Hotel Regent Porto Montenegro je danas, 12.juna otvorio svoja vrata gostima i posjetiocima.
“Hotel Regent Porto Montenegro danas dočekuje prve goste nakon ponovnog otvaranja te je tim povodom pripremljen niz posebnih ponuda kreiranih da boravak učine još sadržajnijim. Izdvaja se paket aranžman pod nazivom Luksuz na vašem pragu koji je koncipiran sa ciljem animiranja regionalnog tržišta. Novina koju smo uveli u cilju obilježavanja otvaranja je dnevna karta od 30 eura za pristup bazenima na podijumu Regent Pool Club-a na kojem se nalaze dva spektakularna bazena površine skoro 600 m2 i bar.” – izjavio je Ivan Gajić, direktor prodaje i marketinga hotela Regent.
Povodom ponovnog otvaranja hotela snimljen je i video.
Hotel primjenjuje unaprijeđene mjere održavanja i higijene iz programa “Clean Promise” (garancija čistoće) IHG-a, svjetske hotelijerske grupacije kojoj pripada, kao i programa “Safe Haven” (sigurna luka) koji se realizuje u cijelom nautičkom naselju Porto Montenegro.
Vi nas poznajete. Znate svaki kamen našeg grada starog više od 2000 godina, svaki pedalj obale pjeskovite, šljunkovite, kamenite… Ne moramo da vam govorimo gdje se pije najbolja kafa, gdje je najfreškija riba, a gdje najukusnija pašta. Znate to i bolje od nas, poruke su iz Turističke organizacije Budva.
Zapamtili ste gdje su najbolje klupe u hladovini borova, kad ispljovljavaju brodići za Školj, znate gdje je najukusniji “sladoled na kugle”.
Prepoznajete mjesta gdje ćete sigurno sresti “nekoga svoga”.
Imate ovdje svog omiljenog “domaćina”, sa njim svake godine pijete jutarnju kafu na terasi. A uz kafu i jednu “domaću”.
Na pijaci vas prepoznaju “od prošloga ljeta”, a konobar u gradskoj kafani već zna da pijete “dužu sa mlijekom”.
Uostalom, tu ste, na sat dva od nas. Vratićete se već narednog vikenda. Možda i na duže. Toplo je more, a odmor je počeo.
Ovdje se osjećate sigurno, opušteno, mirno.
Ovdje su vam prijatelji. Ovdje ćete sresti prijatelje. Ovdje ćete pozvati prijatelje.
Vi nas poznajete.
I mi vas.
Mi smo Budva, mjesto kojem se uvijek rado vraćate.
Mi smo Budva, grad koji se po svojim gostima prepoznaje.
Brodosplit je s grčkim Avaxom ugovorio posao izrade čelične konstrukcije za most Ston i vijadukt Prapratno, objekte na trasi stonske obilaznice, koja je dio projekta cestovnog povezivanja juga Hrvatske odnosno pristupnih cesta Pelješkom mostu.
A to je prvi veliki posao za neku od hrvatskih kompanija u cijelom projektu cestovnog povezivanja juga Hrvatske, projekta vrijednog tri milijarde kuna. Kolika je vrijednost ugovora s Avaxom, u Brodosplitu ne otkrivaju, no na tom poslu radit će pozamašan broj njegovih radnika, piše Večernji list.
Tako su u splitskoj tvrtki kazali da su uz izradu čelične konstrukcije za stonski most i vijadukt Prapratno ugovorili i transport do gradilišta, montažu, spajanje i antikorozivnu zaštitu.
Čelične konstrukcije 2580 t – Radi se o 2580 tona čelične konstrukcije, a na tom poslu bit će angažirano oko 200 radnika – kažu u Brodosplitu. Avax će sagraditi stonsku obilaznicu odnosno poddionice Sparagovići – Prapratno i Prapratno – Doli ukupne duljine 18 kilometara, a ugovorena vrijednost posla je 511,5 milijuna kuna (bez PDV-a). Gradnja mosta Ston bit će vrlo zahtjevan građevinski pothvat jer će s obje strane tog mosta biti tuneli. Most Ston bit će dug 485 metara, s jedne njegove strane bit će tunel Polakovica dug 1242 metra, a s druge strane tunel Supava dug 1290 metara. Vijadukt Prapratno, na devetom kilometru dionice, bit će dug 223 metra. Avax je u posao gradnje dionice Sparagovići – Doli uveden početkom prosinca prošle godine, no ozbiljni radovi još nisu počeli, djelomično i zbog koronakrize.
Pelješki most
U Hrvatskim cestama ipak očekuju da će ti radovi biti završeni u ugovorenom roku od 28 mjeseci. Brodosplit bi osim posla na pristupnim cestama mogao dobiti i dio radova na Pelješkom mostu, o čemu se trenutačno pregovara s kineskim izvođačem radova China Road and Bridge Corporation (CRBC). Naime, zbog koronakrize iz Kine na gradilište Pelješkog mosta ne mogu doći specijalizirani radnici – varioci i monteri čelične nosive konstrukcije mosta. Prvih 29 od ukupno 165 segmenata čelične konstrukcije iz Kine je na gradilište stiglo još potkraj veljače. U Brodosplitu o angažiranju njihovih varioca na Pelješkom mostu i pregovorima s CRBC-om ne žele još govoriti.
– S obzirom na to da su pregovori o našem angažmanu i suradnji još u tijeku, ne bi bilo u skladu s dobrim poslovnim običajima da s pojedinostima pregovora izlazimo u javnost – poručili su iz Brodosplita.
U CRBC-u su nam kazali da trenutačno neki kineski varioci već rade na gradilištu.
– Sada se trudimo na sve moguće načine da razni radnici što prije dođu na gradilište iz Kine – poručuju iz CRBC-a i dodaju da će izvršiti sve radove u skladu s ugovorom.
No napominju da će, s obzirom na znatan utjecaj koronavirusa na projekt, oni kao izvođač zajedno s naručiteljem i nadzornim inženjerima procijeniti taj utjecaj te naći rješenje. CRBC je gradnju Pelješkog mosta ugovorio za 2,08 milijardi kuna i treba ga završiti do 31. srpnja 2021. godine. Kinezi su zbog koronavirusa najavili moguće zakašnjenje u rokovima, ali ne i koliko bi ono moglo biti. U Hrvatskim cestama smatraju da je još uvijek moguće da most bude gotov u ugovorenom roku. Radove na drugom dijelu pristupnih cesta izvodi Strabag. Ti radovi vrijedni 478,3 milijuna kuna (bez PDV-a) trebaju biti gotovi u roku od 33 mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao, a to je bilo sredinom studenoga 2019. godine.
Zaprimili smo poruku supruge jednog našeg pomorca koji već dugo nema mogućnost vratiti se kući zbog situacije s pandemijom koronavirusa, piše pomorac.net.
Poruku prenosimo u cijelosti:
“Povedena trenutnom situacijom u svijetu, bila sam primorana obratiti se javnosti. Vijest o zatočenim pomorcima kružila je internetom svega nekoliko dana dok se nije imalo o čemu pisati, pa ajmo dva dana pisati o prosvjedima na brodovima. Budući da se pomorci ne smiju nikome obratiti jer im se prijeti otkazima i stigmatizacijom kao radnicima koji su kompanije ostavili na cjedilu, vrijeme je da vam se obratim ja. Ja sam majka 5-mjesečne bebe koju otac nije vidio, niti je bio uz mene 6 mjeseci trudnoće. Ja sam majka koja se svako jutro mora buditi s prisilnim osmjehom zbog djeteta kojem svaki dan moram pričati o “jednom” ocu koji je daleko od svoje obitelji, kojem svaku večer prije spavanja pričam priče o tati, pokazujem slike kako on izgleda, i ništa od toga mi ne bi bilo teško da je ovo jedna uobičajena i normalna situacija, ali teško je u ovakvoj situaciji ostati pribran i normalan kad znaš da ti je suprug, dečko, otac, prijatelj, rođak daleko u svijetu zarobljen na brodu ne zato što ima Covid-19, nego zato što je karta jako skupa da bi ga netko mogao zamijeniti.
Oči su nam svima uprte u raznorazne vijesti, internet stranice u nadi da ćemo nešto novo doznati. Ali nažalost, uvijek se vrti jedna te ista poruka podrške kako su kompanije uz svoje zaposlenike i kako zahvaljuju na strpljenju. No brine li o njima netko doista?? Brine li tko o onima koje doma čeka ili možda više ne čeka bolesna majka,žena,sestra,brat? Brine li netko dali su oni zdravi i dobrog psihičkog stanja jer ipak u tako lošem stanju oni upravljaju brodom nasred oceana? Koliko se još ljudi mora ubiti, koliko njih još mora umrijeti od depresije da bi shvatili težinu ove situacije? I oni su ljudi, nisu roboti. I oni kao i svi vi imaju doma obitelj i nekoga tko ih s nestrpljenjem čeka. Ali to nije bitno, budi sretan i šuti jer imaš rižu za ručak i imaš kabinu za spavanje, šta ti više treba? Strah je nadvladao ovu situaciju.
Svi oni bi vama i nama imali štošta toga za reći i molili bi za pomoć, ali usta su im “začepljena” i uvjetovani su otkazima. A znaju ako se svi oni kao masa oglase svijetu, izgubit će sve ono što su godinama stvarali i za što su se trudili. Zanimljivo je što se maskice više ne nose, o koroni se tu i tamo priča, turisti se dočekuju raširenih ruku, a oni koji su zdravi na brodovima se ne smiju vratiti u svoju matičnu zemlju zato jer je avionska karta trenutno preskupa pa se kompanijama jednostavno više isplati zbrajati mrtve i psihički bolesne na brodu, nego zbrajati koliko su karata kupili da bi zdrave ljude poslali svojim kućama nakon dugih mjeseci plovidbe. Ali nema veze, lako njemu… on je pomorac.”
Volonteri su iskopali 100 grobova na plaži Copacabani u Rio de Janeiru u četvrtak kao simbolički podsjetnik na tisuće Brazilaca koji su umrli od Covida-19, ali i da osude ono što nazivaju “nesposobnošću” vlasti u nošenju s pandemijom.
Deset redova rupa iskopano je u pijesku ispred legendarnog hotela Copacabana Palace. Ispred svake postavljen je crni križ s brazilskomm zastavicom.
“Ovo je prosvjed protiv niza pogrešaka koje čini savezna vlada u nošenju s humanitarnom krizom u Brazilu”, na Twitteru je rekla nevladina organizacija Rio de Paz, osnovana s ciljem borbe protiv nasilja u gradu.
Vizualni efekt podsjeća na slike s raznih mjesta u svijetu gdje je koronavirus izazvao ubrzano kopanje svježih grobova – osobito u amazonskom gradu Manausu na sjeveru Brazila.
“Ovdje smo reproducirali, u simulaciji razglednice iz Rija, ono što vidimo na našim grobljima”, AFP-u je rekao Antonio Carlos Costa, predsjednik Rio de Paza.
“Ovdje smo da zahtijevamo promjenu ponašanja predsjednika države, koji mora razumjeti da se naša nacija suočava s najtežim trenutkom u svojoj povijesti”, rekao je. “Ova pandemija pogoršala je društvene nepravde i nesposobnost javnih institucija.”
Desničarski predsjednik Jair Bolsonaro opetovano je umanjivao razinu pandemije, nazvavši Covid-19 gripom.
Dok se Bolsonaro zalaže za pokretanje ekonomske aktivnosti, virus se nastavlja širiti u zemlji gdje je umrlo gotovo 40 tisuća ljudi, a zaraženo je više od 800 tisuća, u populaciji od 210 milijuna.
Vatrogasci-spasioci Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi dobili su nove radne unifrome, koje im je obezbijedila Opština Herceg Novi.
Juče je u Vatrogasni dom u Meljinama isporučen paket sa odijelima i čizmama, čijom upotrebom će biti dodatno unaprijeđena bezbjednost vatrogasaca-spasilaca prilikom intervencija na terenu.
Služba je prošle godine dobila i nove uniforme za intervencije, pa svaki pripadnik sada ima po dvije radne uniforme, odijelo za intervencije u zatvorenom i za djelovanje na otvorenom u slučaju šumskih požara.
Ovo je još jedno u nizu ulaganja lokalne uprave koje ima za cilj efikasnije djelovanje i bolje uslove za rad svih pripadnika Službe za
štite i spašavanja, koja je i ranije prepoznata kao jedna od najbolje opremljenih u Crnoj Gori.
Prof. dr Špiro Ivošević na sjednici Vijeća Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore, ponovo predložen za dekana Pomorskog fakulteta, za mandatni period 2020-2023. godine.
Profesor Ivošević je bio jedini kandidat, kojemu su članovi Vijeća jednoglasno ukazali povjerenje. Njegov izbor treba da verifikuje Upravni odbor Univerziteta Crne Gore.
Na funkciji dekana Pomorskog fakulteta Kotor nalazi se od 25. septembra 2017. godine.
Profesor Ivošević je u akademsko zvanje vanrednog profesora za oblast Pomorske nauke na Pomorskom fakultetu Kotor izabran 2018.godine, dok je od 2005. obavljao dužnost rukovodioaca sistema kvaliteta na Fakultetu za pom
orstvo.
Prije svog dekanskog mandata, bio je na poziciji prodekana za kvalitet i međunarodnu saradnju od 2014. godine.
Autor je 15 radova objavljenih u relevantnim naučnim časopisima, učestvovao je na 45 domaćih i međunarodnih konferencija, a bio je i aktivan na brojnim nacionalnim i međunarodnim projektima realizovanim na Pomorskom fakultetu.
Kabinsko osoblje u zaštitnim odijelima, zdravstvene potvrde za putnike, obvezne maske za lice i duga čekanja za prijavu leta nova su realnost putničkoga zračnog prometa.
I dok mnogi ljudi maštaju o tomu da ponovno polete, suočeni su s promjenama koje će biti izazovnije od onih uvedenih nakon napada 11. septembra 2001. na Sjedinjene Države.
Uz standardne sigurnosne provjere koje su od tada na snazi, putnici će sada naići na niz provjera zbog covida-19.
“Prije pandemije morali smo doći dva sata prije leta. Ovaj put je to bilo četiri sata ranije”, kazao je Indonežanin Suyanto nakon leta na domaćoj liniji. Požalio se i na nekoliko čekanja u redu i provjera i prije nego što je došao do pulta za check-in.
Putnici ondje moraju prijaviti razlog putovanja, pokazati dokumentaciju da su ‘corona-free’, proći nekoliko provjera i nakon slijetanja prijaviti pojedinosti budućeg kretanja.
“Bilo je skuplje i napornije. S ovako strogim pravilima, mislim da će ljudi dvaput razmisliti prije nego što se odluče putovati”, rekao je taj 40-godišnjak koji je avionsku kartu platio dvostruko više nego prije jer su neka sjedala morala ostati prazna zbog fizičkog razmaka.
Stručnjaci kažu da će posljedice pandemije po zračni promet biti dalekosežne.
Agencija UN-a za civilni promet sastavila je niz smjernica za sigurno letenje u vrijeme koronavirusa, od obveznog nošenja maski do dezinfekcije prostora kojima ljudi prolaze.
Usto je Savez za međunarodni zračni prometa (IATA) savjetovao da vlade uoči putovanja prikupe podatke o putnicima, uključujući i zdravstvene te da se pristup zračnim lukama ograniči na osobe koje su ondje nužno potrebne.
Ostale mjere uključuju redizajn prolaza do zrakoplova da bi se smanjile gužve, brže ukrcavanje ljudi, skraćen postupak prikupljanja prtljage, pa čak i “zabranu čekanja u redu pred nužnicima” kako bi se smanjila interakcija putnika.
“Ova pandemija je najveći poremećaj u povijesti avijacije. Oporavak će biti dug i spor”, rekao je glasnogovornik IATA-e Albert Tjoeng.
Provedba novih pravila pokazala se izazovnom i kaotičnom, osobito ako su putnici prkosni. U Americi je, primjerice, bilo slučajeva da su odbili nositi maske za vrijeme leta.
U zračnim lukama u Indiji mjere fizičkog distanciranja raspale su se nekoliko puta zbog golemih gužvi.
U zračnoj industriji najviše se raspravlja o tomu trebaju li mjesta u sredini ostati prazna. Tako posluju Japan Airlines i američka Delta, no Michael O’Leary, šef niskotarifnog Ryanaira takvu zamisao naziva “idiotskom”.
Covid-19 zračni je promet doveo do gotovo potpunog zastoja, prizemljio cijele flote zrakoplova i izazvao gubitke brojnih radnih mjesta u industriji.
IATA predviđa da će međunarodni zračni prijevoznici ove godine imati ukupno 84 milijardi dolara gubitka. Premda u nekim drugim granama ima naznaka ekonomskog oporavka, zračni promet neće se tako skoro vratiti na ‘prijevirusnu’ razinu.
Dodatni je problem što mnoge zemlje u različitim fazama borbe s virusom ili otpuštanjem mjera pa imaju i različita pravila i ograničenja za dolaske u zemlju. Brojni putnici koji su ranije često koristili usluge avioprijevoznika, sada će se možda jednostavno suzdržati od letenja zrakoplovima.
“Da ja moram prolaziti kroz toliku gnjavažu, ne bih putovao dok to uistinu ne bih morao”, priznao je iskreno vlasnik jedne turističke agencije iz Singapura.
Prije nekoliko dana zbunio sam dvoje svojih sugrađana pitanjem zašto u govoru domicilnih Tivćanâ imperativ glagola doćiglasi odi, a ne dođi, kako bi bilo očekivano, i odakle nam radni glagolski pridjev odili (smo), pored išli (smo) – piše u autorskom članku dr Miomir Abović.
Pokušavali su naći neki suvisli odgovor, ali, naravno, nisu u tome uspjeli. I nije čudo što nisu: jer, odgovor na to pitanje uveliko prevazilazi znanja o jeziku lingvističkih laikâ. U čemu je, zapravo, ovdje stvar?
Lingvistički laici ne mogu odgovoriti na ovo pitanje- premda ono na prvi pogled možda i ne izgleda tako teško- zato što je riječ o jezikoslovnoj problematici koja zadire u duboku prošlost B/CG/H/S jezika. A suština te problematike svodi se na postojanje- u prošlosti našeg jezika- jedne gramatičke kategorije kod glagolâ, naslijeđene iz praslavenskog jezika, koja se u istorijskom razvoju B/CG/H/S izgubila, ali ne sasvim bez traga; njeni relikti ostali su u svakodnevnoj jezičnoj upotrebi (da, eventualno, zbunjuju pažljivije posmatrače jezika koji, međutim, nisu stručnjaci za lingvistiku). U pitanju je, naime, gramatička kategorija (in)determinisanosti, tj. opozicija determinisanost-indeterminisanost, koja je, zajedno sa nekim drugim gramatičkim kategorijama- vidom, vremenom, načinom, licem, stanjem itd.- imanentna glagolu kao vrsti riječi. Gramatička kategorija (in)determinisanosti ogleda se u postojanju parovâ glagolâ koji denotiraju jednu te istu radnju, ali sa različitog aspekta: jedne osnove izražavale su pojedinačnu radnju, konkretnu, tj. onu radnju koja se vrši u određenom trenutku vremena i koja je usmjerena ka dostizanju određenog cilja, određenog rezultata. Neodređene, pak, osnove izricale su radnju kao takvu, odvojenu od uslova njenog realnog vršenja, tj. nezavisno od njene usmjerenosti ka cilju i vremenu njenog vršenja. Radi se o, npr., sljedećim parovima glagolâ: ići ~ hoditi;-lěsti ~laziti; nesti ~ nositi; vesti ~ voditi; vesti ~ voziti; teći ~ točiti; -gnati ~ goniti itd., pri čemu je prvonapisani glagol u svakom pomenutom glagolskom paru determinisan (određen), a drugonapisani glagol u svakom pomenutom paru indeterminisan (neodređen). Sad je već mnogo razvidnije odakle onaj imperativ odi i onaj radni glagolski pridjev odili (smo) u govoru domicilnih Tivćanâ: isti su svojevremeno izvedeni od indeterminisanog glagola hoditi (odi i odili (smo), a ne očekivano hodi, hodili (smo) nisu problem za objašnjenje: naime, suglasnik h u istoriji B/CG/H/S jezika često se gubio u govoru, pogotovo na početku riječi). Dakle, u nekadašnjem glagolskom paruići ~ hoditi, utemeljenom na opoziciji determinisanost-indeterminisanost, hoditi i oblici izvedeni od njega (uglavnom) su nestali iz jezične upotrebe [sa izuzetkom dijalekatâ i stilski markirane upotrebe (npr. ođaše, ođahu, pomenuto odi, odili (smo) itd.]. Tako su u savremenom književnom jeziku zastupljeni samo oblici izvedeni od glagola ići– imperativ dođi i radni glagolski pridjev došao/došla/došlo. No, kako vidimo, ni oblici izvedeni od glagola hoditi nisu nestali bez traga.
Nakon upoznavanja sa glagolskom kategorijom deteminisanosti-indeterminisanosti, radoznalim lingvističkim laicima postaju jasni još neki fenomeni u vezi sa glagolima: fenomeni koji su im, možda, nekad privukli pažnju, a nisu mogli naći odgovor o uzrocima i svrsi njihovog postojanja. Jedan takav fenomen je, npr., postojanje čitavog seta glagolâ sa različitim prefiksima koji primarno referiraju na radnju kretanja koračanjem: izlaziti,polaziti,dolaziti, ulaziti, odlaziti itd. Izvorni govornici B/CG/H/S jezika znaju, naravno, da u našem jeziku postoje glagoli istog značenja, ali drugačijeg vida- perfektivnog: izaći, poći, doći, ući, otići. Sad, međutim, kad su u posjedu saznanja da je pored glagolaići u prošlosti našeg jezika postojao i glagol kretanja laziti-koji u tom svom osnovnom obliku ne postoji u savremenom jeziku- misterija je riješena.
A kategorija (in)determinisanosti kod glagolâ objašnjava te otklanja i neke pravopisne nedoumice u savremenom jeziku. Ljudi koji, zbog prirode posla, više barataju jezikom često se pitaju, npr. koji je od sljedeća dva oblika pravilan: donesen ili donešen, ponesen ili ponešen, iznesen ili iznešen, dovezen ili dovežen, povezen ili povežen itd. Nezavisno od deskriptivističke, tj. antipreskriptivističke orijentacije savremene lingvistike, ako ovaj problem želimo osvijetliti temeljno i u potpunosti, ponovo se moramo vratiti u davnu prošlost B/CG/H/S jezika, i ponovo na glagolsku kategoriju (in)determinisanosti. Pitanje je: odakle u savremenom jeziku lik trpnog glagolskog pridjeva kod ovih glagolâ sa suglasnikom s i, istovremeno, lik tog glagolskog oblika sa suglasnikom š? Jezična sinhronija ne nudi nam odgovor na ovo pitanje. Ali zato nudi dijahronija, tj. postojanje- u prošlosti- parova glagolâ na bazi opozicije determinisanost-indeterminisanost: nesti ~ nositi, vesti ~ voziti. Od oblika nesti, naime, – nastavkom –en za trpni glagolski pridjev regularno je dobijen lik trpnog glagolskog pridjeva nesen, a onda, sljedstveno tome, i njegovi prefigirani oblici: donesen, ponesen, iznesen itd. Ista je situacija i sa glagolom vesti; korijen ovog glagola je vez–; kad se na taj korijen-osnovu doda nastavak trpnog glagolskog pridjeva –en, regularno dobijamo lik trpnog glagolskog pridjevavezen, a onda i prefigirane oblike dovezen, povezen, prevezen itd. (Ovo je, ujedno, i objašnjenje otkud uopšte u savremenom jeziku oblici trpnog glagolskog pridjevadonesen, ponesen, iznesen, dovezen, prevezen itd. kad znamo da oblici *nesen i *vezen u savremenom B/CG/H/S jeziku ne postoje, baš kao ni infinitivi *nesti i *vesti od kojih su izvedeni). Nastanak likovâ trpnog glagolskog pridjeva sa suglasnikom s kod ova dva glagola objasnili smo, dakle, relativno lako. Ali otkud likovi sa suglasnikom š? U oba glagolska para, kako smo vidjeli, pored determinisanih (određenih) glagolâ nesti i vesti, imamo i indeterminisane glagole nositi i voziti (koji su se jedini i očuvali u savremenom jeziku). I glagoli nositi i voziti, baš kao i nesti i vesti, gradili su oblik trpnog glagolskog pridjeva. Trpni glagolski pridjevi od ovih glagolâ, kako zna svaki osnovnoškolac, su nošen i vožen. (Fonetski proces dobijanja š i ž kod trpnih glagolskih pridjevâ ova dva glagola malo je komplikovaniji, ali ipak ćemo ga ukratko objasniti. Naime, trpni glagolski pridjev ovih glagolâ gradi se od osnovâ nosi– i vozi– dodavanjem nastavka –en; tada dobijamo oblike *nosien, *vozien. Vokal i, kad se nađe ispred bilo kog vokala, prelazi u sonant j i jotuje prethodni suglasnik. Kombinacija sj daje š, a kombinacija zj daje ž: *nosjen > nošen, *vozjen> vožen). U ovoj tački dolazi do ukrštanja dvaju oblika- sa jedne strane oblikânesen i nošen, a, sa druge, oblikâ vezen i vožen– i do djelovanja procesa analogije. U rezultatu tog procesa nesen, po analogiji sa nošen, prihvata to š, pa dobijamo novi lik glagolskog pridjeva trpnog: *nešen. Isti proces odvija se i kod likovâvezeni vožen, u rezultatu kojeg nastaje lik *vežen. Sada dobijamo i nove prefigirane likove: prenešen, donešen, prevežen. Dakle, sa dijahronijske tačke gledišta ispravna su oba lika trpnog glagolskog pridjeva: i donesen, i donešen; i ponesen, i ponešen; i prevezen, i prevežen. Mada, kako rekosmo, u deskriptivističkoj orijentaciji savremenog jezikoslovlja opreka ispravno-neispravno u jeziku sve više gubi na značaju.
Autor ovog članka svjestan je da će ga malo njih pročitati do kraja. A to bi bilo korisno iz dva razloga: a) sticanja određenih novih spoznajâ; b) sticanja svijesti da, što bi kazao jedan moj profesor na fakultetu, nauka nije mačka da se može za rep uhvatiti. Nijedna nauka pa ni lingvistika. A mnogo ih je u Crnoj Gori koji „ozbiljno“ diskutuju o jeziku, a da nemaju ni osnovna lingvistička znanja. Možda poslije čitanja ovog članka postanu malo oprezniji i mudriji – zaključuje u autorskom tekstu prof. dr Miomir Abović.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma u petak 12. juna će obilježiti Svjetski dan životne sredine akcijom čišćenja otpada na obali, moru i podmorju u Bokokotorskom zalivu – Verige, kao i plažama od Rta Gospa do Stoliva.
Cilj akcije je da se u okviru globalne kampanje Programa UN-a za životnu sredinu na temu „Vrijeme je za prirodu“ dodatno ukaže na problem otpada u moru i njegovog znatno negativnog uticaja na kvalitet morske vode, živi svijet i zdravlje čovjeka, koji kao posljedica ljudskih aktivnosti predstavlja jedan od najvećih faktora ugrožavanja morskog ekosistem.
“Trenutna kriza izazvana pandemijom virusa COVID-19 potvrdila je ogroman uticaj ljudskog faktora na životnu sredinu, te je neophodno nastaviti aktivnosti s ciljem obnavljanja zdrave životne sredine, zaštite biodiverziteta, smanjenja otpada, kako bi se smanjio negativan uticaj na zdravlje čovjeka i poboljšao kvalitet života, što je moguće postići jedino usaglašenim naporima i zajedničkom odgovornošću”, saopšteno je iz MORT-a.
Gospa od Snijega – foto Boka News
Ova akcija organizovaće se uz podršku projekta „Implementacija ekosistemskog pristupa u Jadranskom moru kroz prostorno planiranje područja mora“ (projekat GEF Adriatic) u saradnji sa Agencijom za zaštitu prirode i životne sredine, Institutom za biologiju mora, Upravom pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, privatnim sektorom: „Bella Boka“ d.o.o. i „MONTE FISH“ d.o.o., NVO sektorom, a uz podršku Opštine Kotor i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
