U Singapuru je sredinom jula broj zaraženih koronavirusom rastao za više od 200 osoba dnevno. Krajem mjeseca, odnosno 29. julaa su 334 osobe bile zaražene u jednom danu, a dan kasnije je COVID-19 dobilo njih 278. Stoga su vlasti zadržale neke mjere prevencije.
Primjerice, nužne potrepštine za pomorce na brodovima usidrenima u luci dostavljaju uz pomoć F dronova.
Naravno, bespilotne letjelice ne mogu transportirati puno stvari nego samo unutar određene težine, pa je zračna dostava ograničena na hranu, vitamine lijekove i manje nužne potrepštine.
Kompanija Drone delivery service je prva takve vrste u Singapuru i njene su usluge, slažu se svi, itekako korisne za pomorce u luci u doba pandemije.
Kompanija Luštica Development iz Tivta zabranila je pristup svim građanima na nekoliko stotina metara dužine morske obale u Tivatskom zalivu na lokaciji Petrovići. Morska obala na ovom lokalitetu ograđena je crveno bijalim trakama i natpisima „zabranjen pristup“.
To je učinjeno nakon što je prije oko mjesec, Komunalna inspekcija i Komunalna policija Opštine Tivat uklonila kapiju na ulazu u nekadašnji vojni kompkes Petrovići gdje je Luštici Development Vlada Crne Gore prije 11 godina, dala u višedecenijski zakup nekoliko desetina hiljada kvadrata zemljišta. Luštica Development je krajem juna, zatvorila tu kapiju i postavila obezbješenje koje nije dozvoljavalo građanima da uđu u nekadašnji vojni kompleks koji godinama nije u upotrebi. Na taj način oko 2 kilometra dužine morske obale od Petrovića do još uvijek aktivnog vojnog kompleksa Pristan na hercegnovskom dijelu obale Luštice unutar zaliva Boke, postalo je privremeno nedostupno za građane Crne Gore, a velikih problema da koriste put koji ovuda prolazi do Pristana, imali su čak i mještani koji na Pristanu imaju svoje privatne nekretnine.
Ipak, nakon intervencije Komunalne inspekcije i Komunalne policije kapija je otvorena jer niko po zakonu, nema pravo da postavlja prepreke na javnoj sabraćajnici koja je u državnoj svojini. Ipak, Luštica Development nije odustala od svoje namjere da postepeno sa zemljišta u Petrovičćima koje joj je dato u zakup, “eliminiše” javnost pa je tako obezbjeđenje ostalo na ulazu u kompleks, a sa obje strane puta su trakama i natpisima “zabranjen pristup” ograđeni nekadašnji vojni hangari u Petrovičima, prostor između tih objekata, ali i sama morska obala ispod puta u duđini od par stotina metara.
Trakom i natpisma da je pristup zabranjen ograđena je kako prirodna kamenita, tako i uređena – zidana morska obala u Petrovićima, zajedno sa jednim starim kamenim mulom – pristaništem za manje brodove. To je nešto što se po važećim zakonima u Crnoj Gori, ne bi smjelo događati jer prstup morskoj obali kao javnom dobru, ne smije na bilo koji način biti spriječavan ili ograničavan građanima.
Iz kompanije Luštica Development ranije su, kada su prvi put zatvorili kapiju na Petrovićima, medijima saopštili da je nekadašnji vojni kompleks, prema ugovoru Vlade Crne Gore i kompanije Orascom Development Holding, „planiran kao suvi vez za potrebe projekta Luštica Bay i dvije marine koje će u okviru našeg grada biti izgrađene.“
Petrovići – Luštica
„Budući da je kompanija pokrenula radove na tom području, a zbog uočenih oštećenja na novoinstaliranim ili popravljenim objektima kao i činjenice da je u okviru kompleksa i neispitani nekadašnji vojni potkop, u cilju poboljšanja uslova sigurnosti na lokaciji, uveden je privremeni kontrolisani režim pristupa ovom području. To, međutim, nikako ne znači da je područje definitivno zatvoreno za crnogorsku javnost ni sada ni ubuduće, a naročito ne do isteka važenja ugovora o drugoročnom zakupu zemljišta na Luštici između Vlade CG i Orascom Developmenta.“- kazali su tada iz kompanije Luštica Development.
Međutim, samo mjeseca dana nakon toga, oni su za pristup građana zabranili kako nekadašnje vojne hangare, tako i samu morsku obalu na oko 300 metara obalne linije u ovom dijelu Tivatskog zaliva gdje, prema nezvaničnim ingormacijama, namjeravaju napraviti mulo i postaviti travel lift za izvlačenje iz mora na obalu glisera i jahti. Dva takva plovila već su juče kada je novinar obišao lokaciju, stajala na trejlerima ispod borova uz nekadašnje vojne hangare i skladišta na Petrovićima.
Spornu lokaciju je na poziv građana koji su se pnbunili zbog spriječavanja pristupa obali i moru, obiđao i Jovo Radonjić, predstvnik za Tivat JP „Morsko dobro“ iz Budve. On je o svemu načinio izvještaj i uputio ga na dalje razmatranje pravnoj službi tog JP. Radonjiću je radnik obezbjeđenja na pitanja na osnovu čega je zabranjen pristup obali, pokazao dva lista nepokretnosti za parcele na ovoj lokaciji u kojima stoji da je to državna imovina data na korišćenje Luštici Development. Međutim, među teretima upisanim na parcele u ta dva lista nepokretnosti stoji i teret morskog dobra (što znači da bi one trebale svim biti dostupne pod istim uslovima), teret upisanog ugovora o dugoročnom zakupu sa Luštica Developmentom, ali i tereti upisaniih brojnih sudskih sporova koje protiv drža e vode privatna lica – mještani Krašića koji traže povratak te svoje djedovine koju im je svojevremeno država, pozivajući se na Zakon o morskom dobru prisvojila i upisala na sebe, ali im za tu zemlju nikada nije platila ekspropijacionu naknadu. Stoga se I postavlja pitanje kako je jedan teren – ugovor o dugoropnom zakupu sa Luptica Developmentomk, “jači” od ostala dva pa zbog njege strani investitor moše trakama i znacima zavrene ograditi dio obale Crne Gore i na njega ne puštati kako mještane Krašića čija je to djedovina, tako ni ostale građane ove države.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 539 uzorka na novi koronavirus, među kojima je 86 rezultata bilo pozitivno.
Novozaraženi su iz sljedećih opština: Podgorica 27, Nikšić 24, Bijelo Polje 6, Berane 5, Pljevlja 5, Herceg Novi 4, Bar 3, Plužine 3, Cetinje 2, Budva 2, Plav 2, Andrijevica 1, Mojkovac 1, Tuzi 1
“Prijavljen je jedan smrtni ishod kod pacijenata iz Danilovgrada koji je liječen u KCCG. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca je 41 a od početka godine: 50”, navodi se u saopštenju IJZ.
Dodaju da od infekcije se oporavilo 220 pacijenta tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna: 978.
Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1855.Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 3198.
Demokratska partija socijalista Kotor predala je danas Opštinskoj izbornoj komisiji odborničku listu „Za Kotor! Za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović“, sa 2000 potpisa podrške građana, za predstojeće lokalne izbore koji će biti održani 30. avgusta. Nosilac liste je aktuelni predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, a na listi je još 32 kandidata za odbornike u Skupštini Opštine Kotor.
Nosilac liste „Za Kotor! Za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović“ Željko Aprcović je, nakon predaje liste, kazao da broj potpisa podrške DPS-u jasno govori na koji način su se Kotorani odnijeli prema već početoj predizbornoj kampanji Demokratske partije socijalista.
DPS Kotor
„Želim da istaknem da će ova kampanja biti jako izazovna, sa aspekta da svi politički akteri koji budu učestvovali u njoj treba da se prilagode jednom novom trenutku i novom izazovu, zvanom epidemija COVID19. To će nam dati mogućnost da naše programske zadatke i programske ciljeve saopštimo građanima u neposrednom kontaktu, bez velikih tribina i velikih okupljanja“, kazao je Aprcović i naglasio da je lista „Za Kotor! Za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović“ inovirana u obimu od 80 odsto u odnosu na raniji sastav.
DPS Kotor
„Lista kandidata za članove Skupštine Opštine Kotor DPS-a predstavlja lijepi balans između iskustva i mladosti, sa željom da pokažemo i prikažemo našim sugrađanima mlade, inventivne, energične, pametne ljude, koji će sjutra voditi naš grad. Želio bih da istaknem da ono što jesu izazovi trenutka u kojem živimo, jeste odgovor DPS-a da u prvom redu vodimo računa o zdravlju i životu svih građana Crne Gore, a onda da donosimo planove za oporavak, kako ekonomski, tako i socijalni. DPS u Kotoru je ponudila najbolji program, jer Kotor ne treba da vode oni koji ne priznaju državu Crnu Goru, ne treba da ga vode oni koji ne žele da komuniciraju sa Vladom Crne Gore. Siguran sam da će naši sugrađani prepoznati kvalitet programa DPS, kako na lokalnom nivou, tako i na državnom nivou i da će dominantno dati podršku DPS da u narednom periodu odlučno i hrabro vodi našu državu Crnu Goru ka evropskim integracijama“, zaključio je Aprcović.
Odbornička lista „Za Kotor! Za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović:
Komisija JP” Morsko dobro” prekinula je postupak i juče nije otvorila tri pristigle ponude za zakup plaže Ploče. Prije nego što je predsjednik komisije Veselin Vojinović namjeravao da započne postupak i otvori prvu prostiglu ponudu, advokat jednog od ponuđača Anđele Labović kazao je da se postupak mora prekinuti je je podnijeta žalba od strane kompanije Piastra i Nebojše Carevića Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki i dok se to ne okonča, postupak treba da se obustavi. Pravni zastupci dva preostala ponuđača, kompanija Overseas assets management (kompanija koju kontroliše ruski milijarder Oleg Deripaska i koja je vlasnik luksuznog kompleksa vila na rtu Platamuni iznad plaže Ploče) i Laurenio Montenegro osporili su to tvrdeći da treba nastaviti postupak. Komisija Morskog dobra je nakon polučasovnog zadijedanja donijela rješenje o prekidu postupka, prenosi portal Vijesti.
Ploče su se prvi put nakon više od decenije i po našle na tenderu nakon što je Osnovni sud u Kotoru presudio u korist JP “Morsko dobro“ i odbacio tužbu kotorske firme “Piastra“ Nebojše Carevića.
Predmet javnog poziva je zakup javnog kupališta u opštini Kotor, u Donjem Grblju, u naselju Krimovice, lokalitet Platamuni, plaža Ploče, u dužini od 400 metara, površine 3904 kvadrata. Uz kupalište mogu se odobriti pivremeni objekti – dva plažna bara od po 40 kvadrata sa po dvije terase od po stotinu kvadrata. Minimalna cijena godišnjeg zakupa je 18.969 eura – navodi se u tenderu za zakup Ploča.
Raspisivanje tendera događa se u vrijeme velike političke krize u Budvi, jer je nova odbornička većina, predvođena DPS, Socijaldemokratama, Crnogorskom i nezavisnim odbornikom Stevanom Džakovićem, smijenila Marka Carevića, brata Nebojše Carević, sa mjesta gradonačelnika Budve,a JP “Morsko dobro“ rukovodi Predrag Jelušić, lider budvanskog DPS-a.
„Pogledaj, molim te, koliki je to brodić. Ja se s njime ne bi usudio od Zadra do Preka, eventualno odavde do Đige. I barkajoli imaju veći brod. A njih su dvoje s time sami doplovili s Lastova do Zadra, eno ih, živi i zdravi“- govori za Zadarski.hr Zadranin Nikola, taman dok se na rivi kraj mosta vezuje maleni crni brodić s dvoje putnika. Kad stane uz bok jahtama koje su tamo privezane, iz daljine izgleda kao kutija šibica.
No, ta kutija šibica ima veliku priču. Pravu avanturu koju je sa dvoje svojih putnika, kapetanom Marom i prvom časnicom palube Petrom, doživio i proživio u zadnjih 20 dana otkako je iz istarskog Plomina krenuo na svoje prvo putovanje. Ni bliže, ni dalje nego na Lastovo, najudaljeniji naseljeni otok na Jadranu. Njih dvoje su bračni par Kunaver iz Ljubljane, zlatar i komerijalistica u najboljim godinama i zarazno dobre energije, najbolji živući dokaz kako manjak mora u genima ne mora stati na put dobroj volji i želji za plovidbom.
U četiri i pol metra dugom te svega metar i devedeset širokom brodu, na pentu s timunom, koji je u jednom komadu saliven od polietilena, preplovili su Jadran, preživjeli dvije orkanske bure, na njemu spavaju i uživaju, posvade se pa zaplešu kad se pomire na sred pučine.
I sve je to, zapravo, fascinantno kad saznate kako je njihova veza s pomorstvom do sada je bio jedan stari gumenjak kojega su za “lokalne potrebe” imali na Lastovu, njihovom obožavanom otoku kojemu su vjerni zadnjih petnaest godina, toliko da su se baš tamo odlučili vjenčati. Kako je taj gumanjek lani otišao u povijest, bilo je vrijeme za novi brod koji će ga naslijediti. Već i sama potraga dala je naslutiti da će priča s novim plovilom biti posebna. Brod koji su slučajno pronašli u oglasniku, ispostavit će se kasnije, isti je onaj kojega su godinama gledali u dvorištvu svog susjeda.
„Bio nam je suđen, tu nema dileme“ – smije se simpatični Slovenac Mare.
„Meni je oduvijek bila želja prepoloviti Jadran od vrha od dna, ali Petra je došla na ideju da bi to mogli napraviti baš s ovim brodom. Ni u jednom trenutku nismo razmišljali o tome što bi moglo poći krivo. Jer na kraju, kad zbrojiš gdje si bio i što si radio u životu, samo ti ovakve stvari i doživljaji ostaju. Zato smo se naoružali signalnim raketama i krenuli iz Plomina.
Bilo je to u subotu, 10. srpnja. Kao za vraga, baš tu noć zapuhala je orkanska bura koja im je simbolično najavila buran ostatak puta koji ih čeka do najdraže luke. Preko Krka, Vrgade, Murtera, Šolte, Brača, Hvara, Šćedra i na kraju Lastova, na svakom otoku gdje su pristali naučili su jednu važnu lekciju. Primjerice, kako ćete običnu sobu za jednu noć na našem malom škoju sa stotinjak stanovnika platiti 85 eura plus čišćenje, skuplje nego u hotelu u centru grada. I to pod uvjetom da uopće imate sreće pronaći sobu jer se to “nikome ne isplati iznajmljivat”. I večeru ćete isto toliko platiti, ali ajde, bar ćete se dobro najesti. I još nema dodatnog troška za čišćenje.
I bura je uživo puno drugačija od onoga kako izgleda na televiziji ili u tuđim pričama, pogotovo kad na brodu nemaš ni kabine da te od nje obrani.
„Sve što smo imali pobacalo nam je u more. Cijelu noć nas je okretalo, valjalo, ljuljalo, sidro je popustilo…Jutro smo dočekali natečenih očiju i zaleđenih ušiju. Bura je stvarno priča za sebe“ – govore Petra i Mare koji su se nakon četiri dana svoje morske avanture, u srijedu, konačno iskrcali na Lastovu. Nakon deset dana uživanja na kopnu, u nedjelju su ponovno otisnuli na pučinu. I opet je, naravno, udarila orkanska bura, čisto da im pokaže kako ih nije zaboravila. Ipak, ovoga su puta u maniru pravih iskusnih vukova, nakon stajanja na Šolti i Pašmanu, u utorak ujutro u velikom stilu uplovili u zadarsku gradsku luku. Veseli i preplanuli, kaić su vezali uz rivu i počastili se kavom na čvrstom tlu prije nego nastave put natrag prema Plominu, točki s koje su krenuli na godišnji odmor za pamćenje.
„Najkraće rečeno, bilo je spartanski i bilo je uzbudljivo. Tri tjedna plovidbe u prostoru koji nije veći od kupatila, nije za svakoga, samo za dobru ekipu. Bilo je tu svakakvih trenutaka. Srećom, kad ste na pučini, nitko vas ne čuje niti vidi“ – smiju se ovi simpatični Slovenci.
Brod još uvijek nema ime, ali nakon svega što su na njemu doživjeli, ideja će sigurno biti na pretek…
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u petak da će već u subotu zabraniti aplikaciju na društvenim mrežama TikTok, koja je u vlasništvu kineske tvrtke, navodi se u medijskim napisima.
“Što se tiče TikToka zabranjujemo ga u SAD-u”, prenose se Trumpove riječi koje je izrekao u petak nekoliko sati nakon što je napominjao da druge mogućnosti ostaju u igri.
Američki predsjednik rekao je da bi mogao upotrijebiti hitne ekonomske ovlasti ili izvršnu odredbu da zabrani TikTok u zemlji.
“Pa, imam takve ovlasti. Mogu to učiniti izvršnom odredbom ili time”, rekao je novinarima koji su s njime letjeli u Air Force One.
Samo nekoliko sati prije Trump je rekao da njegova administracija “može zabraniti TikTok” te dodao da postoji što se toga tiče “mnogo alternativa”.
Ovaj je tjedan Trumpova administracija odredila da TikTok, popularnu aplikaciju na društvenim mrežama na kojoj se objavljuju kratki video formati, formalno preispita odbor za strana ulaganja u SAD-u (CFIUS).
TikTok je u vlasništvu pekinške tvrtke ByteDance i objava o njezinu preispitivanju izazvala je oštre primjedbe kineske vlade koja Washington optužuje za diskriminaciju.
Aplikacija je najnoviji problem u pogoršanju napetosti između dviju najvećih svjetskih gospodarstava, koje je počelo zbog trgovinskih odnosa i pomorskih pitanja u Južnome kineskom moru.
Otad su se trzavice međutim razvile u širi spor koji uključuje Hong Kong i kineski odnos prema muslimanskim manjinama te suzbijanje kineskih tehnoloških tvrtki.
Washington tvrdi da su te tvrtke nacionalna sigurnosna prijetnja i pritišće saveznice da poduzmu slične mjere.
TikTok omogućuje korisnicima da stvaraju kratke video uratke – često s osnovnim efektima i glazbom – što je postalo vrlo popularno. Tvrtka ustraje na tome da ne dijeli korisničke podatke s Pekingom.
Mesna industrija u Srbiji je pred kolapsom jer nema kome da ponudi svinjsko, goveđe i pileće meso, pošto su hoteli i restorani zbog pandemije virusa COVID-19 prazni, nema stranih i domaćih turista, a i izvoz je obustavljen.
Suvlasnik Industrije mesa “Matijević” Zoran Matijević rekao je za agenciju Beta da je leti najveća potražnja za mesom svih vrsta, pa zbog toga i cene porastu, ali je sada tržište prezasićeno zbog pada izvoza i nedovoljnog broja i domaćih i stranih turista.
“Na domaćem tržištu meso nema kome da se proda, ponuda je velika jer nema izvoza, cene su pale i proizvođači su u velikom problemu”, rekao je Matijević.
Tovljene svinje se, po njegovim rečima, prodaju po cenama 10-15 odsto nižim nego prošle godine i kilogram žive vage košta od 130 do 150 dinara.
Dodao je da je sa junećim mesom već dve godine problem jer, posle najave ministra za poljoprivredu, Branislava Nedimovića u maju 2018. godine, da će u Tursku moći da se bez carine izveze 5.000 tona junetine, proizvođači su povećali tov, a tursko tržište ne pokazuje interesovanje za sve te količine.
On je rekao da je sa Turskom o izvozu junetine sklopljen “politički aranžman”, a da takav dogovor zbog politike i propada i da je “nepouzdan za proizvođače”.
“Junetina sada u Srbiji košta od 150 do 180 dinara žive vage, a prošle godine se prodavala i po 250 dinara po kilogramu”, rekao je Matijević.
Dodao je zbog smanjene potrošnje u kompaniji “ne mogu da se reše bifteka, kao najkvalitetnijeg junećeg mesa”.
Matijević je rekao da je piletina pre godinu i po dana koštala oko 260 dinara po kilogramu, a danas se nudi po 160 do 180 dinara, što je oko 20 odsto ispod rentabilne cene.
Jedan od razloga što je cena mesa opala je, kako je rekao, i veliki uvoz mesa za prerađevine iz inostranstva bez carine ili prelevmana, zbog čega su dve velike industrije mesa u Srbiji zatvorile klanice i uvoze ga.
“Država Srbija ima nestabilnu politiku podsticanja stočarstva, a evropske zemlje subvencionišu tu proizvodnju na razne načine. Hrvatska planira povećanje te proizvodnje za 40 odsto kao prioritetni plan”, rekao je Matijević.
Hrvatska je, kako je rekao, nedavno obezbedila 90 odsto bespovratnih sredstava EU za otvaranje pogona za preradu mesa.
Izvoz prerađevina u Bosnu i Hercegovinu je, po njegovim rečima, posle zabrane zbog afričke kuge svinja otežan jer su to tržište u međuvremenu zaposeli proizvođači iz drugih zemalja.
Vlasnik klanice “Đurđević”, Milenko Đurđević, rekao je da je izvoz junetine u Tursku, Italiju i Kinu potpuno zaustavljen u martu zbog pandemije.
“Izvozili smo 100 bikova dnevno, ili 500 nedeljno, i sada imamo spremnih 5.000 komada, ali nema kupaca”, rekao je Đurđević.
Dodao je da su do prošle godine dnevno hotelima i restoranima leti prodavali tonu spremljenih ćevapčića, a da ih sada zbog izostanka dolaska turista slabo ko traži.
Nakon što zbog korone dugo vremena nije bilo kruzera manji brod sa oko 120 putnika i članova posade i putnika prvi put je uplovio u vode Crne Gore.
Brod francuske kompanije Ponant, star samo dvije godine, prvi put je uplovio u Crnu Goru.
Posadu čini 100 osoba dok putnika ima dvadesetak. Brod ima sve neophodne dozvole za uplovljavanje pod aktuelnim okolnostima, a putnici ga neće napuštati, već će sve ljepote Boke kotorske posmatrati sa broda.
U Lluci Kotor brod će biti do 12 sati, a nakon toga se vraća za Dubrovnik.
Projekat KotorArt Don Brankovih dana muzike, pod nazivom #synergy, podržan je sa 410.930 eura na pozivu Kreativne Evrope za podršku projekata saradnje na Zapadnom Balkanu.
KotorArt je ovim projektom uspio da okupi neke od najvećih festivala umjetničke muzike u regionu, kao što su: Dubrovačke ljetnje igre, Ljubljana Festival, Centar beogradskih festivala (BELEF i BEMUS), organizacija Vox Baroque iz Albanije i Udruženja F. Šopen sa Kosova.
Konkurencija na Pozivu je bila veoma jaka, gdje je od preko 300 prijavljenih projekata širom Evrope, podržano svega 13, pri čemu je #synergy jedini projekat koji se bavi klasičnom muzikom, ali i jedini odabrani projekat na kome je organizacija iz Crne Gore nosilac projekta. Na sve to, ovo je prvi put u okviru programa Kreativna Evropa, da je nosilac podržanog projekta organizacija iz Crne Gore.
Ciljevi ovog projekta su usavršavanje i povezivanje kulturnih radnika, prije svega onih koji se bave festivalima i umjetničkom muzikom, zatim podsticanje komponovanja novih djela klasične muzike inspirisanih lokalnom baštinom svih navedenih zemalja, počev od Kotora i Crne Gore, kao i uvezivanje i saradnja mladih muzičara, kompozitora i organizacija koje se bave umjetničkom muzikom na Zapadnom Balkanu.
Veliko nam je zadovoljstvo što je EU prepoznala značaj naše ideje. Imajući u vidu trenutne nesvakidašnje okolnosti sa kojima se svi susrećemo, a koje nas usmjeravaju na socijalnu distancu, smatramo izuzetno važnim što je EU prepoznala naše stremljenje da učvrstimo saradnju na međunarodnom nivou, istovremeno predstavljajući lokalnu baštinu i umjetnike i tako doprinesemo razvoju scene umetničke muzike u ovom dijelu Evrope – izjavila je menadžerka produkcije Festivala, Sara Mandić, koja vodi ovaj projekat.
Tokom 3 godine trajanja, projekat će okupiti 12 kompozitora, preko 50 mladih muzičara i menadžera u kulturi, organizovaće se 6 seminara za profesionalce u kulturi, 12 rezidencija za kompozitore na kojima će nastati 12 novih djela inspirisanih kulturnom baštinom regiona, ali i same Evrope. Kao veliko finale projekta, planirana je festivalska turneja koja će kompozitore, nove kompozicije i mlade muzičare predstaviti tokom ljetnjih festivala širom Zapadnog Balkana.
