Remorker kompanije “Ocean Montenegro” uspio je oko 22.50 sati da uzme u tegalj francusku jedrilicu “Oeava”. On je tegli prema luci Bar u koju bi trebali sa prispiju za nekoliko sati.
Zbog nevremena – jakog vjetra i visokih valova, i jedna strana motorna jahta koja je poslijepodne isplovila iz Dubrovnika, zatražila je večeras tzv. luku zaklona, odnosno odobrenje da uplovi i skloni se od nevremena u luku Zelenika u Boki.
Ranije…
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama upravo vrši akciju spašavanja i tegljenja jedrilice “Oeava”. Na jedrilici pod francuskom zastavom su 4 člana posade među kojima je i jedno dijete. “Oeava” je uputila MAY DAY poziv u pomoć u 19.30 sati.
foto: UPSUL
“Uslijed nagle promjene vremena i jakog sjevero-zapadnog vjetra, valovi su dostizali visinu od 3-4 metra, a jedrilici se po njihovom kazivanju, upleo se konop u proper i ostali su nesposobni za manevar. Spasilački čamac SAR-5 sa posadom Bošković i Čejović, su isplovili iz Bara do jedrilice na udaljenosti 15 milja u pravcu juga ka Otrantskim vratima, a naspram Ulcinja na nekih 8 milja.
pozicija
Zbog veličine jedrilice od 16 metara,angažovano privatna kompanija Ocean Montenegro koja se remorkerom uputila prema poziciji. Trenutno je kurs jedrilice okrenut ka kopnu i ona plovi uz pomoć jednog raširenog jedra”- kazao je načelnik Službe traganja i spašavanja na moru u UPSUL, Žarko Lukšić.
Prije par dana sve Bokelje je neprijatno iznenadila vijest da Opštu Bolnicu u Kotoru neće u narednom periodu voditi uvaženi hirurg i vrstan menadžer dr Ivan Ilić.
Tim povodom OO SDP Tivat u zvaničnom saopštenju poručuje.
“Mještani Boke, kao i svake druge sredine na planeti, znaju šta je potreba njihove zajednice.
Mještani treba uvijek da se pitaju kada se donosi odluka koja direktno utiče na bilo koji dio njihovog života. Nije uvijek ono što „centrala“ odluči najbolje što može da se uradi. Nažalost, takva je situacija već četiri godine, čini se da smo je svi svijesni. Dr Ivan Ilić, naš doktor, je neko kome mještani vjeruju, koga su upoznali i koga vide da se trudi da pruži najviše i najbolje što može, a on uvijek želi i da i više i bolje. Zato ga mještani i vole i vjeruju mu. Danas je teško steći povjerenje toliko ljudi, a on je u toj poziciji zasluženo.
U slučaju upravljanja OB Kotor izgleda da je nad trudom, radom, poštenjem, ugledom i rezultatima – prevagnula politička pripadnost, politički animozitet i klijentelizam.
Reakcije su stigle, i dalje stižu, sa svih strana, i na njih nije uticala politika.
Dr Ilić je radio za dobro svih građana, uz minimalnu ili nikakvu podršku iz Fonda za zdravstvo Crne Gore i Ministarstva koje ga je smijenilo.
Naš doktor je uspio da modernizuje i proširi dio kapaciteta bolnice u Kotoru, na koju se oslanjaju svi stanovnici Herceg Novog, Kotora, Tivta i Budve i svi naši gosti, a tu je ključna bila upravo saradnja, koju je on uspio da sklopi.
Novska Lista, DEMOS Tivat, Bokeški forum, razne političke opcije, ali i sam narod ovih dana, reagovali su na ovu situaciju u Kotoru.
Dr Ilić nije „podoban“, politički. Ovdje je to jedino važno. I žalosno je to što neko ne odlučuje što je provjereno i najbolje za nas, nego ko je podoban a ko nije.
Dr Ilić je radio i kao hirurg i kao menadžer jedne ustanove, koja je kad je preuzeo bila u dosta lošem stanju, a od vitalnog je značaja za sve nas. Lično je doveo bolnicu u stanje i stepen organizacije na kojem je sada a možemo samo da pretpostavimo kako bi sve to izgledalo da je nastavio i dobio priliku da sprovede svoj plan i program.
Pripadnost SDP-u je, nažalost, razlog zbog kojeg dr Ilić ovoga puta nije bio „podoban“ i nije izabran, a njegovo političko opredeljenje ni u jednom trenutku nije uticalo na doktorov profesionalizam, stav i pristup pacijentima, kao ni bolnici.
Da zivimo u zdravom i zrelom političkom društvu ovako nešto ne bi bilo moguće, birali bi isključivo stručne, profesionalne i iskrene, a ne politički podobne. Međutim, u društvu u kom odlučuju klijentelizam, politička pripadnost i ministar Hrapović, to nije slučaj.
Ako želimo da trajemo, moramo da slušamo jedni druge, da radimo zajedno i vjerujemo jedni drugima. Osnaživanje saradnje i uključivanje lokalnih zajednica je važno za uspjeh našeg društva. Kada uključite lokalno stanovništvo, bilo gdje u Crnoj Gori, u donošenje odluka i sprovođenje inicijativa, tada imate pravu stvar i pravu odluku „u rukama“. Saradnja podiže samopouzdanje i vjeru u društvo i državu, koje nekako lako gubimo ovih dana. Saradnja pomaže ljudima da se oslobode i izražavaju svoje mišljenje. Lokalno stanovništvo mora da se uključi i da vodi dijalog. Razlike treba da jačaju saradnju, a ne da je brišu. Moramo da razgovaramo i moramo da se borimo – svi zajedno. Na nama je da riješimo probleme ljudi koji su nam dali svoje glasove, ali isto toliko i onih koji nisu. U tome je suština” kaže se u saopštenju OOSDP Tivat.
Građani Tivta uzgubili su još jednu nekadašnju javnu zelenu površinu u svom gradu, a koju im je prije desetak godina, oduzela Vlada Crne Gore i dala jednom od velikih stareških stranih investotora. Riječ je o malom parku i kompleksu sportskih terena kod zgrade bivšeg Doma Vojske na Seljanovu- aktuelne uprave zgrade kompanije Adriatic Marinas- Porto Montenegro, a čije su kapije zaključane i pristup građanima u tu zelnu oazu onemogućen već tri mjeseca.
Porto Montenegro je ovaj park posađen još u vrijeme Austro-Ugarke da ukrasi okolinu nekadašnjeg oficirskog kluba i stambenih zgrada za visoke mornaričke oficire na Seljanovu, za javnost zatvorio još krajem marta pozivajući se na mjere NKT-a i opštinskog Tima za zaštitu i spašavanje Tivta koji su tada zatvorili sva šetališta igrališta, parkove i slične javne prostore u gradu radi spriječavanja širenja epidemije koronavirusa. Iako su u međuvremenu te mjere ukinute, mali park na Seljanovu ostao je zaključan i zatvoren za širu javnost jer je Porto Montenegro računao da će ovdje biti domaćin jednog dijela teniskog turnira Novaka Đokoviča Adria Tour, a što s međutim, nije desilo. Uprkos tome što Đoković i njegovi partneri nisu došli da igraju na kompleksu teniskih terena u blizini nekadašnjeg Dom Vojske u Tivtu, mali park je ostao zatvoren što je proteklih dana izazvalo negodovanje većeg broja Tivćana, posebno roditelja manje djece sa Seljanova koji su na taj prostor – jedinu parkovsku površinu u tom najvećem tivatskom naselju, ranije često izvodili i šetali svoju djecu.
Iz Porto Montenegra nam je nezvanično rećeno da park do daljnjeg neće biti otvaran za javnost, već će samo njegovi sportski sadržaji – tereni za tenis, skvoš, balon teniska sala i ostalo, biti dostupni klijuentima tog nautilčko-turističkog centra i rekrativcima koji koriste i plaćaju usluge Porto Montenegro Sportskog kluba.
„Uređenjem Jadranske magistrale, koja je u neposrednoj blizini, istočna granica teniskog centra i bašti sada je zaštićena od sve gušćeg saobraćaja. Unutar samog centra, Porto Montenegro smatra da sada ima potencijal za unaprijeđenje teniskih sadržaja, u cilju održavanja manjih turnira, u budućnosti, u Tivtu. U okviru tog unaprijeđenja, planirani su dodatni teren za padel tenis i štand sa osvježenjem, a prostor će se napraviti gdje se, po potrebi, mogu postavljati privremene tribine. S obzirom na to da su planirani radovi za ovo proljeće odloženi zbog pandemije prouzrokovane virusom COVID-19, detaljnije planove vezane za naše sportske sadržaje ćemo dostaviti kada budu kompletirani.“-rekli su nam tim povodom iz menadžmenta kompanije Porto Montenegro.
Mali park – zaključana kapija
Ističu da se, nakon završetka tih radova, “nadamo da ćemo moći ponuditi tenis kao atrakciju za posjetioce i kao sportski sadržaj za lokalnu zajednicu na jednom sasvim novom nivou, zajedno sa drugim novim sportskim sadržajima koji će biti dio susjednog objekta Boka Place, u sklopu daljeg razvoja Porto Montenegra kao vodeće integrisane nautičke zajednice na samom Jadranu, učvršćujući poziciju Tivta kao glavnog turističkog centra Boke.“
U prevodu – Tivćani se „mogu pozdraviti“ sa još jednim dijelom svoga grada – malim parkom oko Doma Vojske na Seljanovu koji im je bio dostupan i otvoren za građane svih prethodnih decenija dok su se njime koristile vojske Austro-Ugarske, kraljevine i socijalističke Jugoslavije, a na to je tačku stavila Crna Gora koja je velelepni tivatski Dom Vojske izgrađen 1989. za stogodišnjicu Arsemala, 2007. godine prodala, a njegovu uređenu okolinu površine par desetina hiljada kvadrata izdala u zakup na 90 godina kompaniji Adriatic Marinas.
Inače, po aktuelnoj Državnoj studiji lokacije Arsenal koju je Vlada Crne Gore lani ponovno mijenjala po željama Porto Montenegra, a u Skupštini usvojila aktuelna DPS-SD-HGI većina, ovaj park bi u dogledno vrijeme mogao čak i da potpuno nestane jer su na njegovom mjestu planeri predvođeni podgoričkim arhitektom Mladenom Krekićem ucrtali više ekskluzivnih privatnih vila koje Porto Montenegro ovdje može graditi radi prodaje na tržištu.
Bivši crnogorski reprezentativac Boris Zloković nalazi se na odjeljenju intenzivne njege bolnice u Beogradu zbog koronavirusa.
Nekada jednom od najboljih igrača svijeta konstatovana je upala pluća sa obje strane. Trenutno je stabilnih zdravstvenih parametara i svi se nadaju da se se njegovo stanje uskoro poboljšati.
U bogatoj karijeri je pored matičnog Jadrana nastupao za Pro Reko, Posilipo i kragujevački Radnički.
Podršku velikom sportskom šampionu pružio je čuveni klub iz Đenove.
Njemački Špigel pozabavio se ponovnim porastom slučajeva koronavirusa na Balkanu i istakao da je u Hrvatskoj zaraza porasla za čak 232 odsto.
List je naveo i da je zaraza u BiH porasla za 75, a u Srbiji za 125 odsto, uz konstataciju da je područje dugo bilo pošteđeno od koronavirusa, da bi zaraza odjednom počela drastično da se povećava.
Kako se navodi, Austrija je u srijedu izdala najviši nivo upozorenja za putovanja u zemlje Zapadnog Balkana, a ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg rekao je da je svjestan da to nije laka odluka.
Zbog drastičnog povećanja obolijevanja, vlada u Beču je ustanovila bezbjednosni nivo šest za Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo, a državljani Austrije koji su se u trenutku objave zatekli u tim zemljama savjetovani su da “hitno napuste zemlju”.
Njemački list piše da se ne može govoriti o drugom talasu pandemije na Balkanu budući da, kako naglašavaju, virus stiže sa zakašnjenjem.
Navodi se da su vlade zemalja na Balkanu rano uvele mjere za suzbijanje koronavirusa znajući da imaju slabe zdravstvene sisteme i tako su dugo imale mali broj zaraženih. Međutim u prethodnih nekoliko nedjelja zemlje Zapadnog Balkana imale su pritisak, što od privrednika, što od građana, a i izbori su bili zakazani u nekim zemljama.
Kao primjer list navodi Srbiju gdje su bile uvedene mjere zatvaranja aerodroma i granica, škola, restorana, šoping centara, uveden je policijski čas, osobama starijim od 65 godina nije bio dozvoljen izlazak iz kuća i stanova, a vojnici su patrolirali ulicama.
Već početkom juna počelo je veliko ublažavanje mjera, pa su dozvoljena masovna okupljanja poput fudbalske utakmice kojoj je prisustvovalo oko 20.000 posjetilaca koji nisu poštovali socijalnu distancu.
U posljednje tri do četiri nedjelje raste broj oboljelih i u Sjevernoj Makedoniji, gdje su, prema riječima novinarke Saške Cvetkovske, restorani puni do posljednjeg mjesta, a ljudi se ponašaju kao da koronavirus ne postoji.
Dodaje se da je vlada te zemlje odjednom ukinula karantin jer se približavaju izbori – 15. jula, a mnogi su zabrinuti za svoje poslovanje.
Zabrinjava i porast novih slučajeva u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje se broj oboljelih gotovo udvostručio prethodne nedjelje.
Obje zemlje, koje dosta zavise od turizma, otvorile su svoje granice za turiste iz Evropske unije i to bez testova i karantina.
Vlasti Hrvatske, piše Špigel za nove slučajeve tvrde da su uvezeni slučajevi i da postoji veliki procenat razmjene sa susjednim zemljama.
Ipak, navodi se, mnogi Hrvati se nisu pridržavali higijenskih mjera.
Pod plaštom epidemije koronavirusa, Vlada Crne Gore iskoristila je trenutak da još jednom pokaže svu beskrupuloznost kojom se vode prilikom trodecenijske vladavine u Crnoj Gori. Nakon niza resursa, poput Svetog Stefana, Kraljičine plaže i Valdanosa, danas je na red Vlade došao park u naselju Seljanovo, ukazali su u tivatskom odboru Građanskog pokreta URA.
Tivatska URA podsjeća da “DPS i Vlada Crne Gore nakon uništavanja privredih nastavljaju poharu svih dragocjenih prirodnih resursa, što se danas potvrđuje na primjeru u Tivtu”.
“Odavno je jasno da je interes građana za ovu skupinu materijalista na poslednjem mjestu, te da svaki investitor uz punu podršku Vlade i lokalne uprave može ograničavati kretanje ljudima, narušavati prirodni ambijent i mijenjati kulturu življenja. Ne smijemo dozvoliti da Porto Montenegro koristeći se starim propisanim mjerama NKT-a i tivatskog Tima za zaštitu i spašavanje od građana otme vrijednu zelenu površinu. Mi u URA-i vjerujemo da je interes građana neprikosnoven i da niko nema pravo da zarad ličnih i partikularnih interesa umanjuje kvalitet života onih koji su vjekovima na tom podneblju. Stoga zahtijevamo hitno otvaranje parka”, ukazala je tivatska URA.
Tokom predstojeće sezone u Crnu Goru bi skoro svakodnevno trebalo da dolaze ukrajinski turisti, najavljeno je nakon što je na tivatski Aerodrom sletio prvi čarter iz Kijeva sa preko 150 putnika, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore.
Počasni konzul Crne Gore u Ukrajini, vlasnica tur operatera ALF i predvodnica oko 40 turističkih agenata koji su danas došli da obiđu Crnu Goru Olga Oleksienko, kazala je da se nada da će ovim letom biti otvorena ljetnja sezona, makar kad su u pitanju ukrajinski turisti.
– Dobrodošli..te riječi smo čekali veoma dugo.. Crna Gora je moja ljubav i nadam se da će letovi iz raznih ukrajinskih gradova biti realizovani minimum četiri puta sedmično. Agenti takođe vole vašu zemlju, a nakon njenog obilaska napraviće dobre ponude za turiste – kazala je Oleksienko.
Ona se zahvalila ambasadama Crne Gore i Ukrajine, Aerodromima Crne Gore i Nacionalnoj turističkoj organizaciji na dobroj saradnji koja je rezultirala današnjim letom i svečanim dočekom putnika i turističkih poslenika.
Direktorica NTO Željka Radak Kukavičić takođe je istakla da je organizacija prvog čarter leta i dogovor za sve naredne, iskaz povjerenja naroda Ukrajine kada su u pitanju institucije Crne Gore.
– Pokazali smo se kao odgovorni partneri i njihov dolazak u ovolikom broju je dokaz da ćemo skoro svakog dana imati po jedan let – kazala je Radak Kukavićić.
Pomoćnik direktora Aerodroma Crne Gore za komercijalnu politiku Aleksandar Mitrović istakao je da su prilikom kontrole ukrajinskih putnika ispoštovane sve preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela, odnosno Instituta za javno zdravlje.
– Ističem da su svi putnici doputovali sa negativnim PCR testom, čime su ispoštovane sanitarne procedure. Aerodromi u Tivtu i u Podgorici opremljeni su svom potrebnom opremom, od maski preko sredstava za dezinfekciju. Na taj način čuvamo zdravlje zaposlenih i građana i ulivamo povjerenje putnicima koji dolaze u Crnu Goru – kazao je Mitrović.
Ukrajinska otpremnica poslova Natalija Fijalka još jednom se zahvalila crnogorskoj strani na organizaciji leta i dočeku putnika, ističući da je ukrajinski narod sve više zainteresovan za dolazak u Crnu Goru.
Prošle godine u Crnoj Gori, kako kažu iz Aerodroma Crne Gore, boravilo je preko 60.000 turista iz Ukrajine koji su ostvarili preko 460.000 noćenja. Na tivatski Aerodrom iz ove zemlje je sletjelo skoro 89 hiljada putnika, a opsluženo je 543 vazduhoplova.
Izložba Partenza hrvatske umjetnice Renate Poljak od iduće sedmice će biti izložena u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ u Kotoru.
Izložba se organizuje u oviru kulturno – edukativnog projekta „Putevima bokeljskih Hrvata“ koji se održava pod pokroviteljstvima Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.
„Projekat Partenza nastao je 2016. godine i govori o meni i istoriji moje porodice. Kada se bavim umjetnošću uvijek pokušavam predstaviti lično iskustvo, uključeno u projekat koji govori o široj socijalnoj slici jer na taj način mislim da publika dobija istinsku emociju s kojom se lakše identifikuje. Inspiracija za projekat Partenza, što na italijanskom jeziku znači odlazak, zapravo je nastala kao potreba mene kao umjetnice da progovorim o migrantskoj krizi tokom koje hiljade ljudi u moru nažalost nalaze svoju smrt. U to vrijeme to je, uostalom, kao i danas, bilo aktuelno i beskrajno tragično. Nakon svih ratova i svega što smo preživjeli, lično me duboko pogodila ljudska patnja, migracija, ogroman broj utopljenih ljudi i Sredozemlje koje je postalo grobnica Mediterana!“ – otkriva umjetnica Renata Poljak.
Poljak je o tome htjela napraviti umjetnički rad pa je za njega upotrijebila svoju porodičnu istoriju. „Moj pradjede je početkom 19. vijeka bio primoran da napusti svoju zemlju zbog nemaštine i gladi. Otišao je u Punta Arenas na jugu Čilea. Taj odlazak bio je koban za njegov život i izuzetno težak za moju prababu koja je ostala sama sa dvoje djece. Kako to nije jedina tragična sudbina, napravila sam film o čekanju i očekivanju osobe koja bi trebala doći morem. Lokacija snimanja je Zlatni rat, jedna od rijetkih plaža na svijetu koja, kao rt, ulazi u more. Snimali smo krajem novembra kada je plaža bila prazna, a film je sniman u crno-bijeloj tehnici. Žene odjevene u haljine iz 19. vijeka stoje i čekaju.
Film je univerzalna priča o čekanju, o ženama koje su ostale i muškarcima koji su otišli. Na kraju filma događa se paralela sa sadašnjošću. Film iz crno-bijelog prelazi u boju pa tu imamo direktnu socijalno-političku vezu s današnjicom. More je jedan od velikih i bitnih elemenata i najveća tema mog rada u posljednjih desetak godina. Uz video Partenza, u projekat spada i serija fotografija, kolaža koji nastaju za vrijeme snimanja. Fotografkinja Dinka Radonić fotografiše set fotografija koje ja kasnije uzimam i od njih radim kolaže. U tim kolažima imamo crno-bijelu fotografiju s dodatnim elementima kruga, praznine ili nekih jednostavnih elemenata koji predstavljaju crno olujno more. U drugom slučaju na fotografiji nedostaje jedan dio koji predstavlja prostor između osobe i pejzaža, te način na koji jedan utiče na drugi u emotivnom, ali i filmskom smislu. Za izložbu je bitno reći da uz film postoje i fotografije. Kada publika izađe iz sale koja je zamračena još uvijek ostanu u toj emociji koju im je dao film i upravo fotografski kolaži zaokružuju cijelu izložbu. Nakon što sam napravila Partenzu radila sam i na trećem filmu koji je sniman u Punta Arenasu i okolini Porvenir. Partenza je zapravo početak jednog filmskog ciklusa koji završava trilogijom “, kazala je umjetnica.
Renata Poljak rođena je u Splitu gdje je i završila školu likovnih umjetnosti, a titulu magistra umjetnosti dobila je na École Régionale des Beaux-Arts u Nantesu. Za svoj rad dobila je nekoliko nagrada kao što su Gold Black Box na Black Box festivalu u Berlinu (2006.) te T-HT nagradu za umjetnost (2012). Tokom karijere izlagala je u Hrvatskoj ali i velikim svjetskim metropolama umjetnosti kao što su Pariz, Tokio i New York.
Suorganizator izložbe je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor.
Pabovi u Engleskoj od danas (4. juli) će ponovo biti otvoreni, a zvaničnici kažu da će biti veoma teško da se ljudi natjeraju da drže distancu.
Menadžeri pabova morat će da ispune zahtjeve bezbjednosti zbog korona virusa i da budu veoma snalažljivi 4. jula, kada zajedno sa drugim dijelovima ugostiteljske industrije budu ponovo otvorili vrata svojim gostima, prvi put od 20. marta.
Vlada Britanije je optužena da je bezobzirno dozvolila ponovno otvaranje pabova, s obzirom na infekciju i stopu smrtnosti koja je i dalje visoka, i pojavljivanju novog talasa pandemije u SAD-u gdje su takođe otvoreni kafići i barovi.
Velika Britanija je sa skoro 44.000 umrlih od posljedica virusa treća po broju smrtnih slučajeva poslije SAD-a i Brazila.
Mnogi kafići koji žele da povećaju prihode rizikovat će otvaranjem, iako će se njihovo poslovanje razlikovati od onoga kako su radili prije zatvaranja, navodi AP.
Potrebno je obezbijediti sigurnost svih, mjerama kao što su provjera gostiju na ulazu i dovoljna udaljenost stolova kako bi postojala fizička distanca između ljudi.
Pandemija predstavlja egzistencijalnu prijetnju za većinu od oko 37.500 pabova u Engleskoj.
Glavna turististička inspektorka Svetlana Šljivančanin kazala je da su plaže na Crnogorskom primorju bezbjedne za turiste, jer o njima, kako je istakla, brine Morsko dobro, zakupci, ali i Turistička inspekcija.
Šljivančanin je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) kazala da su zaključeni ugovori između zakupaca plaža i Morskog dobra, te odobrenje za rad od sekretarijata za privredu dokaz da su plaže sigurne.
“Plaže su bezbjedne, jer o njima brinu, kako predstavnici JP Morsko dobro i zakupci, tako i Turistička inspekcija, kao kontrolni organ. Svi zakupci moraju da imaju zaključen ugovor s Morskim dobrom, zatim da imaju odobrenje za rad od sekretarijata za privredu i to su dokazi da su plaže bezbjedne i da je plažni mobilijar u skladu sa pravilnicima”, rekla je Šljivančanin.
Zakupci su, kazala je, u obavezi da poštuju obaveze iz pravilnika, a od ove godine su u obavezi da poštuju i preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) i Instituta za javno zdravlje (IJZ).
“Tu smo i mi koji svakodnevno oblazimo kupališta i kontrolišemo jesu li zakupci uskladili svoje poslovanje sa zakonskim odredbama”, rekla je Šljivančanin.
Postoje, navodi ona, kako obavezujuće mjere, tako i one koje preporučuje IJZ kad su kupališta u pitanju.
“Zakupci su u obavezi da vidno istaknu obavještenja o privremenim mjerama, prevencije i zaštite od virusa, na ulazu u kupalište, u obavezi su da njihovo osoblje nosi zaštitnu opremu, zatim su u obavezi da plažni mobilijar drže na minimum dva metra, da se oprema dezinfikuje, to je plažni mobilijar, kabine, tuševi, toaleti, rekvizit za djecu, u obavezi su da drže dezinfekciona sredstva na ulazu i izlazu sa kupališta”, rekla je Šljivančanin.
Higijenu na javnim kupalištima koja nemaju zakupaca, kazala je glavna turistička inspektorka, održava komunalno preduzeće u svakoj opštini.
