Regata za Jadranov rođendan - foto Ministarstvo odbrane
1 od 4
Regata za Jadranov rođendan
Regata za Jadranov rođendan
Regata za Jadranov rođendan
Regata za Jadranov rođendan
Školski brod Mornarice Vojske Crne Gore „Jadran“ obilježio je 87. rođendan jedriličarskom regatom tivatskim akvatorijumom.
“Jadran je prvi put isplovio 1933. iz Hamburga, a te godine je uplovio u Tivat, gdje mu je i danas matična luka.
Taj „morski vuk“ ima zanimljivu istoriju, plovio je brojnim morima, Atlantikom, zaplijenila ga je italijanska ratna mornarica u Drugom svjetskom ratu, nakon kojeg je bio devastiran, te je morao da bude potpuno remontiran. Ipak, danas ponosno plovi pod zastavom Crne Gore, predstavljajući Vojsku i državu u cijelom svijetu” – navodi se na FB stranici Ministarstva odbrane Crne Gore.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 427 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je otkriveno 36 novopozitivnih slučajeva infekcije.
Novopozitivni su upućeni na testiranje iz sledećih opština Podgorica 15, Rožaje 4, Budva 3, Nikšić 2, Bar 2, Berane 2, Bijelo Polje 2, Danilovgrad 2, Plav 1, Tivat 1, Mojkovac 1, Herceg Novi 1.
“Od poslednjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda i to kod pacijenata rođenih 1942. godine liječenih u Opštoj bolnici Kotor i Kliničkom centru Crne Gore. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca je 75, a od početka godine 84”, saopšteno je iz IJZ.
Prijavljen je oporavak kod 52 pacijenata.
Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 894.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 4311.
Socijalisti Kotora organizovali su danas ispred Starog grada druženje sa sugrađanima, kojima su predstavljeni program i prioriteti odborničke liste „dr Branko Baćo Ivanović – Socijalisti“.
Promotivni štand Socijalista privukao je veliki broj Kotorana i Kotoranki, koji su, u direktnim razgovorima, pokazali značajnu podršku listi „dr Branko Baćo Ivanović – Socijalisti“, koja se nalazi na broju devet na glasčkom listiću.
Odbornički kandidati liste „dr Branko Baćo Ivanović – Socijalisti“ razgovarali su sa sugrađanima o konkretnim problemima koji opterećuju svakodnevni život Kotorana, a tiču se neadekvatnog tretiranja Kotora, neredovnog snabdijevanja vodom i strujom, loših seoskih puteva, problema parkinga…
Nosilac liste, Ivanović kazao je da će se Socijalisti, bez kojih se neće moći formirati vlast, izboriti da se Kotoru vrati status grada, jer je Kotor status grada imao prije osam vjekova.
On je istakao da će se Socijalisti izboriti i za smanjenje poreza na nepokretnosti koje su u vlasništvu građana i građanki opštine Kotor, a obezbijediće da na teritoriji čitave opštine bude uredno i kvalitetno snabdijevanje vodom tokom cijele godine.
Redovno ćemo, poručio je Ivanović, a ne samo pred izbore, održavati i graditi sve lokalne puteve širom opštine Kotor.
“Obezbijedićemo da se Kotorani mogu parkirati u Kotoru po povlašćenim uslovima“, istakao je Ivanović.
Završićemo, kazao je on, izgradnju kanalizacionog sistema u okviru cijelog zaliva – od Veriga do Veriga, a Socijalisti će uraditi sve da se što prije valorizuje prostor nekadašnjih privrednih subjekata: „Bokeljke“, „Industrije ležaja“, „Rivijere“, „Autoboke“, „Hotela Fjord“, „Jugooceanije“, „Urca-a“ i „Sente“ …
Ivanović je kazao da će Socijalisti otvorit opštinsku kancelariju za predstavke i pritužbe građana i građanki.
“Obezbijedićemo da građani i građanke opštine Kotor upravljaju gradom svih 365 dana, a ne samo za vrijeme karnevala“, poručio je Ivanović.
Liberalna partija u Kotoru pokrenula je inicijativu za podizanje spomenika knjazu Danilu I Petroviću Njegošu povodom 160 godina od njegovog ubistva u ovom gradu. Sjajan odziv građana Kotora pokazao je da je ovakva inicijativa nadmašila očekivanja i da je ovo mnogo više od partijske inicijative liberala, već je dobilo status pitanja od opšteg interesa i želje građana. Da je to tako, pokazuje i veliki broj potpisa podrške ali i javnih ličnosti i uglednih ljudi Kotora koji su otvoreno podržali inicijativu.
Aktivisti LP danas u Kotoru nastavili su prikupljanje potpisa za ovu peticiju i upoznavali građane na rivi sa istom. Na rivi su se danas zatekli i lideri Demokrata Aleksa Bečić i bivši predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić koji su sa svojim aktivistima sprovodili kampanju, pa su predstavnici liberala i njima ponudili da potpišu peticiju za izgradnju spomenika knjazu Danilu.
Aleksa Bečić lider Demokrata je iz nepoznatih razloga odbio da uopšte sasluša pa i da potpiše inicijativu pa nije jasno da li je to uradio jer ima nešto protiv istorijske ličnosti knjaza Danila, koji je najveći crnogorski reformator i vladar koji je odvojio državu i crkvu u Crnoj Gori i uspostavio moderne institucije, ili je odbio zato jer je inicijativu pokrenula Liberalna partija u Kotoru.
Njegov kolega i bivši predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, očigledno je bolje razumio duh inicijative koja je prerasla u nadstranačku i otvoreno je podržao peticiju i potpisao inicijativu za podizanje spomenika knjazu Danilu, čime se i potvrdilo da je ova peticija od opšteg interesa i iznad svih partija. Uprkos tome što partijski šef Aleksa Bečić nije našao za shodno ni da sasluša inicijativu, mi se srdačno zahvaljujemo Vladimiru Jokiću što je na istom mjestu kao Kotoranin prepoznao značaj ove ideje.
Za potvrdu stare pučke poslovice o tome kako “jednom osvane tek kad drugom omrkne” ne treba ići daleko: dovoljno je otputovati u susjedni Neum, gdje se u jeku koronakrize suočavaju s nezapamćeno uspješnom, rekordnom turističkom sezonom.
Iako se i Dubrovnik u avgustu može pohvaliti s nešto punijim kapacitetima, aktualni se neumski stupanj popunjenosti smještajnih kapaciteta vjerojatno neće nikad dosegnuti. Jer, dojam je da su su državljani cijele BiH preselili upravo u Neum, a s njima i brojni državljani Srbije. Ipak, izostali su tradicionalni gosti iz Češke, Mađarske, Poljske, Koreje i Slovačke, piše Slobodna Dalmacija.
Za dolazak u Neum niko ne treba niti tko traži negativni korona- test. Stoga su Neum izabrali mnogi koji ne mogu ljetovati u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Turskoj ili Grčkoj. Tvrde: u Neumu nema teorije za koronu, nitko nikoga ne “šljivi” 5 posto, nema teorije da se bilo tko razboli! Mi smo “korona free” i ne treba nam socijalna distanca jer već imamo kolektivni imunitet!
Zadržati status sigurnog odredišta Neumu je jamstvo uspješne sezone. Voditeljica Turističkog ureda Neuma Ankica Bogdanović ističe da su i sami iznenađeni:- Imamo nikad brojnije goste iz Srbije i Vojvodine. Ludost je da ih agencije od tamo dovode i na jednodnevne izlete! Ranijih su godina najčešće dolazili autobusima, a ove sezone osobnim vozilima. Stoga su gužve velike i bili smo primorani odlučiti da nema zaustavljanja u Neumu onome tko nema rezervacije!
Doista, bosanskohercegovačka rivijera ima, nakon Monaka, najkraću morsku obalu u Europi. Ta je obala ovog ljeta vjerojatno najgušće napučena turistima. Brojem gostiju su iznenađeni i ljubazni domaćini, a procjene se kreću od 16.500 do čak 20 tisuća gostiju! Vidljivo je to na svim plažama, posebno onim pješčanim, ispod hotela, gdje su kupači doslovce jedan na drugome. Slično je i na betonskim, nažalost jednako neurednim plažama gdje nitko ne poštuje preporuku o međusobnom razmaku od najmanje metar. Ali, to je samo preporuka, ne i odluka te redari ne mogu niti imaju temelj za kažnjavanje neopreznih gostiju.
I dok su do jula najviše tražili sobe koje su 20 KM dnevno po osobi, u avgustu se većinom traže apartmani i cijene su “napuhane”: za tri noći se traži 200 eura. Ali, ni polovica prosječne BiH- mjesečne plaće nije prepreka za doći u Neum. Tvrde to i studenati iz Tuzle Mersed Herić, Senad Alihodžić, Almin Hadžić i Ramadan Hamzić:
– Kad podijelimo troškove, sve se može. Dolazimo godinama, a najskuplje je vikendom. Da možemo duže ostati, isposlovali bi i popust. Ovog su ljeta najveći problemi nemogućnost odlaska na Makarsku rivijeru ili na izlet u Dubrovnik. Nema ni prave zabave; diskoteke ne rade, a živu mjuzu imaju tek rijetki objekti. Ali, važno je da smo se okupali, osjetili more i osunčali- kažu nam.
Nismo imali vremena doznati hotelske cijene, ali su svi hoteli dobro popunjeni i zahvaljujući popustima. Privatni je smještaj skuplji nego lani a umirovljeni građevinar Husein i domaćica Derva Mesihić iz Gradačca koji već sedmu godinu dolaze kod iste gazdarice kažu:
– Ove je godine skuplje nego lani: za četiri smo noći platili 400 KM. Zbog gužvi sada za bolji apartman traže i 150 KM dnevno! Najviše mi smeta to što nitko ne čisti plaže. Možda i čiste, ali čistače još nismo vidjeli! Nedostaju tuševi, kabine za presvlačenje i barem jedan javni WC svakih 500- 800 metara!
Vlada Crne Gore je 13.avgusta, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, usvojila novi Prostorno-urbanistički plan Kotora (skr. PUP). Istaknuto je da su „sada stvoreni uslovi za kvalitetno upravljanje prostorom i njegovo korišćenje.“
Da li je baš tako?
Javna rasprava oko usvajanja PUP-a
Sadržaj i atmosfera javne rasprave u fazi razmatranja nacrta i predloga PUP-a je pokazala da je upravljanje prostorom otvoreno pitanje za Kotor.
U fokusu je bilo upravljanje prostorom u zalivskom dijelu Kotora, koji je pod zaštitom UNESCO, gdje je naglašeno da treba primijeniti konzervativni pristup u cilju remedijacije, urbane revitalizacije i zaštite prostora od dalje devastacije. Navedeni su primjeri devastacije prostora u Dobroti, Škaljarima i Kostanjici.
Tokom javne rasprave NVO Expeditio i Društvo prijatelja bokeške baštine u više navrata su skretali pažnju javnosti na razmjere devastacije i njene posledice. Sprovođenjem Prostorno-urbanističkog plana Opština Kotor se suočava sa rizikom brisanja područja od izuzetne univerzalne vrijednosti sa Liste svjetske baštine. U javnoj raspravi oko Nacrta PUP Kotor iznesene su ključne primjedbe:
-Projektovanje zaobilaznice oko Kotora UNESCO odobrava samo ako se pokaže neadekvatnim upravljanje lokalnim saobraćajem. SDP je u nedavnom javnom obraćanju iznio predlog upravljanja lokalnim javnim saobraćajem;
-Nastavilo se sa izgradnjom objekata velikog gabarita, posebno u Dobroti, iako je bio na snazi moratorijum o zabrani gradnje u zaštićenom području;
Dobrota 2018.
-U izradi PUP nekritički su preuzimani segmenti iz drugih planskih dokumenata; prethodno nijesu izrađene studije razvoja kruzing industrije, kulture, turizma i zaštite životne sredine;
-Bez važećeg Strateškog plana razvoja opštine koji bi trebalo da pruži ključne smernice razvoja, donošenje novog PUP-a je promašaj.
Posljedice
Ovakav prostorno-urbanistički plan je sušta suprotnost Prostornom planu opštine donesenom krajem 80-ih godina, koji je za podlogu imao nekoliko stručnih studija, na osnovu kojih su urađene ključne sektorske politike iz domena industrije, zaštite okoline, turizma i zaštite kulturnih dobara.
Na osnovu tog prostornog plana dislocirana je tradicionalna industrija u industrijsku zonu u Radanovićima, otpočeta izgradnja sistema za odvođenje kanalizacije i otpadnih voda iz kotorskog zaliva, obnoljen Stari grad kao centar grada, formiran Opštinski zavod za zaštitu spomenika kulture i druge institucije.
Na osnovu novog PUP-a iz avgusta 2020. očigledno je:
-Blokiran izlaz na more stanovnicima urbanog jezgra (cca 12 000 stanovnika od 22 000 stanovnika opštine). Izgradnjom marina za jahte, pilona na Luži i sidrišta na dvije lokacije u Dobroti za putničke brodove-kruzere nema prostora za servisiranje, vez i bezbjednog plovnog puta za plovila u vlasništvu građana Kotora.
Nema neophodne komunalne marine, dostupne svim građanima, a plovni put će prepriječiti kruzeri. Zato nije moguće realizovati strategiju kombinovanog lokalnog saobraćaja, koja uključuje upotrebu plovila u lokalnom pomorskom saobraćaju.
-Planira se izgradnja Luke Lipci i to luke ukrcaja za putničke brodove kruzere, pored luke Kotor kao luke ticanja za putničke brodove kruzere. Tako se navodi da se“u Lipcima predviđa formiranje Home kruzing luke sa svim potrebnim servisnim uslugama brodu i putnicima (ukrcaj i iskrcaj putnika, carina, snabdijevanje broda, pilotaža, brodska agentura, privez i odvez broda itd.)“. To će dovesti do kolapsa te lokacije kao spomenika prirode, ugrožavanja bezbjednosti plovidbe, rizika po peraška ostrva itd.
-Ugrožen je razvoj Kotora kao grada, sa atributima urbanog iz antičkih vremena. Stari grad više nije zona centralnih gradskih funkcija (funkcije kulture, obrazovanja, urbanog življenja) jer je podređen potrebama masovnog turizma i kruzing industrije.
Poslednja prilika za restauraciju zone cenralnih gradskih funkcija je na prostoru stare industrijske zone u donjim Škaljarima i obali na Pelužici. Po novom PUP-u na tom prostoru je planirana izgradnja turističkih kapaciteta i manji dio zelenih površina.
Bez gradskog centra, u kojem su locirane institucije koje čine jedan urbanitet gradom, Kotor gubi atribute grada i pada u sivilo prosječnosti. Građani i građanke drevnog grada Kotora tako neće imati prilike da se okupljaju u posebno namijenjenoj zoni, radi zadovoljenja kulturnih, obrazovnih i drugih društvenih potreba, dostupnim svima pod jednakim uslovima. Po novom PUP-u to je zona komercijalizacije koju kontroliše privatni kapital.
Taj dio grada, na kome se nalazi vrijedna industrijska baština, trebalo bi da bude centar za razvoj kulturnih industrija, održavanja tradicionalnih pučkih svečanosti, visokog obrazovanja, muzičke kulture i sl.
-PUP promoviše linijski razvoj grada, umjesto razvoja centalnih gradskih funkcija u Donjim Škaljarima. Čak i u vrijeme moratorijuma na izgradnju došlo je do proliferacije stanova za tržište u raznim oblandama (kondo hoteli i sl.).
-Visoka ulaganja u infrastrukturu su posljedica linijskog razvoja grada. Lokalna samouprava servisira i finanasira takav razvoj, što se kosi sa javnim interesom. Iz tog razloga postoji aktuelni problem sa vodosnabdijevanjem u zalivskom dijelu opštine.
Izgradimo Kotor 21. vijeka:
Ø Uspostavimo novu politiku upravljanja lokalnim saobraćajem koji je promovisao SDP!
Ø Otvorimo izlaz na more građankama i građanima gradskog jezgra!
Ø Regulišimo razvoj kruzing industrije!
Ø Izgradimo novi centar grada u staroj industrijskoj zoni u Škaljarima!
Zato PUP Kotor treba staviti van snage i raspisati međunarodni tender za izradu novog, u skladu sa reputacijom i značajem Kotora, kaže se u saopštenju OO SDP Kotor.
Kapetan Josip – Joško Marković posvetio je cio život pomorstvu. U toj profesiji prošao je sve – od kadeture do najvišeg zvanja, stalno učeći i usavršavajući se, tragajući za najboljim primjerima kako postupiti u nekim situacijama koje se na brodu svima dešavaju. Dugo životno i radno iskustvo zadržali su njegova interesovanja za struku, pa redovno prati i informiše se o plovidbi, pilotaži, bezbjednosti…
Baveći se pomorstvom, a živeći u Kotoru, jeste li nekada razmišljali o drugim poslovima?
Rođen sam u Kotoru prije 74 godine, gdje su rođeni i moj otac, đed, pađed… To je grad iz kojeg se nikada nisam odselio, iako svako u nekoj fazi života razmišlja o tome kako bi možda negdje drugo imao više šansi i bolje uslove rada. Čak i ako sam nekada o tome razgovarao sa porodicom, nikada nije bilo konkretne odluke da se bilo gdje krene. Ono što sada mogu reći je i da se ne kajem zbog toga. Jednu godinu proveo sam u Gabonu radeći kao lučki kapetan, nakon što me predstavnik jedne svjetske kompanije preporučio za taj posao. Gabon je nekada bio francuska kolonija, njegova prijestonica Librevil je razvijen lučki grad, pa su i moja primanja bila visoka. Pokrivao sam cijelo područje zapadne Afrike i imao mnogo bolju zaradu od one koju sam mogao imati kao kapetan broda, ali mi taj način života nije odgovarao. Najbliži saradnik mi je bio iz Gane, čovjek čiji je otac nekada bio ambasador te zemlje u Jugoslaviji, pa sam od njega dobio mnoge važne savjete kako postupiti ukoliko se nekada nađem u snekoj neprilici. Na moju sreću, to se nikada nije dogodilo.
Poučeni tim iskustvom, ali i svjesni rezultata koje ste radom ostvarili, da li biste za sebe mogli reći da vas je tokom posla pratila sreća?
Ma koliko neke stvari kroz koje sam prolazio bile teške, ni inače mogu reći da sam imao sreće. I u poslu i u nekim situacijama oko njega. Jednom mi se dogodilo da, vraćajući se s broda, bude utvrđeno da, kao neko čiji pasoš 90-ih nije davao velike mogućnosti kretanja, mogu iz Atine da sletim jedino u Sarajevo, jer je za sve zemlje osim BiH trebala viza. Došavši tamo morao sam promijeniti dva taksija na granici entiteta. Kako sam se približavao Kotoru shvatio sam da kod sebe nemam aktovku u kojoj ne samo da je sav moj zarađeni novac, već i onaj koji sam nosio suprugama Kotorana koji su ostali na brodu, jer platni promet tada nije jednostavno funkcionisao. Taksista je odmah rekao da će pokušati da nađe kontakt vozača koji me dovezao do granice. Kada mi je sjutradan pozvonio telefon i kada mi se vozač javio, pozvao sam ga da dođe kod mene. Upravo dok smo sjedili na terasi došla je supruga jednog pomorca po svoj novac. Pitam se kako bih, da taksista iz Sarajeva nije bio pošten, tada ikome objasnio šta se dogodilo. Na moju veliku sreću izbjegnute su sve neprijatnosti, a vjerujem da je to zbog toga i što sam se i sam uvijek trudio da nikoga ni za šta ne uskratim.
Da niste pomorac čime biste se bavili?
U pomorstvu sam proveo čitav život. Počeo sam da plovim 1965. godine, kao kadet i do penzionisanja brodovima Jugooceanije, a potom brodovima stranih kompanija i bio promovisan u sva zvanja, počevši od trećeg oficira do zapovjednika. Na kraju radnog vijeka nekoliko godina bio sam pilot Luke Kotor sedam godina. Kotorski pomorci su nekada bili veoma cijenjeni, škola je bila na visokom nivou, pa je i za strane kompanije informacija da je neko iz Kotora bila značajna. Tokom sankcija 90-ih godina bio sam na grčkom brodu u Singapuru. Sve se odvijalo u velikim problemima. Na brodu nije bilo vode, veliki broj uređaja nije radio. Agent mi je donio novac da isplatim posadu. Toliko je bilo vruće da sam znoj neprestano brisao peškirom. Kada mi je agent dao da potpišem platnu listu konstatovao je kako je ovo pretežak posao i pitao kako mogu da ga obavljam za toliko novca. Kada sam mu objasnio da tada nije postojao drugi način da pristojno živim od svog rada, poručio mi je da zarada nije na brodu nego oko broda. Sa ove tačke gledišta vjerujem da bih, da sada mogu da biram, isto odlučio da završim pomorsku školu, ali bih se bavio komercijalom. Taj posao sam obavljao ko godinu u Jugooceaniji, a i na brodovima sam uvijek volio da analiziram svaku klauzulu ugovora. Možda bih se baš zbog toga, da danas biram zvanje, opredijelio za pomorsko pravo. Bio sam u situaciji kada je u Jugooceaniji trebalo da potpišem ugovor o stalnom radnom odnosu. Direktor je okupio nekoliko nas i najavio da će testirati kako znam o engleski jezik. Očekivao sam da će nam dati da prevodimo ugovore, posebno manje razumljive klauzule. Međutim, on je samo postavio nekoliko pitanja – vrlo jednostavnih rečenica za prevod. To me malo razočaralo, jer sam vjerovao da se od mene više očekuje, pa sam ipak odustao od tog posla i vratio se plovidbi.
Kako vam iz današnjeg ugla djeluje pomorstvo?
Danas se, ne samo kod nas, već i svuda u svijetu, mnogo toga promijenilo. Postoje kursevi i doškolovavanja, pa danas treći oficir može biti i neko ko ranije nikada nije bio na brodu, obrazovanju, onakvom kakvo je nekada bilo ključno, daje se manji značaj, tako da više i nismo tako na glasu. Ipak, ohrabrujem sve mlade ljude da se bave ovim poslom, jer malo gdje mogu steći toliko vrijednih iskustava ili pronaći sebi priliku da rade srodne poslove u ovoj oblasti. Plovidba nekad i plovidba danas se mnogo razlikuju. Prije svega, ugovori su kraći, uslovi su bolji, komunikacija je jednostavnija… Nekada to nije bilo tako. Jednom davno mi se dogodilo da na brodu strada član posade, iz Rusije, i to baš 19. decembra. Plovili smo 14 dana do luke u kojoj je njegovo tijelo iznešeno s broda. Kasnije bi mi svaki 19. decembar – dan Svetog Nikole kojeg pomorci posebno obilježavaju, umjesto u slavlju protekao u prisjećanju na taj dan. Takođe, sjećam se kako je bilo 1979. kada je Kotor bio pogođen zemljotresom. Bio sam jedini iz Crne Gore na brodu i tek u večernjim satima preko telegrafiste sam to saznao, a prvo što sam čuo je da je Kotor potpuno sravnjen sa zemljom. Tek kasnije preko članova posade drugih brodova pristizale su nove informacije o svemu što se zaista dogodilo. Ne kažem da je danas lako, ali komunikacija, pa makar i povremena, ipak svakome mnogo znači.
Koje iskustvo na brodu Vam je najdragocjenije?
Osim na brodovima Jugooceanije plovio sam i na italijanskoj kompaniji MSC i tu sam uvidio veliku razliku u odnosu prema poslu. Međutim, najbolja kompanija na kojoj sam plovio bio je Zodiac. U pitanju je najorganizovanija kompanija u kojoj se najviše nauči, u kojoj se stvori najviše prilika, ali u kojoj se od pomorca najviše i traži, jer poslodavac dobro zna zašto vas angažuje. Jedna velika prednost Zodiaca je što su brodovi imali punlikaciju „incident file“ koja je sadržala sva moguća uputstva za postupanje u svim situacijama za koje je neko predvidio da bi nekada mogle da se dogode. To je kompanija sa velikim brojem brodova na kojima se svakodnevno neminovno javljaju manji ili veći problemi, no za razliku od mnogih njihove stručne službe evidentiraju kako su se problemi dogodili, kako se mogu riješiti i kako se moglo spriječiti da se više ne dešavaju. Svaki slobodni trenutak sam probodio čitajući to kako bih znao kako postupiti na ispravan način.
Vjerujete li u perspektivu Kotora kao lučkog grada, da li je potrebno mijenjati strategiju i drugačije se odnositi prema poslovanju luke?
Svjesni broja kompanija i ljudi čija egzistencija zavisi od dolaska kruzera jedino što treba da se potrudimo je da udružimo znanja – sopstvena i svjetska, kako bismo smislili što bolji način upravljanja, unaprijedili poslovanje i eliminisali štetu koju ovakva djelatnost pravi. Imamo iskusne pomorske kapetane, imamo i mlade ljude koji su stekli nova znanja u ovoj oblasti, pa je ono što nam ostaje da sve to udružimo i da u saradnji sa inostranim stručnjacima, poput Holanđanja u čije sam znanje imao priliku da se uvjerim, stvorimo preduslove za razvoj lučkog grada od kojeg će svi imati korist. Ono što je veoma važno je da vodimo računa da sve negativne prateće pojave svedemo na minimum. Moramo govoriti o štetnom uticaju vibracija koje ogromni kruzeri stvaraju u zalivu i ne smijemo zanemariti niti jedan segment njihovog uticaja ako želimo da i ubuduće od njih imamo koristi.
O Kotoru se često govori kao o poželjnoj destinaciji za jahte. Da li je moguće imati i njih i kruzere istovremeno?
Više puta sam bio svjedok situacije kada jahte ometaju isplovljavanje ili bezbjedan vez kruzera. Takođe i kruzeri ometaju plovidbu jahti. Nekoliko puta sam bio pilot na velikim jahtama. Prostor za jahte je veoma mali i treba dobro voditi računa o tome da one budu smještene na dovoljnoj distanci. Moramo biti svjesni da je u ovom poslu bezbjednost na prvom mjestu i da sve drugo proizilazi iz toga. Bilo kakve priče o razvoju luke, uplovljavanja jahti, dolaska kruzera i njihovog nesmetanog kretanja nema, niti to može biti profesionalno i odgovorno ako bezbjednost nije na prvom mjestu.
Kako danas izgleda Vaš dan i kako volite da provodite vrijeme?
Otkako sam se penzionisao nemam utisak da sam dobio mnogo više slobodnog vremena, možda najviše zbog toga jer sada mnogo toga drugog radim i dan mi zaista brzo prođe. Slobodno vrijeme provodim čitajući. Film volim da pogledam samo u kinu, idem kad god sam u prilici, jer tome i jeste takva namjena. Pronašao sam zanimaciju u poslovima u vrtu, pomalo eksperimentišem, često i uspjem. Kada je bilo prilike pratio sam gradska dešavanja, posebno koncerte Kotor Arta i slična dešavanja. Volim i da sa svojim kolegama iz struke koji su i dalje aktivni u poslu porazgovaram o temama u kojima mogu dati savjet, naravno, uz moju želju da vidim kako se neke stvari mijenjaju i idu na bolje.
Ne izlazeći iz okvira struke, aktivni ste i u politici. Otkud interesovanje za to?
U politici sam od osnivanja nekadašnjeg SDP-a. Prvi sastanak kojem sam prisustvovao vodio je Ante Marković, čije riječi su me tada navele na to da o nekim stvarima ne treba samo razmišljati, već i djelovati. Danas sam u Socijaldemokratama, jer mi je njihov način razmišljanja bliži, a rješenja koja nude smatram konkretnijim i najkvalitetnijim na domaćoj političkoj sceni. Spreman sam da podijelim on o iskustvo koje imam i koje gradu može biti korisno i da podržim ono što je dobro.
Regata povijesnih brodova falkuša, koja je juče krenula iz Komiže, poslije sedam sati jedrenja stigla je na cilj, na žalo Palagruže, saopštio je organizator.
To je 12. po redu obnovljena regata „Rota palagruzona“ koju je 2009. utemeljila Kulturna ustanova „Ars halieutica“ iz Komiže, obnavljajući time povijesnu regatu komiških falkuša, čija se tradicija održala kroz četiri stoljeća, ističe u ime organizatora “u poruci s Palagrže” Joško Božanić.
“Okupljeni oko jarbola falkuše na ovom žalu Palagruže, kao i oni koji nam se nisu mogli pridružiti, ali su s nama na istoj ruti obnove povijesnog sjećanja četiri stoljeća duge ribarske tradicije na najudaljenijem hrvatskom otoku – Palagruži, poručujemo da smo spasili od zaborava ne samo najstariji tip ribarskog broda na Mediteranu i najstariju jedriličarsku regatu na svijetu „Rotu palagruzonu“, već i drevna umijeća” , kaže se u poruci s Palagruže.
Od zaborava su sačuvani konstrukt broda, njegov jezik, priče, povijesni dokumenti, artefaktii linguafakti, materijalna i nematerijalna baština pučinskih ribara iz Komiže.
Posljednja povijesna regata falkuša održana je 13. juna 1937. kada je pojavom brodskih motora prestao razlog za postojanje falkuše. Prije 23 godine obnovljena je replika povijesne falkuše , a potom je obnovljena i povijesna regata „Rota palagruzona“.
U manuskriptu „Liber Comisie“, komiškog notara Nikole Borčića Jedrolimova iz 18. stoljeća, sačuvan je dokument o prvoj poznatoj regati falkuša od Komiže do Palagruže iz 1593. Dana 20. juna 1593. krenule su iz Komiže za Palagružu 74 falkuše s po pet članova posade, u pratnji venecijanske ratne galije radi obrane od gusara, dakle 370 mornara krenulo je na put dug 42 milje od Komiže do Palagruže.
U povijesti regata kao najstarija jedriličarska regata navodi se natjecanje u jedrenju 1775. između Charlesa II. i njegova brata Jamesa jedrenjacima od stotinjak tona na rijeci Temzi, iz kog se natjecanja rodila ideja o regati.
Međutim, dokument iz Borčićeva manuskripta „Liber Comisae“ svjedoči da se najstarija jedriličarska regata u svijetu održala 182 godine prije one koju je osnovao engleski Kraljevski klub na Temzi, i koju povijest jedriličarskih natjecanja naziva najstarijom na svijetu, zaključuje Joško Božanić u petak u poruci s Palagruže.
Besplatni časovi crtanja i slikanja za HOBISTE se i ovog ljeta održavaju na Pjaci od Kina u sljedećim terminima:
23. avgust 2020. (nedjelja) od 8.30 do 11.30
6. septembar 2020. (nedjelja) od 10 do 12h
9. septembar 2020. (srijeda) od 10 do 12h
Obaveza svih učesnika/ca je da izričito poštuju mjere i preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) #distanca #ruke #maska
Cilj projekta „PJACA OD PITURE“ je da se obogati kulturni život grada Kotora kroz ponudu kreativnijeg i kvalitetnijeg provođenja slobodnog vremena.
“Pjaca od piture” se realizuje zahvaljujući podršci Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, a u okviru manifestacije OTVORENI KOTORSKI TRGOVI za 2020. godinu.
Teško bolesni ruski opozicionar Aleksej Navaljni avionom je jutros prebačen u Njemačku, nakon insistiranja njegove supruge i saradnika, koji su optužili ruske vlasti da to pokušavaju da spriječe.
Ljekari u sibirskom gradu Omsku saopštili su u petak da je Navaljni u indukovanoj komi, da mu život nije u neposrednoj opasnosti i da su mu moždane funkcije stabilne.
Kira Jarmuš, portparolka Navaljnog, rekla je da je njegova supruga Julija bila u avionu za Njemačku.
Njegovu evakuaciju inicirala je i platila njemačka Cinema for Peace, a on će se liječiti na klinici Čarite u Berlinu.
Ambulantni avion sa Navaljnim trebalo je sinoć da poleti za Njemačku, ali je let odložen zbog zahteva njemačkog sindikata avio-prevoznika da piloti moraju da se odmore prije dugog leta.
Navaljni, dugogodišnji protivnik predsjednika Vladimirar Putina i njegovih saradnika i borac protiv korupcije, onesvijestio se u avionu za Moskvu u četvrtak, nakon što je popio čaj za koji njegovi saradnici vjeruju da je bio otrovan.
Ruski ljekari u Omsku izjavili su da se stanje Navljalnog malo popravilo, ali da je i dalje u suviše nestabilnom stanju da bude transportovan van zemlje, oni su kasnije saopštili da nemaju primjedbe na njegovo premještanje u Njemačku, nakon što su njemački ljekari procijenili da može da putuje.
Porodica i saradnici ruskog opozicionog lidera su optužili Moskvu da blokira njegovu medicinsku evakuaciju u Njemačku da bi zataškala “pokušaj da se on otruje”.
Julija Navaljna pisala je Putinu i apelovala da dozvoli da Navaljni bude prebačen u Njemačku, prenosi Tanjug.
Navaljnom je u pozlilo na letu iz Tomska u Moskvu, a njegova portparolka Kira Jarmiš izjavila je da je on vjerovatno otrovan.
