U posljednja 24 sata registrovana su 293 nova slučaja koronavirusa u Crnoj Gori, na 696 testiranih uzoraka.
Preminula su još četiri pacijenta liječena od Kovida-19, a 103 osobe su se oporavile.
Najviše novih slučajeva registrovano je u Podgorici (83) i Nikšiću (81), a zatim slijede Ulcinj (45), Budva (24), Bar (13), Bijelo Polje (12), Kotor (11), Cetinje (10). U Žabljaku je zabilježeno sedam slučajeva infekcije, Plužinama i Danilovgradu po dva, i Tivtu, Kolašinu i Herceg Novom po jedan slučaj koronavirusa.
“Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda kod COVID19 pozitivnih pacijenata iz Cetinja, Kotora, Pljevalja i Ulcinja, rođenih 1940, 1947, 1974. i 1955. godine, a koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore (2) i OB Bar (2)”, naveli su iz IJZCG.
Trenutno je aktivno 4.014 slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Od početka epidemije, bilo je 198 smrtnih slučajeva povezanih sa Kovidom-19, a 189 od početka juna. Do sada je zabilježen 13.641 slučaj infekcije.
Pitanje je da li će novoformirana Vlada promijeniti pravac razvoja socijalne politike kada su u pitanju najugroženjiji pojedinici i domaćinstva u Crnoj Gori? Da li će naši novi lideri kreirati inovativne i savremene modele socijalnog stanovanja za najugroženije ili će nastaviti sa kopiranjem stambenih rješenja preuzetih od industrijski razvijenih zemalja?
Autor: Dr Goran Ivo Marinović*
Predrasuda koja je dominantno prisutna u široj javnosti je inkluzivni pristup profitu koji se generiše tokom turističke sezone na crnogorskom primorju. Činjenica je da se naša turistička industrija u poslednje tri decenije nalazi u rukama manjine.
Ova grupa godinama zagovara razvoj primorskih gradova koji počiva na izgradnji ekskluzivnih naselja i produbljivanju socijalne neuravnoteženosti. Velikom zaradom pojedinaca i izgradnjom hotela padaju u sijenku socijalno ugrožena domaćinstava na crnogorskom primorju. U prilog ovom iskazu su mnogobrojna neforalna naselja nastala na rubu urbane matrice primorskih gradova, među njima i naselje ‚‚7. jul“ koje pripada Opštini Tivat.
Opšti cilj istraživanja je bio da prikupi podatke o uslovima življenja u naseljima u našem neposrednom okruženju, a koja politički lideri već decenijama zaobilaze i za svoje potrebe njihovim stanovnicima dijele lažne nade o urnbanizaciji ili poboljšanju socijalnog statuta. Ista obećanja za koja svaki pojedinac tih naselja vjeruje da se nikad neće obistiniti. Danas, sa pravom, kad se pojavim sa opremom za snimanje razgovora i mojim skromnim foto-aparatom u svakom neformalnom naselju sam po automatizmu prozvan kao još jedna osoba koja samo lijepo priča i kojoj ne treba vjerovati. Na šta sledi odgovor: ‚‚Ne, ja Vam ne mogu riješiti stambeno pitanje, moj posao je da radim istraživanja i dokumentujem probleme i uvažim Vaše stambene potrebe – građansku obavezu da se pronađe kvalitetnije stambeno rješenje imaju isključivo nadležni organi Opštine i Vlada.“ Priznajem da mi je trebalo vremena da pridobijem povjerenje naših sugrađana kojima je pomoć zajednice najpotrebnija. Zahvalan sam za prijateljstva koje sam sklopio tokom istraživanja i dirnut gostoprimstvom ljudi koji krovom od najlona, guma i ostalog otpada štite svoje najmilije od prirodnih nepogoda.
Istraživanjem koje je sprovedeno u naselju ‚‚7. jul“, u periodu od 23. jula do 25. septembra tekuće godine, identifikovano je 35 stalno naseljenih domaćinstava sa prosječno 6 djece mlađe od 18 godina starosti. Analizom prikupljenih podataka istakla su se tri problema koja su zajednička za sve ispitanike. Prvo, sve samoizgrađene barake su nakon 40 godina korišćenja u lošem stanju, a pukotine u zidovima prave velike probleme za ukućane. Jedan ispitanik je ukazao na svakodnevno prisustvo miševa, pacova i ostalih glodara koji napadaju malu djecu i jednogodišnju bebu dok spavaju. Tri druge porodice su ukazale na problem sa zmijama koje kroz rupe u podovima ulaze u barake. Drugo, sve barake imaju trošne krovove koji redovno prokišnjavaju tokom obilnijih padavina. Oluja i jaka kiša u noći 22. na 23. septembar su izazvale poplave i nanjele veliku štetu mještanima. U skladu sa tim, jedna ispitanica se požalila da joj se djeca često razboljevaju zbog vlage u spavaćoj sobi, a iste probleme prijavljuje još pet porodica. Kao treći kolektivni problem, 80 posto ispitanika navodi nedostatak toaleta. Većina porodica svoje higjenske potrebe obavlja u obližnjoj šumi ili u improvizovanim jedinicama tzv. poljskim veceima. Rastužuje činjenica da naši sugradjani u 21. vijeku kupaju djecu ispred baraka sa vodom zagrijanom na šporetu na drva, kako zimi tako i ljeti.
7-jul-Tivat
Decenijama je prethodna Vlada zagovarala socijalnu politiku koja se temelji na postavkama neo-liberalne ekonomije. U vremenima iza nas bili smo svjedoci slabljenja socijalne odgovornosti institucija i prepuštanju gorućih socijalnih pitanja privatnom sektoru. Svima nam je danas jasno da privatni sektor ne može da riješi, sad već nagomilane, socijalne probleme u društvu. Međutim, postavlja se pitanje da li će novoformirana Vlada promijeniti pravac razvoja socijalne politike kada su u pitanju najugroženjiji pojedinici i domaćinstva u Crnoj Gori? Da li će naši novi lideri kreirati inovativne i savremene modele socijalnog stanovanja za najugroženije ili će nastaviti sa kopiranjem stambenih rješenja preuzetih od industrijski razvijenih zemalja? Ova praksa usvajanja stranih modela bez kritičkog promišljanja, koja je u Crnoj Gori prisutna od 2005. godine, pokazala se neodrživom prvenstveno zato što naša ekonomija nije u mogućnosti da finansira visoke standarde gradnje propisane ovim programima. Dosadašnjim rešenjima socijalog stanovanja se ne može obezbijediti kvalitetna stambena jedinica za socijalno ugrožene kategorije stanovništva. Crnoj Gori je prijeko potrebno jačanje programa socijalnog stanovanja koji se baziraju na novoj politici socijalne inkluzije i savremenim urbanističko-arhitektonskim rješenjima koja su sve prisutnija u svijetu.
Vrijeme će pokazati da li će Opština Tivat u novoformiranom sastavu prihvatiti odgovornost za urbanizaciju neformalnog naselja ‚‚7. jul“ i kada će njegovi stanovnici dobiti trajno rješenje stambenog pitanja. Da li će Opština omogućiti da domaćinstva ostanu na trenutnoj lokociji?
Istraživanje pokazuje da je većina porodica iskazala negodovanje prema mogućoj selidbi. Oni su izgubili strpljenje, a starija populacija i nadu da će poslije 40 godina neuslovnog življenja dobiti svoj ključ i dugo priželjkivanu sigurnost toplog doma. Za njih je stambeno pitanje direktno povezano sa “pravom na dosledan život bez ponižavanja”, kako je istakla jedna ispitanica. Dužnost državnih institucija je da obezbjede pravo na dosledan život svih građana te se ovom prilikom pozivaju donosioci odluka da rješavaju stambena pitanja stanovnika ‚‚7. jula“.
*Autor je doktorirao arhitekturu i urbanizam u Južnoj Koreji na Državnom univezitetu u Seulu. Bio je docent i gostujući profesor u Južnoj Koreji, Meksiku i Kuvajtu, a od ove godine je zaposlen na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
U paviljonu Gradske muzike Herceg Novi, u subotu, 10. oktobra sa početkom u 19 sati, biće upriličena izložba fotografija „Lavovi Svetog Marka“ autora Nenada Mandića, sopšteno je iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje H. Novi i pozivaju zainteresovane da prisustvuju ovom događaju.
Izložbu će otvoriti arhitekta i heraldičar Srđan Marlović.
Inicijalno zamišljena kao događaj na otvorenom prostoru, izložba je, uz uz podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti opštine Kotor, po prvi put pokazana u Kotoru, na Pjaci od kina.
Zahvaljujući Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, Herceg Novi će biti prva stanica na putu “Lavova Svetog Marka” kroz Crnu Goru.
– Izložba „Lavovi Svetog Marka“ je nastala kao potreba da se skrene pažnja na kulturno naslijeđe Kotora i jednu od istorijskih vertikala Boke, pored kojih prolazimo svakog dana. Ti reljefi su visoko iznad pogleda na San Đovaniju, sakriveni na Markatu, jedan je na bedemu iznad rijeke Škurde i ne može mu se prići. Prikazano je devet lavova koji su očuvani. Na žalost nema ih još mnogo koje ljudska ruka ili zub vremena nisu uništili, zabilježila je Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti.
Zbirka pjesama „Ferao iz kaštela“ Gracije Gaša Marovića u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća, biće promovisana u sali Doma kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, nedjelja 11. oktobar sa početkom u 19 sati.
O knjizi će, osim autora, govoriti: Ana Vuksanović, Aleksandra Tomović i Neven Staničić.
U poetsko-recitatorskom dijelu programa učestvovaće članovi Amaterskog kazališta Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
Moderatorka programa biće Aleksandra Tomović, uz koordinatorku projekta Tamaru Bogdanović.
Ista zbirka će u ponedjeljak, 12. oktobra biti predstavljena i u Kotoru, u Velikoj sali Kulturnog centra ,,Nikola Đurković” u isto vrijeme.
Zbirka poezije je finansirana sredstvima Fonda za zaštitu i ostvarevanje maninskih prava Crne Gore, a promocijeu Tivtu i Kotoru će se održati uz poštovanje svih propisanih mjera NKT-a.
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je u petak da je u svetu zabeležen novi rekord od 350.000 slučajeva zaraze korona virusom.
Novih 350.766 slučajeva zaraze prelazi rekordan broj zabilježen ranije ove nedelje za gotovo 12.000, navela je SZO. Tu je uključeno i više od 109.000 sučajeva zaraze samo u Evropi.
Šef Svetske zdravstvene organizacije za vanredne situacije Majkl Rajan rekao je danas na brifingu za novinare da COVID-19 nastavlja da se širi u svetu i da “nema novih odgovora”.
On je rekao da iako SZO hoće da zemlje izbegnu teške mere izolacije koje su razorile privrede, vlade moraju da osiguraju zaštitu najosetljivijih delova stanovništva i brojne mere treba da budu preuzete.
“Većina ljudi u svijetu i dalje je podložna ovoj bolesti”, upozorio je Rajan i dodao da zemlje treba da se usmere ne samo na restriktivne mere nego takođe na jačanje sistema nadzora, testiranja, trasiranja konatakata i osiguranja da se stanovništvo angažuje.
Sa daljim porastom broja zaraženih širom Evrope i drugde Rajan je priznao da bi možda restriktivne mere bile potrebne u jednom trenutku.
Britanski naučnici prijavili su ove nedelje da se broj slučajeva oboljevanja od COVID-19 duplira svakih nekoliko nedelja, bolnice u Francuskoj su blizu popunjenosti kapaciteta kreveta u intenzivnoj nezi, Nemačka će možda uvesti nove restriktivne mere, a Španija je proglasila vanredno stanje u regionu Madrida zbog velikog skoka slučajeva zaraze.
Rajan je rekao da je možda neizbežno zatvaranje na mestima gde je bolest ponovo izmakla kontroli ali da ne treba da se prihvati da se to automatski mora uvesti u svakoj zemlji gde počne da raste broj zaraženih.
Na tragu projekata poput onog „Lošinjskim jedrima oko svijeta“, te „Mala barka“ još je jedan projekt koji povezuje pomorsku baštinu Kvarnera s turizmom.
Riječ je o projektu studenata koledža Edward Bernays na čelu s prof. dr. Romanom Lekić. Ideja je stvoriti simboličnu priču povezivanja s tradicijom i drugačiji pogled na Hrvatsku kao pomorsku zemlju, piše Novi list. Projekt je zamišljen kao dio EPK-a, no s obzirom na situaciju, prolongiran je. Govoreći o tome kako spojiti turizam i pomorsku baštinu, prof. dr. Lekić kazala je kako je doprinos ovog studentskog uratka u tome što će se nematerijalna pomorska tradicijska baština interpretirati i formulirati za turističke svrhe na jednoj suptilnijoj i višoj razini te će se pokazati kako se nematerijalna kulturna pomorska baština može uključiti u kulturno-turistički proizvod.
„Područje Kvarnera povezat ćemo kreativnim angažmanom turista i lokalnog stanovništva. To je, kako su je studenti nazvali, priča iz brodskih dnevnika gdje se povezuje tradicija jedrenjaka i znamenitih pomoraca Lošinja s pričom iz Povijesnog pomorskog muzeja u Rijeci gdje se čuva pojas za spašavanje s broda Charpatia.
Organiziranjem obnove starog drvenog broda po svim pravilima tradicije pa možda čak i izgradnje novog broda na tradicijski, starinski način u malim brodogradilištima na Lošinju i Kostreni povezat će se mještani i gosti u kreativnom radu. Porinuće broda trebalo bi se posebno obilježiti, zajedničkim slavljem domaćina i mještana s turistima i njihovim obiteljima koji su zajedno, kao tim, gradili brod. Tako bi se stvorio doživljaj za pamćenje. Uz učenje kako se može obnoviti stari drveni brod, tu imamo i tradicijski ples i pjesmu kojom se obilježava porinuće broda. Sastavni i neizostavni dio je i kulinarski program gdje će se spremati lokalni specijaliteti te umjetnički izričaj ukrašavanja broda. Zamišljeno je da se svi koji su sudjelovali na brodu uključe sa svojim »pečatom« odnosno potpisom ili simbolom na za tu priliku posebno napravljenom jedru, pojasnila je prof. dr. Lekić ovu ideju. Dodala je i kako bi turisti zajedno s domaćinima, inspririrani akcijom spašavanja broda Charpatia, mogli poslati simboličnu ritualnu poruku mahanja bijelim rupcima okrenuti prema moru u riječkoj luci uz brodske sirene koje će zvukom obilježiti ovaj ritualni čin. Da bi ovaj program imao i natjecateljski karakter, može se paralelno organizirati kreativna radionica i u brodogradilištu u Kostreni i u brodogradilištu na Lošinju“ – zaključila je voditeljica ovog projekta.
Nostalgija za zaboravljenom zavičajnom tradicijom
Potraga za autentičnosti danas je jedan od osnovnih motiva putovanja. Samim time, stvaranje turističke priče u mnogim je destinacijama temeljeno, uz ostalo, na ponovnom oživljavanju i prikazivanju tradicijskih sadržaja.
„To je istodobno nostalgija za izgubljenom ili zaboravljenom zavičajnom tradicijom i potreba da se ta ista tradicija, koja predstavlja identitet, osobnu kartu Kvarnera obnovi, nastavi, udovoljavajući i ljubavi prema rodnom kraju. Turisti neće posjećivati primorski prostor niti mjesta na kojima se nije održalo ništa od njihova tradicionalnog načina života i rada. A učenje starih zanata i obrta za vrijeme godišnjeg odmora možemo kategorizirati kao oblik kreativnog turizma osobito stoga što to može postati i hobi kojim se može baviti u slobodno vrijeme, koje se može poklapati i s vremenom godišnjeg odmora. U tom je kontekstu i svrha kreativnih radionica temeljenih na našim pomorskim tradicijskim običajima i baštini način poticanja kreativnosti. Kreativni odmor pojedincu omogućava da usvaja nova znanja, vještine i kompetencije koje ga čine različitim od drugih te mu se tako pruža prilika da se razvije kao osoba, da razvije svoju osobnost“ – kazala je prof. dr. Lekić ukazujući kako se na taj način produžuje sjećanje na destinaciju i čini ga se upečatljivijim, a razumijevanje lokalne zajednice lakšim.
Albanija je za mjesec dana produžila rok za podnošenje ponuda na tenderu za izgradnju dionice Jadransko-jonskog autoputa dugačkog 115 km, saopštilo je ministarstvo infrastrukture.
Rok za izgradnju dionice autoceste od Albanije, sjevernog grada Milot do jugozapadnog grada Fier, produžen je do 28. oktobra, sa 28. septembra zbog krize Covid-19, saopštilo je ministarstvo prošle sedmice.
Ministarstvo je reklo da je odlučilo produžiti rok nakon procjene izuzetno teške situacije, stvorene ne samo u Albaniji već i širom svijeta zbog bolesti Covid-19 koja je direktno uticala na aktivnost komercijalnih subjekata.
Procijenjeni trošak projekta je oko 1,2 milijarde evra (1,4 milijarde dolara), objavilo je ministarstvo u objavi tendera objavljenog u julu.
Ugovor predviđa izgradnju, održavanje i preenos segmenta puta Milot – Thumana – Kashar – Luzi Vogel – Fier prema 35-godišnjem sporazumu o javno-privatnom partnerstvu (JPP).
Jadransko-jonski autoput, poznat i kao Plavi koridor, prostirat će se duž cijele istočne obale Jadranskog i Jonskog mora.
Kotor i Tivat će imati problem, a to su golf tereni koje planira „Luštica Bay”, zato što se hemikalije koje će se koristiti na golf terenima apsorbuju i ulaze u podzemne vode, a zatim u bunare stanovništva, upozorila je Patricija Pobrić,predsjednica NVO „Naša Akcija” koja je partner na projektu „YOUth Drive”.
U okviru ovog projekta u četvrtak je na konferenciji u hotelu „Kataro” predstavljena analiza postojećeg stanja u oblasti zagađenja voda, a bilo je riječi i o upravljanju otpadom. Pobrić ističe da je rađena analiza stanja ilegalnih deponija na području tri bokeljske opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi,te da su građani slali fotografije, a volonteri i koordinatori izlazili na teren i mapirali ih.
-Našli smo 75 takvih lokacija. Uvrstili smo ih u jedan program sa tačkicama, kako bi imali GPS lokacije, i kako bi taj link mogli da naknadno da pošaljemo svim komunalnim preduzećima i onda da „trekujemo” kada se neka očisti. Tri lokacije smo očistili na Međunarodni dan čišćenja obale, tako da smo na mapi stavili tačkice zelene boje, jer smo ta tri odlagališta očistili. Komunalno Kotor doo juče je očistilo dionicu duž puta Kotor-Budva, gdje je dosta ilegalnih odlagališta, tako da smo i to „ozelenila” – kazala je Pobrić izrazivi nadu da će se uspostaviti saradnja sa komunalnim preduzećima Kotora, Tivta, i Herceg Novog kako bi se očistile svih 75 lokacija. Navela je i da su pojedina odlagališta blizu vodotoka i istakla da je planirano da se uzmu uzorci vode i ustanovi koliko odlagališta utiču na vodotoke.
Profesor Radoslav Udovičić, ekspert za zaštitu životne sredine, kaže da moramo sačuvati vazduh i klimu, prirodne ljepote i graditeljsko nasleđe i smanjiti potrošnju fosilnih goriva.
– Da bi sve to realizovali moramo se adekvatno brinuti o otpadu. Znači racionalno upravljanje otpadom, sanacija i ukidanje divljih deponija i reciklaža ambalažnog otpada. Težnja je da upravljanje otpadom bude što jeftinije, da imamo što manje deponovanja, odnosno jednog dana, spaljivanja. Veliki problem je i građevinski otpad koji je rudno bogatstvo, sirovina, a svaki iskop može se iskoristiti- rekao je Udovičić.
Voditelj projekta Lucija Kvesićsaopštila je da kroz analizu stanja na terenu u hercegovačkoj županiji detektovano preko 200 divljih deponija, što je, navodi, dosta poražavajuće.
Projekat se realizuje u okviru Prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina-Crna Gora, i finansira ga Evropska unija. Projekat implementira Udruga za razvoj okoliša i kulturu Eko ZH, u saradnji sa partnerskom organizacijom NVO „Naša akcija” iz Crne Gore, sa sjedištem u Kotoru. Ukupna vrijednost projekta je 280.000 eura, od kojih EU finansira 230.000 eura.
Kolobarić: Ako ne bude ekologije duše, džaba sve
Iznoseći podatke na svijetskom nivou, saradnik na projektuJozo Kolobarić naznačio je da u svijetu živi 7,5 milijardi ljudi, od čega 50 odsto živi u urbanim područjima.
– Ljudski učinci su klimatske promjene, zbog kojih gubimo obrise godišnjih doba, pa iz čizama ulazimo u japanke, dok su tablete za mentalno zdravlje najprodavaniji ljekovi. Sada imamo djelove svijeta gdje se uopšte ne može živjeti. To su činjenice. Za ekologiju je bitno mijenjanje vrijedonosnog sistema u glavi; ako ne bude ekologije duše, džaba sve, ocjenio je on dodavši da edukacija o potrebi razdvajanja otpada treba da počne od vrtića i osnovnih škola. Crna Gora ima dobru infrastrukturu i manje divljih deponija nego Bosna- kazao je Kolobarić.
Crna Gora u petak ima rekordna 344 nova slučaja koronavirusa, što znači da je jučerašnji broj oboljelih veći od ukupnog broja zaraženih u prvom valu epidemije kada su od sredine marta do početka maja registrovana ukupno 324 slučaja.
Crnogorski epidemiolozi upozoravali su da bi broj zaraženih na dnevnoj razini mogao narasti krajem sedmice, naročito u Podgorici gdje su covid centri posljednjih dana opterećeni posjetama građana, dok su kolone automobila čiji su vozači čekali testiranje bile dugačke nekoliko kilometara.
Upravo je polovina juče zabilježenih novih slučajeva iz glavnog grada Crne Gore, koji bi, ako se ovakav trend rasta broja oboljelih nastavi, mogao ući u „crvenu zonu“ što podrazumijeva uvođenje restriktivnih mjera poput zatvaranja ugostiteljskih objekata i uvođenja policijskog sata od 22 do 05.
Takve su epidemiološke mjere već dvije sedmice na snazi u tri grada, Nikšiću, Beranama i Andrijevici.
„Trenutno aktivnih slučajeva u Crnoj Gori je 3828, što je na 100 hiljada stanovnika 608 oboljelih“, saopštile su zdravstvene vlasti. Oni su saopštili da su preminule i tri osobe koje su žrtve koronavirusa u posljednja 24 sata.
„Ukupan broj preminulih povezanih s covid-19 infekcijom od početka juna iznosi 185, a od početka godine 194“, saopšteno je u petak.
Crna Gora platila akontaciju za vakcine
Odlazeći ministar zdravstva Crne Gore Kanan Hrapović nešto ranije u petak objavio je da je potpisao sporazum, a da je država platila akontaciju od oko 600 hiljada eura, koji će omogućiti da ta zemlja kada bude proizvedena vakcina protiv koronavirusa odmah dobije oko 250 hiljada doza, po cijeni od 8,84 eura.
“Shodno istraživanjima Instituta za javno zdravlje i njihovoj procjeni o potrebnoj količini doza vakcina, Crna Gora je iskazala potrebu za 248.800 doza, odnosno količinu koja bi pokrila 20 posto stanovništva, s obzirom da su preporučene dvije doze po jednoj osobi”, saopštio je Hrapović.
On je pojasnio da je Crna Gora potpisivanjem ovog sporazuma pristupila COVAX mehanizmu za vakcine protiv covida-19, koji je inicirala Svjetska zdravstvena organizacija kako bi se omogućila nabava i pravedna raspodjela vakcina među zemljama.
Hrapović je također objavio da je crnogorska vlada pokrenula proceduru nabavke remdesivira, koji će se koristiti za liječenje pacijenata koji imaju težu kliničku sliku.
„Nabava ovog lijeka u narednim mjesecima će najvjerojatnije biti moguća isključivo preko mehanizma zajedničke nabave koji je inicirala Evropska komisija”, rekao je Hrapović.
