Tivat – umjesto rezervnog sjedišta, Centralna banka pravi konferencijski centar i mini hotel

0
Animacija izgleda novog objekta

Opština Tivat završila je postupak javne rasprave o potrebi eventualne izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu izgradnje objekta Edukativno-konferencijskog centra Centralne banke Crne Gore u Tivtu.

Dokumentaciju na osnovu koje se odluluje o potrebi izrade Elaborata, izradilo je druptvo za prijketovaje, inđenjering i konsaltini „Liming Projekt“ iz Podgorice.

Kako stoji u tim papirima, Centralna banka Crne Gore (CBCG) namjerava da na parceli  koju centralna monetarna vlast posjeduje u centru Tivta, na atraktivnoj lokaciji između objekata Doma zdravlja, Dječijeg vrtića, Parohojskog doma i crkve Sv. Save, sagradi moderan edukativno- konferencijski centar. Na parceli provršine 2.958 kvadrata oivičenoj Istarskom, Đačkom i Prevlačkom ulicom, gradiće se objekat dimenzija u osnovu 42 x 18 metara i ukupne površine 4.281 metar kvadratni.

Prema Glavnom prijektu koji je CBCG uradila shodno urbanističko.-tehničkim uslovima dobijenim 2017. od Opštine Tivat, edukativno-konferencijski centar imaće podrum sa podzemnom garažom, prizemlje, sprat i tzv. povučeni sprat. Sadržaće konferencijsku dvoranu kapaciteta do 120 mjesta koja se može pokretnim pregradama, transformisati u dvije ili čak tri manje sale, kancelarijski blok, ulazni hol sa recepcijom; restoran, prostor za ručavanje, kuhinju sa magacinima, ekonomski lift, toalete, te smještajni dio, odnosno sobe za boravak učesnika skupova i predavača na skupovima. Ulazak u novi kompleks biće sa njegove sjeverne strane, iz Istarske ulice.

Plac CBCG u centru Tivta

Inače, na ovoj atraktivnoj lokaciji sada se nalazi dotrajala baraka u vlasništvu Opštine Tivat u kojoj su nekada bile prostorije tivatskih parlementarnih stranaka, odnosno nekih NVO. Baraka će biti srušena, a prestaće i da funkcioniše privremeni naplatni parking na ovoj parceli koga sada po aranžmanu se CBCG kao njenim vlasnikom, koristi tivatsko  opštinsko preduzeće Parking servis.

Sada neuređeni i prilično zapušteni plac u centru Tivta CBCG je još juna 2007. kada joj je tadašnji gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš (DPS), uz saglasnost odbornika u lokalnom parlamentu, prodao katastarsku parcelu broj 972/2 upisanu u list nepokretnosti 3105 KO Tivat, ukupne površine 2.958 kvadratnih metara.  Opštinsko zemljište na i tada i sada neuređenom i neizgrađenom platou oivičenom Istarskom, Đačkom i Prevlačkom ulicom u centru Tivta, centralnoj monetarnoj vlasti prodato je po cijeni od 600 eura za kvadrat, odnosno za ukupnu sumu od 1.774.800 eura. Kankaraš je tada obrazložio da je ova prodaja u interesu Tivta gdje je CBCG tada  prema zvaničnom objašnjenju, trebala da izgradi i otvori svoje rezervno sjedište koje centralna monetarna vlast mora da ima po zakonu. Po opštinskoj odluci iz juna 2007., trebalo da bude izgrađen poslovni objekat sa suterenom, prizemljem, spratom i potkrovljem „u funkciji administrativne djelatnosti“, ali CBCG nije nikada pristupila njegovoj gradnji. U međuvremenu, planovi CBCG za plac u Tivtu, nakon dolaska novog guvernera Radoja Žugića (DPS) na čelo te institucije, su se promijenili pa je odlučeno da umjesto svog sekundarnog sjedišta, CBCG ovdje gradi edukativno.konferencijski centar.

Glavni državni arhitekta dr Dušan Vuksanović u dva navrata je prošle godine odbio da da saglasnost na idejno riješenje novog poslovnog objekta CBCG, a koji vrhovna monetarna institucija namjerava graditi na svom placu u centru Tivta. Prvi put je to urašeno iz strogo formalnih razloga, dok je drugi put Vuksanović konstatovao da CBCG koja mu je podnijela idejno riješenje što ga napravila firma „MMK Control“ iz Bara, nije ispoštovala zakonsku proceduru koja traži da se za izradu idejnog riješenja na osnovu kojeg se izrađuje tehnička dolumnetacija za objekte za potrebe državnih organa, lokalne uprave, zdravstvenih, porovjetnih, kulturnih, naulnih, sportskih i objekata socijalne zaštite koji su u državnoj svojini, „obavezno raspisuje javni konkurs“.

Zanimljivo je da Vuksanović u obrazloženju navodi da mu je institucija na čijem je čelu Žugić, u svom naknadnom izjašnjenju, tvrdila da „nije dužna da sprovoditi javni konkurs budući da nije državni organ“.

„Da je sprovođenje javnog konkursa u suprotnosti sa Zakonom o CBCG u odnosu na koncept nezavisnosti koji uključuje institucionalnu, personalnu i finansijsku nezavisnost, te da Zakon o državnoj imovini CBCG prepoznaje kao državni organ samo iz razloga što raspolaže državnom imovinom“- citira Vuksanović u svom riješenju djelove izjašnjenja CBCG. Državni arhitekta je sve te primjedbe vrhovne monetarne vlasti odbacio, konstatujući da i CBCG mora ispoštovati proceduru predviđenju Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i da je od nje ne isključuje to „što se u konkretnom, radi o instutuciji koja ima samostalnost i finansijsku nezavisnost“.

Gradnja novog objekta CBCG u Tivtu bila je i jedna je od tačaka sporenja guvernera Radoja Žugića i smijenjene viceguvernerke Irene Radović na jop uvijek aktuelnom suđenju za mobing koje je u toku u Podgorici na osnovu privatne tužbe Radovićeve protiv Žugića i CBCG.

„Jedan od poslova na koje mi je guverner Žugić tražio da stavim potpis jeste izgradnja objekta od 5.700 kvadrata u Tivtu, vrijednog nekoliko miliona eura. Ja sam to kategorički odbila jer je on taj objekat kvalifikovao kao neprofitan kako se ne bi plaćao porez. Takođe je od mene tražio izmjenu zapisnika. Tražio je da ja budem potpisnik nelegalne gradnje objekta u Tivtu”-navela je pored ostaloga Radović, dajući iskaz pred sudom.

Plava zastavica vodi ka osnaživanju svijesti građana, lokalnih vlasti, turista…

0
BFMedWeek

Koordinatori Plave zastavice u mediteranskom regionu okupili su se, u vrijeme pandemije Covid19, radi podizanja ekološke svijesti. Plava zastavica, kao i svi programi Fondacije za ekološku edukaciju (FEE), vodi ka osnaživanju svijesti građana, lokalnih vlasti, turista i svih korisnika plaža i marina da preuzmu aktivniju ulogu.

Deset nacionalnih operatora Plave zastavice pozvalo je lokalne zajednice, nevladine organizacije i sve pojedince da udruže snage i da do 12. jula daju svoj doprinos u Mediteranskoj sedmici Plave zastavice. Zbog pandemije ove godine neće biti organizovane akcije čišćenja plaža već edukativna kampanja na društvenim mrežama #BlueFlagMedWeek, kazao je Saša Karajović, nacionalni koordinator Plave zastavice u Crnoj Gori.

Pridružite nam se pod sloganom „Briga za more koje nas ujedinjuje”! Svakog dana tokom ove sedmice bavimo se jednom od gorućih tema na Mediteranu koje treba dijeliti na društvenim mrežama sa hashtagom #BlueFlagMedWeek.

Pregled tema po danima:

  1. Jul – Microplastics (Mikroplastika)
  2. Jul – Cigarette Butts (Opušci)
  3. Jul – Covid Waste (Otpad tokom pandemije Covid19)
  4. Jul – Biodiversity (Biodiverzitet)
  5. Jul – Health and Safety (Zdravlje i bezbjednost)
  6. Jul – Floating Debris (Plutajući otpad)
  7. Jul – Environmental Education (Ekološka edukacija)

Fotografije koje su korišćene u kampanji obezbijedili su nacionalni operateri Mladih ekoreportera i Plave zastavice iz deset zemalja Mediterana.

Upravo fotografiju za temu mikroplastike uradila je Marija Kazimirova (Knightsbridge school, Tivat) i sa njom osvojila drugu nagradu na takmičenju Mladih ekoreportera Crne Gore 2019. godine.

 

U Crnoj Gori 680 oboljelih – još dvije žrtve, 59 novoinficiranih

0
covid

Institut za javno zdravlje (IJZ) registrovao je još 59 slučajeva obolijevanja od koronavirusa. Kako je saopšteno, najviše oboljelih je iz Podgorice (30). Među pozitivnima bio je i uzorak osobe koja je tokom jučerašnjeg dana preminula i kod koje se sumnjalo da je smrtni ishod nastao kao posljedica novog koronavirusa. Takođe, prijavljena je smrt još jedne osobe koja je liječena u Opštoj bolnici Berane.

Potvrđeni su i novi slučajevi u Beranama (5), Budvi (4), Nikšiću (4), Cetinju (3), Pljevljima (3), Tivtu (3), Ulcinju (3), Herceg Novom (2), Gusinju i Danilovgradu po jedan.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u poslednja 24 časa završile PCR analizu 565 uzorka na novi koronavirus, među kojima je 59 rezultata bilo pozitivno.  Među pozitivnima bio je i uzorak osobe koja je tokom jučerašnjeg dana preminula i kod koje se sumnjalo da je smrtni ishod nastao kao posljedica novog koronavirusa. Takođe, prijavljena je smrt još jedne osobe koja je liječena u OB Berane. Preminule osobe su iz Gusinja i Rožaja. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca od Kovid-19 iznosi 10”, navode iz IJZ.

Od početka juna ukupan broj registrovanih slučajeva je 695, sa deset smrtnih ishoda.

Broj trenutno aktivnih slučajeva je 680.

Sjećanje: Vječno putovanje Željka Malnara

0
Željko Malnar

Na današnji dan 2013. godine preminuo je Željko Malnar. Pustolov, putopisac, voditelj, kolumnist, autor dokumentarnih filmova.

Željko Malnar rođen je u Zagrebu 12. aprila 1944., a nakon završene gimnazije u Zagrebu studira medicinu i eksperimentalnu zoologiju.

Bavio se istraživačkim radom, nakon studija u Indiji vodio je ekspedicije po cijeloj Aziji, a za to vrijeme radio je i kao suradnik Radio-televizije Zagreb.

Malnar je autor preko 70 dokumentarnih filmova i reportaža iz Turske, Jordana, Iraka, Irana, Afganistana, Pakistana, Indije, Šri Lanke, Maldiva, Tajlanda, Paname, Portorika, Ekvadora, Samoe, s južnoga Pacifika, Novih Hebrida (Vanuatua), Salomonovih Otoka…

U Indiji je živio više od deset godina, gdje je studirao na Institutu za masovne komunikacije – Filmski odjel. Nakon diplome studirao je indijsku filozofiju i religiju u ašramu Swamija Shama u Kuiu Wellyju, na Himalaji. Kao vođa ekspedicija postaje poznat nakon što je prošao pustinju Dašt-i-Margo (Pustinju smrti, u Afganistanu), džungle na Šri Lanki, pustinju Thar u Indiji, džungle Amazone.

Sebe je doživljavao umjetnikom.

– Čovjek koji zna da putuje, umjetnik je. Toj ideji mora da posveti cijeli život ako želi da uspije. Ja sam u tom smislu sretan čovjek. Sve ono što na putovanjima doživim, ja vjerno prenosim na celuloid. Tu nema improvizacije, mada se ljudima, shvaćajući da to nisu čisti dokumentarni materijali, već da imaju priču, scenarij, čini da su neka moja putovanja iskonstruirana. To je glupost. Ponavljam: ako se gledatelj osjeća prevarenim, onda mu je to zbrčila njegova vlastita žudnja za senzacionalnim. On nema takvo iskustvo i zato sumnja, rekao je Malnar u intervjuu za Glas omladine davne 1986. godine.

Svoje posljednje godine proveo je u Zagrebu, gdje je radio kao kolumnist Globusa i voditelj emisije Noćna mora, u sklopu koje je “obnašao” i dužnost predsjednika Republike Peščenice.

Godine 1986. dobiva ključeve grada Forth Wortha Dallas u američkoj državi Teksas od gradolnačelnika Boba Bolana kao nagradu za zbližavanje kultura i naroda.

Jedini je stranac nositelj titule Seiuli (Poglavice Koji Govori) polinezijske države Samoa.

Godine 1986. zajedno s Bornom Bebekom izdaje knjigu “U potrazi za staklenim gradom”, koja doživljava četiri izdanja.

Možda je najljepše retke o Malnaru ispisao Miljenko Jergović:

– Bio je velik pustolov. Brinuo se o životinjama, naročito o psima i konjima. Brinuo se o ljudima o kojima drugi nisu. Imao je dlanove kao lopate, prijeku narav i dobru dušu. Bio je težak i plemenit čovjek, lijep i pametan. Kada jednom svega svijeta nestane u velikoj eksploziji, i ostane samo pustinja i ništa, mogao si se nadati da ćeš i tada sresti njega. Te nade je nestalo. Nema više Malnara.

Bokeški Forum: Portal RTCG kao žuta štampa

7
Bokeški forum

Bokeški Forum danas je uputio otvoreno pismo urednicima RTCG, u kome se kaže:

Gospodo “novinari” koji “oplemenjujete” sajt RTCG i vodite uređivačku politiku, a obučeni za defetizam, snishodljivost. Vijest objavljena na vašem portalu pod nazivom “Izbori u Tivtu bez opozicije” dokaz je vašeg podaničkog odnosa i vjernosti ovoj kvazivlasti.

Ona je, kako smo navikli od vas “uhljeba”, lažna. Opozicije na izborima u Tivtu i te kako ima, i nemojte da nas prisvajate. Zaboravljate da je 9 (devet ) opozicionih odbornika u tivatskom parlamentu, a koji se većinom i sada nalaze na izbornim listama, časno branilo grad Tivat od besmislenosti aktuelne vlasti.

Braniće ga na vašu žalost i dalje, za razliku od one “opozicije” koja je Tivat i prije četiri godine bez “ispaljenog metka” predala Tivat na nemilost DPS rušiteljima i njihovim privjescima. To ljudi Tivta i ljudi Boke dobro znaju, za razliku od vas koji i pred najdramitičnijim događajima gasite kamere.

Ostanite još malo u vašim foteljama, a od 30.avgusta razmišljajte o prekvalifikacijama. Sreća pa vas, sem nas koji silom prilika moramo, slabo ko čita, gleda , a još vam manje vjeruje.

I dalje emitujte “visokokvalitetni” program prenosa utakmica sa PlayStationa. Tako bar ne činite nikome štetu!” – poručili su iz Bokeškog Foruma.

Iz BIH se u Crnu Goru može i sa negativnim testom od dvadesetak eura

2
Naplatna rampa Herceg-Novi Trebinje

Građani Bosne i Hercegovine u Crnu Goru mogu da uđu sa negativnim testom na virus covid-19, koji može biti PCR, ali i značajno jeftiniji serološki test, objašnjeno je juče na sastanku Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje Herceg Novi.

Institut za javno zdravlje Crne Gore priznaje negativan PCR test, ELISA serološki test ili ECLIA test, s tim da je važno da test bude urađen u za to akreditovanoj laboratoriji, istakla je sanitarna inspektorka Karmela Mujičić.

Kada su u pitanju razlike između testova koje priznaje Institut za javno zdravlje Crne Gore, značajna je ona u cijeni, jer PCR košta oko stotinu eura, dok serološki možete uraditi za dvadesetak eura. Osim toga, važna stavka je i vrijeme potrebno da stignu rezultati, koje je za serološki test najčešće znatno kraće, do nekoliko sati.

Kako je informisala Mujičić, PCR testove građani Bosne i Hercegovine mogu uraditi samo u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru i Tuzli, ali ELISA serološki test se može uraditi i u laboratorijama u drugim gradovima, primjera radi u Trebinju.

”To znači da ljudi iz Crne Gore koji idu u Bosnu i Hercegovinu, recimo poslovno u Trebinje mogu u tom gradu završiti posao, uraditi test za nekoliko sati i vratiti se nazad”, objasnila je Mujičić.

Takozvani “brzi testovi” na covid-19 koji su se odnedavno pojavili na tržištu nisu validni, jer se smatra da je riječ o nepouzdanoj metodi. Osjetljivost i specifičnost PCR testa i seroloških ispitivanja ELISA metodom su mnogo veći, a izvode se detaljnije i preciznije u odnosu na “brze testove”.

PCR test služi za detektovanje virusa i radi se na osnovu brisa iz nosa i ždrela, dok se serološki test radi iz krvi i on otkriva antitijela, tačnije konstatuje odgovor našeg organizma na eventualno prisustvo virusa.

Države iz kojih je u ovom trenutku moguć dolazak u Crnu Goru uz negativne rezultate PCR, ELISA (negativan Igm) ili ECLIA testa na covid-19 su: Bosna i Hercegovina, Albanija, Kosovo, Izrael, Singapur i Kanada.

Vrijedi podsjetiti, Crna Gora je sve zemlje podijelila u tri kategorije i u odnosu na to odredila režim za ulazak građana tih država. Takozvane ”zelene zemlje” su one iz kojih se u Crnu Goru može ući bez dodatnih ograničenja, ”žute” iz kojih je za ulazak neophodan negativan test na virus covid-19, dok je za one koji ulaze iz ”crvenih zemalja” obavezno određivanje mjere samoizolacije ili karantina. Ažurirani spisak zemalja možete pronaći na sajtu Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Radovi na pothodniku se privode kraju – otvaranje za Dan državnosti 13.jula

2

Radovi na budućem pothodniku u Kotoru privode se kraju. U toku je i hortikulturalno uređenje prostora u ovom dijelu grada.

Kako je i najavio predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, otvaranje će biti 13. jula na Dan državnosti Crne Gore.

pothodnik radovi

Pothodnik vrijedan 1,4 milion eura će spajati rivu i Stari grad i trebao bi riješti saobraćajne gužve tokom ljeta tokom posjete turista sa kruzera.

Greenpeace izvjesio klimatski transparent nad Notre-Damom

0
Notre- Dam foto EPA

Aktivisti Greenpeacea u četvrtak su izvjesili transparent na kojem piše “Klima: Vrijeme da se djeluje” na dizalici koja nadvisuje parišku katedralu Notre-Dame oštećenu u požaru.

“Francuska ne čini dovoljno kako bi kontrolirala klimatske promjene”, rekao je Jean-Francois Juillard, čelnik Greenpeacea Francuska. “Vrijeme je da se djeluje sada, bilo je dosta obećanja i govora.”

Na lokalnim izborima u lipnju došlo je do porasta potpore Zelenoj stranci u većim francuskim gradovima. Predsjednik Emmanuel Macron ovaj tjedan je za ministricu okoliša imenovao ekologinju, no Greenpeace se pita koliko će ona imati političkog utjecaja.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je u svom izvješću ranije u četvrtak da bi se Zemlja mogla nastaviti zagrijavati tijekom narednih pet godina, a globalne temperature mogle bi porasti za više od 1.5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijske razine.

Na čuvenoj pariškoj katedrali Notre-Dame u tijeku su veliki zahvati na njezinoj obnovi. Požar koji je izbio u travnju 2019. uništio je toranj i krov katedrale.

Kineska ribarica ipak nije uspjela pobjeći patrolnom brodu

0
Ribarica – foto AFP

Kada se argentinski patrolni brod ARA Bouchard, radi pregleda i inspekcije, približio kineskom brodu Hong Pu 16 s isključenim AIS odašiljačem, ribarica se dala u bijeg prema međunarodnim vodama. S obzirom na to da su zatečeni u ilegalnom ribolovu unutar argentinske ekskluzivne gospodarske zone, Kinezi su se nadali kako će brzom plovidbom izbjeći sankcije.

Potjera je tako trajala oko tri sata, sve dok Argentinci nisu zapucali, nakon čega se Hong Pu 16 zaustavio.

U njemu je pronađeno 700 kilograma svježe ulovljene ribe, te još 300 kilograma zamrznute, pa je ribarica ispraćena do najbliže argentinske luke, gdje se posada suočila s optužbom i kaznom za ilegalni ribolov.

Nekadašnji francuski patrolni brod ARA Bouchard nedavno je ušao u sastav Argentinske ratne mornarice i baza mu se nalazi u Mar del Plati.

/Ž. S./

URA: NKT i IJZ da odgovore na mnoge nelogičnosti u menadžiranju situacije sa koronavirusom

0
IJZ – Foto: gov.me

Zbog sve složenije epidemiološke situacije u Crnoj Gori zbog pandemije koronavirusa danas su iz Građanskog pokreta URA upitali Nacionalno koordinaciono tijelo i Institut za javno zdravlje zbog čega postoje mnoge nelogičnosti u tretiranju inficiranih i moguće inficiranih građana od strane nadležnih epidemioloških službi.

Iz ove partije kažu da su im se javili građani kod kojih je ustanovljna infekcija virusom ali čiji članovi porodice nijesu podvrgnuti testiranju niti mjeri samoizolacije od strane nadležne epidemiološke službe.

“Neprihvatljivo je i to što se onima koji čekaju rezultate testa ne izriče institucionalna mjera samoizolacije već su prepušteni da slobodno šire moguću infekciju. Takav pristup nije odgovoran a nadležni duguju objašnjenje javnosti”, poručili su iz URE.

Pretpostavljaju, kažu, i da je problem što se ne radi veći broj testiranih taj što ne postoje veće zalihe testova, ali da ta pitanja treba uputiti NKT-u i Institutu za javno zdravlje na koja su dužni da odgovore javnosti.