Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) su u poslednja 24 časa završile PCR analizu 612 uzorka na novi koronavirus, među kojima je 98 rezultata bilo pozitivno.
Novooboljeli su iz: Podgorica 36, Nikšić 32, Berane 11, Bijelo Polje 7, Bar 3, Pljevlja 2, Rožaje 2, Herceg Novi 2, Cetinje 1, Kotor 1, Žabljak 1
“Smrtnih slučajeva nije bilo. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca od #COVID19 ostaje 26. Prijavljen je oporavak 39 slučajeva tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna 111”, navodi se u saopštenju IJZ.
Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori je 1920 .
U okviru sezonskog uređenja obale, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je izvršilo prihranjivanje plaža na 18 lokacija u Bokokotorskom zalivu, a koje su od strane stručnih lica i mještana evidentirane kao najdeficitarnije pijeskom.
Nasipanje se vršilo moračkim pijeskom granulacije 4-8 mm, za šta je koordinatoru posla prethodno dostavljen uzorak, na koji je data saglasnost.
Ukupno je na području opštine Kotor rasplanirano 230 m3 pijeska na 7 lokacija u naseljima Morinj, Risan, Dobrota, Muo, Škaljari, Prčanj i Stoliv. Na području opštine Tivat je rasplanirano 215 m3 pijeska na 5 lokacija u Lepetanama, Donjoj Lastvi, lokaciji ispod bivšeg hotela Mimoza, Krasišićima i Krtolima.
Na području opštine Herceg Novi ukupno je rasplanirano 470 m3 pijeska na plažama u 6 naselja – Meljine, Kumbor, Đenovići, Baošići, Bijela i Kamenari.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore ovaj posao obavlja u koordinaciji sa lokalnim Mjesnim zajednicama u Tivtu, Kotoru i Herceg Novom, kako bi se svake sezone obezbjedio dodatan komfor kupačima duž Bokokotorskog zaliva.
Ministri Sekulić i Šehović na gradilištu (Foto: Gov.me)
U Herceg Novom danas je zvanično počela gradnja novog vrtića “Naša radost” na Savini. Vrijednosti investicije je oko 2,4 miliona eura sa opremanjem, a kapacitet vrtića je 150 mališana.
Kamen temeljac položili su ministri ekonomije i prosvjete Dragica Sekulić i Damir Šehović. Rok za izgradnju vrtića je, kako je saopšteno, 12 mjeseci.
Ministarka Sekulić saopštila je da će objekat biti opremljen u skladu sa visokim zahtjevima za energetsku efikasnost. Ona je podsjetila da su kroz prethodne dvije faze rekonstruisana 33 objekta obrazovanja, u vrijednosti 27,5 miliona eura.
“Očekuje nas implementacija treće faze koja je planirana već od početka naredne godine“, poručila je Sekulićeva.
Ministar Šehović je rekao da je početku gradnje prethodila sanacija klizišta na Savini, a vrijednost samo tih radova iznosila oko 600.000 eura.
Kako je objasnio, u novom vrtiću, predviđeno je devet prostorija sa toaletima za boravak djece, tri kancelarije za upravu vrtića, kuhinjski blok, tehničke i pomoćne prostorije, multifunkcionalni hol, odnosno sala za fizičke aktivnosti, toalet za djecu sa posebnim potrebama, dvorište i parking prostor za zaposlene.
Ministri Sekulić i Šehović na gradilištu (Foto: Gov.me)
Najavio je da se narednih dana očekuje početak gradnje vrtića u Pljevljima, dok će za vrtić u Ulcinju biti ubrzo pokrenuta procedura za izbor izvođača radova.
Govoreći o važnijim projektima koji se tiču obrazovne infrastrukture u Herceg Novom, Šehović je istakao planiranu rekonstrukciju Srednje mješovite škole “Ivan Goran Kovačić”, kroz saradnju sa Evropskom investicionom bankom, za koju je u toku izrada projekta za adaptaciju, a vrijednst radova je oko 200.000 eura.
Najavio je i radove na prilagođavanju OŠ “Dašo Pavičić” osobama sa invaliditetom, u šta će biti uloženo 120.000 eura.
Šehović je saopštio da se radi i na pripremi projektne dokumentacije za sanaciju klizišta OŠ “Milan Vuković”.
Osvrnuo se i na planiranu gradnju nove škole u Igalu: “Vlada već nekoliko godina izdvaja potrebna sredstva za izgradnju nove osnovne škole u Igalu. Računamo na to da ćemo u komunikaciji sa nadležnima u Opštini Herceg Novi doći do lokacije na kojoj će se pomenuta škola graditi, te se nadam da ćemo u narednih nekoliko godina svjedočiti završetku i tog kapitalno važnog projekta”, poručio je Šehović.
ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje u srijedu 22.07.2020. u 10 sati na Trgu od oružja u Kotoru održava performans „Sačuvajmo mir“.
Ovo je još jedan u nizu performansa kojima Anima nastavalja da skreće pažnju javnosti i upozorava na dešavanja koja ozbiljno ugrožavaju mir. Sve je ozbiljnija situacija u društvu dok se približavamo izborima u sjenci opšteg straha od covida 19 i prijetećeg siromaštva.
Opčinjenost vlašću i pozicijama moći, manipulacije, podizanje vjerskih i nacionalnih tenzija, međusobno optuživanje i neprihvatanje odgovornosti sve više odvajaju političke elite od realnih problema ljudi. Buka slavljenja promašenih investicija i lažnog patriotizma doseže enormne razmjere. Otpor nepravdi i zaštita dostojanstva sve su tiši. Svijetli primjer profesorice Jasminke Milošević koja štrajkuje glađu zarad pravde i dostojanstva obavezuje na solidarnost. Vjerujemo da brane neodgovornosti, korupcije i klijentelizma moraju popustiti pred ovakvim naporima da bismo sačuvali mir.
Ove srijede u javnom prostoru ćutanjem podržaćemo borbu obespravljenih.
Sve je složenija epidemiološka situacija u Herceg Novom, a broj oboljelih od korona virusa sada je 48, od čega je juče ujutro potvrđena infekcija kod sedam osoba, među kojima su dva opštinska službenika.
Članica Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje dr Tamara Vujovic kazala je da je riječ o kontaktima prvog registrovanog slučaja u opštinskim službama.
– Pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom je 300 osoba – kazala je ona.
Apelovala je na članove porodica građana koji su pod nadzorom da smanje kontakte, kako bi se spriječilo širenje korona virusa.
I u Opštoj bolnici Meljine dva nemedicinska radnika pozitivna su na kovid-19, a kontakt sa virusom su, prema riječima direktorice dr Olivere Elez, ostvarili van bolnice i nijesu bili u prilici da ostvare kontakt sa pacijentima.
– Oni su kod kuće u izolaciji i dobro se osjećaju. Među zdravstvenim radnicima nema slučajeva infekcije korona virusom – kazala je dr Elez.
Foto – Bolnica Meljine
Svi kontakti pacijenta koji je ambulantno obrađen na hirurškom odjeljenju, a čiji nalaz na kovid-19 je bio pozitivan, su negativni.
– U međuvremenu smo imali prijem pacijenata u teškom stanju uglavnom radi izraženih srčanih tegoba. Pacijent je testiran na kovid-19 odmah po prijemu i nalaz je bio pozitivan. Po uputstvima o postupanju sa kovid-19 pozitivnim pacijentima sa teritorije Herceg Novog pacijent je upućen u Opštu bolnicu Bar u dobrom opštem stanju gdje je nastavio liječenje. Po preporuci epidemiologa osoblje koje je bilo u kontaktu sa pacijentom je testirano u preporučenim razmacima i svi nalazi su bili negativni. Rizični pacijenti se po prijemu testiraju i nalazi se dobijaju u roku od 24 sata – kazala je dr Elez.
Bolnica Meljine funkcioniše punim kapacitetom uz propisane mjere zaštite i opreza. Hirurško odeljenje je prethodnih 15 dana imalo ispomoć hirurga specijaliste iz Kliničkog centra.
Iz godine u godinu Dubrovnik je turistički rastao i ljudi su zarađivali sve više i više, ali zato je kvaliteta života stalno opadala. Kakav paradoks – novca nikad nije bilo toliko, ali i kuknjav.
Foto Božo Radić i Tonči Plazibat/HANZA MEDIA
Dubrovnik je doživio potop ove turističke sezone. Na sjeveru Jadrana nešto se događa, a kako se ide južnije, jadi su sve veći, a Dubrovnik je daleko najgori po rezultatima. Turistički radnici već su se pomirili da će ove jeseni i zime, umjesto suvenira, na police staviti zube. Sa strahom gledaju u sljedeću sezonu i pitaju se što će biti. Rekordna 2019. godina izgleda kao da se dogodila u prošlom životu, u nekoj davnoj reinkarnaciji. Kada ćemo ponovno imati takve rezultate i hoće li ih uopće biti, pitanje je koje se javlja Dubrovčanima u košmarnim snovima dok se bude u lokvi znoja.
Što se mene tiče, ja bih volio da se rekordna 2019. nikad više ne ponovi. Sigurno se sad pitate koji mi je, je li mi sunce udarilo u glavu, pa govorim besmislice, ali opet ću vam ponovit: Daj Bože da nikad više ne vidimo sezonu kakva je bila prošle godine!
Iz godine u godinu Dubrovnik je turistički rastao i ljudi su zarađivali sve više i više, ali zato je kvaliteta života stalno opadala. Kakav paradoks – novca nikad nije bilo toliko, ali i kuknjave. Kad bih mogao birati, volio bih da sljedeća sezona i sve one iza budu na 60 posto one iz 2019. Da se jednostavno sve skupa dovede u gabarite koje Grad sa svojom dotrajalom infrastrukturom može izdržati.
Rast kao rak
Ne treba nam onoliko velikih kruzera koji ne gase motore ni dok su vezani u Gružu i tako zagađuju okoliš. Dovoljni su nam manji kruzeri koji će stati duže u gradu. Charter flota jedrilica i katamarana također je svake godine sve više rasla, kao i gliseri i prijevozi ostalim plovilima. Ni toga nam ne treba u tolikoj mjeri, jer je onečišćavanje mora neminovno s tolikim povećanjem nautičara. More je ove godine znatno čišće što dokazuju brojni dupini koji se svakodnevno smiješe pametnim telefonima.
Liberalizacija taksi tržišta zagušila je ceste. Iz svih krajeva Hrvatske dolazili su taksi vozači otrgnuti svoj dio kolača. Smanjenjem broja gostiju u Dubrovniku oni više neće dolaziti, gužve će se smanjiti, a posla za Dubrovčane i dalje će biti. Neće zarađivati onoliko puno kao prije, ali bit će im dovoljno.
Na kraju krajeva rast je bio toliki da je poduzetnicima stalno nedostajala radna snaga. U grad su dolazili raditi Slavonci, Trebinjci, Makedonci, Srbi… Poslodavci, da bi ih pridobili, često su im znali osigurati besplatan smještaj i hranu, a plaća im je bila jednaka nekome tko je rođen u Dubrovniku i podstanar je. Na kraju sezone Slavonci i svi ostali s lovom zarađenom u Dubrovniku vratili bi se na rodnu grudu i lijepo bi živjeli, jer su tamo cijene znatno manje. A s druge strane, neprekidni turistički rast i brojna radna snaga koja je dolazila u grad dizala je cijene nekretnina u nebo, ali i svega ostalog – od kafe i sokova u ugostiteljskim objektima do artikala u supermarketima.
Na kraju smo došli do toga da neki Dubrovčanin kojemu je baba ostavila dva apartmana na Kantafigu godišnje više zarađuje od doktora koji se godinama školovao. Nije li to suludo? Ako se smanji broj turista u sljedećim godinama, smanjit će se i broj apartmana – netko na Nuncijati ili Gružu neće više moći živjeti toliko lagodno, pa će se morati okrenuti iznajmljivanju na cijelu godinu što je opet dobro za dubrovačke obitelji u podstanarstvu. Cijene više neće toliko rasti, niti će ih vlasnici stanova izbacivati pred sezonu.
Favele
Tu dolazimo i do prekomjerne gradnje ružnih ogromnih zgradurina. Nekretnine u Dubrovniku omogućavale su najlakšu i najbržu moguću zaradu. Tko je god imao i najmanji komad parcele izgradio je zgradu maksimalnih gabarita blagoslovljenu građevinskom dozvolom Silve Vlašić. Ploče su postale favela, Uvala Lapad za onim gadnim mastodontom zauvijek je izgubila ljepotu, nestao je zeleni pojas na Gorici, kao i na Gimanu, samo se gradilo još i još i još. Smanjenjem broja gostiju manje bi se gradilo, jer bi i cijene nekretnina pale, što je još jedna pozitivna stvar korone. Dubrovnik bi onakav eksponencijalni turistički rast vrlo brzo pokopao.
Nadalje, u godinama pred nama bit će sve manje jednodnevnih izleta. Bugari, Rumunji, Crnogorci… dolazili su autobusima na jednodnevne izlete. Nisu puno trošili, a stvarali su ogromne gužve. Bus prijevoznici svake godine su uzimali nove autobuse. Sada toga više neće biti u tolikoj mjeri. Ali i s jedan, dva autobusa može se zaraditi dovoljno za život, ne treba ih imati šest, sedam.
Da skratimo priču – dobar dio ogromne love koja se slijevala u Dubrovnik prelijevala se na čitavu regiju. Radnici iz Slavonije i okolnih zemalja na kraju balade bolje su živjeli od rođenih Dubrovčana bez babe s nekretninom. Spuštali su cijene rada što je njima bilo dovoljno da lagodno žive kada se vrate svojim kućama, a za sobom su ostavljali ogromne cijene. Naravno nisu oni za to krivi, ali bolje su živjeli od Dubrovčana u podstanarstvu kojima gazda ne plaća hranu i smještaj, a cijelu godinu moraju boraviti u gradu s ogromnim cijenama. Padom broja gostiju Dubrovčani će i dalje imati posao, jedino će se smanjiti broj radnika koji dolaze odsvakud.
Mjera i sklad
Smanjit će se i cijene najma, neće se toliko graditi, neće biti toliko plovila koje onečišćuju more, neće biti toliko autobusa i taksija koji zagušuju ceste, neće biti tolike gužve u supermarketima, a opet bit će dovoljno da Dubrovčani mogu živjeti od turizma.
Zato se nadam da se onakve brojke iz 2019. godine nikad neće vratiti. Da nije bilo korone danas bismo kukali o gužvama, o cijenama, o pohlepi i neprestanoj jurnjavi za novcem, o Slavoncima koji dolaze uzimati lovu u Dubrovnik, a onda pričaju o gradu i Dubrovčanima najgore moguće priče, o kajacima koji su zaposjeli plaže, o vezovima u Portu koji služe za komercijalne svrhe i tako dalje, i tako dalje.
Da nije bilo korone neprekidni turistički rast na kraju bi ubio Grad. Metastazirao bi do krajnjih granica odakle ne bi bilo povratka. Krajnje je vrijeme da se svi smirimo. Dosta je zaraditi 150 tisuća kuna, ne treba pola milijuna, jer ni ta brojka nije dovoljna.
Republika je stoljećima bila uspješna zbog mjere i sklada. Da nije bilo mjere i sklada ne bi danas bilo ni turističkog Dubrovnika, niti bi tu itko dolazio. A sve ono što se događalo proteklih godina kada su se ministri turizma ponosili brojkama turističkog rasta išlo je u suprotnom smjeru – izgubila se svaka mjera i sklad. Korona nas je ne želeći – spasila. Hvala ti covide devetnaest.
Ne dao Bog više nikad one rekordne godine. Zarađivali smo kao nikad, ali smo istovremeno plakali kao nikad. Ako to nije ludilo, onda ne znam što je.
Pripadnicima Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radovića i Dobrovoljnog vatrogasnog voda Tivat danas su uručene značajne donacije u opremi.
Oba ova volonterska društva su preko Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore dobila kontingent lične zaštitne opreme, odnosno ukupno 55 zaštitnih šljemova, stotinjak kombinezona, tridesetak dvodjelnih radnih odijela, džempera, opasača i druge sitnije opreme.
“Riječ je o potpuno novoj, odnosno nekorištenoj opremi koju je Crnoj Gori donirala Služba civilne zaštite Kraljevine Danske. Vrijednost ovog kontingenta koji smo mi i kolege iz DVV Tivat dobili je više hiljada eura a sada će svaki član DVD “Krtoli” i DVV Tivat imati propisnu ličnu zaštitnu opremu”- kazao je, zahvaljujući se donatorima, komandir DVD “Krtoli” Milan Vukošić.
DVD Krtoli – uručena donacija – foto S.L.
Danas je komandiru DVV Tivat Draganu Franoviću zvanično uručeno i polovno terensko vozilo “kia sportage” koje je tom vodu poklonila humanitarna organizacija Caritas Kotorske biskupije.
Policijska uprava zadarska je izvijestila o nedozvoljenim glisiranjima koji su se dogodili jučer.
Naime, jučer prijepodne u 09:30 sati policijski službenici Postaje aerodromske i pomorske policije su za vrijeme ophodnji službenim plovilom kod Pašmana zatekli 35-godišnjeg državljanina Austrije, kako nepropisnom brzinom glisira na udaljenost od 50 metara od obale.
Nešto kasnije, u 11:10 sati, u uvali Lučica kod Draga zatekli su 51-godišnjeg njemačkog državljanina koji je nepropisnom brzinom glisirao na udaljenosti od 100 metara od obale.
Obojica stranih državljanina su sankcionirana zbog prekršaja iz Pomorskog zakonika te su kažnjeni novčanom kaznom.
Moguće cjepivo Sveučilišta Oxford moglo bi se pojaviti do kraja godine, no nije sigurno da će se to dogoditi, objavio je u utorak vodeći laboratorij za razvoj cjepiva.
Eksperimentalno cjepivo, za koje je licencirana farmaceutska kompanija AstraZeneca, aktiviralo je imunološki sustav u ranoj fazi kliničkih ispitivanja, pokazali su rezultati ispitivanja objavljeni u ponedjeljak, dajući nadu da bi cjepivo moglo biti spremno do kraja godine.
“Moguće je izaći s cjepivom do kraja godine, no apsolutno nema nikakve sigurnosti da će se to dogoditi, jer su nam potrebne tri stvari”, kazala je voditeljica istraživanja Sarah Gilbert za BBC.
“Cjepivo se mora pokazati kao učinkovito u kasnijim fazama kliničkih ispitivanja, potrebno je proizvesti goleme količine i regulatorna tijela bi trebala pristati brzo izdati dozvolu za upotrebu u hitnim slučajevima”, objasnila je Gilbert.
“Sve se to mora dogoditi i poklopiti prije nego se krene u cijepljenje velikog broja ljudi”, istaknula je.
Dan ranije, BBC je javio da je cjepivo protiv koronavirusa koje je razvilo Sveučilište u Oxfordu sigurno i da aktivira imunološki sustav.
Ispitivanje na 1077 ljudi pokazalo je da su nakon cijepljenja proizveli antitijela i bijela krvna zrnca koja se mogu boriti protiv koronavirusa.
“Otkriće puno obećava, ali još je prerano reći je li dovoljno za zaštitu od bolesti pa se nastavlja studija Oxforda i farmaceutske kompanije AstraZeneke, javio je BBC.
Cjepivo ChAdOx1 nCoV-19 razvijeno je u dosad neviđeno kratkom vremenu. Sastoji se od genetski uzgojenog virusa koji inače uzrokuje običnu prehladu kod čimpanzi.
Virus je jako izmijenjen tako da u ljudi ne može izazvati zarazu i da što više nalikuje koronavirusu. To znači da ga cjepivo oponaša i da imunološki sustav može ‘naučiti’ kako ga napasti.
Britanska vlada već je naručila više od 100 miliona doza.
Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore iz Kotora (IBMK) započeo je sa istraživanjem ranih razvojnih stadijuma riba i procjenom biomase inćuna (Engraulis encrasicolus) na području Bokokotorskog zaliva i otvorenog mora.
“Na osnovu rezultata istraživanja biće moguće utvrditi status vrsta, dati preporuku za očuvanje ili unapređenje određenih područja mora u kojima se ribe najitenzivnije mrijeste, ali i utvrditi koje to promjene u morskom ekosistemu utiču na prostornu distribuciju ranih razvojnih stadijuma riba.”- saopštili su tim povodom iz IBMK.
Istraživanje se sprovodi u sklopu projekta „Podrška za implementaciju i monitoring upravljanja vodama u Crnoj Gori”, a u okviru IPA 2016 godišnjeg programa za Crnu Goru iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) u Crnoj Gori.
“Ihtioplankton (rani razvojni stadijumi riba) predstavlja osnovu izučavanja ribarstvene biologije, odnosno brojnost i zdravlje polno zrelog dijela riblje populacije, koji zavisi od uspjeha u rastu, razvoju i preživljavanju jaja i larvi riba i uslova u kojima žive dok ne dostignu prvu polnu zrelost. Metodologija izučavanja ihtioplanktona podrazumijeva uzorkovanje posebnom vrste planktonske mreže pri čemu se uzorak uzima vertikalno, od dna do površine morske vode, uz obavezno praćenje osnovnih fizičko-hemijskih parametara mora. Detaljne analize uzoraka sprovode se u laboratorijama Instituta za biologiju mora UCG.”- pojasnili su iz ove naučno-istraživačke ustanove.
Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje diverziteta ranih razvojnih stadijuma riba, procjena biomase odrasle populacije inćuna (procjena količine resursa) i utvrđivanje zona mriješćenja i ishrane te vrste riba.
Inače, IPA 2016 godišnji programa za Crnu Goru podrazumijeva sprovođenje monitoringa u skladu sa preporukama EU Okvirne direktive o morskoj strategiji (Marine Strategy Framework Direcitve), a realizuje ga konsultantska kuća EPTISA Engineering Services kroz svoju Regionalnu kancelariju za Jugoistočnu Evropu (Regional Office for SEE) iz Beograda.
