24. Kup Crne Gore u jedrenju za klase Optimist i Laser koji je održan u Herceg Novom u organizaciji JK Jugole Grakalić od 10. do 12. jula danas je završen. Na regati je učestvovalo 55 jedriličara i jedriličarki iz 4 crnogorska kluba, JK Lahor, JK Delfin, JK Jovo Dabović i kluba domaćina JK Jugole Grakalić.
Tokom tri takmičarska dana odjedrili su ukupno 6 regata, po oštrijalu jačine do 10 čvorova i izuzetno sunčanom i vrućem vremenu. Konačni poredak na postolju po klasama je:
Laser Standard
Milivoj Dukić, JK Jugole Grakalić
Ilija Marković, JK Delfin
Luka Ognjanović, JK Lahor
Laser Radial
Danilo Jončić, JK Delfin
Stefan Andjelić, JK Delfin
Ivan Pušić, JK Jugole Grakalić
Kup Crne Gore u jedrenju 2020.
Laser 4.7
Nikola Golubović, JK Delfin
Robert Moris, JK Jugole Grakalić
Vasilije Garić, JK Jugole Grakalić
Laser 4.7 djevojčice
Vanja Palikuća, JK Jugole Grakalić
Anja Lučić, JK Jugole Grakalić
Mia Palikuća, JK Jugole Grakalić
Optimist generalno
Pavle Music, JK Delfin
Petar Klakor, JK Delfin
Marko Vujović, JK Lahor
Kup CG u jedernju 2020.
Optimist djevojčice
Vanja Strahinja, JK Lahor
Romina Racković, JK Lahor
Katja Ivanina, JK Lahor
Optimist do 12 godina
Petar Klakor, JK Delfin
Viktor Lesjak, JK Delfin
Vanja Strahinja, JK Delfin
Najboljim jedriličarima nagrade su uručili Nikola Samardžić, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, i Predrag Vukčević, predsjednik Crnogorskog jedriličarskog saveza, na dodijeli organizovanoj ispred kluba.
Sledeća regata državne lige, 47. Memorijal kapetana Marka i Joza Ivanovića i XII Spinel Kup održaće se 26.07.2020. u Kotoru u organizaciji JK Lahor.
Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore čestitalo je svim građanima Crne Gore 13. jul – Dan državnosti, pozivajući ih da sjutra besplatno posjete sve nacionalne parkove.
– Nacionalni parkovi Crne Gore pružaju nesumnjivo najljepše uslove za odmor u zdravoj životnoj sredini i zaštićenoj prirodi. Posjetiocima su na raspolaganju pješačke, edukativne i biciklističke staze, obilazak planinskih jezera, sportski ribolov na Crnom, Biogradskom i Skadarskom jezeru, posmatranje ptica u NP Skadarsko jezero, dječija igrališta u NP Durmitor, NP Lovćen i NP Biogradska gora, šuma za čitanje u NP Durmitor i NP Lovćen i mnogi drugi sadržaji – saopšteno je iz tog preduzeća.
NP Durmitor – Crno jezero – foto Boka News
U okviru kampanje “Priroda je moj dom” Nacionalni parkovi Crne Gore sjutra će premijerno prikazati promotivni spot.
Podsjećaju da su svi posjetioci nacionalnih parkova u obavezi da se pridržavaju mjera NKT-a i Ministarstva zdravlja.
Turistima koji budu dolazili u Crnu Goru na granici očitavaće se bar-kod telefona koji ce biti praćen putem aplikacije. Oni koji nemaju telefon na granici ce popuniti formular sa detaljima kretanja i mjesta boravka.
U slučaju da tokom odmora dobiju simptome COVID-19, troškove izolacije, karantina ili bolničkog liječenja će snositi država.
To su neke od odredbi Akcionog plana koje je objavilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) u slučaju pojave infekcije korona virusom kod turista koji borave u Crnoj Gori.
Njime se propisuje obaveza vlasnicima turističkog smještaja da odrede osobu za kontakt sa domom zdravlja. U slučaju pojave infekcije kod njihovih gostiju, oni sa težom kliničkom slikom smještaće se u najbližu bolnicu.
Šta ukoliko se pojave simptomi
Ukoliko turista ima blaže simptome, obavezna je samoizolacija koju takođe obezbjeđuje hotel ili vlasnik objekta kod koga boravi. Za samoizolaciju gostiju vlasnik mora obezbijediti zaseban dio objekta koji će biti pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom sve dok gost nenapusti teritoriju Crne Gore.
Troškove liječenja, samoizolacije i karantina za sve turiste snosiće država, osim u slučaju nepoštovanja mjera samoizolacije, kada se ta osoba upućuje u karantin pod komercijalnim uslovima.
Ko može u Crnu Goru?
Inače, postoje dvije liste uslova za ulazak stranih državljana u Crnu Goru.
Bez ikakvih ograničenja u zemlju mogu ući građani država sa “zelene liste” koja, među ostalima, uključuje zemlje Evropske Unije i Veliku Britaniju.
Na “žutoj listi” su trenutno Albanija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Kosovo, Izrael i Singapur, i njihovi državljani mogu ući u Crnu Goru uz negativan rezultat PCR, ELISA ili ECLIA testa na COVID-19 star ne više od 72 sata.
Građani koji ulaze u Crnu Goru iz Srbije biće upućivani isključivo u karantin zbog pogoršanja epidemiološke situacije u Srbiji, odlučilo je Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT), nakon sjednice 6. jula.
Koliko je trenutno turista u Crnoj Gori?
Za sada je stranih turista na crnogorskom primorju tek u naznakama.
Waikiki Tivat – foto waikikibeach
“Džaba jeftinije cijene ljetovanja – i da se besplatno ponudi smještaj, gostiju nema jer je korona virus zatvorio granice, a pandemija natjerala mnoge u regionu i Evropi da odustanu od odmora”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Vebija Abazović iz Ulcinja.
“Prošli smo zemljotres 1979., bilo je zlog vremena zbog ratova u okruženju i konflikata u Crnoj Gori, ali ovakvu situaciju nikad nismo imali”, priča Abazović, koji ne pamti da je Ulicinj u julu ikada bio bez turističke vreve kao što je to ove godine.
U tom najjužnijem gradu crnogorskog primorja, Albanci i građani Kosova su najbrojniji gosti, ali zbog pogoršane epidemiološke situacije od sredine juna oni mogu preći granicu jedino uz negativan rezultat PCR test na COVID-19 urađen u prethodnih 48 sati.
“Od tada je Ulcinj potpuno prazan, nešto što ljeti nikada nismo doživjeli. To što smo snizili cijene nije pomoglo, jednostavno turista nema”, rezigniran je Abazović, navodeći kao primjer cijenu svog turističkog smještaja kod Male plaže, u centru grada, koji košta oko deset eura dnevno.
“Lani je ta cijena u ovo doba bila 35 eura”, upoređuje Abazović.
Cijene padaju
I za cijene vanpansionske ponude kaže da su prilagođene krizi, pa navodi da se na ulcinjskom šetalištu može naručiti pizza od četiri eura, brancin košta sedam, a dio zakupaca plaža nudi plažni mobilijar besplatno.
“Jeftino je kao nikad, nema gužve i možete se lijepo odmoriti”, traži Abazović, kako kaže, nešto dobro u vanredno lošoj sezoni.
Većina hotela na crnogorskom primorju prilagodili su cijene novonastaloj situaciji pokušavajući da na taj način privuku goste, pa je u nekim hotelima na budvanskoj rivijeri sa tri i četiri zvjezdice, polupasion ispod trideset eura.
“Prije dva mjeseca smo se nadali da ćemo u julu i avgustu sa nižim cijenama moći popuniti makar polovinu kapaciteta, ali u ovom momentu je jasno da zbog svih okolnosti ni na to ne možemo računati”, kaže za RSE Jovana Mićunović iz hotela Adria u centru Budve, u kojem su cijene snižene do 60 posto, u očekivanju da će to ublažiti neminovan minus poslovanja u okolnostima pandemije i animirati domaće goste.
Šta kažu domaći turisti?
A domaći gosti prema podacima Nacionalne turističke organizacije, prosječno tokom boravka na moru potroše oko 310 eura po osobi, skoro polovina ih odmara sa partnerom, a trećina sa porodicom.
Plaža Almara
Među njima je četvoročlana porodica iz Nikšića koja ljetuje u Budvi i kažu da su cijene privatnog smještaja od 15 do 25 eura po osobi, a da im za dan ljetovanja treba najmanje oko 70 eura, uključujući hranu i boravak na plaži. Cijene su, dodaju, iste kao prošle godine, osim plažni mobilijar koji plaćaju jeftinije, pet eura dnevno.
Ove godine nije bilo ni povećanja cijena koje po pravilu “skoče” uoči sezone.
“Uglavnom su cijene ostale iste u kafićima i restoranima, a u supermarketima čak ima i poskupljenja za neke namirnice”, kaže Marko uz opasku da su mještani naviknuti na poskupljenja pred sezonu.
Kada je riječ o cjenovnoj politici, snižavanje je poslednja mjera kojoj pribjegava prodavac bilo kojeg proizvoda, pa i turističkog, jer cijene kasnije treba povećati da bi se vratile “na normalu”.
A poskupljenje je, bez obzira na razloge, uvijek nepopularno, smatra menadžerka u turizmu Jovana Mićunović koja očekuje da će pandemija diktirati cijene duže od jednog ljeta.
“Sigurno će trebati par godina da se cijene vrate na pređašnji nivo. Jer, ako se do naredne sezone i prebrodi pandemija, finansijska situacija će svuda u svijetu biti mnogo lošija i ljudi će vjerovatno manje putovati i sledeće godine”, kaže Mićunović.
Početkom juna, u vrijeme kada je u Crnoj Gori bio proglašen kraj epidemije, iz Ministarstva finansija je saopšteno da očekuju da će prihodi od turizma ove godine biti prepolovljeni u odnosu na lani i da će iznositi oko 650 miliona eura.
No nakon što je sredinom juna infekcija importovana epidemiološka situacija u Crnoj Gori se pogoršala i broj oboljelih od COVID-19 u stalnom je porastu. Slično je i u regionu odakle u najvećoj mjeri dolaze turisti.
„Ispričat ću ti priču“ naziv je izložbe slika, autorke Hane Mirkov, a koja je minulog vikenda otvorena u izložbenom prostoru JU Muzej i galerija Tivat.
“Hanin specifični slikarski izraz prepoznatljiv je ne samo u ovom gradu, državi, već i van granica. Svaki Hanin rad je zasebna ilustracija nekog događaja, legende, specifičnog dijela grada,tradicije, situacije ili neke univerzalne vrijednosti. Po motivima koje poput scenografije postavi na slici, čak i onaj ko ne zna legendu, priču ili znamenitosti nekoga grada, može da upozna isti preko njenih slika. Naravno, Hanin senzibilitet za odabir tema i motiva budi kod posmatrača pozitivne osjećaje“- rekla je, otvarajući izložbu, direktorica JU “Muzej i galerija”, Jelena Bošković.
Ona je istakla da je inspiracija za 25 izloženih radova u akrilu, crtežu, kombinovanoj tehnici-olovka, tuš, pero, Hani došla uz čtianje knjige “Antiki fagot” u kojoj je poznati tivatski novinari i publicista Mašo Čekić sublimirao brojne priče i interesantne legende iz istorije Boke Kotorske i nekadašnjeg način života stanovnika zaliva.
“Prča koju sam na ovim radovima ispričala je šarena, izmještena iz očekivanog konteksta, čini nas onim što jesmo i nadahnjuje naše živote novom energijom. Ova sjajna knjiga sa divnim pričama me je jako podstakla da stvaram jer su mi tokom čitanja slike same dolazile i ja sam prosto morala da ih realizujem na ovaj način.”- kazala je autorka, Hana Mirkov.
Hana Mirkov
Mirkov je rođena u Splitu 1989. godine. Srednju likovnu školu završila je na Cetinju 2008. godine, gdje je diplomirala na Fakultetu likovnih umjetnosti. Školovanje je nastavila na Accademia di belle arti di Bari, Italija. Živi i stvara u Tivtu. Učesnica je brojnih kolektivnih i samostalnih izložbi, kako u zemlji tako i u inostranstvu, takođe i desetine kolonija u Crnoj Gori i Srbiji. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2012. godine.
Problem kašnjenja smjene pomoraca na pulskom brodu Punta, o čemu se posljednjih dana pričalo, nije nažalost izolirani slučaj. O ovom gorućem problemu svjetskog pomorstva kontinuirano se raspravlja. No, koliko god da je spomenutim pomorcima na pulskom brodu teško, opet ima njihovih kolega koji su se našli u daleko gorim situacijama, pa i onih kojima istječe čak godina dana da su na brodovima, piše Glas Istre.
„Na pomorce, ali i neke druge radnike, se potpuno zaboravilo u ovim trenucima korona krize, a ono što im se dešava je zaista stravično. Dakle, trenutno je strahoviti problem izvršiti smjenu posade bilo kojeg broda bilo gdje u svijetu, jer svaka država vodi svoju politiku kojom se pokušava oduprijeti koroni, i trenutno ne postoji ta međunarodna institucija u svijetu koja bi mogla neku državu natjerati da dozvoli iskrcaj posade i omogući njihov transfer u matične države“ – kaže Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske.
„U normalnim vremenima smo u Hrvatskoj imali između 750 i 800 smjena posada brodova u mjesec dana, a od ožujka jedva trećina pomoraca uspije napraviti smjenu kako treba. To je vrlo ozbiljna situacija koja već dovodi do zabrinjavajućih posljedica, pa se mi svi moramo ozbiljno zapitati u kakvom su psihofizičkom stanju ti ljudi, imaju li uopće dovoljno namirnica, robe i drugih potrepština za biti na brodu. Vjerujte mi, bit će gadnih posljedica, bit će bolesti i samoubojstava, ali kako to riješiti kad se svaka država u svijetu poziva na svoj suverenitet i zadržava pravo da zaštiti svoje građane tako da zatvori granice. U redovnim okolnostima, oko 15 tisuća Hrvata plovi međunarodnim vodama, a u ovom trenutku vam je sigurno između 6.500 i 7.000 Hrvata na raznim brodovima diljem svijeta, od kojih polovica ima problema s povratkom kući“ – kaže Melvan.
Brod (ilustracija/Pixabay)
Međutim, navodi da je kompanija dužna napraviti smjenu pomoraca i pronaći način kako će to napraviti, pa makar to značilo skretanje broda s njegove planirane rute. U nekim slučajevima, zbog nemogućnosti provođenja smjene posade broda, kompanije čak nude veće plaće posadama da bi izdržale još koji mjesec na brodu, dok bude omogućena njihova repatrijacija. Svjesni cijele situacije, iz Sindikata pomoraca su čak uspjeli uvjeriti Ministarstvo da ne kažnjava pomorce u ovakvoj situaciji. Naime, malo je poznato da pomorci moraju imati najmanje 183 dana navigacije da im država ne bi uzela 50 posto onoga što su svakim užasnim momentom na tom brodu zaradili.
Stoga je nadležno Ministarstvo koncem travnja ipak odlučilo pomorce osloboditi plaćanja poreza na dohodak, zbog pada prometa uslijed pandemije koronavirusa. Ministarstvo je, naime, donijelo uputu za provedbu odredbi Pomorskog zakonika u svrhu utvrđivanja “183 dana u međunarodnom prometu”, radi oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak pomoraca za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa. Sukladno uputi, pomorcima koji plove u međunarodnoj plovidbi u broj potrebnih 183 dana računaju se i dani provedeni na liječenju od posljedica epidemije koronavirusa, odnosno dani provedenu u izolaciji, samoizolaciji ili karanteni.
Osim toga, priznaju se i dani koji nisu ostvareni zbog poslovno uvjetovanih razloga, kao i dani boravka pomoraca na brodu u situacijama kada je nastupio prekid ugovora o radu, a pomorac nije bio u mogućnosti iskrcati se s broda. Budući da je mnogima ova vijest promakla, oni koji nisu uspjeli otići na brod prema planiranom rasporedu i dalje strahuju od naplate poreza. Zapravo je teško reći kome je gore, onima koji se ne mogu iskrcati s broda, ali i dalje dobivaju plaću, ili onima koji se na njega ne mogu ukrcati i zaraditi ono na što su računali, a čitava obitelj ovisi o njima. Najtragičnija situacija u ovom trenutku je na kruzerima diljem svijeta, ističe Melvan.
Besmisleno je uopće pokušavati zamišljati kakav utjecaj na zdravlje može imati šestomjesečno zatočeništvo na brodu. Pandemija korone pokazala je da se svatko zatvara u sebe unutar svojih granica i svijet kao „globalno selo“ ne funkcionira. Najveća tragedija na koju nam je ukazala korona je totalni nedostatak bilo kakve solidarnosti, humanosti i suradnje, pa i bezdušnosti prema vlastitim građanima. Međunarodna federacija radnika u prometu (ITF) i Međunarodna brodska komora (ICS) predložile su svim pomorcima koji su prekoračili termine iz svojih ugovora o boravku na brodu da sastave pisanu izjavu da su zdravstveno nesposobni obavljati svoj posao, jer po svim parametrima u mnogim slučajevima to i jesu, a s time se složio i hrvatski Sindikat pomoraca.
„Dogodit će se trenutak kad brodovi više neće moći isplovljavat i možda će se tada konačno netko trgnuti i shvatiti da se mora hitno poduzeti nešto da bi taj svjetski prometni lanac mogao funkcionirati. Ova patnja i tragedija se mora prekinuti i točka“ – poručuje Melvan.
Iako su poštovaoci muzike navikli da u drugoj nedjelji jula počinje jedanaestodnevna svetkovina klasične muzike, Međunarodni festival Dani muzike odložen je za jesen, saopštili su iz organizacionog tima festivala , producent JUK “Herceg fest”.
Savjet manifestacije, na čelu sa predsjednicom Milenom Lučić i umjetnickim direktorom, pijanistom Borisom Kraljevićem, uzimajući u obzir epidemiološku situaciju u svijetu, regionu i našoj zemlji, je pravovremeno predložio pokroviteljima da se Festival izmjesti iz ljetnjih u jesenje mjesece.Ovaj prijedlog je naišao na razumijevanje i podršku predstavnika Opštine Herceg Novi, generalnog pokrovitelja Festivala, na čelu sa predsjednikom Stevanom Katićem, kao i Ministarstva kulture Crne Gore- stoji u saopštenju.
Vjerna i mnogobrojna publika novskog praznika muzike će blagovremeno biti obavještena o novom terminu održavanja, učesnicima, te programu Festivala, u kojem će značajno mjesto imati programi posvećeni obilježavanju 250 godina od rođenja velikog Ludvig Van Betovena.
Građanski pokret URA, Savez građana CIVIS i nezavisni intelektualci predstavili su platformu “Crno na bijelo”, koja inicijalno ima preko 100 potpisnika a na osnovu koje je, vjeruju, jedino moguće graditi modernu, evropsku i građansku Crnu Goru.
Među potpisnicima i govornicima na skupu održanom u Podgorici bio je i predsjednik Bokeškog Foruma doc.dr Andrija Petković.
Obraćajući se okupljenima Petković je istakao da je tu jer vjeruje u znanje i dodao:
– Želim da poručim dr Dritanu Abazoviću i svima vama koji ste okupljeni oko ove platforme. Dok poštujete specifičnost i autentičnost Bokeljki i Bokelja imaćete našu podršku. Dok ste jasno određeni kontra ove haračke vlasti koja Bokeljima svakodnevno dere kožu sa leđa imaćete našu podršku.
Pored Andrije Petkovića okupljenima su se obratili i: dr Dritan Abazović, Goran Šćekić, Milka Tadić Mijović, Božena Jelušić, dr Miodrag Caro Pavlićić, dr Maja Kostić Mandić, dr Mara Šćepanović i dr Srđa Pavićević.
Koronavirus nastavlja nanovo izbijati u Španjolskoj pa je u subotu navečer registrirano više od 100 žarišta od kojih je najjače oko katalonskog grada Lleide, izvijestilo je španjolsko ministarstvo zdravstva.
Ministar Salvador Illa je ranije tijekom dana rekao kako je ponovno izbijanje virusa neminovno „dok se ne pronađu cjepivo ili lijek“.
Španjolska, jedna od najpogođenijih europskih zemalja, ukinula je izvanredno stanje 21. lipnja kako bi vratila u život paralizirano gospodarstvo. Čim je 47 milijuna stanovnika dobilo slobodu kretanja zabilježena su brojna okupljanja, uključujući zabave, što je doprinijelo novoj zabrinjavajućoj situaciji.
U posljednja dva tjedna dijagnosticirano je 5.400 novih slučajeva zaraze.
Ministar Illa pozvao je stanovnike na odgovorno ponašanje, napose u Kataloniji koja je trenutno najpogođeniji dio. Katalonska vlada je stavila u izolaciju umirovljeničke domove u području Lleide gdje je zabilježeno 20 žarišta virusa. Dvanaest ih je registrirano u tvrtkama za berbu voća i povrća u tamošnjim poljima, a četiri u umirovljeničkim domovima.
Lokalne bolnice u Lleidi udvostručile su broj pacijenata posljednjih dana. U gusto naseljenom gradu L’Hospitalet de Llobregat, naslonjenom na Barcelonu, u zadnjih tjedan dana je oboljelo 107 stanovnika.
Situacija je zabrinjavajuća i u sjevernim pokrajinama Galiciji i Baskiji jer se u nedjelju ondje održavaju regionalni izbori. Obje autonomne pokrajine zabranile su glasanje oboljelima od koronavirusa što izaziva polemike.
Južna pokrajina Andaluzija, sa svojim pješčanim plažama i gdje zadnjih dana temperature dosežu 40 stupnjeva, istaknula je kako je nošenje maski za lice obavezno na javnim mjestima.
Španjolska je 21. juna otvorila granice i nanovo dopustila turistička putovanja no zasad nema značajnih dolazaka iz inozemstva. U unutarnjem prometu također nema gužvi.
U Madridu je autobusni kolodvor Avenida de América, od kuda autobusi idu u velike gradove Barcelonu, Zaragozu i Granadu, bio sablasno pust u večernjim satima. Stanovnici Madrida šeću ulicama s maskama te sjede na terasama kafića koje su u subotu navečer ispunjene.
Od veljače se u Španjolskoj zarazilo blizu 254.000 stanovnika, a ozdravilo ih je 150.380. Preminulo je 28.400 osoba.
Hrvatska nije, kako se očekivalo, potpuno zatvorila svoje granice za državljane Bosne i Hercegovine i Srbije, piše u nedjelju Jutarnji list.
Oni koji uz državljanstvo tih zemalja imaju državljanstvo neke članice EU mogu slobodno kao i do sada ulaziti i boraviti u Hrvatskoj bez ograničenja, bez obzira na to odakle dolaze.
Iako u BiH i Srbiji broj zaraženih eksponencijalno raste i svakog je dana više od 300 novozaraženih, Hrvatska i dalje dijelu njihovih državljana omogućuje nesmetan ulazak na svoj teritorij. Takav potez pravda se borbom za što bolju turističku sezonu.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u ovom trenutku u Hrvatskoj je oko 5000 turista iz Srbije i oko 11.000 iz BiH. Riječ je o onima koji su se prijavili putem aplikacije evisitors. Tu nisu evidentirani vikend-turisti koji iz Hercegovine dolaze na jednodnevni boravak na hrvatsku obalu.
U ovom trenutku u Hrvatskoj je oko pola milijuna stranih gostiju. Najviše iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Češke, Mađarske, Slovačke.
Primjerice, trenutno je u Hrvatskoj 92 tisuće slovenskih turista, a broj njemačkih je na 90 posto broja iz prošle sezone. Zbog drastičnog povećanja broja novozaraženih u Hrvatskoj njemački mediji, posebno Bildt, već danima provode kampanju protiv odlaska u Hrvatsku, mađarski premijer Viktor Orbán već je pozvao Mađare da ne ljetuju na Jadranu, nego na Balatonu.
Za sada niti jedna od zemalja iz kojih na Jadran dolazi najviše turista Hrvatsku nije stavila na svoju crvenu koronalistu i propisala da oni koji dolaze iz Hrvatske prvo moraju u karantenu, donosi Jutarnji list.
