza kroz Panamski kanal.
Brod je dio programa Ghost Fleet Overlord, u kojem je još jedno autonomno plovilo, RANGER, završilo sličan tranzit u listopadu 2020. godine. Iako o radu plovila ne govore, pretpostavlja se da se koristi umjetna inteligencija i strojno učenje. Prema američkoj mornarici, trenutno testiraju i NOMAD i RANGER kako bi “savladali autonomne sustave, demonstrirali njihovu pouzdanost i istražili koncepte zapošljavanja za koordinirane operacije s naoružanim ljudstvom”.
Pojam “autonomno vozilo” obično se povezuje s zrakoplovnim bespilotnim letjelicama (dronovima) i samovozećim automobilima, ali sve je veći interes za besposadnim brodovima koji plove morima s vrlo malim brojem članova posade ili gotovo nijednim. Na primjer, pojedinci smatraju besposadne teretne brodove neizbježnim sljedećim korakom u pomorstvu.
Postoji nekoliko prednosti autonomnih brodova. Prvo, većinu pomorskih nesreća uzrokuje ljudski faktor, što, između ostalog, potvrđuje i nedavna blokada Sueskog kanala. Upravo zbog toga bi se umjetna inteligencija mogla pokazati znatno sigurnijim kapetanom od čovjeka.
Isto tako, besposadni brodovi se mogu lakše graditi, s manje prostora za posadu, što smanjuje potrošnju goriva, čime se direktno utječe na okoliš, ali i troškove. S druge strane, ako brod nema posadu koja sa sobom ima određen novac ili ostale vrijedne stvari, automatski je manje privlačan gusarima.
S obzirom na to da postoje prepreke kod svake nove tehnologije, onu su se pojavile i kod besposadnih brodova, a riječ je o pouzdanosti, pitanja odgovornosti, nedorečenih propisa i prijetnji od kibernetičkih napada. Ipak, izgleda da se bliska budućnost pomorstva oslanja na besposadne brodove.
“Ovo se događa. Ne govorimo o pojmovima ‘ako’, nego ‘kada’. Doista postoje tehnologije potrebne za daljinske i autonomne brodove”, rekao je potpredsjednik za inovacije Rolls-Roycea Oskar Levander.
“Daljinsko upravljani brod vidjet ćemo u komercijalnoj upotrebi do kraja desetljeća”, zaključio je, prenosi RTL.
Kuća Nobelovca Iva Andrića u Herceg Novom koja je nakon renoviranja i adaptacije prije dva mjeseca otvorena za javnost, privlači veliku pažnju turista , ali i mještana od kojih mnogi nikada ranije nijesu posjetili to zdanje. Za dva mjeseca kuću je obišlo preko šest stotina posjetilaca, a već je održano i nekoliko kulturnih programa .Skupa sa obnovljenom Njegoševom školom na Toploj i Muzejom „Mirko Komnenović“ kuća je dio organizovane turističke ture kroz grad.
Kuća Iva Andrića u kojoj je pisac sa suprugom Milicom Babić živio nakon dobijanja Nobelove nagrade godinama je bila slabo održavana i bez konkretnog sadržaja. Prije tri godine zahvaljujući evropskim fondovima i lokalnoj upravi počelo je renoviranje i adaptacija kuće koja je početkom aprila ove godine svečano otvorena.
Renoviranje kuće Iva Andrića, realizovano je u okviru IPA INTERREG Programa prekogranične saradnje između Italije, Albanije i Crne Gore i ima za cilj jačanje održivog turističkog upravljanja s fokusom na podršku konceptu eko muzeja.
Unutrašnjost kuće ostala je ista, dok je dvorište pretrpjelo promjene. “U prizemlju obnovljene kuće urađena je postavka o vremenu dok je boravio u Herceg Novom , dok je na spratu obuhvaćen period Andićeveg diplomatskog djelovanja i stvaranja do dobijanja Nobelove nagrade. U dvorištu je napravljen amfiteatar za organizovanje kulturnih događaja. Kuća je izazvala veliko interesovanje , prije svega turista i od otvaranja ovo zdanje posjetilo je preko šest stotina posjetilaca”, ističe rukovodilac Andićeve kuće Tihomir Konjević.
“Ljudi koji prvi put uđu u kuću Iva Andrića u Herceg Novom su oduševljeni” kaže vodičkinja Jovana Vujović koja im pri obilasku kuće prenosi zanimljive detalje iz Andrićevog života. Ona ističe da je posjetiocima najzanimljivija priča o Andrićevoj ljubavi prema supruzi Milici.
Ivo Andrić
“Malo je sačuvano autentičnih Andrićevih stvari , to su stilski stočić i ogledalo. Knjige i dvije slike Voja Stanića, pisac je najvjerovatnije odnio u Beograd kada je napuštao Herceg Novi, a dio stvari i sestričina Andićeve supruge Milice, koja je i naslijedila kuću”, kaže Vujović.
Za ovo ljeto planirano je više književnih i muzičkih programa. U bašti će raditi ljetnja čitaonica, a poštovaoci Andrića i njegovog djela moći će u maloj biblioteci, u sklopu suvenirnice, da iznajme i čitaju knjige jedinog nobelovca sa ovih prostora.
Andrića u Herceg Novi dovela ljubav
Herceg Novi je jedini grad na svijetu u kome je Ivo Andrić podigao kuću. U doba piščeve najveće slave, nakon što mu je 1961. dodijeljena Nobelova nagrada, Andrić je baš u gradu koji ima naročitu auru pronašao ambijent koji ideju oplemenjuje, misao izoštrava a plemenitu namjeru osnažuje, što je bio osnovni motiv Vladimiru Roganoviću da napiše knjigu “Andrić u Herceg Novo- Novske staze, lica i predeli. Ističe da je Herceg Novi bio grad i mjesto piščevog svojevrsnog utočišta, porodična luka i mizanscen istinskog spokoja i zadovoljstva, gdje je on živio mirnu sreću svoga nemirnoga vijeka.
Ivo Andrić u HN
A da Andrić dođe u Novi odlučila je ljubav. Prije svega ljubav prema supruzi Milici Babić čijem je narušenom zdravlju pogodovala novska arija, ljekovito blato banje u Igalu i sunce, ali i piščeva duboka fascinacija morem i njegovim (meta)fizičkim prostranstvom što je konstanta duboko ukorenjena u Andrićevu stvaralačku ličnost.
U Novom se pisac družio sa Brankom Lazarevićem, Mihailom Lalićem, Gun Bergman, Brankom Ćopićem, Vojom i Nadom Stanić, Bosiljkom i Ilijom Pušićem, Zukom Džumhurom, Stevanom Raičkovićem… našim umjetnicima Acom Prijićem, Batom Pravilovićem, Lukom Tomanovićem, Mitkom Bulajićem, Dušanom Mašovićem… Po prilici i sa gostima našeg grada: Desankom Maksimović, Danilom Kišom, Makom Dizdarom, Arsenom Dedićem, Miodragom Bulatovićem i mnogim drugima. Najčešće – sa svojom Milicom i sa vlastitom maštom.
Vlasnici i agencije kod kojih je osiguran džinovski teretni brod koji je u martu gotovo nedelju dana blokirao Suecki kanal, postigli su načelni dogovor o rješenju spora sa Upravom Kanala o obeštećenju zbog te blokade izjavili su predstavnici obje strane, ne navodeći kakvo je rješenje.
Središnje pitanje tog spora je visina naknade koju Uprava Sueckog kanala potražuje zbog šestodnevne blokade tog prolaza u kojem se brod preprječio i nasukao.
Iznos će pokriti operaciju deblokade kanala, odnosno pokretanja broda “Ever Given” i troškove nastale zbog prekida saobraćaja u Kanalu, što uključuje tranzitne takse koje pune državni budžet Egipta.
Uprava Sueckog kanala prvobitno je tražila 916 miliona dolara odštete, a kasnije je ublažila zahtjev na 550 miliona.
Sud u Kairu je u nedelju odložio do 4. jula početak procesa pokrenutog povodom blokade Sueckog kanala, pošto je pravni tim Uprave Sueckog kanala naveo da razmatra ponudu vlasnika broda.
Osumnjičeni krivac za blokadu, 400-metarski brod pod panamskom zastavom “Ever Given” koji prevozi kontejnere izmedju Azije i Evrope, od marta je po odluci vlasti Egipta “u pritvoru” zadržan je usidren na jezeru na polovini Sueckog kanala, gde će ostati sve dok se ne riješi spor oko odštete.
Šestodnevna blokada kanala poremetila je globalnu isporuku robe. Stotine brodova su se zaustavile dok Kanal nije deblokiran, a neki brodovi su bili primorani da pređu mnogo duži put oko čitave Afrike, zbog čega su morali da plate dodatno gorivo i imali druge troškove.
Kroz Suecki kanal prolazi oko deset odsto svetske robne trgovine.
Grupa građana najavila je protestni skup za danas, u 19 sati, zbog prikazivanja dokumentarnog filma Borisa Malagurskog “Crna Gora – podijeljena zemlja”.
U Kotoru su se sinoć pojavile poruke kojima građani pozivaju predsjednika opštine Vladimira Jokića da reaguje i smiri napetu situaciju u gradu.
Na vratima kotorskog Centra za kulturu, koji je organizator projekcije, pojavile su se poruke upućene direktoru Centra, a organizatori protesta zahtijevaju da se projekcija odloži za neko, kako su rekli, srećnije vrijeme. Smatraju da u trenutnoj situaciji prikazivanje “političkog pamfleta izaziva rekcije građana, a to tokom sezone ne pravi lijepu reklamu za Kotor”.
Protest
Organizatori ističu i da Centar za kulturu nije reagovao na peticiju protiv prikazivanja filma koju je, kako navide, potpisalo više od 700 građana, već da se suprotno svim ekonomskim parametrima insistira na projekciji.
– Centar plaća autoru 500 eura za prikazivanje filma, a prodaje 50 karata po tri eura – kazali su organizatori.
Narušen je ugled Venecije koja postaje veliko sidrište turističkih kruzera, takva bi mogla biti budućnost grada upisanog na UNESCO-ov popis svjetske baštine ako ta agencija ostvari prijetnju i stavi je na popis ugrožene baštine.
Gradske vlasti oklijevaju odustati od kruzera i stoga bi UNESCO mogao Veneciju upisati na crvenu listu sredinom srpnja kada se očekuje novo izvješće koje bi moglo osuditi Italiju jer ne smanjuje uplovljavanje brodskih turističkih grdosija i masovnog turizma.
Vlada u Rimu na upozorenje UNESCO-a odgovorila je da će brzo poduzeti korake kako bi popravila situaciju.
“Rješavanju tog pitanja ozbiljno ćemo pristupiti”, rekao je talijanski ministar kulture Dario Franceschini i poručio “Više nema vremena za oklijevanje”.
Međutim, već se godinama vodi bitka za očuvanje grada koji je u 2019. godini prije pandemije privukao 5,5 milijuna turista željnih posjetiti Trg sv. Marka i provozati se gondolama venecijanskim kanalima.
Političari u Rimu, u regiji Veneto i samome gradu godinama se natežu s incijativima poslovne zajednice u pogledu najboljeg smjera za dragulj na vodi.
Venecija i njezina laguna upisani su na UNESCO-ov popis svjetske baštine od 1987., a taj status je važan jer može proizvesti prihod za lokalno gospodarstvo.
Ako UNESCO ostvari svoju prijetnju, Italija će morati donijeti novi akcijski plan i predati ga do veljače 2022., prenosi talijanska novinska agencija Ansa.
UNESO će o tome glasati između 16. i 31. srpnja. Prije nekoliko godina ta svjetska organizacija razmatrala je mogućnost da Veneciju posvema ukloni s popisa svjetske baštine.
Početkom lipnja, nakon godinu i po dana stanke zbog pandemije, prvi veliki kruzer isplovio je praćen glasnim prosvjedima građana.
Službeni Rim početkom travnja odlučio je prikupljati zamisli koje bi omogućile da se veliki kruzeri drže podalje od lagune.
Mnogi su u tome vidjeli zabranu za velike brodove (s više od 40.000 BRTG) kako bi se spriječilo njihovo uplovljavanje do Trga sv. Marka, no to se nije dogodilo.
Rješenja se još traže, a prema medijima, prijelazni period bilo bi sidrenje u industrijskoj luci Marghera, a dugoročno u velikoj, skupoj, novoj luci na otvorenom moru.
“Industrijska luka Marghera dio je lagune. Čak i ako se kruzeri budu ondje sidrili, laguna će se uništavati”, rekla je Peta Reski, njemačka autorica koja živi u Veneciji.
Ističe da grad od njih ima malo koristi jer turisti s kruzera ne noće u gradu, u njemu rijetko jedu i provode malo vremena.
U svakom slučaju, stručnjaci UNESCO-a pišu u svojoj analizi da je turistički bum u kombinaciji s padom broja lokalnog stanovništva “u velikoj mjeri doveo do gubitka povijesne autentičnosti” Venecije.
Zabrinutost izražavaju i zbog klimatskih promjena.
Knjiga “Teuta, kraljica Ilira”, Miraša Martinovića, biće promovisana 25. juna, u okviru devetog Međunarodnog festivala – REFESTICON, u Bijelom Polju, koji je prošle godine za isto djelo Martinoviću dodijelio Međunarodnu nagradu Zlatni zmaj.
“Miraš Martinović je o ilirskoj povijesti na istočnoj jadranskoj obali, a poglavito o slavnoj kraljici nesretne sudbine, napisao vehementnu knjigu koja ne donosi tek posebnu i trajnu književnu vrijednost, nego ujedno i čast i ugled crnogorskoj književnosti i naciji. Svakako i albanskoj („ima i drugih nego ti“ , reče Tin, a humanist kakav je Miraš Martinović koji „misli i na druge“, to i ostvaruje”, napisao je ugledni hrvatski književnik Stijepo Mijović Kočan o knjizi Martinovića.
O knjizi će na bjelopoljskoj promociji govoriti: Dragić Rabrenović, Blaga Žurić, Dragan Popadić i autor.
Izdavači djela su Javni emiter Radio Bijelo Polje i JU Ratkovićeve večeri poezije.
Promocija će biti u kući Rista Ratkovića, sa početkom u 19 časova i 30 minuta.
Potpredsjednik Vlade Hrvtaske i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović obavjestio je da je od srijede dostupna besplatna mobilna aplikacija CovidGO za provjeru EU digitalnih COVID potvrda.
”Aplikacija, dostupna na Apple App Storeu, omogućava validaciju QR kodova na EU digitalnim COVID potvrdama izdanim u RH i državama članicama EU”, priopštio je Božinović putem društvenih mreža dodajući da je aplikacija besplatna te da će uskoro biti dostupna i na Google Play Storeu.
Božinović je pojasnio da je mobilnom aplikacijom moguće provjeriti potvrde o testiranju, potvrde o cijepljenju i potvrde o preboljenju te da aplikacija ne obrađuje osobne podatke, već provjerava nacionalni digitalni potpis zapisan u QR kodu.
”U slučaju valjane potvrde ekran će se prikazati u zelenoj boji, a u slučaju da potvrda iz bilo kojeg razloga nije valjana, prikazat će se crveni ekran s dodatnim obrazloženjem”, precizirao je Božinović na facebooku.
Božinović je nadodao da će mobilna aplikacija, sukladno odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite, olakšati provjere valjanosti potvrda za vrijeme događanja na kojima će biti prisutne osobe koje posjeduju EU digitalnu COVID potvrdu.
Svečana ceremonija zatvaranja izložbe autorke Aleksandre Kokotović pod nazivom “The illusion of reality” biće upriličena u Muzeju i galeriji Tivat, u petak 25. juna sa početkom u 20h.
O izložbi će govoriti teoretičarka i istoričarka umjetnosti Nina Milićević, dok će se ceremonija održati ispred galerije, na otvorenom. Izložba se može pogledati na prvom spratu galerije, nakon čega će biti poslužen koktel na terasi prvog sprata.
Podsjećamo, izložba je od 10. juna otvorena svim radnim danima od 8h do 20h.
Aleksandra Kokotović je vizuelna umjetnica koja svoj rad izražava kroz slikarstvo, vajarstvo, crtež i grafiku. Rođena je u Sarajevu, a živjela je u Bejrutu, Londonu, Beogradu i USA, čiji je državljanin. Diplomirala je na Accademia del Lusso. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Srbije (ULUS), Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine (ULUBIH) i Umjetničkog udruženja Diversus Visum (DivArt).
Prvu internacionalnu nagradu za slikarstvo dobila je sa 10 godina. U martu 2020 godine, izabrana je ispred Bosne i Hercegovine, kao predstavnica na velikoj medjunarodnoj izložbi “ART CONNECTS WOMEN – Each for Equal” u Dubaiju, na kojoj je učestvovala zajedno sa 100 umjetnica iz 100 različitih zemalja svijeta. Priredila je 26 samostalnih izložbi u renomiranim institucijama, muzejima, galerijama, od kojih i samostalne izložbe na Floridi, na Havajima, u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, kao i 50 grupnih žiriranih izložbi u Srbiji, Litvaniji, BiH, Poljskoj, Bugarskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Albaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Priredila je i samostalne izložbe po pozivu na nekim od najvažnijih festivala umjetnosti i kulture. Izložbu “Via del Teatro” u Subotici, u cjelosti je otkupio vlasnik vinarije Zvonko Bogdan, kolekcionar Lajoš Čakanj.
U Galeriji solidarnosti u Kotoru, danas u 12 sati svečano je otvorena izložba “Kotorski kovani novac“ iz zbirke Zorana Radimira.
Kao potomak nekada najbrojnije pomorske i trgovačke porodice u Dobroti, Radimir je sačuvao značajan fond etnografskih i drugih predmeta iz porodičnog nasleđa. Danas je u Galeriji solidarnosti predstavljen novac kovan u kotorskoj kovnici tokom pet vjekova.
„Odlučio sam se na ovu izložbu jer je kotorski kovani novac nešto veliko i značajno za Kotor a nikada nigdje nije bio prezentovan. Mislim da je za grad značajno da ima trajnu postavku novca koji je ovdje kovan od 11. pa do početka 17. vijeka. Odabrao sam se za primjerke koji možda po svom izgledu nisu jako reprezentativni, ali su vrlo značajni jer pokrivaju neke periode koji nisu viđeni ni kod velikih kolekcionara“, kazao je prisutnima Zoran Radimir.
Ovu izložbu autor posvećuje Kolekcionarskom društvu Kotor čiji je i sam bio član, i pokojnom Branku Proročiću koji je bio osnivač i dugogodišnji predstavnik. Društvo koje su činili poznati Kotorani Jovica Martinović, Mišo Sekulovć i Milan Ercegović se ugasilo ali je ostavilo traga kroz Publikaciju o kotoskom novcu, koja se takođe nalazi u sklopu eksponata izložbe.
Radimir je istakao da je voljan da čitavu kolekciju pokloni gradu Kotoru, odnosno nekom budućem muzeju, gdje bi ova postvaka bila stalna.
„Ako se stvore uslovi za to, i ako bude moguće, ja sam spreman da čitavu kolekciju poklonim gradu i da ona bude neki nukleus, da se kroz fondove i sredstva koja su opredeljna za otkup eksponata taj fond starog kotorskog novca povećava“ rekao je kolekcionar.
Izložba Kotorski kovani novac/ eksponati
Izložbu je svečano otvorila arhitektica Zorica Čubrović rekavši da je riječ je o izložbi najrjeđe vrste, sastavljene od svih onih svojstava koja karakterišu Boku i njeno svetište, grad Kotor, kao dio svjetske kulturne baštine.
„Osim što se izložbom skreće pažnja na kotorski novac čiji će reprezentativni primjerci biti dostupni oku posjetilaca, izložba govori o žiteljima područja Kotora koji u svojim privatnim kolekcijama, pored ostalog posjeduju i čuvaju vrijedene primjerke kotoskog novca i čije izlaganje javnosti u izložbama kao što je ova smatraju doprinosom očuvanju suštinskih vrijednosti grada kome pripadaju“, istakla je Čuburović.
Ova izložba je samo jedna u nizu dragocjnih perli koje porodicu Radimir odlikuju kao nastvljača duge tradicije jedne od najznačajnijih pomorsko- trgovačkih porodica.
„Novac kotorske kovnice dokumentuje vrijeme najvećeg uspona i prosperiteta Kotora kao istorijske mijene koje prethode mletačkoj vladavini. U vrijeme mletačke vladavine kotorska kovnica nastavlja da egzistira do konačnog zaustavljanja u prvoj polovini 17 vijeka, ali ova izložba obuhvata i onaj novac koji je kovan nakon definitivnog prekida kovanja kovnice a to je francuski opsadni novac kovan 1813 god.“, rekla je Zorica Čubrović i izrazila zahvalnost inicijatoru i vlasniku kolekcije Zoranu Radimiru i organizatoru izložbe Muzeji Kotor.
Zbog vrijednosti prepoznatih sa kulturnog, istorijskog i etnografskog aspekta, zbirka je od strane Ministarstva kulture Crne Gore 2017. godine stekla status pokretnog kulturnog dobra.
Izložba će biti otvorena za posjetioce narednih četrnaest dana.
Povodom zahtjeva Bokeškog foruma da se gradska plaža vrati Tivćanima, danas je u Budvi organizovan sastanak predsjednika foruma dr Andrije Petkovića i predsjednika Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom gospodina Blaža Rađenovića.
Zadovljni smo što je gospodin Rađenović promtno odgovorio na naš zahtjev i pokazao spremnost za razgovor i za konkretnim zajedničkim djelovanjem. Svjesni smo činjenice da je crnogorska obala najvažniji privredni resurs naše države i da domaćinski odnos prema njoj nije samo odnos prema „krupnim“ investitorima, već prije svega prema dominicijalnom stanovništvu.
Zahvaljujemo gospodinu Rađenoviću na pokazanoj inicijativi uz obećanje da će u Bokeškom forumu imati kvalitetnog sagovornika i oštrog kritičara, poručio je Petković.
Ukazujući na ozbiljne probleme sa kojima se susreće novi menadžment Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Blažo Rađenović je istakao da će proces decentralizacije biti prioritet u narednom periodu. Otvaranjem kancelarija u svim primorskim opštinama uspostaviće se bolja koordinacija sa lokalnim samoupravama u cilju prevazilaženja i riješavanju nagomilanih problema.
Vraćanjem luke Budva građanima, davanjem na upravljanje lokalnoj samoupravi pojedinih kupališta u gradu Herceg Novom koja su bile predmet raskida ugovora sa „Vektrom Boka“, vraćanje šetališta Pine Opštini Tivat na upravljanje, samo su neke od sprovedenih aktivnosti koje smo uspjeli da realizujemo, a sa željom da izađemo u susret lokalnom stanovništvu, zaključio je Rađenović.
Zajednički je izraženo zadovljstvo susretom uz obećanje da će se ovakva praksa djelovanja sprovoditi ubuduće.
