U okviru akcije “Mi stvaramo lidere”, u dvorištu JU Srednje mješovite škole “Mladost” u Tivtu postavljen je bilbord sa fotografijom uspješnih tivatskih srednjoškolaca, koji su u određenim oblastima ostvarili izuzetne rezultate i nosioci su najprestižnijeg državnog priznanja, diplome “Luča”, za 2019/2020 godinu.
Akciju sprovodi, četvrtu godinu za redom, Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja Opštine Tivat u saradnji sa SMŠ ,,Mladost”, sa ciljem promovisanja uspješnih mladih ljudi iz Tivta.
Ove godine na drugoj strani bilborda postavljena je fotografija volontera Crvenog krsta Tivta koji svojim zalaganjem pomažu najugroženijima.
Volonteri
“Namjera je, između ostalog, da se istaknu i promovišu dostignuća mladih u različitim oblastima: obrazovanju, sportu, kulturi, te ova aktivnost Sekretarijata predstavlja dio opštinske strategije za mlade 2019-2021.”- saopštili su iz Opštine Tivat.
Otkako je zbog koronavirusa ‘krahirao’ avioprijevoz koji se sporo oporavlja te kruzing turizam, koji se za ovu ljeto može ‘otpisati’, na svaku novu jahtu u dubrovačkom akvatoriju gleda se kao na tračak nade za ionako mizernu turističku sezonu.
Jahtaši nisu digli ruke od hrvatske obale pa tako ni od Dubrovnika, a najbolji uvid u situaciju zasigurno ima direktor BWA Yachting Hrvatska Dorijan Dujmić.
– Interes jahtaša za Hrvatsku je poprilično velik ove godine s obzirom na to da se Hrvatska prema nautičkom turizmu otvorila ranije nego druge zemlje na Mediteranu, što je svakako pozitivno. Ukupan broj jahtaša s velikim jahtama većima od 24 metra koji su uplovili u Hrvatskoj je trenutno samo 30 posto manji nego lani, što, uzevši sve okolnosti u obzir, i nije tako strašno veliki pad, tim više što imamo najave da će se to, ako ovako nastavi, to stvarno nadoknaditi kroz sedmi i osmi mjesec jer veliki broj plovila kreće na krstarenje Hrvatskom. To je na neki način bilo i očekivano jer nema bolje socijalne distance u tom vidu turizma ljudi putuju svojim privatnim zrakoplovima i borave na svojem plovilu. Taj vid turizma može ići dalje, uvjeren je Dujmić, piše Dubrovački vjesnik.
Agencija ima urede duž jadranske obale, počevši od Rovinja preko Šibenika, Splita, Dubrovnika pa sve do Cavtata.
– Dubrovnik je uvijek bio i za većinu plovila će ostati prva ulazna luka u Republiku Hrvatsku, iz bilo kojeg smjera da dolaze, moraju stati u Dubrovniku tako da promet jahti u Dubrovniku, po mom mišljenju, nije značajnije pao. Na prvi pogled, netko tko ne zna što se dešava, ne bi ni znao da je u Dubrovniku nešto drukčije, osim što je manji broj ljudi na ulicama zbog situacije s avioturizmom. Jahtaši ostaju duže, nemaju kamo otići tako da ovi koji su sada došli, većina ostaje u Hrvatskoj do daljnjega, pojašnjava prvi čovjek BWA Yachting Hrvatska.
Korona je sa sobom donijela i određene novine.
– Što se tiče promjena, vlasnici plovila ograničavaju svojoj posadi izlaske i traže da, kada putuju, budu u samoizolaciji, čak i u zemljama kao što je Hrvatska gdje to nije obavezno. Dakle, nakon što doputuju smješteni su u hotelima 14 dana u samoizolaciji nakon čega ih testiramo na covid i ukoliko su negativni, dozvoljava im se ukrcaj na brod, to je jedna značajna promjena, ističe sugovornik.
Najveći broj klijenata dolazi iz SAD-a i Rusije.
– Oni dolaze iz sredina koje su puno striktnije od nas, primjerice, to su klijenti koji dolaze iz SAD-a, malo su preplašeni jer ne znaju gdje dolaze tako da se prvih dana svi strogo pridržavaju nošenja maski gdje god se kreću, a onda nakon desetak dana, kad vide da smo i mi malo opušteniji onda su i oni opušteniji, onda malo više izlaze u gradove na kopno, a u početku ne idu nigdje, dodaje.
Naravno, ponašanje i navike klijenata također su se promijenile.
– Recimo, transfer s aerodroma – radimo samo s vozačima koji u svojim vozilima imaju pregradu između vozača i putničkog prostora, ljudi se tada osjećaju sigurnije. Nažalost, nešto manje zalaze u restorane, a dobar dio restorana je i zatvoren, tek sada otvaraju ovi neki renomiraniji koji privlače takve goste, kazuje Dujmić.
Također, napominje kako država najviše profitira od dolaska jahtaša pa tako navodi primjer jednog vlasnika i njegovog plovila koji su u Hrvatskoj boravili tri tjedna, a koji su u Lijepoj našoj za to razdoblje ostavili sveukupno 610 tisuća eura plaćenih poreza.
To što je avioprijevoz, posebno u Dubrovniku, u fazi ‘zacjeljenja’, puno ne utječe na jahtaše.
– Klijenti lete privatnim zrakoplovima, to su mahom vlasnici plovila ili klijenti koji si mogu priuštiti da unajme jedno takvo plovilo. Za njih nema problema, čak im i pašu manje gužve na aerodromu i oni lete privatnim letom, ali problemi nastaju kad moraju dolaziti članovi posade jer nije stvar samo Dubrovnika i Hrvatske, u cijelom svijetu su obustave letova, mislim čak veći problem trenutno u svijetu, pogotovo za pomorce, nisu toliko letovi koliko vize, ljudima masovno ističu vize, kako schengen vize tako i B1 i B2 vize za SAD i općenito je cijeli vizni režim u kolapsu. Jer, danas ako moraš ići u Ameriku ili ako si Filipinac i moraš doći u Europu, nemaš gdje aplicirati za vizu jer su sve ambasade zbog covid-a zatvorene. Trebalo bi se dogovoriti na nivou Europske unije: onaj tko je imao vizu a istekla mu je i nije je mogao produžiti da mu se produži 3 ili 6 mjeseci. Dosta je klijenata koji bi došli, a trebaju vizu. Nedavno su me tako zvali za klijente iz Indonezije kojima je istekla schengen viza i zbog toga oni ne mogu u Hrvatsku iako su htjeli doći privatnim zrakoplovom, žali se Dubrovačkom vjesniku Dujmić.
– Kad smo se već otvorili kao država, kad već privlačimo takvu klijentelu bilo bi dobro da se uvede onaj režim koji je vrijedio prije našeg ulaska u Europsku uniju: da se na graničnom prijelazu izdaju turističke vize valjanosti dva tjedna za kratkotrajni boravak u turističke svrhe u Hrvatskoj. Ponavljam, ti klijenti ne mogu ući u Hrvatsku, ambasade u inozemstvu su sve zatvorili zbog covid-a i klijenti ne mogu aplicirati, ali već kad dolaze, neka im se, kao nekad, u zračnoj luci izdaju 15-dnevne turističke vize koje bi se ujedno morale i platiti pa bi i od toga i državni proračun imao korist, to bi, s obzirom na situaciju s covidom, bilo najbezbolnije rješenje, poručuje Dujmić.
Nakon mjeseci mjera protiv širenja koronavirusa, Nizozemska se nastoji vratiti normalnoj svakodnevnici.
Premijer Mark Rutte najavio je sinoć popuštanje mjera dva mjeseca ranije nego što se očekivalo.
– Sigurnosni razmak od 1.5 metra ostaje pravilo, rekao je Rutte. Drugi val koronavirusa mora se spriječiti, dodao je.
Kina, kazališta, crkve i restorani od 1. jula ponovno mogu primati neograničen broj posjetitelja, ali moraju osigurati poštivanje razmaka od 1.5 metra. Dosad ih je maksimalno 30 moglo biti u restoranima i kinima.
Ukidaju se gotovo sva ograničenja u javnom prijevozu od 1. jula, ali putnici su obvezni nositi masku.
Moći će se održavati sajmovi i festivali na otvorenom. Redovna školska godina nastavit će se nakon ljetnih praznika, a učenici će ponovno moći sjediti jedni kraj drugih.
Od 1. septembra navijači će moći gledati nogometne utakmice uz poštivanje socijalne distance i neće smjeti pjevati.
Broj novozaraženih u Nizozemskoj u padu je tjednima. Gotovo 50.000 ih je zaraženo, a 6.097 umrlo.
Kompanija Luštica Develompent iz Tivta prije nekoliko dana zatvorila je kapije bivšeg vojnog kompleksa Petrovići na obali luštičkog poluostrva u Tivatskom zalivu. Na taj način oko 2 kilometra dužine morske obale od Petrovića do još uvijek aktivnog vojnog kompleksa Pristan na hercegnovskom dijelu obale Luštice unutar zaliva Boke, postalo je nedostupno za građane Crne Gore.
Brojni nezadovoljni građani, ali i mještani Boke koji posjeduju imovinu unutar kompleksa Petrovići ili na Pristanu van dijela koji koristi Vojska, tim su se povodom proteklih dana obraćali „Vijestima“. Oni tvrde da je na kapija koja je nekada postojala na kolskom putu na početku Petrovića a koja je otvorena prije šest godina kada se odavde povukla vojska, sada ponovno zatvorena i da je tu postavljeno privatno obezbjeđenje koje je angažovala kompanija Luštica Development.
„Oni ne dozvoljavaju ni mještanima da uđu u kompleks i odu na neku od plaža na potezu od Petrovića do Pristana. Čak nisu u prvi mah htjeli pustiti ni ljude koji imaju svoje nekretnine na Pristanu i koji su do sada uvijek imali dozvole za pristup svojim nekretninama, čak i dok je Vojska bila na Petrovićima, jer tuda prolazi jedni kolski put do Pristana.“- kazao je „Vijestima“ jedan od ogorčenih mještana. „Vijestima“ se ovim povodom obratilo i više građana koji imaju svoju djedovinu unutar nekadašnjeg vojnog kompleksa, a kojeg je Vlada Crne Gore 2009. zajedno sa još skoro 7 miliona kvadrata zvanično državne zemlje na poluostrvu Luštica, dala u zakup na 99 godina egipatsko-švajcarskoj kompaniji Orascom Development.
Kompleks Petrovići čini nekoliko starih objekata – stražara i nadzemnih skladišta kao i dva podzemna skladišta za naoružanje, što se nalaze na samoj obali mora, zapadno od tivatskog naselja Krašići. U okviru ovog bivšeg vojnog kompleksa koji se nalazi na sjeverozapadnoj strani poluostrva Luštica, Orascomu je u višedecenijski zakup dato ukupno 20.890 kvadrata „šuma treće kategorije“ i ukupno 1.872 kvadrata „neplodnog zemljišta“. U katastru gdje se ove parcele vode na državu kao vlasnika, su na ovo zemljište upisani tereti brojnih sudskih sporova koje su proteklih godina protiv države pokrenule ovdašnje starosjedilačke porodice koje su tražile da im država vrati djedovinu što im je svojevremeno, oduzela za potrebe odbrane zemlje, a onda je promijenila namjenu tog atraktivnog zemljišta.
Vojska je ovu lokaciju koristila do 2014. za skladištenje naoružanja i opreme posebne namjene, a nakon što ju je iselilo, Ministarstvo odbrane je Petroviće pokušalo predati Orascomovoj crnogorskoj kćerci-kompaniji Luštica Development, ali je ona odbijala da preuzme kompleks „ukazujući na obavezu Vlade da izvrši ekspropijaciju i obezbjedi vlasništvo nad svim parcelama koje su predmet ugovora“, ukoliko sudovi u međuvremenu presude u korist građana čija je to djedovina.
Iako neki od tih sporova još traju i dospjeli su i do Strazbura, Luštica Development je ipak prošle godine preuzela Petroviće ali do sada još ništa tamo nije počela da radi u smislu turističke valorizacije tog, jednog od rijetkih još netaknutih djelova obale unutar zaliva Boke. Zbog toga je građane dodatno neprijatno iznenadilo zaključavanje kapije na ulazu u kompleks i posoavjenje obezbjeđenja koje im brani pristup.
„Nekadašnji vojni kompleks Petrovići, prema ugovoru Vlade Crne Gore i kompanije Orascom Development Holding, planiran je kao suvi vez za potrebe projekta Luštica Bay i dvije marine koje će u okviru našeg grada biti izgrađene. Budući da je kompanija pokrenula radove na tom području, a zbog uočenih oštećenja na novoinstaliranim ili popravljenim objektima kao i činjenice da je u okviru kompleksa i neispitani nekadašnji vojni potkop, u cilju poboljšanja uslova sigurnosti na lokaciji, uveden je privremeni kontrolisani režim pristupa ovom području. To, međutim, nikako ne znači da je područje definitivno zatvoreno za crnogorsku javnost ni sada ni ubuduće, a naročito ne do isteka važenja ugovora o drugoročnom zakupu zemljišta na Luštici između Vlade CG i Orascom Developmenta.“- kazali su „Vijestima“ u kompaniji Luštica Development.
Iz te firme koja na Petrovićma namjerava da iz mora podiže i na kopnu privremeno skladišti jahte klijenata svoje marine na Luštici, međutim nisu precizno odgovorili do kada će ovaj dio crnogorske obale biti van domašaja građana ove države. Jedini izuzetak za sada, su državne i komunalne službe, kao i vlasnci nekretnina na obližnjem Pristanu.
„Naravno da omogućavamo pristup području ljudima koji tvrde da imaju zemljište iza tog područja, te pripadnicima različitih službi i preduzeća Opštine Tivat, poput Službe zaštite i spašavanja koje jedan od objekata na Petrovićima koristi kao trening centar, kao i radnicima Komunalnog preduzeća. Definisanje stalne procedure pristupa biće predmet daljeg usaglašavanja kako bi se na najbolji način regulisao nesmetan pristup području vlasnicima imovine, predstavnicima Vojske, Luštice Development i Službe zaštite i spašavanja tako da lako mogu da pristupe kompleksu u bilo koje vrijeme.“- poručili su iz Luptice Development.
ORASCOM I PECKU DAO U PODZAKUP
Plaža Pecka kakva je bila do sada
Stanovnike Krtola i Tivćane proteklog je vikenda uzmenirio i prizor postavljanja drvenih suncobrana, plažnog mobilijara i drugih privremenih ugostiteljskih i servisnih objekata na do sada netaknutu, divlju plažu Pecka, na drgoj strani Luštive, na obali zaliva Trašte. Ova plaža takođe spada u kompleks zemljišta koje je Vlada 2009. dala u zakup Orascomu, a koji djelove morskog dobra u zakupljenom području po odredbama tog aranžamana, može davati u podzakup trećim licima sa kojima on sam sklopi ugovore po sopstvenim komercijalnim interesima.
Pecka je do sada bila van tih kombinacija i ostala je jedina javna plaža na kojoj nije bilo psotavljanja i naplate mobilijara na čitavom potezu krtoljske obale otvorenog mora, jer su ovdašnja poznata kupališta Plavi horizonti i Oblatno već godinama u rukama privatnih kompanija – valsnika ili zakupaca tih djelova obale. Luštica Development je do sada odlično sarađivala sa Mjesnom zajednicom Krtoli i pomagala akcije povremenog čišćčenja Pecke i ureživanja prilaza toj plaži, a lani je čak ovdje sponzorisala i ambijentalno izvođenje pozorišne predstave „Mediterano“ tivatskog Centra za kulturu što je bio jedan od najuspješnijih događaja cijele ljetnje kulturne sezone na Crnogorskom primorju. Sve se to sada mijenja jer je Luštica Development kako nezvanično sazanjemo, našla komercuijani interes da Pecku da u podzakup podgoričkom preduzetniku Filipu Đokiću koji drži više popularnih restorana i kafiće u Podgorici, ali i lokal „21 Seawiev bistro“ u Marina naselju Orascomovog kompleksa Luštica Bay u Krtolima kod Tivta. Navodno, on neće naplatnim plažnim moblijarom pokriti cijelu površinu jedne od najlješih prirodnih plaža na Tivatskoj rivijeri, već samo jedan njen dio i postaviće plažni bar, ali Pecka ipak definitivno gubi svoj epitet „netaknute divlje ljepote“ dostupne svima.
Ugledni Novljanin, dugogodišnji kustos pomorsko tehničke zbirke Pomorskog muzeja Boke Kotorske Petar Palavršić, sahranjen je juče na groblju kod crkve Svetog Spasa na Toploj. Palavršić, diplomirani saobraćajni inžinjer, radnu karijeru započeo je kao pomorac, nastavio kao kustos i publicista, autor nekoliko monografskih djela iz istorije pomorstva Boke koje je odlično poznavao i s ljubavlju i znalački istraživao.
„Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“ knjiga objavljena 2018. godine njegovo je kapitalno djelo a ponos zbog podataka sabranih u njemu osjećao se u svakoj rečenici kojom je činjenice o ovoj temi predstavljao.
Ispričao je na promociji da se pred početak rada zarekao da će spomenuti svakog kapetana koji se rodio na današnjoj teritoriji Opštine Herceg Novi, tako da je došao do spiska od 446 kapetana duge plovidbe, a obradio je i brodove na kojima su plovili, opisao šta su prevozili, šta se na brodu jeli i kako se živjelo… Za njega je knjiga „Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“ bila i spomen i udžbenik. Palavršić je sa Slavkom Dabinovićem koautor knjige „Plovidba kapetana Ivana Visina oko svijeta“.
Kapetani i jedrenjaci Herceg-Novog
Naslanjajući se na istrajno istraživanje dokumenta iz bogatog arhiva Pomorskig muzeja Kotor Palavršić je kroz sva kazivanja oživljavao ne samo junake bogate pomorske prošlosti Boke već i termine i popise gajeta, leuta, trabakula, bracera, šambeka, brikova, brigantina kojim su zalivski pomorci i kapetani brodili po svjetskim morima i okenima. Nepretenciozno, s ljubavlju i poštovanjem Palavršić je sklopio i ostavio nam dragocjen mozaik slavne pomorske tradicije Boke koji će svim budućim itraživačima biti neophodno i pouzdano polazište.
Regionalna vaterpolo liga za narednu sezonu je pod znakom pitanja, poput završnog turnira koji je na programu 14. i 15. jula u Dubrovniku, a na kojem će učestvovati Jadran Carine. Razloga za brigu je puno, a glavni je korona virus koji ozbiljno urušava lijepu ideju i priču koja je počela sezonom 2008/2009.
Mnogi klubovi iz Hrvatske, kako nezvanično saznajemo, pri tome su da odustanu od ovogodišnjeg takmičenja, jer navodno ne mogu da se izlažu dodatnim troškovima u ovom takmičenju.
Ovakve, sve jače galasine oko eventualnog zamrzavanja lige, do naredne godine, okupile su juče predstavnike crnogorskih klubova Jadran Carina, Primorca, Budve, Katara, predsjednika VPSC Dejana Bajića i selektora nacionalnog tima Vladimira Gojkovića.
Na oficijelnom sastanku razgovaralo se o ovom takmičenju koje je pun pogodak, posebno za crnogorske klubove. Strahovanja da bi se Regionalna liga mogla bi se otkazati na neko vrijeme, uz još neke opcije da se skrati ili eventualno po dva najbolja kluba iz crnogorske, hrvatske i lige Srbije, odigraju finalni turnir, bila je tema čelnih ljudi vaterpolo sporta.
Veliki problem će nastati ako se Regionalna liga otkaže, znaju to dobro predstavnici naših klubova i VPSC. Regionalno takmičenje je među tri-četiri najača na svijetu, a dobro je poznato koliko su utakmice sa predstavnicima iz Hrvatske i Srbije pomogle našim ekipama i nacionalnom timu za najjača klupska i reprezentativna takmičenja. Snaga i kvalitet bili su garancija za dobru formu igrača koji nastupaju u svim reprezentativnim selekcijama.
Upravo zbog toga crnogorskim klubovima bi samo odgovaralo da se Regionalna liga igra u ful programu, zbog čega su otvoreni za saradnju, dogovor i rješavanje problema.
Alternativnog plana skoro i nema, a već sada je jasno kakvi bi problemi nastali ako bi igrači, koji nastupaju za novljanski, budvanski i za kotorske klubove, igrali samo domaće prvenstvo i Kup.
Vjerovatno će brzo doći do razgovora predstavnika Crne Gore, Hrvatske i Srbije (liga Srbije brojaće kako saznajemo 10 klubova).
Admiralat i Upravni odbor Bokeljske mornarice Kotor su odlučili da se ove godine odustane od planiranih manifestacija, kojima se prema odredbama Statuta obilježava Dan Bokeljske mornarice, 26 jun.
Razlozi za ovakvu odluku su širenje broja oboljelih od korona virusa, uvažavajući preporuke i smjernice Nacionalnog koordinacionog tijela, a sve u cilju zaštite zdravlja građana.
Na dionici magistralnog puta Meljine-Petijevići, od kružnog toka u Meljinama do naselja Podi, tačnije skretanja za zaselak Rusmani, uskoro će zasijati javna rasvjeta. Radi se o projektu vrijednom 181.265,26 eura, koji finansira Opština Herceg Novi.
U toku su građevinski radovi, odnosno iskopi temeljnih rupa za postavljanje više od 100 stubova javne rasvjete na trasi dugoj oko četiri kilometra.
Realizacijom ovog projekta biće riješen problem neosvjetljenog, izuzetno prometnog dijela magistralnog puta, čime će se osigurati veća bezbjednost za sve učesnike u saobraćaju, a posebno pješake i bicikliste koji koriste navedenu dionicu.
Radovi su započeti protekle nedelje, a ugovoreni rok za završetak posla je 60 dana. Izvođač je kompanija ”Ramel”, koja je odabrana za najpovoljnijeg ponuđača na tenderu koji je u martu ove godine raspisala lokalna uprava. Radovi se izvode na osnovu glavnog projekta koji je izradila kompanija ”Nalex”.
Vrijedi podsjetiti, duž magistralnog puta Meljine-Petijevići tokom protekle godine izgrađen je trotoar na dvije dionice, od stambeno poslovnog objekta „Igalopromet“ do kuća Murišića u Meljinama, kao i na Podima, tačnije kod vidikovca na mjestu Torion. U planu je nastavak projekata kojima se poboljšava bezbjednost vozača i pješaka na ovoj dionici – izgradnja trotoara na još dvije lokacije na Podima, od vidikovca ka Meljinama i u blizini područnog odjeljenja osnovne škole ”Milan Vuković”.
Više incidenata se dogodilo sinoć ispred i u blizini Centra bezbjednosti Podgorica gdje se nekoliko puta okupilo više građana u znak protesta zbog dešavanja u Budvi.
Policija je više puta upotrijebila suzavac, a građani su iz više navrata gađali policiju kamenicama i drugim tvrdim objektima.
I nakon ponoći su inspektori kriminalističke policije legitimisali građane u blizini podgoričkog CB, a oko zgrade su bile jake policijske snage i vršio se uviđaj.
Grupa od stotinjak građana, među kojima je bilo opozicionih političara i pripadnika jedne navijačke grupe okupila se večeras ispred Centra bezbjednosti u Podgorici, ali se razišla nakon upozorenja i naređenja policije. Prethodno je ispred CB-a došlo do incidenata i sukoba sa policijom građana koji su protestovali zbog današnjih dešavanja u Budvi. Privedeno je 18 osoba, među kojima su i poslanici Demokratskog fronta (DF) Marina Jočić i Milun Zogović.
“Večeras oko 20 časova ispred zgrade Centra bezbjednosti Podgorica se, bez prethodne prijave i odobrenja, okupila grupa od oko 70 građana i opozicionih političara kako bi izrazila nezadovoljstvo zbog dešavanja u Budvi”, saopštila je Uprava policije.
Policija je, kako navode, odmah izvršila postavku službe i okupljenima izdala više upozorenja i naređenja da se raziđu.
“Oni su se o izdata naređenja oglušili i uzvratili skandiranjem te nakon toga u pravcu policije počeli da bacaju kamenice. Ovom prilikom je oštećeno više službenih vozila Uprave policije i jedan službenik je povrijeđen”, dodaju u saopštenju.
Iz UP ističu da je policija primjenila zakonska ovlašećnja i upotrijebila sredstva prinude – hemijska sredstva i fizičku snagu nakon čega je okupljena grupa razbijena.
“U službene prostorije je privedeni su poslanici M.J. i M.Z. i građani L.M, M.V, O.D, E.Dž, O.Š, D.S, J.P, A.L, V.K, M.Ć, M.B, P.Š, F.P, Z.P, A.Ž i D.Lj.”, piše u saopštenju.
U toku su, kako navode, dalje policijsko – tužilačke aktivnosti na procesuiranju učesnika ovih incidenata.
Smijenjeni predsjednik Opštine Budva Marko Carević, odbornici DF-a Đorđije Vujović i Đorđe Pribilović, predsjednik opštinskog odbora SNP -a Krsto Rađenović pušteni su na slobodu nakon što su danas uhapšeni tokom nereda u ovom gradu.
Potpredsjednik i odbornik Demokrata u SO Budva, Dragan Krapović, priveden je večeras po nalogu Specijalnog državnog tuzilaštva na ispitivanje u to tužilaštvo u Podgorici.
Krapovića, kako je nezvanično rečeno, ispituju vezano za slučaj hapšenja načelnika Komunalne policije i inspekcije.
SDT je proširilo istragu, te su sinoć uhapšeni načenik Komunalne policije i komunalne inspekcije Opštine Budva Aleksandar Mijatović (41), rukovodilac Sektora za planiranje i razvoj u “Vodovodu i kanalizacije” Budva Igor Đurašević (43) i još dva službenika Komunalne policije, zbog sumnje da je stvorena kriminalna organizacija.
Danas su uhapšeni i načelnik Vatrogasne jedinice Dragan Božović, šef Carevićevog kabineta Nikola Jovanović i menadžer Opštine, Milo Božović.
U SDT večeras je privedena i izvršna direktorka Vodovoda Budva Jasna Dokić u okviru istrage koje je pokrenuta oko blokade zgrade Opštine i glavne radkrsnice 17. juna i stvaranja kriminalne organizacije. Određeno joj je zadržavanje do 72 sata.
Iz Uprave policije je saopšteno da je zbog nereda uhapšeno 17 osoba.
