Češka vlada zatvorit će barove, restorane i klubove od srijede, 14. oktobra do 3. novembra i uvesti nastavu na daljinu u većini škola, u sklopu novih mjera koje uvodi kako bi zaustavila brzo širenje zaraze koronavirusom u zemlji.
Češka bilježi najveći porast broja oboljelih od COVID-19, a broj zaraženih popeo se na gotovo 120 hiljada s oko 25 hiljadaa, koliko ih je bilo početkom septembraa.
Sve je teža i situacija u bolnicama, s obzirom na to da se broj pacijenata od početka oktobra udvostručio na više od dvije hiljade.
Suočena s takvom situacijom, vlada nastoji izbjeći strogu karantenu kakva je uvedena u proljeće, a koja je nanijela velike štete gospodarstvu. Mjere su ublažene u ljetu, kada je zemlja izišla iz prvoga vala pandemije s manjim brojem slučajeva nego njezini zapadni susjedi.
“Svjesni smo da imamo jednu priliku i ona mora biti uspješna kako bismo i ovaj put uspjeli svladati epidemiju”, rekao je je premijer Andrej Babiš na konferenciji za novinare, dodavši kako je prioritet da bolnice uspiju izdržati pritisak izazvan znatnim porastom broja oboljelih.
U sklopu novih mjera javna okupljanja bit će ograničena na šest osoba, zabranit će se konzumacija alkoholnih pića na javnim mjestima, a u javnom prijevozu bit će obavezno nošenje maski. Dostava će i dalje biti moguća do 20 sati.
Sva će se nastava, osim predškolskih programa, provoditi online do 1. studenoga. Tvrtke, a posebno bolnice, zabrinute su da bi ta mjera mogla znatno utjecati na njihovo osoblje. Riječ je o dodatnoj mjeri koja se nadovezuje na nastavu na daljinu koja se već primjenjuje za srednje škole.
Sve će se mjere provoditi do početka studenoga, a vlada je priopćila da će se sve mjere, osim nastave na daljinu, popuštati u skladu s epidemiološkom situacijom. Škole će sigurno biti ponovno otvorene 2. studenoga. Vlada je već i prije pooštravala mjere koje se odnose na restorane te je proširila odredbe o uporabi nošenja maski.
Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
U cilju lakšeg i bržeg procesa prijave za let, Montenegro Airlines (MA) je uveo uslugu prijave putem interneta (web check-in). Usluga je dostupna za sve letove Montenegro Airlinesa iz Tivta i Podgorice.
– Online prijavljivanjem sa svog računara, tableta ili pametnog telefona, a putem zvanične internet stranice kompanije putnici mogu doći do boarding karte u samo par koraka. Nije neophodno da putnici imaju štampanu boarding kartu sa sobom, već je mogu sačuvati i na svom telefonu kako bi je pokazali na kontroli. Prijavu je moguće obaviti najranije 48 h, a najkasnije 2 h prije planiranog vremena polaska leta – saopšteno je iz MA.
Montenegro Airlines trenutno saobraća ka Ljubljani, Beogradu, Frankfurtu, Parizu, Cirihu, Diseldorfu, Kopenhagenu, Hanoveru, Lionu i Beču.
– Uvođenjem ove prakse MA dodatno umanjuje rizik širenja COVID-19 virusa. Shodno trenutnoj situaciji u svijetu, molimo putnike da se unaprijed informišu o opštim ograničenjima i uslovima putovanja za destinacije ka kojima putuju. Detaljne informacije o mjerama ulaska za pojedine zemlje mogu pronaći na internet stranici kompanije – navodi se u saopštenju.
Usled obilnih padavina Služba zastite i spašavanja Tivat tokom ponedjeljka 12. oktobra imala je pet intervencija.
Na putnom pravcu Tivat – Radovići sinoć u 20.20 sati, vozilo je usljed velike količine vode izgubilo kontrolu i sletjelo u nabujali potok.
“Brzom intervencijom Službe zaštite i spašavanja, Komunalne policije i policije vozilo je brzo izvučeno a osoba je evakuisana”, navode iz Službe zaštite i spašavanja Tivat.
U Budvi je uslijed obilnih padavina došlo do poplavljenih dionica puta, posebno u Bečićima u blizini hotela Splendid.
Vlada Crne Gore dodijelila je kompaniji „Navar Incorporated“iz Tivta koncesiju za privredno koriščenje brodogradilišne luke u Bonićima kod Tivta.
„Navaru“ koji je u posljednjih dvadesetak godina na ovom prostoru sopstvemim sredstvima i ulaganjima vlasnika te firme – porodice Zgradić, napravio najveće i najmodernije remontno brodogradilište za jahte i manja plovila u Crnoj Gori, dodijeljena je koncesija na peridod od 30 godina. Time će ta firma konačno dobiti i neophodnu administrativnu sigurnost za svoj dalji rad i realizaciju ambicionih razvojnih planova. Ugovor sa „Navarom“ kako je navedeno u Vladinoj odluci, potpisaće predstavnici te kompanije i JP „Mordko Dovro“ iz Budve koje je nadležno za gazdovanje lukama od lokalnog značaja, a u koje su svrstani i Bonići.
„Navaru“ je konscesija nad Bonićima dodijeljena za obavljanje djelatnosti koju zajedno čine izgradnja i remont brodova i izgradnja, remont i održavanje i zimovnik jahti. Koncesiono područje koje je dato ovoj kompaniji obuhvata devet katastarskih parcela, odnosno “prostor unutar Brodogradilišne luke Bonići sa izgrađenim objektima niskogradnje i visokogradnje, pristaništima, dokovima, marinom i pomoćnom zgradom brodogradnje ukupne površine 10.681 m2”, kao i lučki akvatorijum kojeg čini morski prostor 70 metara sa jugozapadne strane, 40 metara sa južne strane i 30 metara sa istočne strane, ukupne površine 14.500 m2 “.
Navar
“Namjena koncesije je tehničko‐tehnološko unapređenje i uvođenje novih standarda u obavljanju brodogradilišne djelatnosti i remonta i održavanja jahti, kao i pokretanje novih proizvodnih programa i novih uslužnih djelatnosti. Koncesionar će izgrađenu Brodogradilišnu luku, izgrađenu sopstvenim sredstvima prema važećoj planskoj dokumentaciji i građevinskim i upotrebnim dozvolama dobijenih od strane nadležnog ministarstva, na Koncesionom području u periodu na koji je zaključen ovaj Ugovor, iskorišćavati u skladu sa važećim zakonskim propisima Crne Gore. Koncesionar se obavezuje da iskorišćava brodogradilišnu luku na najmoderniji i produktivan način…”- piše pored ostaloga, u Koncesionom ugovoru Vlade i tivatske firme koja je u protelih skoro 30 godina, već stekla zavidan renome u oblasti brodogradnje i brodoremonta jahti i drugih manjih plovila. Tivatskoj firmi se ovim dokumentom priznaje i pravo svojine nad objektima lučke suorastrukture koje je, kao ona i najveći dio postojeće lulke infrastrukture, izgradila u Bonićima u proteklom periodu i naglašava da je to sve urađeno u skladu sa projektnom dokumentacijom odobrenom od strane nadležnih organa, Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, važećom planskom dokumentacijom i dobijenim građevinskim i upotrebnim dozvolama.
“Navar” će Morksom Dobru plaćati godišnju fiksnu naknadu za korišćenje koncesionog područja i to: nepromijenjenu cijena lučkog akvatorijuma tokom čitavog trajanja koncesije u iznosu od 1eura po m2 povrpine akvatorijuma; a za a lučko područje (za koje se vrše investiciona ulaganja) naknada će iznositi u periodu prvih 20 godina 1 euro po m2, i druga faza od poslednjih 10 godina kada će naknada iznositi 1.5 eura po m2. površine kopnenog dijala brodogradilišne luke u Bonićima. To znači da će godinje tivatska kompanija državi plaćati nešto preko 25.000 eura koncesione naknade.
Koncesiona naknada će se korigovati na godišnjem nivou, počevši od treće godine trajanja ugovora, na osnovu Indeksa potrošačkih cijena u Crnoj Gori koji je važio prethodne godine za sledeću godinu, čiju stopu rasta obračunava i objavljuje MONSTAT, do maksimalno 3% godišnje i plaća se unaprijed u cjelini prema dostavljenoj profakturi . Sastavni dio ovog konceisnog ugovora čini i Biznis plan koji je “Navar “ uradio za narednih 30 godina a koji definiše postepeni razvoj te firme, uvođenje namjodernijih brodogradilišnih i remontnih tehnologija, širenje ponude i otvaranje novih radnih mjesta, posebno za stručnu radnu snagu tehničkih profila.
Navar
Iza “Navara” stoji entuzijazam diplomiranog inženjera brodogradnje Branka Zgradića, bivšeg inženjera tivatskog Arsenala i veliki napori koju su on i njegova porodica uložili u tu kompaniju koja postoji skoro 30 godina. Zgradić je firmu „Navar“ osnovao 1992. godine, a u međuvremenu je ta kompanija koja je krenula bukvalno sa „gole ledine“ i sa jednim zaposlenim, izrasla u respektabilno srednje preduzeće sa 20-tak stalno zaposlenih radnika, te novim i moderim nautičko-tehničkim centrom i malom marinom u Bonićima kod Tivta, vrijednim više od 10 miliona eura. Na prostoru nekadašnje Ribarske zadruge u Bonićima, Zgradić je upornim i vrijednim radom uspio da stvori jednu od rijetkih firmi u Crnoj Gori koje u potpunosti prate najnovija svjetska dostignuća u djelatnosti kojom se bave – u ovom slučaju, malom brodogradnjom i servisom jahti dužine do 40 metara. Njegova kompanija uz sličnu firmu „Monte Marine Yachting“ u Kotoru, trenutno proizvodi i najkompleksniji tehnički proizvod koga pravi neko crogorsko preduzeće – kompletne brodove od stakloplastike i aluminijuma, dužine između 5 i 15 metara.
Navar
Uz standardne dokovske radove na brodovima, nautički centar “Navar” u Tivtu trenutno pruža sve usluge remonta brodova sa trupom od drva, stakloplastike, aluminijuma i čelika, sve vrste radova na pogonskom, kormilarskom i drugim tehničkim sistemima plovila, kao i proizvodnju i reparaciju elemenata brodske opreme od nerđajućeg čelika.
GRADE BRODOVE I REMONTUJU JAHTE
Aktuelno Navarovo brodogradiliste za jahte u Bonićima
Proizvodni program „Navara“ čine tri osnovna modela stakloplastičnih plovila – mala barka pasara „navar 465“, dužine manje od 5 metara, motorni brodić „navar 795“ dug skoro 8 metara i motorni brod „navar 1025“, dug preko 10 metara. Ta plovila osim na domaćem, prodavana su i na inostranom tržištu – prvenstveno u Hrvatskoj, a izrađene su i posebne verzije nekih od tih plovila poput „navara 1025“ u varijanata ribarskog broda, patrolnog čamca koji koristi crnogorska policija, radnog plovila za lučke službe, čak i vatrogasnog broda. Osim ovih, ova kompanija je prva u Crnoj Gori primjenom tehnologije varenja aluminijuma, izgradila i specijalni brzi spasilački čamac „navar 40“ koji koristi Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore, a u projektnoj dokumnetaciji razvila je i novo posebno plovilo za ekološke intervencije i čišćenje mora.
Dosadašnjim ulaganjem od preko 10 miliona eura, “Navar” je u Bonićima stvorio remontni centar bez premca na Crnogorskom primorju za sve vrste brodova dužine do 40 metara i težine do 200 tona. Nautički centar raspolaže oprerativnom obalom dugom nekoliko stotina metara, sa ukupno 36 vezova za jahte u moru. Od toga su 12 vezova za plovila dužine između 7 i 15 metara, 11 vezova za brodove duge od 15 do 40 metara, te 13 vezova za jahte dužine od 20 do 50 metara. Na suvom vezu na kopnu može se smjestiti preko 200 jahti i manjih plovila, pri čemu “Navar” jedini u Crnoj Gori, nudi uslugu skladištenja broda u posebnoj i za to namjenski konstruisanoj hali površine preko 1.700 kvadrata.
Navar 7
Servisni centar “Navar” u Tivtu ima i dva bazena za izvlačenje brodova iz mora na suvo – manji dimenzija 14 sa 5,5 metara na kojem se nalazi travel lift kapaciteta 60 tona, te veći bazen dimenzija 33 sa 10 metara, na kome radi novonabavljeni moderni travel lift kapaciteta 200 tona. Za manipulaciju i transport brodova na kopnu, marina raspolaže sa dvoje daljinski upravljanih dizel-elektrilno-hidrauličnih specijalnih kolica za jahte – manja kapaciteta 20 tona koja mogu prenijeti brod dug do 15 metara, te veća kapaciteta 100 tona, koja mogu ukrcati brod težak do 100 tona. Kompleks ima mašinsku, električarsku, motornu, stolarsku, plastičarsku i bravarsku radionicu, a u njemu radi 20-tak stručnjaka sa velikim iskustvom, među kojima je 6 diplomiranih inženjera različite struke.
Prvi novi poslovi potez “Navara” nakon dobijanja koncesije biće nastavak uređenja i širenja kapaciteta njihove marine na sjevernom dijelu u pravcu prema srednjevjekovnom ljetnjikovcu Verona. Ovdje će se graditi novi obalni zid, a potom u moru postaviti plutajući valobrani i privezni gatovi za smještaj manjih plovila za sport i rekreaciju, odnosno jahti., Kapacitet tog dograšenog dijal marine bile 30-tak vezova za vbrodove dužine do 20 metara. Površina nove operativne obale koja će se ovdje graditi na sada potpuno neuređenoj šljunkovito-muljevitoj obali je 2.595 kvadrata, a na njoj će se potom izgraditi i prizemni servisni objekat ukupne bruto građevinske površine 268 kvadrata. U toj zgradi će biti smješteni prijemno-informacijski punkt marine, prostorije za osoblje ove nove male luke nautičkog turizma, kancelarije, vešeraj, toaleti i mokri čvorovi za nautičare sa jahti, magacin rezervnih djelova i opreme za brodove te manji kafe-bar.
Zgrada u Rimu koja pripada redovnicama bit će prenamijenjena u prihvatni centar za šezdesetak izbjeglica, najavio je u ponedjeljak kapelan zadužen za dobrotvorne aktivnosti pape Franje.
Poljski kardinal Konrad Krajewski, kojeg ponekad talijanski tisak naziva Papnim “Robinom Hoodom”, precizirao je u priopćenju da će centar primati posebice same žene i one s djecom, tijekom njihovih prvih mjeseci u Italiji nakon dolaska humanitarnim koridorima.
On je naglasio Papin opetovani poziv na dostojanstven prihvat migranata u posljednjoj enciklici posvećenoj bratstvu.
Sicilijanske redovnice “Božanske providnosti Katanije” su rimsku zgradu Papi besplatno stavile na raspolaganje.
Prihvatnim centrom upravljat će talijanska laička katolička zajednica Sant’Egidio, koja od 2015. organizira humanitarne koridore iz Sirije, Afričkog roda i Grčke.
U posljednja 24 sata u Crnoj Gori preminulo je devet pacijenata koji su bili pozitvni na koronavirus. Preminuli su iz Podgorice, Bijelog Polja (4), Herceg Novog, Žabljaka, Pljevalja i Nikšića, rođeni 1969, 1945, 1932, 1942, 1941 (2), 1965, 1970. i 1966. godine a koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore (2), bolnicama u Bijelom Polju (4) i Baru (2), a jedna prijava je pristigla i iz Doma zdravlja Herceg Novi. Od posljednjeg presjeka registrovan je 181 novi slučaj koronavirusa, a prijavljen je oporavak 300 pacijenata. Trenutno je 3919 aktivnih slučajeva što je na 100 hiljada stanovnika 622.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 534 uzoraka na novi koronavirus. U laboratorijama Instituta i drugim laboratorijama u državi koje sprovode PCR dijagnostiku na novi koronavirus ukupno je registrovano 181 novopozitivnih slučajeva”, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Novi slučajevi su iz Podgorice 75, Nikšića 46, Ulcinja 19, Rožaja 12, Cetinja 11, Pljevalja osam, Bara i Tivta po tri, Kotora dva, a po jedan iz Berana i Budve.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 202, a od početka godine 211.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 14.050.
Međunarodna konferencija „Dubrovnik za digitalne nomade“ održat će se od 16. do 25. oktobra u dubrovačkim Lazaretima u sklopu Europskog tjedna freelancera, najavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je tom prigodom kako konferencija ima dva cilja.
„Najprije želimo pokazati što je sve dosad Republika Hrvatska učinila te što je potrebno napraviti u financijskom okviru za digitalne nomade, a s druge strane, riječ je o nevjerojatnom marketingu Dubrovnika jer pokazujemo svoj potencijal i pozivamo digitalne nomade da dođu. Prvi smo grad koji se okrenuo tom tržištu jer vidimo velik potencijal i vjerujem da je ovo tek početak“, rekao je Franković.
Istaknuo je kako je globalni turizam doživio bitan zaokret, a mnoga odredišta biraju drukčiji smjer.
„To više nije masovni turizam, već ciljane skupine, potpuno drukčije od onog što smo do danas znali. Takav turizam poštuje kvalitetu života i lokalno stanovništvo. Digitalni nomadi su dio takvog turizma. Republika Hrvatska među prvima je prepoznala njihov značaj i uvodi vize koje će im značajno olakšati dolazak i dulji boravak u Hrvatskoj. Time će značajno pridonijeti dubrovačkom turizmu“, rekao je Franković.
Dodao je kako je za sve potrebna infrastruktura te je podsjetio kako je Grad Dubrovnik s Vladom RH i Hrvatskim telekomom potpisao 90 milijuna kuna vrijedan ugovor za izvrsnu pokrivenost internetom na području grada te susjednih općina Župe dubrovačke, Konavala i Dubrovačkog primorja.
„Mislim da od Dubrovnika nema ljepšeg mjesta za boraviti, ni ugodnije klime, uz sve ove druge uvjete“, izjavio je Franković.
Direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ana Hrnić je rekla kako taj važan projekt jača poziciju Dubrovnika kao cjelogodišnjeg odredišta.
„Projekt je na tragu naše strategije usmjeravanja aktivnosti prema različitim tržištima s različitim interesima. U tom smislu Dubrovnik ima potencijal postati prestižno odredište za digitalne nomade, ali moramo ispuniti još neke uvjete, kao što su povoljniji uvjeti dugoročnog smještaja. Važnost i potencijal projekta trebala bi prepoznati čitava lokalna zajednica“, izjavile je Hrnić.
Objasnila je kako su digitalni nomadi uglavnom financijski dobro stojeće osobe koje se u destinacijama zadržavaju duže vrijeme te tu tijekom cijele sezone, a ne samo ljeti, troše znatna financijska sredstva.
„Svojim aktivnostima i načinom života u Dubrovniku postaju naši ambasadori, privlačeći tako i druge digitalne nomade, prijatelje i obitelj“, zaključila je Hrnić. Organizatorica konferencije Tanja Polegubic iz tvrtke „Saltwater“ istaknula je kako je Europski tjedan freelancera godišnji događaj koji okuplja mnoge poduzetnike slobodne radnike.
„Hvala Gradu Dubrovniku na prihvaćanju inicijative, a ovo je velika prilika domaćim ljudima da se bolje upoznaju s digitalnim nomadima, za koje se nadam da će sa svojim vizama doći u Dubrovnik u velikom broju“, zaključila je Polegubic.
Jedan od nastavnika u Osnovne škole „Drago Milović“ u Tivtu inficiran je koronavirusom – potvrdio je juče direktor te obrazivne ustanove, Predrag Šušić.
On je kazao da nema mjesta panici, jer je kako je naveo, uprava škole odmah kontaktirala Epidemiološku službu Doma zdravlja Tivat iz koje im je rečeno da situacija “ne nalaže dodatne mjere jer pored toga što se poštuju propisane mjere, nastavnik se testirao prošle sedmice i otišao u samoizolaciju”. Tek nakon njegovog odlaska u samoizolaciju, stigli su rezultati testa koji su pokazali da je nastavnik pozitivan na koronavirus.
Šušić je istakao da su epidemiolozi menadžmentu škole objasnili da, “pošto su nastavnik i đaci držali distancu, odnosno nosili maske, nema potrebe za dodatnim testiranjima đaka”, jer su sve propisane mjere spriječavanja šiirenja koronavirusa u školi bile poštovane cijelo vrijeme od 1.oktobra kada je počela školska godina.
Pored inficiranog nastavnika, u OŠ “Drago Milovič” su mešutim, evidentirana i dva sumnjiva slučaja kod učenika, ali se još čekaju rezultati testova na koronavirus za tu djecu, koja su u međuvremenu takođe kući u samoizolaciji.
Dobitnik najvećeg priznanja Opštine Herceg Novi, Oktobarske nagrade ove godine je dr Relja Živojnović, svjetski priznat oftamolog koji je dao značajan doprinos ozelenjavanju grada. Dobitnica Povelje i zvanja počasne građanke Herceg Novog je košarkašica Ana Dabović, za izuzetan doprinos predstavljanju i promociji svog grada u svijetu.
Odluku o ovogodišnjim priznanjama donio je Žiri za dodjelu oktobarske nagrade i Povelje Opštine Herceg Novi, na jutros održanoj sjednici. Dr Relju Živojnovića predložila je grupa građana, a Anu Dabović Sportski centar Igalo.
Dr Relja Živojnović je očni ljekar svjetskog renomea, koji je prvi obavio hiruršku obradu mrežnjače. Penziju provodi u Herceg Novom, u koji je donio biljke sa svih strana svijeta i tako obogatio gradski zeleni fond. Dr Živojnović je gradu poklonio mnoge sadnice i sam ih zasadio na više mjesta, vođen željom da Novi izgleda ljepše i da sam tome da doprinos.
Ana Dabović je dijete Herceg Novog, uspješna sportistkinja koja je ponikla u lokalnom klubu i cijelog života ostala vezana za svoj grad. Postižući svjetske sportske uspjehe, Dabović nikada nije propustila da se pridruži brojnim kampanjama promocije Herceg Novog, predstavi grad u najboljem svijetlu i sa ponosom istakne gdje je odrasla, što je preporučilo za dobijanje Povelje i zvanje počasne građanke.
Priznanja će dr Relji Živojnoviću i Ani Dabović biti dodijeljena na svečanoj sjednici Skupštine opštine, na Dan opštine Herceg Novi, 28.oktobra.
Potpredsjednik Opštine Tivat Dejan Maslovar (SD), podnio je danas ostavku, zbog nespojivosti funkcije potpredsjednika Opštine sa funkcijom odbornika.
“U narednom periodu Maslovar će biti odbornik u Skupštini Opštine. Shodno Poslovniku o radu SO Tivat, ostavka Maslovara će biti konstatovana na sjednici zakazanoj za petak 16. oktobar”- saopšteno je iz lokalne uprave.
Na sjednici lokalnog parlamenta u petak prvoj radnoj sjendicvi novog saziva izabranog na lokalnim izborima 30.avgusta, pored Maslovarove biće konstatovana i ostavka drugog dosadašnjeg potpredsjednika tivatske Opštine, Ilije Janovića (HGI) a koju je on takođe zbog nespojivosti funkcija, podnio prošle nedjelje.
I pored velikog gubitka broja glasova i značajnog pada broja osvojenih mandata te partije sa dosadašnjih 17 na samo 11, ostavku još nije podnio predsjedikk Opšptine dr Siniša Kusovac (DPS). Stoga je nova parlamentarna većina koju čine građanske liste Narod Pobjeđuje (NP), Bokeški Forum (BF) i Goran Božović-časno i odgovorno za bolji Tivat (GB) uz podršku SDP-a , podnijela zvanični predlog za razriješenje Kusovca sa dužnosti predsjedniika Opštine, a što je takođe na dnevnom redu predstojeće sjednice SO. Kusovcu se pored ostaloga, zamjera i to što nije obezbijedio sprovođenje u djelo Stateškog plana razvoja Opštine Tivat za period 2019-2023. kao i što je „brojnim svojim odlukama nanio nepopravljivu štetu budžetu Opštine Tivat i time onemogućio sprovođenje najbitnijih projekata predviđenih Strateškim planom razvoja Opštine.“
U inicijativi za njegovo razriješenje koju je potpisalo 17 odbornika NP, BF, GB i SDP navodi se i skoro 30 konkretnih projekata iz ovog Plana na kojima „nije učinjeno ništa u periodu implementacije“ i ističe da Kusovac kao predsjednik Opštine „nije obezbjedio uslove, niti preduzeo sve moguće pravne radnje da se izvrši pravosnažna sudska odluka povrata sredstva u iznosu od 1.465.000 eura Opštini Tivat u predmetu „Dalmacijavino“ Split“.
„Siniša Kusovac je opštetio budžet Opštine Tivat za 5,6 miliona eura potpisivanjem protivzakonitog ugovora kojim Opština Tivat odustaje od naplate duga po osnovu komunalnog opremanja zemljišta od kompanije Adriatic Marinas, nije pravovremeno sačuvao sredstva u iznosu od oko 1,9 miliona eura koja su zarobljena i izgubljena stečajem Atlasmont banke, enormnim zapošljavanjem i angažovanjem službenika i namještenika u Opštini Tivat bez stvarne potrebe, po partijskom ključu, proouzrokovao je štetu koja se mjeri milionskim iznosom na godišnjem nivou.“- piše u obrazloženju zahtjeva nove skupštinske večine u Tivtu za smjenu gradonačelnika Kusovca.
U novom saziv u So Tivat vlast čine NP sa 13, BF sa 2 i GB sa jednim odborniko, ,a natpolovičnu većinu im obezbjedjuje jedan odbornik SDP koja se opredijelila da ne uđe u vlast sa svojim kadrovima, već da joj daje podršku u SO. Opoziciju sačinjavaju do sada vladajuće tivatske partije DPS sa 11, te SD i HGI koje imaju po dva odbornika.
Kandidat za novog predsjednika Opštine Tivat koji bi takođe trebao da bude izabran na sjednici SO u petak je nosilac izborne liste NP, Željko Komnenović.
