U Boki i dalje aktuelan problem nepostojanja zvanične luke za tehnička i druga plovila koja su van upotrebe, mještani negoduju, država ne reaguje

0
Remorker KRSTO jos na mulu Bazdanj – Krtoli

Mještani Krtola u Tivatskom, odnosno Morinja i Kostanjice u Kotorskom zalivu već duže vrijeme imaju problema sa dugoročnim stacioniranjem tehničkih, turističkih i drugih plovila koja su van redovne ekspolatacije, na javnim pristaništima i privezištima u ovim djelovima Boke.

Zbog toga su se proteklih dana pojedini stanovnici Krtola, odnosno Kostanjice, u više navrata obraćali Lučkoj kapetaniji Kotor, Inspekciji sigurnosti plovidbe Ministarstva saobraćaja i pomorstva, kao i Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore, bezuspješno trežeći da ti državni organi i službe preduzmu mjere iz svoje nadležnosti i uklone ova plovila sa javnih pristaništa, jer ona nisu namijenjena za dugotrajni privez brodova, već samo kraće operacije ukrcaj i iskrcaja putnika i tereta:mještani traže i da državni organi spriječe vlasnike ovakvih brodova da na njima u tim djelovima zaliva Boke, obavljaju razne brodoremontne radove.

Brivova plovila vezana u Lipcima

Ovi problemi inače, prisutni su već godinama a rezultat su nebrige države i nespremnosti Vlade da sistemski pristupi riješevanju naoko nebitnih, ali u supštini veoma značajnih problema za funkcionisanje ovih segmeneta pomorske privrede. Naime, i pored brojnih zahtjeva, država do sada na obali Boke, ali ni cijelog Crnogorskog primorja, nije odredila adekvatno mjesto za dugotrajni privez tehničkih ili turističkih plovila u vrijeme kada oni nisu u redovnoj upotrebi, odnosno kada su u tzv.raspremi ili su u vansezonskom zimovniku.

Stoga se vlasnici tih brodova snalaze „kako zanju i umiju“ da smjeste ta plovila, nerijetko ih vezujući na mjesta poput mula Bazdanj na Obali Đuraševića u Krtolima koja su zvanično, pristaništa, a ne privezišta. Drugi problem je što je ekonomska politika koju vodi crnogorska vlast dovela do uništenja klasične brodograđevne i brodoremontne djelatnosti u Crnoj Gori pa vlasnici plovila iole većih dimenzija, više nemaju gdje u našoj državi da svoje brodove podignu iz mora radi dokovanja i remontnih radova na podvodnom dijelu trupa. U Boki međutim, postoje dvije brodogradilišne luke – ona u Bonićima kod Tivta gdje funkciiniše servis za jahte i manje ribarske brodove koji ne može prihvatiti na remont veća plovila poput trajekata Pomorskog saobraćaja ili raznih plovila hidrograđevinske firme Briv Construction iz Kotora, te brodogradilišna luka u Bijeloj gdje je do prije nekoliko giodina funkcionisali u stečaju uništeno državno Jadransko brodogradilište.

Grupa Brivovih plovila usidrena u sred uvale Solila

 Iako bi na papiru i u skladu sa važećim propisima, radove na održavanju i pogotovo antikorozivnoj zaštiti svojih plovila crnogorski brodari mogli obavljati samo u te dvije brodogradilišne luke ili eventualno u inostranstvu, državni organi – prvenstveno Inspekcija sigurnosti plovidbe čija je to nadležnost, tolerišu sasvim nelegalnu pojavu pretvaranja djelova Boke u svojevrsna neformalna brodogradilišta. Takav je slučaj sa nekadašnjim tankerskim vezom Jugopetrola u Lipcima gdje je već godinama stacionirano nekoliko plovila Briv Constructiona i drugih brodara, a povremeno ovdje dolaze i trajekti Pomorksog saobraćaja. Njihove posade ovdje nerijetko obavljaju i razne remontne radove na tim plovilima, udarajući pneumatskim  čekićima ili bruseći rđu sa njihovih limova, a što stvara veliku buku i zagađenje atmosfere i mora, a na što se žale stanovnici i turisti koji borave u obližnjim naseljima  Strpu, Morinju i  Kostanjici.

trup remorkera vezanog na mulu Bazdanj

I dok žiteji naselja u blizini Lipaca gdje funkcioniše pravo malo improvizovano remontno brodogradilište do sada nisu uspjeli napraviti bukvalno ništa da primoraju nadležne da sprovedu u djelo zakon, mještani Obale Đuraševića u Krtolima, postigli su to da je kompanija Briv Construction dislocirala najveći dio svojih plovila koja su prije toga mjesecima bila vezana uz mulo Bazdanj. Naime, Briv je dva svoja veća radna pontona, trajekt „Vasilije“ , hidrotehničko plovilo „Goran“ i remorker „Dubravica“ nedavno preselila maltene u sred uvale Solila gdje su ta plovila usidrena i vezana u grupi, na mjestu koje se nalazi van uobičajenog plovnog puta. Na mulu Bazdanj ostao je doduše,  vezan njihov drugi remorer „Krsto“ uz još jedno manje plovilo, pa se mještani i dalje bune jer smatraju da je remorker u lošem stanju i da djeci koja se ovdje kupaju i plivaju oko njega, prijeti opasnost da se povrijede na naki od zarđalih limova na trupu tog broda. Što se brodova koji stoje usidreni u uvali Solila tiče, oni su pod nadzorom i na njima uvijek ima nekoga od posade, ali njihovo ovakvo stacioniranje u sred mora, na samo par stotina metara od zaštićenog rezervata prirode Solila, nije adekvatno riješenje problema koji jednako mori kako stanovnike Boke, tako i vlasnike ovih plovila – potrebe da im država konačno odredi mjesto gdje bi se takvi brodovi bez problema mogli vezati i nikome ne smetati.

Egzodus Britanaca: British Airways šalje veće avione prema Hrvatskoj

0
British Airways A380 – foto

Kako bi zadovoljili veliku potražnju koja je nastala nakon odluke o tome da se Hrvatska uvrsti na “crvenu listu” zemalja, British Airways danas će u sve tri hrvatske zračne luke sletjeti s zrakoplovom tipa A321NEO.

British Airways inače prometuje prema Zagrebu, Splitu i Dubrovniku avionima manjeg kapaciteta, no danas će zbog velike potražnje britanskih turista koji se žele vratiti u svoju zemlju prije stupanja na snagu novih mjera (14-dnevna samoizolacija za sve putnike koji dolaze iz Hrvatske), na redovnim linijama prema tri spomenute zračne luke koristiti zrakoplov većeg kapaciteta – A321 NEO. Ovaj zrakoplov ima kapacitet od čak 235 putnika (za uspredbu, prema Hrvatskoj uobičajeno prometuju zrakoplovi A319 i A320 kapaciteta 144 do 180 sjedala), piše Croatian Aviation.

Osim British Airwaysa koji će danas obaviti dva leta iz Zračne luke Split, prema Londonu će poletjeti tri zrakoplova EasyJeta (kapaciteta 180 putnika), kao i WizzAir zrakoplovom A321 (kapacitet 230 putnika).

Dubrovačka zračna luka, uz let British Airwaysa, imati će još jedan let EasyJeta prema Londonu te jedan prema Bristolu (na oba leta maksimalni kapacitet je 180 putnika).

Croatia Airlines danas će obaviti redovni let na liniji Zagreb – London Heathrow, no umjesto A319 na liniji će danas prometovati zrakoplov većeg kapaciteta – A320.

S obzirom na broj ponuđenih sjedala, jasno je da to nije dovoljno kako bi se svi turisti iz Hrvatske vratili u Veliku Britaniju na vrijeme, prije uvođenja restriktivnih mjera. Uostalom, određene su linije već rasprodane, dok su cijene na pojedinim letovima premašile prosječnu nekoliko puta.

Podsjećamo, od subote, 22. kolovoza, svim putnicima koji ulaze u Veliku Britaniju iz Hrvatske biti će izrečena mjera 14-dnevne samoizolacije.

DPS Tivat – proizvoljne interpretacije Ugovora za vodosnabdijevanje golf terena na Luštici nanose štetu

5
PPOV postrojenje na Klačini u Krtolima kod Tivta

Proizvoljne interpretacije Ugovora o snabdijevanju prečišćenih otpadnih voda između opština Tivat, Kotor i kompanije Luštica Development AD, zbunjuju javnost, a povezane opstrukcije nanose štetu Tivćanima i vode Tivat u propuštene šanse,

Saopštio je to juče OO DPS Tivta koji se u obrušio na način na koji su taj kontroverzni pravni posao za čije su potpisivanje saglasnost na posljednjoj sjednici SO Tivat dali odbornici DPS i HRS, tumačile “pojedine političke partije, medijski tajkuni, ali i neki naši dojučerašnji partneri.”

“Oni  smještaju Ugovor o snabdijevanju prečišćenih otpadnih voda između opština Tivat, Kotor i kompanije Luštica Development AD, u centar izborne polemike, proizvoljno tumačeći kontekst pravnih činjenica, u pokušaju da profitiraju na populističkim tezama.”- saopštili su juče iz tivatske DPS dodajući da je zbog toga ovaj ugovor prije dva dana i objavljen na sajtu Opptine Tivat.

Ugovor po kome će Opština Tivat, Opština Kotor i zajedničko njihovo Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Krtolima, dnevno snabdijevati Lušticu Develompnet sa minimalno 2.500, odnosno uobičajenih 4.500 kubika prečipčene otpadne vode iz tog postrojenja za navodnjavanje budućih golfe terena na Luštici, naišao je na jednodušne kritike tivatske opozicije, ali i članica dosadašnje vladajuče koalicije na lokalnom nivou SD i HGI koje su ga otvoreno nazvale štetnim za gradske interese i najavile tužbe pred sudovima za njegovo poništenje. “Vijesti” su se jedine od medija, do sada bavile ozbiljnijom analizom obje varijante ovog ugovora – prve koja je krajem juna skinuta sa sjednice SO “zbog potrebe dodatnog usaglašavanja”, i druge, konačle na koju su odbornici DPS i SD dali saglasnot 10.avgusta. Pri tome smo javno ukazali na kontroverzne i potencijalno problematične odredbe ugovora kojima Opština Tivat voljom DPS-a, na sebe preuzima brojne obaveze oko snabdijevanja prečiščenom otpadnom, ali pitkom vodom golf terena na Luptici, a što ni u narednih 20 godina koliko će trajati ovaj ugovor, mogle skupo da koštaju grašane Tivta.

“Imajući u vidu da ovakve interpretacije zbunjuju javnost, a povezane opstrukcije nanose štetu Tivćanima i vode Tivat u propuštene šanse, sigurni smo da je objavljivanje kompletnog sadržaja Ugovora građanima konačno pokazalo ko je ko na političkoj sceni Tivta i ko želi da zbog par stotina glasova uruši sve ono što se godinama stvara”- saopštili su tim povodom juče iz DPS Tivta.

Oni su “radi poštenog odnosa prema građanima” pozivali “sve one partije i njihove medijske glasnogovornike da odgovore Tivćanima na koji su to način DPS i predsjednik Skupštine Opštine usvajanjem odluke na sjednici Skupštine pomogli Luštici Bay iznosom od 20 miliona na 20 godina.”

“Koji su argumenti za tešku optužbu o „skandalu koji je potpuna katastrofa sa aspekta interesa opštine“ ? Koje su to „svojevrsne korisne nejasnoće“ u Ugovoru, a koje bi Tivat i Kotor, u slučaju da ih iz bilo kojih razloga ne mogu ispuniti, mogle da vrlo skupo koštaju dva grada ? Zašto dovode u zabludu građane da bi u bilo kojem trenutku, ukoliko dođe do problema u snabdijevanju, morala da se zatvara česma stanovnicima pojedinih djelova grada? Član Ugovora na koji se pozivaju, vrlo precizno upravo onemogućava tu situaciju. Nemoguće je da građani budu zakinuti za jednu jedinu kap kada je u pitanju snabdijevanje.”- poručili su iz DPS-a.

U toj partiji tvrde i da su kritičari ovog ugovora “na neki način izračunali da će Postrojenje dobijati „samo“ 4.500 eura mjesečno za otpadne vode, koje bi se, u suprotnom, prosipale u more.”

“Da li je skoro pola miliona eura prihoda za prečišćenu kanalizaciju za 10 godina malo u odnosu na ništa, odnosno nula prihoda? DPS dosljedno odlučuje, vođen isključivo interesom građana i neće dozvoliti da izborna matematika i sitno političko piljarenje ograničava ili ugrožava potencijale, razvojne i investicione prilike. Zbog takve politike smo na prošlim izborima dobili apsolutno povjerenje građana Tivta, a tako će biti i u nedjelju, 30. avgusta.”- zaključili su iz OO DPS Tivta.

Crna Gora kupuje brod i obnavlja liniju Bar – Bari

6
“Sveti Stefan II” na putu za Bijelu – foto Boka News

Crna Gora je odlučna da obnovi liniju Bar-Bari, koja je ukinuta 2016. godine. Na jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projeka u pomorskom saobraćaju je nabavka “RO-RO” putničkog broda koji bi saobraćao od Bara do Barija. Tako bi Crna Gora obnovila brodsku liniju, koju sada održava hrvatska Jadrolinija, pišu Dnevne novine.

Linija Bar – Bari

Brodska linija sa Italijom počela je da radi 18. juna 1965. godine i od tada je, osim za vrijeme sankcija, redovno funkcionisala. Ipak, prije četiri godine naša država je ostala bez broda Sveti Stefan II kojem je klasifikaciona kuća Biro Veritas oduzela klasu. Liniju je preuzela Hrvatska, čija Jadrolinija prevozi putnike na relaciji Bar-Dubrovnik-Bari.

Međutim, kako je navedeno u Strategiji razvoja pomorske privrede za period od 2020. do 2030. godine, Crna Gora planira da nabavi novi putnički brod. Kupovina bi trebala da bude realizovana u 2022. godini.

“Strategija razvoja pomorske privrede predviđa podršku koja se odnosi na nabavku ‘RO-RO’ putničkog broda u cilju obavljanja međunarodnog pomorskog saobraćaja i nesmetanog linijskog prevoza robe i putnika između Crne Gore i drugih zemalja regiona od domaćih brodara. Predmetna aktivnost predviđena je Akcionim planom i njena dinamika podrazumijeva realizaciju u 2022. godini”, objašnjeno je u strategiji.

U Crnu Goru za pet dana ušlo 56.344 putnika – najviše preko Debelog Brijega

0
Granični prelaz Debeli brijeg foto Boka News

Od otvaranja granica u petak u ponoć do četvrtka u ponoć na ulazu u Crnu Goru na svim graničnim prijelazima registrovano je 56.344 putnika, dok je na izlazu bilo njih 47.475, što čini ukupni promet od 103.819 putnika – saopšteno je Pobjedi iz Uprave policije.

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarezne bolesti je na prijedlog Instituta za javno zdravlje odlučilo da, kako su naveli, u skladu sa stabilizacijom epidemiološke situacije od petka u ponoć omogući ulazak u Crnu Goru rezidentima svih država regiona, kao i rezidentima SAD uz odgovarajući PCR ili ELISA test.

Kako napominju iz Uprave policije, uz PCR ili ELISA test ne stariji od 72 sata u našu zemlju iz Srbije su, preko Graničnog prijelaza Dobrakovo, ušla 4.252 putnika, dok su iz Crne Gore izašle 2.572 osobe.

– Za sada je najveće interesovanje za ulazak preko Graničnog prijelaza (sa Hrvatskom) Debeli Brijeg na kom je zabilježen promet od čak 8.097 putnika, dok je izašlo iz Crne Gore u BiH 10.533 osobe. Kada je u pitanju ulazak iz Trebinja, na Graničnom prijelazu Ilino Brdo u posljednjih pet dana registrovano je 5.094 putnika, a 3.527 osoba je napustilo Crnu Goru – kazali su iz Uprave policije.

Na Graničnom prijelazu Čemerno, sa Kosovom, registrovano je osam putnika na ulazu i 10 putnika na izlazu iz Crne Gore.

– Na Graničnom prijelazu Dračenovac (sa Srbijom) registrovano je 3.573 putnika na ulazu i 2.043 putnika na izlazu iz Crne Gore. Na Graničnom prijelazu Grnčar, sa Albanijom, registrovan je 291 putnik na ulazu i 283 na izlazu iz naše države. Kada govorimo o Graničnom prijelazu Kobila, sa Hrvatskom, u našu državu ušlo je 306 putnika, a izašla su 472. Preko Graničnog prijelaza Kula, sa Kosovom, u našu državu je ušlo 915 putnika dok je na izlasku registrovano njih 662 – saopšteno je iz Uprave policije.

Iz Albanije, preko Graničnog prijelaza Božaj registrovano je 4.827 putnika na ulazu i 4.130 putnika na izlazu iz Crne Gore.

– Na Graničnom prijelazu Ranče, sa Srbijom, registrovano je 2.015 putnika na ulazu, te 725 na izlazu iz Crne Gore. Na Graničnom prijelazu Šćepan Polje (BiH) registrovano je 27 putnika na ulazu i 2.232 na izlazu iz države. Kada je riječ o Graničnom prijelazu Sitnica, sa BiH, registrovan je ulazak 10.312 putnika, a izlazak njih 7.669. Na Graničnom prijelazu Sukobin, sa Albanijom, registrovano je 8.859 putnika na ulazu, te 5.384 putnika na izlazu iz Crne Gore. Na Graničnom prijelazu Šula, sa BiH, 15 putnika je registrovano na ulazu u Crnu Goru, dok je njih šest registovano na izlazu. Na Graničnom prijelazu Metaljka, sa BiH, registrovana su 32 putnika na ulazu i 113 putnika na izlazu iz države – navode iz policije.

Na Graničnom prijelazu Željeznička stanica Bijelo Polje registrovana su 34 putnika na ulazu i 32 putnika na izlazu iz naše države.

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti uvelo je pravilo da Institut za javno zdravlje petkom ažurira listu zemalja za koje će Crna Gora otvoriti granice.

Direktor Instituta za javno zdravlje prof. dr Boban Mugoša prije nekoliko dana najavio je mogućnost povlačenja obaveznog PCR i ELISA testa za putnike koji dolaze iz Srbije.

Avionima stiglo više od 7.000 putnika

Aerodrom Tivat – foto Boka News

Na Aerodromu Tivat od petka je registrovano 4.192 putnika, dok je našu zemlju avionom napustilo 3.407 putnika.

Iz Uprave policije kazali su Pobjedi da je na Aerodrom Podgorica stiglo 3.017 putnika, dok je Crnu Goru napustilo 3.216 osoba.

Preko luka registrovan 441 ulazak

U lukama, na Graničnom prijelazu u Baru, od petka, registrovan je ulazak 37 putnika i izlazak 64 osobe.

– Na Graničnom prijelazu Luka Budva registrovano je 40 putnika na ulazu i pet na izlazu iz Crne Gore. Na Graničnom prijelazu Luka Kotor u našu državu je ušlo 12 putnika, a izašla su dva. Na Graničnom prijelazu Kumbor Porto Novi ušlo je 16 putnika, dok je izašlo iz Crne Gore njih osam. Preko Graničnog prijelaza Luka Tivat u Crnu Goru ušla su 332 putnika, a izašlo je njih 359. Na Graničnom prijelazu Luka Zelenika 41 putnik je ušao u našu državu, dok je 21 putnik izašao – navedeli su iz Uprave policije.

Tivtu je odavno neophodna parking garaža u centru grada

2
Grupa birača

Nova vlast u Tivtu u naredne četiri godine mora na ozbiljniji i racionalniji način pristupiti ulaganju u saobraćajnu infrastrukturu. Potrebno je unaprijediti i modernizovati saobraćajnu signalizaciju, horizontalnu i vertikalnu, po uzoru na razvijene zemlje, što je dosta lako ostvarivo i nije naročito skupo, kako bi bezbjednost učesnika u saobraćaju, naročito pješaka, bila na višem nivou.

Poručio je to juče Goran Božović, nosilac istoimene građanske liste koja učestvuje na lokalnim izvorima u Tivtu 30.avgusta.

„Mnoge lokalne ulice u gradu su u katastrofalnom stanju, što zbog lošeg kvaliteta izvođenja radova što zbog čestih prekopavanja i „naknadne pameti“, jer aktuelna vlast nije sposobna sagledati potrebe rješavanja više problema o istom trošku. Tako nam je magistralni put u gradu jedan od najgorih u državi, sa rupama najčešće zbog šahti po nekoliko centimetara nižeg nivoa od asfalta, i ulegnućima oštrih prelaza svako malo kidanog i krpljenog asfalta. Sve to u značajnoj mjeri iziskuje veća finansijska sredstva za sanaciju, dok građanima neminovno izvlači novac iz džepa za česte popravke na automobilima, a o bezbjednosti uslijed izbjegavanja navedenih prepreka da ne govorimo.“- saopštio je Božović dodajući da bi  „bilo mnogo korisnije da je zalud potrošeni novac za izgradnju kružnih tokova u centru i na Seljanovu, preko 600 hiljada eura, kojima su stvoreni gori saobraćajni uslovi (a čega ćemo biti svjesni tek kad se oporavi turizam i poveća frekvencija saobraćaja), iskorišćen za izgradnju i rekonstrukciju postojećih lokalnih puteva koji su u veoma lošem stanju.“

Prema njemu, „paradigma nesposobnosti i neodgovornosti trenutne lokalne vlasti je izgradnja ulice Cacovo, čija je postojeća dionica unakažena, čija izgradnja kasni četiri godine a kraj nije ni blizu, uz brojne probleme i stalna uvećavanja troškova.“

„Kao ozbiljni i odgovorni učesnici u novoj vlasti insistiraćemo na efikasnijoj izgradnji i rekonstrukciji lokalnih puteva, naročito na razvijanju mreže alternativnih puteva sa gornje strane magistrale kako bi rasteretili saobraćajne gužve u određenim periodima godine kada je frekvencija saobraćaja kroz naš grad povećana, što će u značajnoj mjeri poboljšati kvalitet života naših građana. Smatramo da je izgradnja bulevara kroz centar, što je lokalna vlast obećavala u više izbornih ciklusa, u svjetlu novih okolnosti prekomjerne gradnje tik uz magistralu, prosto nemoguća, niti bi to bilo isplativo. Smatramo da je najbolje moguće i konačno rješenje rasterećivanja saobraćajne gužve u Tivtu izgradnja zaobilaznice, na čemu je potrebno raditi godinama, a početi odmah. Potrebno je aktivirati sve mehanizme i pregovore sa državom da bi se krenulo u realizaciju navedenog projekta, kao nastavak najavljene izgradnje buevara od Jaza do aerodroma u Tivtu, jer je taj projekat od strateškog interesa za Crnu Goru, za unaprijeđenje privrede. Život Tivćana bio bi olakšan, a istovremeno se stvaraju uslovi za ozbiljniju valorizaciju djelova opštine koji su sada van fokusa“- istakao je Božović.

On ističe da Tivat već odavno ima potrebu i za izgradnjom parking garaže u centru grada, kako zbog domicilnog stanovniptva, tako i turista koji ga posjećuju.

„Izgradnju parking garaže u centru Tivta ćemo zasigurno relizovati u narednom mandatu, naravno ukoliko nam ukažete povjerenje, i budemo u prilici odlučivati.“- kazao je Božović dodajući da će se zalagati i za ozbiljniji razvoj sistema gradskog saobraćaja na području čitave opštine „kojim će biti povezana sva naselja na funkcionalan i frekventan način, po mogućnosti minibusevima na električni pogon, čime će se smanjiti potreba za korišćenjem sopstvenih automobila, saobraćajne gužve, a i smanjiti emisija štetnih gasova.“

„Realizacija tog, kao i mnogih drugih projekta bila bi moguća i uz pomoć sredstava iz IPA fondova“- zaključio je nosilac izborne liste „Goran Božović- časno i odgvorno za bolji Tivat“.

Evropske države ponovno suočene s porastom broja oboljelih od covida-19

0
Španija – foto EPA

Francuska je u četvrtak zabilježila novi 4771 slučaj koronavirusa, gotovo hiljadu više nego dan ranije. U posljednja 24 sata imala je i 12 smrtnih slučajeva.

U Francuskoj je ukupno 256.534 oboljelih i 30.434 smrtna slučaja.

Današnje brojke su rekordne u vrijeme nakon karantene u toj zemlji, a zadnji puta su zabilježene u vrijeme vrhunca epidemije u Francuskoj.

Tokom ‘lockdowna’, najviši broj zaraženih u 24 sata bio je 7.578 zadnjeg dana marta, ali otad je bilo samo nekoliko dana kada je broj novooboljelih prelazio 4500.

Visoke brojke novozaraženih ima i Španjolska, s novih 3349 slučajeva u četvrtak. To je nešto manje nego dan ranije (3715) i sada ima ukupno 370.867 zaraženih.

Međutim, vlasti upozoravaju da jedan dan smanjivanja brojki ne znači ujedno i trend.

Ministarstvo zdravstva objavilo je da je 122 ljudi umrlo u posljednjih sedam dana.

Broj umrlih znatno je narastao otkad je zemlja izašla iz karantene krajem lipnja, ali je daleko ispod razina koje su se bilježile krajem ožujka kada se najveći broj u jednom danu približio tisući.

Španjolska ima ukupno 28.797 smrtnih slučajeva.

Italija u četvrtak bilježi najviše brojke od svibnja – novih 845 novih slučajeva, objavilo je ministarstvo zdravstva.

Italija je uspijevala držati epidemiju pod kontrolom nakon vrhunca u ožujku i travnju, ali sada ima uporan rast brojki za što stručnjaci krive okupljanja većeg broja ljudi, često na godišnjim odmorima.

Zadnji put kad je imala tako visoki broj bio je 16. maja (875), dva dana prije nego su barovi, restorani i dućani dobili dopuštenje za otvaranjem, nakon 10 sedmica karantene.

Uprkos porastu infekcija, broj umrlih relativno je nizak. U četvrtak je zabilježeno šest novih smrtnih slučajeva u 24 sata.

Brojevi u Italiji ipak su znatno niži nego oni u Francuskoj i Španjolskoj.

Velika Britanija u četvrtak ima 1182 nova slučaja koronavirusa, što je drugi najviši broj od 21. lipnja, pokazuju vladini podaci.

U Britaniji je u posljednja 24 sata umrlo šestero ljudi kojima je u zadnjih 28 dana test na koronavirus bio pozitivan.

Ukupno su u Britaniji umrle 41.403 osobe, a zaraženo ih je 324.190.

Koalicija “Za budućnost Kotora”: Naša vizija razvoja je umjereni i održivi turizam

Za budućnost Kotora

Da opština Kotor posjeduje izvanredne tu­ri­stič­ke po­ten­ci­ja­le, kako za kulturni i vjerski, zdravstveni i sportsko-rekreativni, tako i za kruzing i nautički turizam poznata je činjenica, sa kojom se slažu svi kandidati na predstojećim izborima. Međutim, kako upravljati ovim značajnim resursom u sljedećem četvorogodišnjem periodu i valorizovati ga na najbolji način, uz najmanji mogući negativni uticaj na životnu sredinu i maksimum dobrobiti za građane, pitanje je koje nas razdvaja, saopštila je Desanka Ilić iz koalicije “Za budućnost Kotora”.

Vizija naše koalicije je umjereni i održivi razvoj turizma na zdravim osnovama, a to znači da se pažnja i energija usmjere prvenstveno na saniranju štetnih posljedica dosadašnjih megalomanskih planova turističkog razvoja i na realno izvodljive projekte i planove. Godinama, a možda već i decenijama slušamo pompezne najave novog hotela Fjord, marine, žičare itd. Po predizborinim obećanjim novi hotel Fjord ne samo da se do sada trebao izgraditi, već i amortizovati. Umjesto toga, bilo je potrebno više od decenije da se stari hotel samo sruši, da ne govorimo o ružnom izgledu grada pod zaštitom UNESCO-a.

 Nije bolja situacija ni u Risnu: prije nekoliko godina najavljena je rekonstrukcija hotela “Teuta” do nivoa od najmanje četiri zvjezdice, a ono što danas imamo u Risnu je ruševina koja podsjeća na prazna obećanja i tužnu istinu da je hotel kakav je bio prije prodaje i intervencije vlasnika mogao raditi i zapošljavati značajan broj radnika. Kao i mnogi drugi objekti. I da ne nabrajam dalje. S druge strane, lokacije koje su koristile generacije Kotorana kao svoje dobro pretvorene u zone za odabrane, tako da imamo čudnu situaciju: lokacije od davnina predviđene za hotel zjape prazne, sa ruševinama nekada poznatih zdanja, a nekada javne plaže i mjesta okupljanja postali zu zabranjene zone. To mora da se mijenja. Vrijeme je. Korona je pokazala da turisti dođu i odu, a mi ostajemo.

Devastacije nijesu pošteđeni ni kulturno-istorijski spomenici. U očekivanju žičare čija gondola nikako da stigne, zaboravilo se da se do San Đovanija može stići i pješke. Kakvo je sadašnje stanje Kotorskih zidina, idealne su za avanturistički turizam, ali ne i za turistu prosječne fizičke spremnosti. Učinimo zidine dostupnim svima.

Ono što želim da obećam građanima je da ćemo favorizovati realne, izvodljive i održive projekte od kojih će koristi imati naši građani a ne samo investitori sa egzotičnih destinacija. Sagledaćemo sve potrebe naših sugrađana, kako onih koji svoju egzistenciju zasnivaju na turističkoj djelatnosti, tako i onih kojima je turizam samo dodatno opterećenje u ljetnjoj sezoni, te zajedno sa vama, dragi sugrađani, ostvariti viziju stabilnog, održivog i za sve stanovnike opštine Kotor prihvatljivog turističkog razvoja, poručila je Desanka Ilić iz koalicije “Za budućnost Kotora”.

IJZ: 55 novih slučajeva koronavirusa, preminula jedna osoba

0
Virus- Covid

Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 393 uzorka na novi koronavirus, među kojima je otkriveno 55 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je danas iz IJZ.

U saopštenju IJZ se dodaje da su novopozitivni upućeni na testiranje iz sljedećih opština:

Podgorica 18, Bijelo Polje 13, Nikšić 5, Ulcinj 3, Berane 3, Bar 3, Plav 2, Plužine 2, Rožaje 1, Budva 1, Cetinje 1, Pljevlja 1, Mojkovac 1, Herceg Novi 1

“Od poslednjeg presjeka Institutu je prijavljen jedan smrtni ishod i to kod pacijentkinje rođene 1939. godine koja je liječena u Opštoj bolnici Nikšić. Ukupan broj smrtnih slučajeva povezanih sa COVID-19 od početka juna mjeseca je 72 a od početka godine 81”, ističe se u saopštenju IJZ.

Iz IJZ su naveli i da je prijavljen oporavak 59 pacijenata.

“Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 962 . Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 4229”, piše u saopštenju IJZ.

Simović i Aprcović sa predstavnicima kotorskih pomoraca

8
sastanak sa predstavnicima pomoraca

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović sa predsjednikom Opštine Kotor Željkom Aprcovićem sastao se sa predstavnicima kotorskih pomoraca.

„Briga o pomorcima mora biti kontinuirana i sveobuhvatna. Mora se razumjeti da je, u suštini, to najveća kompanija u Crnoj Gori koja zapošljava oko 7.000 crnogorskih pomoraca koji plove na stranim brodovima, zarađujući, kako se s pravom kaže, hljeb sa sedam kora. Oni godišnje prihoduju i doprinose finansijskom sistemu Crne Gore oko 250 miliona eura.

Vrijedni ljudski potencijal crnogorskih pomoraca čuva našu tradiciju pomorstva prepoznatljivim i stručnim i radnim kapacitetima“, kazao je potpredsjednik Vlade Milutin Simović na sastanku sa predstavnicima pomoraca u Kotoru.

Kao rezultat odgovornog i sistematskog rada u martu 2017. godine Crna Gora je zvanično vraćena na Bijelu listu Evropske komisije. Obaveza i odgovornost svih institucija je da Crna Gora zadrži svoje mjesto na Bijeloj listi, vodeći kontinuiranu brigu o sistemu obrazovanja, obuke i izdavanja pomorskih ovlašćenja.

Crna Gora je ispunila značajne međunarodne obaveze u ovoj oblasti usvajajući brojne konvencije i rezolucije i sada je ključni zadatak i obaveza dosljedno sprovođenje svih obaveza koje proističu iz njih. Sa redovnom i transparentnom internom kontrolom sopstvenog sistema, kao i posebno pažljivim i odgovornim odnosom prema međunarodnim izvještajima o stanju u ovoj oblasti. Ti izvještaji, kao objektivni partnerski pogled sa strane, treba da posluže kao važni putokazi za dalja neophodna unapređenja stanja u pomorstvu. I to kroz otvoreni dijalog sa ključnim partnerima – predstavnicima pomoraca i kroz unaprijeđenu međuresorsku saradnju.

Sve ovo su bili razlozi i motivi Vlade za formiranje Vladinog koordinacionog tijela za pomorce, kojim predsjedava potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović i predstavnici Ministarstava saobraćaja i pomorstva, prosvjete, finansija, zdravlja, rada i socijalnog staranja, kao i predstavnici udruženja pomoraca.

Definisane su ključne linije aktivnosti u više pravaca:

  • Izrada elektronske baze podataka o pomorcima i izdatim pomorskim dokumentima i ovlašćenjima;
  • Jasno definisanje nadležnosti pojedinih ministarstava po pitanju obrazovanja, obuke, socijalne i zdravstvene zaštite;
  • Pokretanje programa zapošljavanja pomorskih pripravnika na domaćim i stranim brodovima;
  • Uključivanje pomoraca u nacionalni sistem socijalne i zdravstvene zaštite pod posebnim uslovima;
  • Utvrđivanje stimulativne poreske politike za oporezivanje pomoraca.

Predstavnici pomoraca, kapetani i upravitelji stroja izrazili su zadovoljstvo preduzetim aktivnostima i ukazali na specifične potrebe pomoraca i iskazali očekivanja za nastavak dijaloga o svim otvorenim pitanjima.

„Crnogorski pomorci su časni i vrijedni ljudi. Tako je bilo generacijama i tako će biti i ubuduće. Nećemo dozvoliti da neki neodgovorni pojedinci naruše ugled ove časne profesije i časnih ljudi“, kazao je potpredsjednik Simović.