Broj umrlih pacijenata koji su bili zaraženi koronavirusom u SAD-u je tokom protekla dvije sedmice nastavio rasti u 43 od 50 saveznih država i u subotu se približio brojci od 140.000 ljudi.
Prema podacima koje objavljuje Reuters, SAD je od kraja juna bilježio porast novih slučajeva zaraze Covidom 19, a šest sedmica nakon toga pokazalo se da je ponovno počeo rasti i broj umrlih. Svake sedmice u Americi umre 5.000 ljudi koji su bili zaraženi koronavirusom.
U najjače pogođenim američkim državama dužnosnici muku muče s nedostatkom prostora u kojima bi se pohranila tijela umrlih s obzirom da su mrtvačnice pune. U okrugu Maricopa u Arizoni, u kojem je i najveći grad u državi Phoenix, dopremljeno je 14 hladnjača kako bi se privremeno mogla pohraniti tijela umrlih, u situaciji kada se očekuje da će se taj broj jako povećati.
Mimoza (Acacia dealbata) više od pola vijeka sinonim je za toplu i sunčanu zimu na hercegnovskoj rivijeri. Žutom cvijetu u čast od 1969. godine organizuje se jedinstvena svetkovina “Praznik mimoze”, a u okviru festivala od januara do početka marta odvijaju se pučke svečanosti i veliki broj turističkih, zabavnih, kulturnih, sportskih i drugih programa.
O ovom cvijetu i prazniku dosta se zna, ali je manje poznato da u Herceg Novom – u vrtu dr Relje Živojinovića raste ljetna mimoza (acacia karroo) koja cvate u junu i julu.
Njegove žute “bobe” mnogo su veće od onih koje ima Acacia dealbata. Stablo može da naraste više od deset metara, a zbog intenzivnog, zamamnog i ugodnog mirisa zovu je i – mirisna mimoza. Zbog ogromnih bodlji, kojima se brani od žege sunca, zovu je i – strašna mimoza.
Letnja mimoza u HN – foto S.Kosić
U vrt dr Živojinovića stigla je prije dvadesetak godina kao poklon iz Dubrovnika.
Sada u vrtu ima nekoliko mladih stabala koje dr Živojinović namjerava da pokloni gradu i posadi u parku bivšeg hotela Boka u centru grada. Njegov vrt je jedan od najlješih, i biljkama najbogatiji u ovom dijelu Boke i do sada je dr Živojinović u nekoliko navrata poklanjao biljke lokalnoj zajednici I organizovao njihovo sađenje na javnim površinama.
Letnja mimoza u HN – foto S.Kosić
Ljetna mimoza (accacia karroo) rasprostranjena je u južnoj Africi i južnoj Australiji. Raste na rubu pustinja, ne zahtijeva gotovo nikakvu njegu, raste vrlo brzo i odlično podnosi sušu. Vrlo je prilagodljiva i raste u različitim klimatskim uslovima i nadmorskim visinama. U prvim danima kolonizacije južne Afrike, stablo je korišteno za gorivo, stočnu hranu i hlad, ali i za konstrukcija točkova, stubova i seoske opreme.
Accacia karroo je sposoban da proizvede sjemenke već od rane dobi, otporan je na vatru i formira guste trnovite “ograde” i može se ponašati invazivno, zbog čega je u nekoliko država Australije proglašen korovom.
Iako je gradnja u Kostanjici stopirana, još nema odluke Ustavnog suda da je ona bila nezakonita, odnosno da izmjene DUP-a koje su tu gradnju omogućile nijesu bile u skladu sa urbanističko-planskom dokumentacijom višeg reda. Istovremeno, ni svi urbanistički dokumenti koji bi morali zaštititi ovu baštinu, poput PUP-a, još nijesu završeni.
Iako je zbog devastacije Kostanjice ustala svjetska, ali i dio ovdašnje javnosti, njena sudbina još je neizvjesna. Godinama nakon što je UNESCO, ali i drugi relevantni akteri, zaprijetio da će, ukoliko bude nastavljena gradnja na ovom području od posebnog značaja, Kotor biti skinut sa liste svjetske baštine, Crna Gora, odnosno njene vlasti, nikako da stave tačku na ovaj slučaj, i definitivno onemoguće dalju devastaciju Kostanjice. Tako, recimo, iako je gradnja u Kostanjici stopirana, još nema odluke Ustavnog suda da je ona bila nezakonita, odnosno da izmjene DUP-a koje su tu gradnju omogućile, nijesu bile u skladu sa urbanistićko-planskom dokumentacijom višeg reda. Istovremeno, ni svi urbanistički dokumenti koji bi je morali zaštititi, poput PUP-a, još nijesu završeni.
„Nije to prvi takav slučaj, umjesto da se određeno područje ili baština zaštiti, stvari tek sklone sa očiju javnosti, kako bi se ona umirila. A i dalje, tu negdje ostaje otvorena mogućnost za graditelje“, kažu za Monitor iz NVO ANIMA koja je uradila studiju slučaja Kostanjica.
Priča počinje u februaru 2007. godine kada je odlukom tadašnje predsjednice Opštine Kotor Marije Ćatović, poslanice Demokratske partije socijalista, započela izrada Izmjena i dopuna DUP-a Kostanjice, koja je kao dio Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora 26. oktobra 1979. godine upisana na Listu svjestske baštine UNESCO. Od 1991. godine ovaj prostor je planiran kroz Plan uređenja naselja Kostanjice.
Tadašnje lokalne vlasti, u stvari, na taj način omogućavaju značajnu gradnju na ovom područuju, iako je UNESCO tri godine ranije, 2003. godine, upozorio na opasnost od pretjerane urbanizacije ovog područja.
Saglasnost za novi DUP Kostanjica, odnosno njegove izmjene, u septembru 2009. godine dao je partijski kolega bivše gradonačelnice Kotora, tada ministar turizma i zaštite životne sredine – Branimir Gvozdenović, iako taj dokument nijesu odobrile institucije zadužene za zaštitu baštine. No, kako su Regionalni zavod za zaštitu kulturne baštine i Ministarstvo kulture svoje negativno mišljenje na DUP Kostanjica dale tek nakon zakonom predviđenih rokova, to je omogućilo Vladi da nesmetano završi posao. Regionalni zavod, na čijem je čelu tada bila Ružica Ivanović, ocjenu je dao tek nakon dva mjeseca i iznio negativno mišljenje, a Ministarstvo kulture, na čijem čelu je bio Branislav Mićunović, je čekalo da prođe javna rasprava i odgovorilo tek nakon 52 dana. Dovoljno kasno da se gradnja zahukta.
Ribarska luka u južnom dijelu primorja Crne Gore, čija je gradnja u planu, obezbijediće dovoljan broj sigurnih vezova za crnogorske ribare, a svakako biti i još jedna turistička atrakcija ulcinjske regije, smatra direktor Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović.
Trenutno su ribari primorani da koriste samo određeni broj vezova, u postojećim lukama i marinama, koje nisu ciljano ribarske luke, što ih dodatno administrativno opterećuje. Posebno je ovaj problem izražen u toku ljetnjih mjeseci, kada je u jeku turistička sezona, i kada u našim lukama i marinama boravi veliki broj jahti“, objašnjava Joksimović.
Upravo su naučnici Instituta za biologiju mora ukazali na neophodnost ove luke, u okviru procesa pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom, kroz radnu grupu 13-Ribarstvo.
Oni su učestvovali i u izradi Strategije ribarstva Crne Gore 2015 – 2020 sa akcionim planom za prenošenje, implementaciju i sprovođenje pravne tekovine EU Poglavlje 13-ribarstvo, gdje su poseban značaj dali obezbjeđivanju ribarske infrastrukture i logistike na obali.
„Uz podmlađivanje ribarske flote, čija je prosječna starost blizu 50 godina, moraju se osigurati bezbjedni vezovi za ribarske brodove. Trenutno su ribari primorani da koriste samo određeni broj vezova, u postojećim lukama i marinama, koje nisu ciljano ribarske luke, što ih dodatno administrativno opterećuje. Posebno je ovaj problem izražen u toku ljetnjih mjeseci, kada je u jeku turistička sezona, i kada u našim lukama i marinama boravi veliki broj jahti“, kazao je Joksimović.
On ističe da razvoj modernog ribarstva u mnogome zavisi od logistike na obali.
„Kada ribari budu imali sigurnu ribarsku luku, sigurno će mirnije da spavaju, jer sada svako nevrijeme i vjetar, nosi opasnost od kidanja vezova i oštećenja na brodovima. Poznato je da je izuzetno opasan i jak južni vjetar, koji se od Otranskih vrata razvija i snažno pogađa obalu Crne Gore.
Kada se izgrade i osposobe i prva mjesta iskrcaja ulova na obali, ribari će zaista imati olakšanu mogućnost iskrcaja i prodaje svog ulova, u kontrolisanim uslovima. Ovo svakako daje i novi impuls, kontroli od strane nadležnih institucija, ali i daje bolje i preciznije statističke podatke o ostvarenom godišnjem ulovu svih ribara. Ovako razvijeno i modernizovano ribarstvo je budućnost primorskog regiona Crne Gore, a našem društvu šansa da ima što više zdrave hrane iz mora na svojim trpezama, navodi Joksimović.
Prema njegovim riječima, istraživanja resursa morskog ribarstva, koja Institut kontinuirano sprovodi, u okviru nacionalnih Vladinih programa, za potrebe Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, ali i kroz međunarodne naučne ekspedicije (MEDITS i MEDIAS), pokazuju dobro očuvan riblji fond u crnogorskom moru, u odnosu na druga područja Jadrana, gdje su aktivne i operativne velike i moćne flote Italije i Hrvatske.
Koča – foto pomorac.net
„Upravo ova činjenica nam daje za pravo da na svim sastancima Generalne Komisije za ribarstvo Mediterana, argumentovano tražimo izuzeće Crne Gore od restriktivnih mjera, odnosno Odluka o smanjenju broja ribolovnih dana i ulova, kako za demerzalne, tako i za pelagične resurse.
Na ovom planu izvojevali smo ključne bitke, te se za sada odluke GFCM i EU, ne odnose na zemlje koje imaju male flote i ostvaruju male ulove na godišnjem nivou. To je za ribarstvo Crne Gore od izuzetnog značaja, jer želimo da osnažimo i modernizujemo našu flotu, sigurnim i jakim brodovima, koji mogu ostvariti bolje ulove“, kazao je Joksimović.
On smatra da ova čijenica daje šansu i prerađivačkoj industriji , koja treba, uz pomoć evropskih fondova, da se otvore male, porodične fabrike za preradu ribe i ribljih proizvoda u zaleđu crnogorskog primorja.
„Ovakav finalni proizvod svakako će imati veću ekonomsku vrijednost od sirove ribe. Ovi proizvodi treba da nađu put i do turističke gastronomske ponude naših hotela i restorana, o čemu svakako treba povesti računa. Naravno, treba i povećati potrošnju proizvoda iz mora naših stanovnika, s obzirom da hrana iz mora obiluje zdravim proteinima i omega masnim kiselinama“, navodi Joksimović.
U svim aktivnostima vezanim za ovu privrednu djelatnost, kao važnu kariku, direktor Instituta za biologiju mora, ističe značajnu ulogu ribara, kao članova svih nacionalnih radnih Grupa vezanih za ribarstvo.
„Oni su zapravo i najvažniji subjekat, jer bez njih i ne bi bilo ribarstva. Koliko je to težak i zahtjevan posao, znaju samo oni. Njihove sugestije i komentari su od velike važnosti prilikom svih inicijativa i projekata koji se tiču ribarstva. Koliko je god moguće, uvijek prihvatamo sugestije i radimo da njihov interes bude maksimalno zastupljen, ističe joksimović.
Kao naučnoistraživačka organizaciona jedinica Univerziteta Crne Gore, Institut je spona između ribara, njihovih potreba i zahtjeva, i administracije Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
“Zbog povjerenja u Institut, sve što zapaze, oni nam odmah jave, pitaju nas za mišljenje, traže naučne odgovore za procese i promjene u moru, koje zapažaju. Tom obostranom komunikacijom, obogaćujemo znanja, i dolazimo do veoma važnih podataka. Posebno smo posvećeni pojavi novih invazivnih vrsta, čiju pojavu bilježimo poslednjih godina. Ribari rado primaju na brodove naučne ekipe Instituta, koje u svojim redovnim aktivnostima, na najbolji način dolaze do izvornih podataka o stanju našeg ribljeg fonda“, navodi Joksimović.
S druge strane, dodaje, Ministarstvo u Institutu ima pouzdanog naučnog partnera, posebno u dijelu donošenja važnih odluka, utemeljenih na naučnim podacima.
„Na taj način smo svi zajedno sigurni, da ribarstvo mora biti održivo, poštujući sve principe i kodekse odgovornog ribarstva, koje inače decenijama njegujemo u Crnoj Gori“, kaže Joksimović.
On ističe i da je široka lepeza međunarodne saradnje Instituta u dijelu mediteranskog i jadranskog ribarstva, ekositema mora, što dokazuje i veliki broj realizovanih i projekata koji su u toku, a u kojima je Institut nezaobilazan partner.
„Naša želja je da što bolje iskoristimo našu “plavu” njivu i da, što je više moguće, podignemo nivo korišćenja zdrave hrane iz mora u našem društvu“, zaključuje Joksimović.
U Crnoj Gori će od ponedjeljka biti pretežno sunčano i osjetno toplije, saopštila je dežurni prognostičar u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Tanja Mirković.
Ona je rekla da će sutra biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, ali i uslovima za kratkotrajnu kišu ili pljusak i grmljavinu prevenstveno na sjeveru i centralnim predjelima.
– Od ponedjeljka stabilizacija vremena, pretežno sunčano i osjetno toplije. U jutarnjim satima na sjeveru po kotlinama kratkotrajno magla, a tokom dana slab i umjeren razvoj oblačnosti – kazala je Mirković agenciji MINA.
Ona je navela da se u četvrtak i petak u kontinentalnim predjelima popodne uz umjeren i pojačan razvoj oblačnosti lokalno očekuje kiša ili pljusak sa grmljavinom.
– Vjetar narednih dana uglavnom slab do umjeren, promjeljivog smjera, a najviša dnevna temperatura od ponedjeljka skoro svakodnevno u osjetnom porastu – rekla je Mirković.
Gosti Velike Britanije najvjerniji su dubrovački gosti, a čini se kako bi upravo oni mogli spasiti sezonu u Dubrovniku koji zbog toga što je u prvom redu avio-destinacija trpi nešto veće gubitke od ostatka Hrvatske.
Tako je danas sletjelo 726 Britanaca, a informaciju je za Dubrovački dnevnik potvrdio Ivan Maslać, direktor sektora komercijalnih poslova Zračne luke Dubrovnik.
Oni su u prvom redu sletjeli letovima British Airwaysa i Jet2.coma, ali i ostalim linijama poput linije Iberie iz Madrida i Lufthanse iz Minhena. Inače, prvi letovi iz Velike Britanije sletjeli su u Dubrovnik prošlog četvrtka, a popunjenost je bila odlična.
Neimenovani „mladi preduzetnici iz Kotora“ donirali su ukupno 88 sadnica koje će biti posađene na zelenim površinama uz kotorske bdeme, a dio kojih je izgoreo u požaru što ga je prouzrokovala „patriotska“ bakljada organizovana takođe od anonimnih organizatora u noći 13.jula, radi proslave Dana državnosti Crne Gore.
Zbog ovog požara koji je ugrozio kotorske bedeme – jedan od najvrijednijih spomenika kulturne baštine Crne Gore, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru formiralo je predmet i vodi izviđaj o organizatorima masovnog skupa što je priređen protivno važećim naredbama Ministarstva zdravlja o spriječavanju širenja koronavirusa, odnosno Zakona o javnom redu i mirum, Zakona o eksplozivnim materijama i Zakona o zaštiti i spašavanju. Kotorske zidine su od 2017. pod patronatom UNESCO-a a već dvadesetak godina na njima je zabranjena iluminacija upotrebom otvorenog plamena što su takođe prekršili organizatori i učesnici „patriotske“ bakljade 13.jula.
U požaru je prema zvaničnim podacima Službe zaštite i spašavanja Kotora, izgorelo nekoliko stotina kvadrata niskog rastinja i jedan bor. Gradonačelnik Kotora Željko Aprcović (DPS) međutim, negirao je da je u požaru stradao bilo koji od borova što rastu podno tvrđave San Đovani i bastiona na sjevernom kraku zidina, iako fotografije jasno pokazuju sagoreli makar jedan veliki čempres.
“Apsolutno ne vidim ništa sporno. Veća je emocija, veći je požar u srcima naših mladih ljudi koji vole svoju domovinu u odnosu na ono što se desilo na kotorskim bedemima sinoć. Naša omladina ima punu podršku i zato ćemo zajedno dati novi zeleni pečat bedemima“- kazao je dan nakon požara Aprcović.
San Đovani – foto Boka News
Prema nezvaničnim informacijama, osim na vegetaciji, požar je izazvao i štetu na dijelu elektro kablova na zidinama zbog čega proteklih nekoliko noči nije radila ni javna rasvjeta na dijelu zidina.
„Anonimni mladi preduzetnici, građani Kotora, donirali su sadnice za pošumljavanje brda San Đovani iznad Kotora. Sadnice su danas pristigle na adresu DOO „Komunalno Kotor“, koje će sprovesti dalje aktivnosti kako bi brdo San Đovani oplemenili novom vegetacijom. Omladina Kotora voli svoj grad, voli svoju domovinu Crnu Goru, a 13. jula su upravo željeli da na simboličan način obilježe ovaj dan, iskreno i spektakularno, onako kako samo to mladost zna. “- objavljeno je juče na zvaničnoj fejsbuk stranici Opštine Kotor.
SA FB strane
Iz lokalne uprave u kojoj je na vlasti koalicija DPS-SD-LP-HGI su preko društvenih mreža juče poručili da se “greške i propusti dešavaju.”
“Učesnici proslave ih ne poriču, ali su spremni da ih saniraju i to su pokazali na dijelu. Za izgoreli bor i nisko rastinje poklonili su gradu ukupno 88 sadnica i to: 5 komada cupressus sempervirens, 10 legerstroemia indica, 20 pittosporum tobira, 15 pyrocantha cocccinea, 9 nerium oleander, 17 celistemon laevis, 2 prunus laurocerassus, 4 escalonia rubra, 2 myrthus communis, 4 pittosporum tobira. I tu nije kraj, najavili su i brojne akcije čija će sredstva biti namjenjena ozelenjavanju našeg grada.”- naveli su na fejsbuk stranici Opštine Kotor.
sadnice
Sudeći prema objavljenim fotografijama, i ovaj novi sadni material nabavljen je od rasadnika Mondo Verde u Radanovićima koji je već godinama, redovni isporučilac novih biljaka za uređenje javnih zelenih površina koje sprovodi Opština Kotor kad je u njoj DPS uprava.
Vlasnik te firme je u kumovskim odnosima da direktorom Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora i jednim od istaknutih funkcionera kotorskog DPS-a, Zoranom Mrdakom.
Iz PR službe Opštine Kotor na čijem je čelu Tamara Crepulja (DPS) poručili su da “mladima jedino preostaje da svojim plamenom ljubavi prema gradu i domovini zapale srca svih građana, pa da onda zajednički u duplo većem broju proslavimo neki naredni 13 jul.”
Najavljeno je i da će Opština Kotor angažovati stručnjake, “prevashodno za sanitarnu sanaciju zelenih površina kako bi se planski iste uredile i svojim položajem i visinom ne bi zatvarale vizure srednjovjekovnih fortifikacijskih objekata.”
Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) su u posljednja 24 sata završile PCR analizu 321 uzorka na novi koronavirus, među kojima je 48 rezultata bilo pozitivno. Prijavljena su još dva smrtna slučaja kod dva Kovid 19 pozitivna pacijenta koji su liječeni u KCCG i opštoj bolnici u Beranama.
“Prijavljena su još dva smrtna slučaja kod dva Kovid 19 pozitivna pacijenta koji su liječeni u KCCG i opštoj bolnici u Beranama”, navodi se u saopštenju.
Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca od Kovida 19 je 21.
“Ukupan broj sprovedenih PCR testova u Crnoj Gori 28.912. Ukupan broj aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori je 1664”, kazali su iz IJZCG.
Begić: Svi smo se, zajedno kao društvo, opustili
Crna Gora je posljednja država u Evropi u kojoj je registrovan prvi slučaj obolijevanja od Kovid-19 (17. mart) i prva u kojoj 28 uzastopnih dana (dva inkubaciona ciklusa) nije bio registrovan nijedan slučaj infekcije. Zbog toga je 2. juna u državi proglašen kraj epidemije.
U tom periodu (17. mart – 4. maj) registrovano je ukupno 324 slučajeva Kovid-19, od čega je devet osoba preminulo.
Foto EPA
Nakon toga, prvi novi slučaj zabilježen je 14. juna, i do 16. jula ukupan broj oboljelih iznosi 1.582. Broj aktivnih slučajeva Kovid-19 naglo je skočio nakon što je iz Njemačke stigla analiza 2.000 uzoraka od kojih je 475 bilo pozitivno.
Zašto je Crna Gora od “corona free” zemlje došla do države Zapadnog Balkana sa najvećim brojem inficiranih na 100.000 stanovnika?
Begić smatra da je ključni razlog činjenica da su se svi, zajedno kao društvo, opustili.
“Importacija virusa se nije mogla izbjeći i to je bilo svima jasno. Dok god je postojalo obolijevanje u okruženju i dok god postoji obolijevanje bilo gdje u svijetu, nema ni zaštićenih ni sigurnih država ni teritorija”, navodi Begić.
Kako kaže, glavni problem u suštini leži i u samom virusu, odnosno njegovim karakteristikama a prije svega u činjenici da ogroman broj inficiranih, onih koji su spremni i sposobni da infekciju prenesu dalje, u suštini nemaju nikakve simptome.
“Onog trenutka, kada smo identifikovali prve slučajeve situacija na terenu je bila takva da su, upravo zahvaljujući tom asimptomatizmu, bolest proširili na relativno veliki broj kontakata i ovo sve što sada registrujemo i sve ono što sada vidimo je posljedica ponašanja i dešavanja koja su se odvijala prije nekoliko nedjelja”, zaključuje Begić.
Zbog porasta broja inficiranih, Evropska unija uklonila je Crnu Goru sa liste sigurnih država u koje su dozvoljena putovanja, zbog loše epidemiološke situacije. Kako je saopšteno iz Brisela, radi se o preporuci koja nije obavezujuća za članice EU.
Kada je region u pitanju, za crnogorske građane je za ulazak u Srbiju propisana samoizolacija od 14 dana. U Sjevernu Makedoniju i Kosovo moguć je ulazak uz negativan test na Kovid-19. U Bosnu i Hercegovinu građani Crne Gore mogu da uđu bez ograničenja.
Crnogorski građani pri ulasku u Hrvatsku moraju priložiti negativan test ili će, morati u obaveznu samoizolaciju ili četrnaestodnevni karantin.
Prvi ciklus obolijevanja u Crnoj Gori pratile su stroge mjere. Zatvorene su sve obrazovne ustanove, ugostiteljski objekti, fitnes i tržni centri. Građanima je bilo ograničeno napuštanje objekata stanovanja, zabranjeno je bilo okupljanje više od dvije osobe na ulici i u automobilu. Bio je ukinut i međugradski saobraćaj. Najdrastičniji primjer bilo je stavljanje u karantin opštine Tuzi, nadomak Podgorice, nakon što je u jednom danu otkriveno 15 slučajeva zaraze.
Drugi ciklus obolijevanja, iako sa višestruko većim brojem obolijevanja, ne prate stroge mjere. One podrazumijevaju držanje fizičke distance, masku u zatvorenim prostorima (u Podgorici od danas 17. jula i obavezna maska na otvorenom) i apele Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) za pojačanom higijenom. Iz NKT poručuju da se sada izlazi da bi se radilo, “jer se i ekonomijom brani javno zdravlje”.
Zbog pogoršanja epidemiološke situacije, dovodi se u pitanje način održavanja parlamentarnih i opštinskih izbora u četiri crnogorske opštine, zakazanih za 30. avgust.
Kapetan duge plovidbe Janko Milutin je sa studentima Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore podijelio više informacija u vezi sa prvim koracima u razvoju pomorske karijere, putem aplikacije Zoom u srijedu, 15. jula u okviru seminara „Kako do prvog ukrcaja”.
Kapetan Milutin je, ispred Udruženja agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca, ali i na osnovu svog dugogodišnjeg bogatog iskustva održao sveobuhvatnu prezentaciju opisavši trenutno stanje na pomorskom tržištu, sadržaj važećih propisa i zahtjeva koji se postavljaju pred buduće i aktivne pomorce, kao i mogućnostima i pravima kojima su izloženi baveći se ovom strukom.
Predstavljena je kompletna procedura od trenutka obraćanja kadeta ili pomorca agenciji za ukrcaj do samog iskrcaja i realizovanja plovidbenog putovanja. Poseban akcenat u prezentaciji kapetana Milutina se odnosio na potrebu stalnog usavršavanja pomoraca, kao i sticanja dobrih preporuka, bilo kroz klasičan oblik školovanja, obuke ili ostala konkretna angažovanja.
„Ovaj seminar je od ključne važnosti za naše studente koji su nedavno završili osnovne obuke na Pomorskom fakultetu Kotor, a potom položili odgovarajuće ispite u Lučkoj kapetaniji Kotor i stekli pomorsku knjižicu (matrikulu)”, istakla je prof. dr Tatijana Dlabač koja je rukovodilac obuka u Centru za obuku Pomorskog fakulteta Kotor.
Studentima koji će veoma brzo započeti karijeru na nekoj od pomorskih kompanija skrenuta je pažnja na moguće prepreke na koje mogu naići. Kapetan Milutin je učesnicima seminara dao i brojne konkretne savjete od same procedure apliciranja, u smislu pronalaženja informacija na internet stranicama kompanija i agencija, preko popunjavanja aplikacija, pripreme i prilaganja neophodnih dokumenata, do procesa intervjuisanja, testiranja i selekcije kandidata koji uđu u uži izbor, a takođe i procedura koje ih očekuju nakon dobijanja pozitivnog mišljenja u vezi sa konkretnim angažovanjem.
Brod (ilustracija/Pixabay)
Nastavno osoblje Fakulteta je predstavilo novi onlajn kurs Informator u okviru Moodle platforme koji je namijenjen prvenstveno studentima treće godine koji se ozbiljno pripremaju za budući poziv. Prof. dr Milena Dževerdanović Pejović govorila je o smjernicama u vezi sa dodatnim usavršavanjem engleskog jezika pomorske struke, kao i namjeri da se studentima putem pomenute internet stranice (Informatora), dostavljaju što konketnije informacije u vezi navedenog.
Doc. dr Senka Šekularac Ivošević je istakla značajnu vezu između Udruženja agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca kao spone sa velikim brojem brodarskih kompanija i našeg Fakulteta u okviru budućih projekata i naučno – istraživačkog rada kako u oblasti upravljanja ljudskim resursima u pomorstvu tako i srodnih oblasti.
Tokom prezentacije otvoren je niz pitanja od kojih svako zaslužuje posebnu pažnju i eventualno novo predavanje. Pomenute su moguće onlaje obuke, neki nedostaci samog sistema u smislu nedovoljno precizne i jasne pravne regulative koja bi štitila cjelokupni sistem i primjenu procedura, a time i konkretne interese državnih i sertifikovanih insitucija koje se bave edukacijom i obukama pomoraca, među kojima je i Pomorski fakultet Kotor.
Pomorski fakultet Kotor
Nakon detaljne i interaktivne prezentacije, učesnici su postavljali konkretna pitanja u vezi sa zahtjevima i očekivanjima koji se pred njih postavljaju. Studenti su pozitivno reagovali na organizaciju ovakvog seminara i iskazali posebnu zahvalnost kapetanu Milutinu za sve informacije i savjete koje su dobili, kojoj se pridružuje i nastavno osoblje Pomorskog fakulteta Kotor.
Seminar je ispratila i mr Maja Škurić ispred Centra za međunarodnu saradnju i razvoj karijere Rektorata Univerziteta Crne Gore istakavši da je ovakav vid vannastavnih aktivnosti za studente Pomorskog fakulteta Kotorod velikog značaja za njihovu orijentisanost ka planiranju svoje karijere bilo na brodu ili u nekom drugom poslovnom sistemu. Ovom i sličnim inicijativama se ukazuje na važnost novih oblika nastave i uključivanje dodatnih sadržaja za studente kao što su radionice, projekti, posjete poslodavcima, ljetnje škole, obuke, itd., kako bi se na vrijeme pripremili za ono što ih očekuje na tržištu rada.
Ove i naredne aktivnosti Pomorskog fakulteta Kotor usklađene su i sa ciljevima međunarodnih projekata u kojima fakultet učestvuje, među kojima je trogodišnji BLUEWBC projekat Erasmus + programa koji je započet 15. januara 2020. godine.
Pomorski fakultet Kotor redovno organizuje događaje koji su značajni za informisanje studenata i članova alumni baze o svim važnim koracima koji se tiču njihovog povezivanja sa privrednim subjektima, kao i mogućnostima i načinima dolaska do zaposlenja.
Ovaj seminar je organizovan na osnovu evidentnog interesovanja koje je zabilježeno na nedavno održanom “Info karijernom danu”, a i spremnosti kapetana duge plovidbe Janka Milutina da podijeli svoje iskustvo.
Građanski pokret URA uputio je danas predlog da se, usljed katastrofalno loše turističke sezone, turistički privrednici oslobode plaćanja naknada Morskom dobru i opštinama, kao i da se ukinu plaćanja zakupa za lokacije koje su u vlasništvu države.
“Neophodno je amortizovati posljedice koje imaju turistički uposlenici. Potrebno je turističke privrednike osloboditi plaćanja naknada Morskom dobru i opštinama kao i ukinuti plaćanja zakupnina za sve lokacije koje se nalaze u vlasništvu države. Mnogi od njih pokušavaju da na sve načine smanje minus poslovanja koji im je neminovan. Ovi potezom umnogome bi rasteretili njihove, sada već skromne, budžete. Na ovaj način bi, koliko-toliko, bili u mogućnosti da redovno servisiraju svoje tekuće obaveze i isplaćuju plate zaposlenima”, navode iz pokreta URA.
Smatraju da turistička privreda trpi velike udarce zbog širenja koronavirusa.
“Pandemija koronavirusa sve više uzima maha, naročito u poslednje vrijeme. Granice ostaju zatvorene, a od nedavno je EU skinula Crnu Goru sa liste sigurnih zemalja. Jasno je da će ova turistička sezona biti katastrofalno loša i ispod svih projekcija Vlade. Zbog toga, moramo se skoncentrisati da, čuvajući javno zdravlje, spasimo onoliko koliko možemo u datom trenutku”, ističu u pokretu URA.
Ukazuju da su se obistinile crne projekcije za turističku sezonu.
“Nažalost, prilivi iz turizma neće biti ni iole blizu oni projekcijama koje smo imali u kalkulacijama. Zapravo, projekcije su toliko loše da gotovo i ne možemo govoriti o turističkoj sezoni. Budžet će pretrpjeti veliki udarac, ali još veći udarac će pretrpjeti građani. Predlog koji smo uputili danas će, u velikoj mjeri, rasteretiti turističke privrednike i omogućiti da, uz kontrolisane gubitke, dočekaju pripreme za narednu turističku sezonu koja će, nadamo se, biti znatno bolje od tekuće“, zaključuju u pokretu URA.
