Regata povijesnih brodova falkuša, koja je juče krenula iz Komiže, poslije sedam sati jedrenja stigla je na cilj, na žalo Palagruže, saopštio je organizator.
To je 12. po redu obnovljena regata „Rota palagruzona“ koju je 2009. utemeljila Kulturna ustanova „Ars halieutica“ iz Komiže, obnavljajući time povijesnu regatu komiških falkuša, čija se tradicija održala kroz četiri stoljeća, ističe u ime organizatora “u poruci s Palagrže” Joško Božanić.
“Okupljeni oko jarbola falkuše na ovom žalu Palagruže, kao i oni koji nam se nisu mogli pridružiti, ali su s nama na istoj ruti obnove povijesnog sjećanja četiri stoljeća duge ribarske tradicije na najudaljenijem hrvatskom otoku – Palagruži, poručujemo da smo spasili od zaborava ne samo najstariji tip ribarskog broda na Mediteranu i najstariju jedriličarsku regatu na svijetu „Rotu palagruzonu“, već i drevna umijeća” , kaže se u poruci s Palagruže.
Od zaborava su sačuvani konstrukt broda, njegov jezik, priče, povijesni dokumenti, artefaktii linguafakti, materijalna i nematerijalna baština pučinskih ribara iz Komiže.
Posljednja povijesna regata falkuša održana je 13. juna 1937. kada je pojavom brodskih motora prestao razlog za postojanje falkuše. Prije 23 godine obnovljena je replika povijesne falkuše , a potom je obnovljena i povijesna regata „Rota palagruzona“.
U manuskriptu „Liber Comisie“, komiškog notara Nikole Borčića Jedrolimova iz 18. stoljeća, sačuvan je dokument o prvoj poznatoj regati falkuša od Komiže do Palagruže iz 1593. Dana 20. juna 1593. krenule su iz Komiže za Palagružu 74 falkuše s po pet članova posade, u pratnji venecijanske ratne galije radi obrane od gusara, dakle 370 mornara krenulo je na put dug 42 milje od Komiže do Palagruže.
U povijesti regata kao najstarija jedriličarska regata navodi se natjecanje u jedrenju 1775. između Charlesa II. i njegova brata Jamesa jedrenjacima od stotinjak tona na rijeci Temzi, iz kog se natjecanja rodila ideja o regati.
Međutim, dokument iz Borčićeva manuskripta „Liber Comisae“ svjedoči da se najstarija jedriličarska regata u svijetu održala 182 godine prije one koju je osnovao engleski Kraljevski klub na Temzi, i koju povijest jedriličarskih natjecanja naziva najstarijom na svijetu, zaključuje Joško Božanić u petak u poruci s Palagruže.
Besplatni časovi crtanja i slikanja za HOBISTE se i ovog ljeta održavaju na Pjaci od Kina u sljedećim terminima:
23. avgust 2020. (nedjelja) od 8.30 do 11.30
6. septembar 2020. (nedjelja) od 10 do 12h
9. septembar 2020. (srijeda) od 10 do 12h
Obaveza svih učesnika/ca je da izričito poštuju mjere i preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) #distanca #ruke #maska
Cilj projekta „PJACA OD PITURE“ je da se obogati kulturni život grada Kotora kroz ponudu kreativnijeg i kvalitetnijeg provođenja slobodnog vremena.
“Pjaca od piture” se realizuje zahvaljujući podršci Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, a u okviru manifestacije OTVORENI KOTORSKI TRGOVI za 2020. godinu.
Teško bolesni ruski opozicionar Aleksej Navaljni avionom je jutros prebačen u Njemačku, nakon insistiranja njegove supruge i saradnika, koji su optužili ruske vlasti da to pokušavaju da spriječe.
Ljekari u sibirskom gradu Omsku saopštili su u petak da je Navaljni u indukovanoj komi, da mu život nije u neposrednoj opasnosti i da su mu moždane funkcije stabilne.
Kira Jarmuš, portparolka Navaljnog, rekla je da je njegova supruga Julija bila u avionu za Njemačku.
Njegovu evakuaciju inicirala je i platila njemačka Cinema for Peace, a on će se liječiti na klinici Čarite u Berlinu.
Ambulantni avion sa Navaljnim trebalo je sinoć da poleti za Njemačku, ali je let odložen zbog zahteva njemačkog sindikata avio-prevoznika da piloti moraju da se odmore prije dugog leta.
Navaljni, dugogodišnji protivnik predsjednika Vladimirar Putina i njegovih saradnika i borac protiv korupcije, onesvijestio se u avionu za Moskvu u četvrtak, nakon što je popio čaj za koji njegovi saradnici vjeruju da je bio otrovan.
Ruski ljekari u Omsku izjavili su da se stanje Navljalnog malo popravilo, ali da je i dalje u suviše nestabilnom stanju da bude transportovan van zemlje, oni su kasnije saopštili da nemaju primjedbe na njegovo premještanje u Njemačku, nakon što su njemački ljekari procijenili da može da putuje.
Porodica i saradnici ruskog opozicionog lidera su optužili Moskvu da blokira njegovu medicinsku evakuaciju u Njemačku da bi zataškala “pokušaj da se on otruje”.
Julija Navaljna pisala je Putinu i apelovala da dozvoli da Navaljni bude prebačen u Njemačku, prenosi Tanjug.
Navaljnom je u pozlilo na letu iz Tomska u Moskvu, a njegova portparolka Kira Jarmiš izjavila je da je on vjerovatno otrovan.
Kilometarske kolone, koje su donijele nekoliko sati čekanja, jučer su počele na graničnim prijelazima između Hrvatske i Slovenije, a većina turista najvjerovatnije će krenuti kući danas ili sutra.
Prema hrvatskim podacima, prije nekoliko dana u Hrvatskoj je bilo na odmoru više od 150.000 Slovenaca, javio je Radio Slovenija.
Kao što je poznato, slovenski državljani moraju se do ponedjeljka navečer vratiti u Sloveniju bez 14-dnevne karantene, a ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs savjetuje im da krenu ranije.
“To smo učinili kako bismo omogućili više raspršeni povratak tijekom vikenda. Ali pozivamo sve da ne čekaju do ponedjeljka. Budući da bi gužva mogla propustiti ponoć i pasti u utorak i karantenu”, rekao je u četvrtak.
Policija je također spremna za napad na graničnim prijelazima.
Maja Ciperle Adlešič iz ljubljanske policijske uprave rekla je za MMC u petak: “Putnike se traži da imaju pripremljen odgovarajući dokaz o boravku u drugim zemljama, jer se na taj način skraćuje postupak na graničnom prijelazu.” Naglasila je da će policijski službenici moći provjeriti i svoj boravak u drugim zemljama kod susjednih tijela sigurnosti: “Ako osoba ne uspije ispravno dokazati svoj boravak, strogo će se poštovati deklaracija Vlade RS.”
Uvjerila je i da će policija na graničnim prijelazima “osigurati optimalan broj otvorenih traka i samim tim protok prometa organizacijskim mjerama”.
U marinama u okviru turističkih naselja ove sezone je manje plovila u odnosu na isti prošlogodišnji period, ali su iz kompanija koje upravljaju tim rizortima ipak prilično zadovoljni popunjenošću i interesovanjem za vez.
Oni smatraju da su rezultati prilično dobri, imajući u vidu sve teškoće koje je nautičkom turizmu nanijela pandemija koronavirusa.
Predstavnici Adriatic Marinasa i Luštice Development su podgoričkom listu saopštili da je trenutna popunjenost marina u naseljima Porto Montenegro i Luštica Bay 70 odsto, dok su iz kompanije Azmont Investments kazali da je popunjenost marine D-Marin Portonovi trenutno niska, ali polako raste iz dana u dan.
Predstavnici tih ekskluzivnih turističkih naselja najavili su da su zahvaljujući dobrim kampanjama i pogodnostima obezbijedili nove klijente i najavljuju dolaske novih plovila.
Zauzetost vezova u marini Porto Montenegro u Tivtu, koja je kapaciteta 450 jahti, ovog mjeseca je 72 odsto.
“To jeste osjetno niže nego prošle godine kada je marina bila 90 odsto popunjena, ali je prilično dobar rezultat, imajući u vidu sve teškoće izazvane Covidom-19”, rekli su predstavnici Adriatic Marinasa.
Oni su dodali da je prosječna zauzetost vezova do sada u ovoj godini bila osam odsto bolja nego u prošloj.
Porto Montenegro
“Razlog tome je značajno bolja zimska sezona, koju smo u prva tri mjeseca ove godine imali u odnosu na isti period lani, ali i za ove prilike, sasvim solidan broj jahti je uplovljavao tokom jula i prvih dana avgusta”, naveli su iz Adriatic Marinasa.
Prema podacima njihove marinske službe, prosječna zauzetost vezova za brodove duže od 30 metara – mega i super jahte, je bila 45 odsto, što je kao prošle godine, dok je za skoro deset odsto povećana prosječna zauzetost vezova za jahte kraće od 30 metara na 82 odsto.
Iz Adriatic-a su kazali da dosta jahti u Porto Montenegro dolazi i zbog snabdijevanja bescarinskim gorivom.
Iz Luštice Development su saopštili da su zadovoljni ovogodišnjom sezonom, najprije zbog činjenice da je popunjenost marine 70 procenata.
“Drugi razlog za zadovoljstvo je što su sva plovila na godišnjem vezu produžila ugovore, a obezbijedili smo i nove klijente”, kazali su iz Luštice Development.
Oni su objasnili da ova marina uglavnom uslužuje manja plovila, sa manjim brojem posade i putnika.
Svetionik Luštica bay – foto S.L:
“Broj članova posade na plovilima varira od jednog za gliser do šest do deset članova posade i putnika na jedrilicama, bilo privatnim ili za čarter”, kazali su iz Luštice Development i objasnili da plovila i putnici dolaze iz svih onih država iz kojih je dozvoljeno doći u Crnu Goru ili je bilo dozvoljeno u momentu kad su dolazili.
Predstavnici Luštice Development su naveli da su tokom cijele sezone pregovarali sa više agenata i direktno sa samim klijentima o smještaju novih plovila u marini, pa će vidjeti šta će biti realizovano.
Ova marina ima 85 vezova za prihvat plovila do 45 metara dužine i otvorena je polovinom avgusta 2018. godine. Korisnicima je na raspolaganju mogućnost zakupa mjesečnog ili dnevnog veza, kao i dugogodišnji, na jednu, tri ili pet godina.
Iz hercegnovskog Azmont Investmentsa su podsjetili da je D-Marin Portonovi marina je počela sa radom krajem ljeta prošle godine i ove je sezone trebala da bude u potpunosti operativna.
“Zbog globalne pandemije planovi i poslovanje su se promijenili. Iako je popunjenost marine trenutno niska, polako raste iz dana u dan, i u ovim izazovnim vremenima fokusirani smo na klijente i ono što je za nas važno jeste da su oni zadovoljni našim uslugama”, kazali su iz Azmont Investmentsa.
Ova marina je dizajnirana za prihvat jahti i supejahti do 120 metara, a trenutno su na vezu uglavnom motorne jahte i jedrilice.
“I dalje, nekoliko mjeseci nakon izbijanja pandemije, brojne nepredividive okolnosti i vrlo važan faktor koji se odnosi na avio-sabraćaj i saobraćaj uopšte snažno utiče i na turizam. Trenutna situacija je vrlo izazovna, ali mi smo optimistični znajući da pojedinci visoke kupovne moći i dalje koriste svoje jahte, jer ih vide kao određeni vid sigurnosti”, poručili su iz Azmont Investmentsa.
Oni su naveli da bilježe nekoliko međunarodnih dolazaka.
“Većina međunarodnih klijenata u marinu dolazi iz Hrvatske. Imali smo upite od vlasnika jahti o slobodnim mjestima u našoj marini, kao i ponuduma i uslugama koje pružamo. To nas motiviše i vjerujemo da nam dolaze bolji dani”, rekli su predstavnici hercegnovske kompanije.
D-Marin Portonovi marina ima 238 vezova, može podržati jahte dubokog gaza i služi kao granični prelaz.
Iz Azmont Investmentsa su saopštili da su odlučili da zimsku sezonu dočekaju s posebnim cijenama za sve klijente koji rezervišu vezove u Portonovom.
“Broj upita sve je veći i srećni smo što nas potencijalni klijenti doživljavaju kao svoju sigurnu luku”, sopšteno je iz Azmont Investmentsa.
Završeno je Evropsko prvenstvo u jedrenju u portugalskoj Vilamuri. Nikola Golubović je u zlatnoj grupi zauzeo 45. mjesto nakon šest dana nadmetanja i 11 odjedrenih regata u klasi Laser 4.7.
Aktuelni šampion Balkana i šampion Crne Gore, član Jedriličarskog kluba Delfin iz Tivta, uspeo tokom tri kvalifikaciona dana da ostvari primarni cilj i stigne do zlatne grupe u konkurenciji 107. najboljih jedriličara Evrope.
Nikola je imao uspona i padova, što se momku od 16 godina, kome je ovo bio debi na šampionatu Evrope ne može zamjeriti. Golubović je uložio i poslednji atom snage kako bi ostvario što bolji plasman u Vilamuri, a za ostvareno, zajedno sa trenerom i selektorom Crne Gore, Ilkom Klakorom zaslužuje čestitke.
“Uzimajući u obzir uslove u kojima radimo, smatram da smo ostvarili jako dobar rezultat na Evropskom prvenstvu. Nikola je ostvario primarni cilj, stigao je do zlatne grupe u izuzetno jakoj konkurenciji, potvrdio je da poseduje ogroman potencijal. U periodu koji slijedi, okrećemo se onome što najbolje znamo, a to je rad i trening. Samo na taj način možemo da ostanemo konkurentni jedriličarskim velesilama, koje imaju daleko, daleko bolje uslove za rad i podršku u odnosu na nas”, naglasio je za Sport Klub selektor Crne Gore, trener Jedriličarskog kluba Delfin iz Tivta i Nikole Golubovića, Ilko Klakor.
Što se jedriličara iz regiona tiče, najbolji rezultat su ostvarili Slovenci koji su se prodružili Nkoli Goluboviću u zlatnoj grupi. Luka Zakubovec je na 36. mestu, na koti 51. je Ivan Vankrušev, Benjamin Agnovič je na poziciji 54. Jedriličari iz Srbije takmičenje su završili u srebrnoj grupi, Stefan Juil je zauzeo 76, a Viktor Batizić 83. mesto. Od ostalih jedriličara iz regiona tu su Hrvati, Maks Gjidera je zauzeo 56. mesto, a njegovi klupski drugovi iz Jedriličarskog kluba Mornar iz Splita, Antonio Marendić i Niko Jakelić su na pozicijama 67 i 68.
Zlatnu medalju je osvojio Anastasios Garipis iz Grčke, srebrna medalja je pripala Premislavu Mahovskom iz Poljske, dok je bronza otišla u Italiju zahvaljujući Domeniku Lamanteu.
Češke vlasti u petak su zabilježile 506 novih slučajeva koronavirusa, što je rekordan broj novozaraženih u jednome danu otkad je u toj zemlji proglašena epidemija.
Češka je do danas prijavila 21.551 potvrđeni slučaj zaraze koronavirusom. Dosad je od posljedica bolesti umrlo 411 osoba, od čega 19 prošle sedmice.
Vlada te države među prvima je u Europi uvela ograničeno kretanje i poslovanje na početku epidemije.
Restrikcije je počela ukidati u svibnju, no sada ponovno uvodi neke mjere ograničenja, s obzirom na porast broja novozaraženih posljednjih tjedana.
Od 1. rujna ponovno će biti obvezne maske u javnome prijevozu, u zdravstvenim i socijalnim ustanovama te u zgradama državnog ureda, kao i u trgovinama, restoranima i zajedničkim prostorijama u školama.
Od rujna vlada planira uvesti popuštanje mjera ograničenja za javne događaje.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravio je danas u Kotoru gdje se sastao sa predsjednikom Opštine Željkom Aprcovićem, predsjednikom SO Kotor Jovom Suđićem, potpredsjednicima Opštine Kotor Sonjom Seferović i Nenadom Vukadinovićem. Sastanku su prisustvovali i kotorski privrednici.
“Zadovoljstvo mi je da sam kroz razgovor dobio informacije koje potvrđuju da se tokom nekog poslednjeg perioda u Kotoru mnogo ozbiljnije razmišlja o budućnosti i mnogo odgovornije radi. Nakon promjene lokalne vlasti čini mi se da su opet prave teme na dnevnom redu kada je Kotor u pitanju, a to su teme koje se tiču infrastrukturnog i ukupnog ekonomskog unaprjeđenja ovog grada i stvaranja pretpostavki za kvalitetniji život kotorskih stanovnika, i za realizaciju vrijednog biznisa od strane domaćih i inostranih biznismena i investitora. Informacije koje sam dobio se uglavnom tiču važnih projekata na planu infrastrukturnog razvoja, govorili smo i o potrebi unaprjeđenja saobraćajne infrastrukture kako bi se izbjeglo zabušenje ne samo u sezoni nego i van sezone kada je u pitanju život u Kotoru. Dalje, tiče se i projekata unaprjeđenja komunalne infrastrukture i stvaranja pretpostavki za dinamičniji razvoj privrednih djelatnosti u Kotoru kako u oblasti turizma i usluga tako i u nekim drugim oblastima počev od proizvodnje hrane i prerađivačke industrije” – kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
On je istakao da je posebno zadovoljan onim što je čuo u razgovoru sa predstavnicima kotorskih privrednika i da mu zaista uliva povjerenje.
“Riječ je o ljudima koji veoma dobro prepoznaju ono što država otvara kao šansu pred domaćim i inostranim biznisom. Jednako tako su spremni da podrže i napore koji se ulažu od strane lokalne uprave u Kotoru, u tom sadejstvu državne i lokalne vlasti unaprjeđuje se poslovni ambijent Kotora i stvaraju pretpostavke da se ovdje razmahnu neke djelatnosti koje su prepoznate na prostoru Kotora kao prioritetne šanse razvoja unaprjeđenja društvenog proizvoda i otvaranja novih radnih mjesta. Optimista sam nakon današnjeg razgovora, čini mi se da lokalna uprava radi odgovornije i efikasnije nego što je to prethodno bio slučaj, a da predstavnici kotorskog biznisa prepoznaju svoju šansu i ubijeđen sam da će oni biti vrlo važni akteri u projektima koji će značiti dalji ekonomski i ukupni društveni razvoj i ovog grada, Bokokotorskog zaliva i Crne Gore u cjelini”, zaključio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Sa sastanka
Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović se zahvalio predsjedniku Đukanović i kotorskim privrednicima što su tu u ovom izazovnom trenutku.
“Mi iz izvršne vlasti smo se dosta bavili sa privrednom situacijom u gradu, pritom ne zanemarujući činjenicu i specifičnosti grada Kotora koji je dominantno oslonjen na turizam, na kruzing turizam, a znamo da ova godina zbog aktuelne epidemiološke situacije nije onakva kakva je trebala da bude. To nas nije obeshrabrilo da u više navrata kao odgovorna izvršna vlast razgovaramo sa privrednicima grada Kotora, prevashodno sa ljudima koji se bave turističkim proizvodom u gradu i da zajednički pronalazimo rješenja i u smislu olakšica koje smo kao lokalna samouprava usvojili u prethodnom periodu u lokalnom parlamentu ali i svega onoga što se u budućnosti očekuje“, kazao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
On je istakao koliko je Kotor atraktivan prostor, kao i da će u bliskoj budućnosti biti interesantan brojnim investitorima.
Đukanović u Kotoru
“Početna naša pozicija treba da bude takva da zajednički analiziramo, a zatim se spremimo i napravimo projekte za još ljepši Kotor i budućnost svih nas koji živimo i radimo ovdje, koji će mimo onoga što mu jeste prirodna i kulturna baština po kojoj je prepoznat u svijetu imati da ponudi šta i od privrednog potencijala. Budućnost kotora je valorizacija izuzetno značajnih fortifikacijskih objekata u smislu gradnje budućih hotelskih kapaciteta u risanskom zalivu, jer očekujemo da će vrlo brzo HIA biti usvojena, što znači da ćemo imati gradnju „Teute“ i bivšeg hotela „Fjord“ gdje ćemo imati prestižni lanac hotela „Marriott“, koji će pored rizorta Blue Kotor Bay otvoriti nova radna mjesta. Stvara se jedan kvalitetan poslovni ambijent, a mi zajednički možemo odgovoriti zadacima koji nas čekaju“, istakao je predsjednik Aprcović.
Prvi čovjek Kotora je naglasio da nas je COVID opomenuo da se ne možemo oslanjati na kruzing turizam, a gradnjom nautičkog centra i eko marine u Risnu stvarićemo nove uslove za kvalitetniji život Kotorana i Kotoranki.
“Uskoro nas očekuje i, kako svjetski stručnjaci ističu, najbolji projekat na svijetu-žičara, koji otvara vizure prema Lovćenu i Orjenu. Kao partneri ćemo zajedno izaći iz ove krize“, zaključio je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
„Lekcionar i Pontifikal Kotorske biskupije iz 1166. godine” naziv je fototipskog izdanja monografije koja je predstavljena u petak ispred crkve blažene Ozane u Kotoru.
Predstavljanju je prisustvovao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji je u uvodnoj riječi istakao da monografija svjedoči da je Kotor još u 12. stoljeću bio jedan od kulturnih centara Evrope.
„Imao je sve što i veliki evropski centri: Biskupski ordinarijat, sud i sudstvo, knjižare i snažnu kulturnu razmjenu sa svijetom, u određenoj mjeri i međunarodne odnose. Kotor je i svih narednih stoljeća imao izuzetnu ulogu u afirmaciji naroda sa ovih prostora. Sve što je napisano u pontifikalu 1166. u godini kada je kotorski biskup privi puta uzeo u ruke svjedoči o čvrstoj povezanosti Kotora sa najnaprednijim mišljenjima toga doba. Izdanje Lekcionara i Pontifikal svojim značajem nadilazi Kotor i Crnu Goru i predstavlja podsticaj za dalja znanstvena proučavanja o našoj povjesti i tradiciji“ – kazo je Đukanović.
Promocija monografije u Kotoru
U ime organizatora zvanice i posjetioce pozdravili su predsjednik HNV-a Crnre Gore Zvonimir Deković i kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić.
Monografiju su predstavili dr. sc. fra Domagoj Volarević i autorica dr. sc. Lenka Blechova Čelebić.
Radi se o najstarijem rukopisu u ovom dijelu svijeta, 300 godina starijem od Gutenbergove štamparije, 30 godina starijem od Miroslavljevog jevanđelja i 330 godina od Oktoiha Đurđa Crnojevića. Pontifikal je iz Kotora evakuiran u doba turskih ratova, oko 1876. godine, a nalazi se i čuva u St. Petersburgu i jedan je od dragulja biblioteke Ruske akademije nauka.
Promocija
Ovo liturgijsko, vjersko, književno djelo svjetske povijesne i kulturne klase ima 404 stranice manuskripta na latinskom jeziku. Raščitala ga je kroz višegodišnji rad, dešifrirala slojeve palimpsesta (više rukopisa na jednom listu kroz stoljeća), s Biblijom sravnila i najzad, opskrbila lokalnim povijesnim kontekstom češko-crnogorska znanstvenica, paleograf i polihistor Lenka Blechová Čelebić.
Od zanimljivosti vezanih za ovo izdanje izdvajaju se i činjenice, da se radi o manuskriptu koji predstavlja jedan od stubova rađanja i istorije zapadne kulturne tradicije, koji vezujemo za Kotor i područje današnje Crne Gore, da se u njemu nalaze citati najmanje sedam najviših autoriteta bez kojih je istorija Zapada nezamisliva; Sv. Augustin (354-430), Grgur Veliki (540-604), Isidor Seviljski (560-636),Beda Prečasni (672-735) , Alkuin iz Jorka(735-804), Anselmo iz Kanterberija (1033-1109), Pjer Abelar (1079-1142) itd, koji su su kao takvi u Kotoru izučavani, studirani i tumačeni u svakodnevnim aktuelnim dešavanjima toga vremena. Posebnu vrijednost monografije čini poglavlje Dokumenta Catharensia, bilješke na marginama iz svakodnevnice života Kotora grada u 12. stoljeću, kao i da je autorica, svojevremeno, zavrijedila preporuku za istraživanje istorije crkve u arhivu Vatikana, u Argentini, prije dvadeset godina, ni manje ni više nego od ondašnjeg biskupa Buenos Ajresa, mons. Horhe Begolja, danas Svetog oca pape Franja.
Autorica je monografiju posvetila pokojnom don Antonu Belanu, vikaru Kotorske bisupije. U muzičkom dijelu programa nastupila je klapa “Jadran” iz Tivta.
Izdavanje i promocija Kotorskoga pontifikala i lekcionara omogućeni su uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, Ministarstva kulture Crne Gore, Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Općine Kotor.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 505 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je otkriveno 48 novopozitivnih slučajeva infekcije.
Novopozitivni su upućeni na testiranje iz sledećih opština: Podgorica 23, Nikšić 12, Bar 3, Berane 2, Pljevlja 2, Plav 1, Cetinje 1, Tivat 1, Kotor 1, Andrijevica 1, Petnjica 1.
“Od poslednjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod i to kod pacijenta rođenog 1949. godine iz Andrijevice, liječenog u Opštoj bolnici Berane. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca je 73 a od početka godine: 82”, saopšteno je iz IJZ.
Prijavljen je oporavak 95 pacijenata.
Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 914 .
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 4277.
