„Crno na bijelo“ ide na izbore, prioriteti smjena vlasti, građanska evropska i ekološka Crna Gora

sa pres konferencije

Platforma „Crno na bijelo“ koju čine Građanski pokret URA, Savez građana CIVIS, Bokeški forum, Stranka pravde i pomirenja i nezavisni intelektualci poručila je danas da će sjutra predati izborni listu za parlamentarne izbore zakazane za 30. avgust.

Oni su sa pres konferencije na kojoj su potpisali memorandum o saradnji poručili da su im  glavni prioriteti smjena vlasti, građanska, evropska i ekološka Crna Gora.

Lider URE Dritan Abazović poručio je da platforma čini Crnu Goru u malom, da su dio nje ljudi svih vjera i nacija, pravi predstavnici građanske Crne Gore, ljudi željni promjena, pravde, solidarnosti i funkcionalne države.

„Oko platforme „Crno na bijelo“ skupili su se ljudi, stručnjaci u svojim oblastima koji žele da na dostojanstven način i dugoročno rade na oporavku crnogorskog društva i države. Zalažemo se za mirnu i demokratsku smjenu vlasti i oko toga ne pristajemo na bilo kakav vid kompromisa. Nudimo ekspertsku vladu, ljude od struke, depolitizaciju, profesionalizaciju i nudimo pomirenu Crnu Goru, našu državu za koju želimo da postane uspješna evropska priča“, poručio je Abazović.

Ispred Saveza građana CIVIS univerzitetska profesorica dr Mara Šćepanović kazala je da je njihov cilj da pobjednici izbora budu građani Crne Gore a da poraženi budu oni koji će morati da odgovaraju pred licem javnosti i pravosuđa.

„Ti ljudi moraju da odgovaraju za enormne ekonomske krađe, moraju da odgovaraju za ovakvo stanje u zdravstvu i prosvjeti i nadasve moraju da odgovaraju zbog devastacije prirode. Ne želimo da nas svađaju, želimo da poručimo onima koji su nam prokockali trideset godina naših života da nećemo da dozvolimo da nam se kockaju sa sadašnjošću i budućnošću“, istakla je Šćepanović.

Lider Stranke pravde i pomirenja Hazbija Kalač je kazao da je platforma odgovor na one snage koje u kontinuitetu državu Crnu Goru vode pogrešno i u nestanak.

„Stranka koju vodim je u ovoj platformi vidjela logični izlazak iz ovog stanja i stavljamo sve svoje raspoložive kapacitete ovoj priči. Platforma „Crno na bijelo“ je tu da pokaže da postoji i treća Crna Gora koja ne želi svrstavanja, podjele, spiskove… Ja vidim ovdje ljude koji su sposobni da Crnu Goru uvedu u porodicu evropskih zemalja“, poručio je Kalač.

U ime nezavisnih intelektualaca univerzitetska profesorica dr Maja Kostić-Mandić je naglasila da nezavisni intelektualci u Crnoj Gori postoje i da su to ljudi koji nemaju samo formalno obrazovanje nego se ne plaše da kažu istinu i da zastupaju i brane svoju profesiju.

„Pošto je po pravilu intelektualac uvijek individualac, ja u svoje ime kažem da ova platforma pruža ogromnu slobodu. Tu su ljudi različitih miljea i opredjeljenja, i nema u ovoj priči nikakve diskriminacije“, kazala je na kraju Kostić-Madić.

I ako opravdano odsutan sa pres konferencije predsjednik Bokeškog foruma dr Andrija Petković, poručio je u tekstu obraćanja da ta grupacija sa zadovoljstvom učestvuje u projektima koji za cilj imaju pravdu, jednakost i toleranciju.

On je istakao i da tako doživljavaju i platformu „Crno na bijelo“  – kao garanciju da svako bez obzira na ime i prezime, može u Crnoj Gori da nađe svoje mjesto pod Suncem.

„Bez bojazni da će zbog toga kako se krsti ili moli biti kažnjavan. Uostalom i naša Boka je takva. Savršeni spoj različitosti u kojoj je vjekovima multikonfesionalnost i multietičnost doživljavano kao istinsko bogatstvo. Sa željom da će socijalne i političke distance predstavljati samo ružnu prošlost koja opominje, uz vjeru da je sadašnjoj oligarhiji istekao rok trajanja i izvinjenje što zbog ranije preuzetih obaveza nisam u mogućnosti da lično prisustvujem, sa zadovoljstvom u ime Bokeškog Foruma potpisujem ovaj Sporazum o saradnji. Crna Gora je naša država, a Boka je naš dom“, poručio je Petković u tekstu.

Pandemija odložila traganje za naftom u crnogorskom podmorju

0
istraživanje nafte

Prvo istražno bušenje koje treba da pokaže da li ima nafte u crnogorskom podmorju i koje je bilo planirano za ljeto ove godine, odloženo je za narednu, zbog pandemije koronavirusa, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike.

Prema trenutnim procjenama u Upravi, očekuje se da taj posao počne u prvom kvartalu naredne godine, odnosno od januara do kraja marta, pišu Vijesti.

Crna Gora je do sada zaključila dva ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa i to s konzorcijumom Eni i Novatek 2016. godine, a drugi s grčkom kompanijom Energean godinu kasnije.

“Pandemija koronavirusa uzrokovala je smanjenje poslovne aktivnosti u gotovo svim privrednim granama u svijetu, pa tako i u industriji nafte i gasa. Prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju, koje je planirano za ljeto ove godine, je odloženo iz istih razloga”, rekli su iz Uprave.

Oni su kazali da se, iako u izmijenjenim okolnostima, veliki broj aktivnosti u Crnoj Gori, koje su u vezi s istraživanjem nafte i gasa, realizuje nesmetano. U toku su pripremne radnje za prvo istražno bušenje koje će, prema trenutnim procjenama, početi u prvom kvartalu naredne godine.

“Logistička baza je u luci Bar gdje se već doprema materijal koji će biti korićen za istražno bušenje”, rekli su iz Uprave.

Imajući u vidu da je prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju prvobitno bilo planirano za ljeto ove godine, u ovom trenutku, kako su naveli iz Uprave, sve aktivnosti u vezi s 3D seizmičkim ispitivanjem su završene.

Iz Uprave su kazali da će, prema programu bušenja, prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju trajati oko 180 dana rada.

“Ako se aktivnosti budu realizovale po planu, za očekivati je da do kraja naredne godine imamo informaciju da li u crnogorskom podmorju na predmetnim blokovima ima komercijalnih nalazišta nafte i gasa”, zaključili su iz Uprave.

U Herceg Novom boravi tri hiljade turista

0
Sveta Nedjelja – Boka Kotorska – foto Boka News

U Herceg Novom boravi 3,03 hiljade turista, 91 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja turista stranaca je 2,14 hiljada, a domaćih gostiju 889 hiljada.

U domaćinstvima boravi 1,81 hiljada gostiju, a u hotelima njih 1,22 hiljade.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

Rafting na Tari – slabo interesovanje, korona utiče na posjetu…

0
Rafting rijekom Tarom – foto NPCG

Ako se sumiraju rezultati dosadašnjeg dijela ljetnje turističke sezone jasno je da su prihodi, obuhvativši sve od primorja do krajnjeg sjevera Crne Gore, a upoređujući ih sa prošlom godinom, manji za 80 do 90 odsto. Mnogi hoteli i etno-sela nijesu ni otvarani, pa ipak, čini se, pandemija je najviše pogodila one koji se bave raftingom.

Uobičajeno je da sezona splavarenja Tarom počinje 15. aprila i da traje, zavisno od vremenskih prilika, čak do oktobra, pa i koju sedmicu duže. Za tih nekoliko mjeseci brojni privrednici na bukovima „Suze Evrope“ zarade pristojno ili makar toliko da mogu preživjeti do narednog ljeta i uz to obogatiti svoju ponudu, pripremiti se kako valja za sljedeću sezonu…

Ove godine je aktuelna sasvim druga priča. Korona „satire“ rafting. Prvi turisti počeli su stizati tek sredinom maja i, naravno, stranci se mogu „na prste“ izbrojati.

Od Šćepan Polja do Brštanovice je 15-ak kampova, mnogi od njih nijesu ni otvarali ovog ljeta svoje kapije, a kakav je fijasko doživjela sezona najbolje potvrđuje podatak Parka prirode Piva da su imali svega 1.450 posjetilaca, a lani do u ovo doba čak 24.000.

– Ovog vikenda je nešto više turista, vjerovatno na brzoj rijeci traže spas od žega koje su nastupile, ali to su pretežno domaći gosti. Naravno, među ovih 1.450 posjetilaca je i njih oko 400 koji su posjetili Trnovačko i Stabanjsko jezero. Dakle, računamo sve koji su posjetili Park prirode Piva i platili ulaznicu koja košta euro, što je više nego simbolična cijena. Ako se zna da naše preduzeće gotovo 80 odsto svojih prihoda ostvaruje kroz turizam jasno je u kakvoj smo situaciji, pa i svi vlasnici kampova. No, korona virus je globalni problem i moramo se pomiriti s tom činjenicom. Lani smo imali ukupno oko 36. 000 posjeta, a ove godine nećemo ni deseti dio od te brojke, jer već je počeo avgust i, što je najgore, ne obećavaju izvještaji zdravstvenih radnika, riječi su direktora PP Piva Slobodana Delića.

Anka Vujanović iz kampa „Grab“, koji je na samoj obali Tare i prepoznat po tome da prihvata gotovo stoprocentno inostrane turiste, ove godine je prve goste imao tek 21. maja.

– Na Dan nezavisnosti imali smo prve posjetioce i nijesu bili stranci. Naravno, mi smo kamp pripremili mnogo ranije, otvorili ga 15. aprila i sve vrijeme imali uobičajeno velike troškove, a prihodi su izostali. Naša statistika, zaključno s ovim vikendom, govori da je turista manje za 85 odsto i sumnjam da će u avgustu i septembru biti bolja situacija, pa sve i da pandemija utihne. Naši gosti su 98 odsto stranci svih ovih godina, a ovog ljeta svega svaki deseti je stranac. Kod nas su najbrojniji bili Francuzi, zatim Njemci, Englezi… pretežno turisti sa zapadnoevropskog tržišta, a ove godine među inostranim posjetiocima su prednjačili Poljaci i to koji su stigli terencima i uglavnom kampuju. Naravno, domaći gosti rijetko koriste smještaj kod nas i dolaze samo izletnički, na dan. Mi raspolažemo sa 65 kreveta u kućama i bungalovima, ali prethodnih godina je bilo kao u košnici i cijela ova livada zauzeta šatorima. Imali smo na konačištu samo Francuza po 150, kaže Anka Vujanović.

Na pitanje koliko im znače mjere podrške koje je preduzela Vlada Vujanović odgovara ovako:

– Da nije bilo tih subvencija, teško da bi i do sada mogli izdržati, jer troškovi su nam ogromni, morate imati kuvare, konobare, pomoćno osoblje, skipere, vozače…, pa koliko god da je gostiju. Ovako ćemo, nadam se, nekako preživjeti, kazala je Vujanović, priznajući da im je korona virus pomrsila kompletnu računicu, ali se nada da će i ove godine organizovati, pa makar i u manjem obimu, „Kajak Fest“, kako bi održali tradiciju.

U kampovima na Tari kažu da Crnogorci na sjever rijetko dolaze bez želje da se spušte čamcem brzacima, nijesu kao inostrani gosti koji vole i da pješače, pecaju, voze bicikl ili terencem krstare makadamskim putevima kojih ima mnogo.

Najjednostavnije rečeno, očigledno je da našim ljudima nije prioritet taj aktivni odmor, a nijesu ni pristalice odmaranja u hladovini. Jasno je da im navike nijesu značajnije promijenile ni znatno snižene cijene. U kampu „Grab“ su, recimo, za 50 odsto snizili cijenu raftinga, svakog vikenda nude povoljne tzv. porodične pakete, pa čak djeca do 12 godina dobijaju i besplatan ugođaj, ali…

Komšije u Foči bolje prolaze

Ništa „vedrija“ iskustva ovog ljeta nemaju ni rafteri uzvodno Tarom, Žabljačani, Mojkovčani… Reklo bi se, nešto bolje su prošle naše komšije iz Foče. U njihovim kampovima bilo je znatno više turista, što je i očekivano, jer su se oslanjali na tržište iz Srbije, ali od njih naša turistička privreda nema vajde.

Kod mosta u Plužinama 60 smjerova za penjače na prirodnoj stijeni

Park prirode Piva, u okviru prekograničnog projekta s kolegama iz Foče, realizuje projekat „TARA“ (Turizam, Adrenalin, Rafting, Avantura), a sve s ciljem da stvori nove turističke proizvode. Tako je ovih dana završeno opremanje 60 smjerova za penjanje na prirodnoj stijeni i to u neposrednoj blizini plužinskog mosta.

Uz to, na istom lokalitetu izgrađen je i ponton kako bi Pivsko jezero posjetiocima bilo pristupačnije, nezavisno od vodostaja, pa bilo da su kupači ili uživaju na čamcu. Direktor PP Piva Slobodan Delić kaže da će zahvaljujući ovom projektu imati sadržajniju ponudu, da nabavljaju i deset kajaka, te da će sve to biti propraćeno i odgovarajućim promotivnim materijalom, jer proći će i epidemija i ponovo će zaštićeno područje kojim gazduju biti primamljivo inostranim i domaćim turistima.

/R.Perošević/

Uzlet potražnje za biciklima tijekom pandemije

0
bicikli

Potražnja za biciklima doslovno je eksplodirala tokom pandemije. U Europi su se brojke prodaje udvostručile ili utrostručile u odnosu na prethodnu godinu, izvijestio je maloprodajni gigant Decathlon. Kina govori o petostrukom porastu.

Proizvođači su upali u teškoće zbog složenih lanaca opskrbe, jer se više od polovine pojedinih dijelova uvozi iz Azije. Nekoliko kompanija otkazalo je ljetni odmor svojih zaposlenika.

Proizvođač KTM je ove godine prodao više od 260.000 bicikala, od čega je 80 posto u Austriji i Njemačkoj, izvještava bečki Standard. U knjigama narudžbi za tekuću financijsku godinu nalazi se još 250 000.

– Prvih tjedana nakon zatvaranja prodali smo više e-bicikala nego u cijeloj prethodnoj godini, kaže Stefan Limbrunner.

Šef najvećeg austrijskog proizvođača bicikala ima 15 posto više zaposlenih u Mattighofenu nego prije krize. Umjesto 800, dnevno proizvedu 1.000 bicikala, uskoro će ih biti 1200.

KTM zapošljava 600 ljudi u konstrukciji bicikala, od kojih je 400 u proizvodnji.

Osjećam se kao kod kuće

0
Katarina Horvat Khan

Operska pjevačica Katarina Horvat Khan i ove, kao i prehodnih 20  godina,  ljeto će provesti u Herceg Novom. “Volim ovaj grad, prirodu , ljude,mediteranski mentalitet  I  bliži su mi nego moji Vojvođani gdje sam rođena”, kaže operska diva i dodaje da je Herceg Novi njena ljubav.  Ističe da se ne plaši epidemije Covida 19 , jer se pridržava svih propisanih mjera, a i dobro se osjeća jer je “došla kući”.

Katarina Horvat Khan je stalna članica operne kuće u Dortmundu u Njemačkoj koja je otvorena  1966. godine, zamjenjujući raniji objekat koji je otvoren 1904. i uništen tokom Prvog svjetskog rata. Na mjestu Stare sinagoge, koju je nacistička lokalna vlada srušila 1930-ih, arhitekti Heinrich Rosskotten i Edgar Tritthart dizajnirali su modernističku strukturu.

Katarina je Boku I Herceg Novi zavoljela zahvaljujući nedavno preminuloj dirigentkinji Darinki Matić Marović koja joj je “pokazala svu ljepotu ovog podneblja u koje se odmah zaljubila”.

Za poznatu dirigentkinju vežu je najljepše upomene u profesionalnom, ali  i u ljudskom smislu. Od nje je mnogo naučila jer je pet godina bila članica Akademskog hora Collegium Musicum. Repertoar hora obuhvatao je djela kompozitora različitih stilskih epoha, od rane muzike do savremenog muzičkog stvaralaštva, a krasile su ga, kao i sada, visok profesionalni nivo i kreativnost  što je tada mladoj umjetnici pomoglo u stvaranju operske karijere. Sa horom je obišla skoro cijeli svijet. “Dara nas je učila svemu – od toga kako pjevati do toga kakov stav zauzeti na pozornici, sve ono što nismo učili na Akademiji”, sjeća se Katarina.

Katarina Horvat Khan rođena je u Subotici gdje je završila nižu i srednju muzičku školu. “Imala sam veselo i bezbrižno djetinjstvo , a roditelji su nesebično podržali moju odluku da mi ozbiljna muzika bude poziv. Interesovalo ih je jedino da li ja hoću time da se bavim”, priča Katarina.

Nakon srednjoškolskog obrazovanja sa diplomom pobjednice takmičnja mladih u Ljubljani upisala se na Muzičku akademiju u Beogradu, na odsjek solo pjevanja. Na prijemnom ispitu dobila je compliment da ima “glas kao biser”. Akademiju je završila u klasi profesorice Zdenke Zikove.

Dok je na Kolarcu pripremala diplomski ( Rihard Vagner) čuli su je njemački agenti i pozvali je na audiciju u Dormundsku operu. Bez znanja njemačkog jezika, sa diplomom, velikim znanjem i željom da pjeva, Katarina je prvo dobila ugovor na šest mjeseci  da bi zatim ostala tri decenije. Prvu ulogu imala je u operi “Jedne noći u Veneciji” Johana Štrausa.

Katarina ima širok glas, metalnog tembra, prodornih jačina, sa velikim dramskom bojom. Velike uloge Verdija, Pučinija, kao i Štrausa su pisane za ovaj fah. Zahvaljujući glasu  dramskog soprana, velikom radu i neospornom talent ostvarila je veliki broj uloga u operskoj kući u Dortmundu. Pjevala je u najpoznatijim operama, ali su joj zahtjevni nastupi u operama  Riharda Vagnera (“Ukleti Holanđanin”, “Prsten Nibelunga”, “Parsifal) uvijek bili najveći izazov , jer je on njen omiljeni kompozitor.

Uz sve prednosti koje joj je donio angažman u Dortmundskoj opera, gdje se svakih šest mjeseci organizuje premijera nove opera, bilo je i puno odricanja. Ugovor joj nije dozvoljavao da gostuje na drugim pozornicama i operskim kućama, zbog čega žali. Tvrdi da je naš ( bivše Jugoslavije) sistem školovanja operskih pjevača medju najboljim u svijetu što se potvrdjuje i u operskim kućama. “Nažalost danas promocija i reklama često znači više od kvalitetnog glasa”, primjećuje Katarina.

Katarina odmor u Herceg Novom provodi u “punjenju baterija”, ali  radno pripremajući novu ulogu. Pred njom je, kako kaže,  ljeto za uživanje.

/S.Kosić/

Konferenciju na temu „Festivali u doba krize“

0
Don Brankovi dani muzike

U utorak, 4. avgusta, na Pjaci od kina, sa početkom u 20 sati, Festival KotorArt Don Brankovi dani muzike organizuje konferenciju na temu „Festivali u doba krize“.

Učesnici konferencije su direktorke i direktori nekoliko festivala iz različitih gradova Crne Gore, kao i gospođa Dora Ruždjak Podloski, direktorka Dubrovačkih ljetnjih igara. Na konferenciji će razgovarati i Ksenija Popović (Barski ljetopis, Bar), Ana Vukotić (Fiat, Podgorica), Ivan Radojičić (Festival uličnih svirača, Nikšić), Zoran Rakočević (Korifej, Kolašin). Domaćin i moderator ove konferencije biće direktor KotorArt Don Brankovih dana muzike, pijanista Ratimir Martinović, a direktorima će se pridružiti i nadležni iz Opštine Kotor i Ministarstva kulture, gđa Dragica Milić, direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo.

Učesnici konferencije izložiće svoje gledište o temi i ovogodišnjim planovima, u odnosu na okolnosti epidemije nakon čega bi uslijedila debata na temu pozicije, uticaja, značaja, mjesta i smisla festivala u kriznim vremenima. Debata podrazumjeva i promišljanje aktuelnih i budućih formi, načina i sadržaja koji festivali komuniciraju sa svojom publikom, kao i definisanje novog, a nadano i boljeg – normalnog, i u pogledu života festivala.

Konferencija će se održati na Pjaci od kina uz ograničen broj publike i novinara, dok će prenos biti moguće pratiti uživo preko Facebook društvene mreže ili YouTube kanala Festivala.

Festival KotorArt Don Brankovi dani muzike ove godine pokrenuo je serijal razgovora sa relevantnim umjetnicima, intelektualcima, direktorima festivala na temu uticaja virusa korona na kulturni život, umjetnost ali i festivale, kako u našoj zemlji, tako i u svijetu. Prvi razgovor je protekao sa proslavljenim gitaristom Milošem Karadaglićem, dok će ovaj serijal kulminirati UNESCO-vom konferencijom koju festival planira da organizuje na zimu, ili proljeće, u skladu sa situacijom.

Samo registrovani izdavaoci mogu računati na pomoć države

0
Casa del Mare

Podrška izdavacima privatnog smještaja jedna je od kratkoročnih mjera u sektoru turizma koju je pripremila Vlada Crne Gore.

Vlada je opredijelila izdavaocima privatnog smještaja tri miliona eura subvencija zbog loše turističke sezone uzrokovone pandemijom. Kriterijum i model podrške biće definisani posebnim predlogom koji će, nakon konsultacija s lokalnim samoupravama i udruženjima, biti objavljen do kraja naredne sedmice.

Kako će pomoć potrebna i namijenjena stanodavcima smještaja doći do svakog od njih još se razmatra.

Samo registrovani privatni izdavaoci mogu računati na pomoć.

“Program po kojem će se pomoći privatnim izdavaocima smještaja je trenutno u pripremi. Mi smo već u finalnoj fazi, obavili smo široke konsultacije sa predstavnicima i lokalnih samouprava da vidimo šta je ono što će imati najveći efekat”, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović.

Za naredne četiri godine pripremljen je paket različitih mjera za sanaciju posledica koronavirusa i u drugim oblastima, težak milijardu i 220 miliona eura.

Hrvatska produžila zabranu ulaska za građane susjednih država

0
Karasović GP – foto Boka News

Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović rekao je da se produžuju epidemiološke mjere prema istočnim susjednim državama, Crna Gora,BiH i Srbija.

– Produžili smo mjere zabrane prelaska granice prema trećim državama. Ta odluka je juče istekla. Kao što znate, ona je danas produžena – rekao je Božinović.

To, ipak, ne znači blokadu granica, dalje je objasnio.

– Postoje određeni izuzeci pod kojima se može ući, a prije svega tranzicija kroz Republiku Hrvatsku. Međutim, s obzirom na epidemiološku situaciju u susjedstvu, nije bilo nikakve osnove da bi se ublažile mjere koje se odnose na prelazak hrvatske državne granice – dodao je Božinović.

Njemačka u dubokoj recesiji, a čeka je i neviđeni val stečajeva

0
Njemačka

Brojka je šokantna. Minus 10,1 posto. Još nikada u njemačkoj poslijeratnoj povijesti nacionalna ekonomija nije zabilježila takav pad kao u drugom kvartalu 2020.

Ovo je povijesni dan, čak i u daljoj budućnosti će se današnji dan uzimati kao referencu – kad ekonomija opet zabilježi pad. Baš kao što je do sada to bilo onih 7,9% u drugom kvartalu godine 2009. – kada se svjetska ekonomija našla pred ponorom zbog globalne financijske krize.

Nikoga to ustvari ne treba začuditi u vremenima u kojima tvornice više ništa ne proizvode, kada kontejnerski brodovi ne prevoze nikakav teret, kada se ne nude nikakve usluge, ne održavaju sajmovi a restorani moraju zatvoriti svoja vrata. Barem je sad odgovoreno na pitanje hoće li pad biti dvoznamenkast ili ne. I naravno da se sad mnogi stručnjaci trude baciti pogled u budućnost i napomenuti da je nakon dvomjesečnog lockdowna „motor“ njemačke ekonomije opet pokrenut i da je najgore – iza nas.

“Sa sigurnošću“ će ekonomija u trećem kvartalu rasti, i to znatno, neke ankete čak signaliziraju „vrlo brz uspon“ i povratak na put rasta. Neki naglašavaju „znatan pad pesimizma“ u poduzećima. Za sve to ne mora se detaljnije poznavati ekonomske mehanizme. Savezna vlada je na koncu konca usvojila najveći zamislivi konjunkturni paket, i prvi njegovi učinci su već vidljivi. Osim toga, slikovito govoreći: onaj tko se penje iz (mračnog) podruma, relativno brzo uoči prve zrake svjetla.

Loša vijest je pritom da je to sve što se tiče dobrih vijesti. Koliko god te milijarde iz državnih paketa pomoći bile korisne, ali i iznimke vezane uza aktualnu situaciju, često one samo prekrivaju stvarne probleme koje su mnoge firme imale već i prije korone. Ali taj zločesti virus nije kriv samo za to da ljudi obole ili čak umru, ne: on na svjetlo dana „iznosi“ nemilosrdno i sve probleme firmi. Svi oni koji su prije korone jedva uspjevali održati na životu svoja poduzeća, u ovom trenutku novac iz Berlina možda i može pomoći. Ali što će biti kad te pomoći više ne bude? Za mnoge tvrtke bi to moglo značiti tmurnu budućnost.

Pitanje na koje sad treba odgovoriti glasi: koliko dugo država može zaštititi poduzeća od stečaja? Koliko dugo se može miješati u tržišnu utakmicu? Tvrtke se pojavljuju i nestaju, zato što ne mogu izdržati krizna vremena, to je svakodnevica tržišne privrede. A kako završavaju planske privrede, u kojima država regulira ekonomiju, to se moglo vidjeti prije tri desetljeća, na primjeru DDR-a.

Egzistencija svakog petog poduzeća je, sudeći po anketi Ifo-instituta iz Münchena, ugrožena zbog korone, to je mišljenje samih poduzetnika. Kreditni osiguravatelj Euler Hermes već prognozira „neviđeni val stečajeva“, koji očekuje i Njemačku. I to može pogoditi sve branše. Posebno su ugroženi sektori zračnog prometa ili turizma. Odnosno branše koje imaju probleme već duže vrijeme, poput maloprodaje. Korona je dramatično ubrzala postupnu propast njemačkih robnih kuća s drugom tradicijom, ostaci ostataka na tržištu trenutno egzistiraju pod imenom Galeria Karstadt Kaufhof.

Slične mračne prognoze vrijede i za stanje u automobilskoj industriji, a to je stvarno velika prijetnja i tržištu rada. Ta branša već odavno loše posluje (sjetimo se samo afere Dieselgate ili postupnog oproštaja od motora s unutarnjim sagorijevanjem), ali u toj industriji korona djeluje poput katalizatora. Sindikat IG Metall smatra da je ugroženo oko 300.000 radnih mjesta. I ne radi se tu samo o velikim proizvođačima automobila, već i o brojnim srednje velikim tvrtkama koji su opskrbljivači velikih igrača. Ili o poduzećima iz strojarske branše. Oko 80% firmi iz tog sektora (od njih oko 6600) žali se na „osjetan ili znatan“ pad potražnje. Čisto radi orijentacije: ta branša zapošljava preko milijun ljudi, to je više nego što ih radi u auto-industriji.

Još vam nije dovoljno loših vijesti? Njemačka je ekonomija ekstremno ovisna o izvozu, problemi će biti sigurno veliki – obzirom da važni trgovinski partneri koji uvoze njemačke proizvode, poput SAD-a, ali i Brazila ili Indije, ne uspijevaju obuzdati pandemiju. I još jedan problem: dramatično raste broj poduzeća čiji su dugovi visoki a profit nizak. I to ne samo u Njemačkoj, već i u drugim zemljama Europe, a također i u SAD-u. To znači da njihova dobit neće biti dovoljna za finaciranje dugova, odnosno kamata. Začarani krug. Pritom valja reći da dugovi sami po sebi nisu ništa loše. Volkswagen duguje 192 milijarde američkih dolara, to je broj 1. u svijetu, ali je u stanju u svakom trenutku podmiriti svoje vjerovnike. I to je upravo ono što je važno – a zbog korone mnoge firme to nisu u stanju.

Što se sad dakle mora dogoditi kako jesen i zima (već i zbog mogućeg drugog vala korone) ne bi bili još tmurniji? Njemačka vlada mora vidjeti u kojim segmetnima može ciljano pomoći, gdje se konjunkturni paket mora iznova „uštimati“. Prije svega se mora produžiti model skraćenog radnog tjedna, odnosno prilagoditi proceduru vezanu uz stečajno pravo.

A možda će se uskoro pojaviti i cjepivo protiv korone – i sve će biti dobro. Za mnoge firme s pogrešnim poslovnim modelom i to bi ipak moglo biti – prekasno.