Pronađeni ostaci nestale podmornice, svi članovi posade su vjerojatno mrtvi

0
Podmornica foto EA

Krhotine s podmornice indonezijske mornarice koja je prošle sedmice nestala s 53 člana posade pronađene su duboko u Balijskom moru, čime su potvrđeni strahovi da je brod potonuo i implodirao, rekao je danas šef mornarice.

Podmornica KRI Nanggala-402 nestala je bez traga u srijedu rano ujutro u blizini indonezijskog otoka Bali, dok je sudjelovala u vježbama.

“Krhotine koje su otkrivene u subotu uključuju predmete iz unutrašnjosti podmornice, poput spužvi, bočica s mastima i predmeta koji se koriste za molitvu. Tijela članova posade nisu pronađena”, rekao je šef kabineta, admiral Yudo Margono, javlja New York Times.

Ostaci pronađeni na dubini od oko 850 metara

Među ostacima su se nalazile boca masti, dio lansirnog torpeda, dio metalne cijevi, molitvene prostirke i gorivo. Boca masti odgovara onome što bi posada koristila za podmazivanje periskopa podmornice, javlja CNN.

“Promijenili smo njen status iz ‘nestale’ u ‘potonulu'”, rekao je Margono, dodavši da pronađeni predmeti nisu mogli biti s drugog plovila.

“Predmeti nisu mogli izaći iz plovila bez vanjskog pritiska ili štete na lanseru torpeda”, rekao je.

Nanggala je sagrađena da izdrži pritisak vode na dubini od 500 metara, ali su ostaci pronađeni na dubini od oko 850 metara, znatno ispod one koja se naziva “dubinom drobljenja”. Na toj dubini čak će i čelični trup podmornice gotovo sigurno puknuti od pritiska.

Posade iz nekoliko zemalja, zajedno s indonezijskom mornaricom, danima su pretraživale vode sjeverno od Balija. Vrijeme je bilo od ključne važnosti, jer je, po procjenama, kisika u podmornici trebalo nestati u subotu ujutro.

Prema navodima mornarice, u Nanggali, koja je izgrađena za smještaj 34 člana posade, su se nalazile 53 osobe u trenutku nestanka.

Indonezijska mornarica u saopštenju je objavila da istražuje je li brod ostao bez pogona tijekom zarona pa zbog toga nije mogao provesti hitne postupke dok se spuštao.

Pretragom iz zraka prethodno je uočeno izlijevanje nafte u blizini posljednjeg poznatog mjesta podmornice.

Izgrađena je u Njemačkoj 1987., na remontu bila 2012. godine

Podmornica teška 1395 tona izgrađena je u Njemačkoj 1987. U međuvremenu je bila na dvogodišnjem remontu u Južnoj Koreji te se floti ponovo pridružila 2012.

Indonezija je prije imala flotu od 12 podmornica kupljenih od bivšeg Sovjetskog Saveza, koju je zamijenilo pet plovila.

Dvije su podmornice njemačke izrade tipa 209, a tri podmornice su novija južnokorejska plovila.

IJZ: Preminulo šest osoba, 151 novoinficirani, H. Novi 4, Tivat 1, Kotor 1

0
IJZ – Foto: gov.me

U Crnoj Gori je, u posljednja 24 sata, od posljedica korona virusa preminulo šest osoba, dok je registrovan 151 novi slučaj infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije, koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa, su tokom jučerašnjeg dana (petak, 23. april 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.239 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovan 151 novopozitivni slučaj infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.

Novozaraženi su iz sljedećih opština:

Opština Oboljeli
Podgorica 44
Bar 18
Pljevlja 18
Nikšić 17
Berane 10
Budva 7
Danilovgrad 6
Rožaje 6
Herceg Novi 4
Ulcinj 4
Bijelo Polje 3
Cetinje 2
Mojkovac 2
Andrijevica 2
Tuzi 2
Kolašin 2
Kotor 1
Tivat 1
Plav 1
Petnjica 1
Ukupno 151

Preminuli pacijenti bili su iz sljedećih opština: Podgorica (2), Nikšić (2), Cetinje (1) i Bar (1) od kojih je najmlađi imao 65, a najstariji 93 godine.

Ukupan broj preminulih povezanih sa KovidID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.463.

Do 15:00 časova prijavljen je oporavak 235 pacijenata.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 2.663. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 96.499”, piše u saopštenju IJZ.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redoslijedu:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 907
Nikšić 334
Pljevlja 262
Bijelo Polje 157
Berane 153
Bar 99
Danilovgrad 99
Rožaje 80
Andrijevica 73
Herceg Novi 68
Budva 59
Tivat 53
Cetinje 49
Kotor 49
Mojkovac 49
Ulcinj 36
Kolašin 34
Tuzi 29
Plav 27
Šavnik 12
Žabljak 12
Petnjica 11
Plužine 9
Gusinje 2
Crna Gora 2663

TO Budva organizovala akciju čišćenja otpada sa Slovenske plaže

0

Dan planete Zemlje i danas je obilježen u Budvi. Lokalna turistička organizacija je, sa svojim partnerima, organizovala akciju skupljanja otpada sa Slovenske plaže.

„Zaposleni u TO Budvi sa budvanskim učenicima, predstavnicima nevladinog sektora i radnicima Komunalnog preduzeća, uz sve zainteresovane građanke i građane, organizovali smo uklanjanje otpada sa Slovenske plaže. Za tu priliku TO Budva je obezbjedila sva potrebna dezinfekciona sredstva, maske i rukavice i pozvala na poštovanje propisane distance, a preduzeće “Megapromet” je obezbijedilo sendviče za sve učesnike”, kazala je Ivana Rebić iz TO Budva.

Direktor SMŠ „Danilo Kiš” Ivan Ivanović je poručio da mu je drago da su djeca prepoznala značaj ovakvih akcija i da znaju šta znači čista životna sredina.

„Naravno da su oni to donijeli iz svojih porodica, ali su to nadogradili kod nas u školi sa svojim profesorima koji sa njima svakodnevno pričaju o značaju očuvanja životne sredine. Sa profesorima je bilo preko 400 učenika tako da smo jako zadovoljni odzivom. Samom brojnošću su pokazali koliko žele da njihov grad bude čist”, istakao je Ivanović.

Budva, akcija skupljanja otpada sa Slovenske plaže

Akciji skupljanja otpada odazvali su se i iz vrtića „Moj svijet” koji se nalazi na Slovenskoj plaži. Direktorica vrtića Nataša Peković rekla je da su time željeli da doprinesu očuvanju Planete.

„Imamo odgovornost da pokažemo koliko je priroda nama važna, da učimo djecu odgovornosti, lojalnosti, zajedništvu. Tako da smo mi izašli da pokažemo svima da treba da slijede naš primjer. Tu smo da damo doprinos očuvanju naše Planete”, navela je Nataša Peković.

Ona je dodala da je vladalo veliko interesovanje među mališanima za ovu akciju.

„Djeca su bila jako vrijedna i skupili smo mnogo plastike i otpada što je izazvalo zadovoljstvo kod njih”, zaključila je Pekovićeva.

Matija Svorcan iz NVO „Eko centar” kazao je da je veoma važno učestvovati u ovakvim akcijama.

„Dan smo iskoristili da učestvujemo u ovoj akciji i nama je zadovoljstvo što smo imali privilegiju da učestvujemo u akciji čišćenja otpada sa Slovenske plaže”.

Vukić: Brodogradilištu presudila DPS pošast, tražićemo reviziju koncesionog ugovora i stečajnog postupka

“Nijedan od kataklizmičnih istorijskih događaja nije mogao da uništi Brodogradilište koje su Bijeljani gradili i razvijali generacijama, izuzev DPS pošasti. Koalicija Crno na bijelo – Može Bokeški tražiće detaljnu kontrolu koncesionog ugovora i svih drugih ugovora i radnji, kao i kontrolu samog sprovođenja stečajnog postupka“, saopštio je danas kandidat za odbornika koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški i nekadašnji član kolektiva Brodogradilišta Dušan Vukić.

Priča o nekadašnjem Brodogradilištu, podsjeća Vukić, počinje daleke 1913. godine, poslovnom vizijom Boža Todorović,  koji se nakon smrti brata vraća iz Egipta gdje je posjedovao vlastito brodogradilište, i na ovom mjestu osniva škver za remont malih brodova. ,,Brodogradilište je u periodu od osnivanja pa do početka 21. vijeka prošlo kroz mnoga teška iskušenja: dva svjetska rata, katastrofalan zemljotres 1979. godine, ratni raspad Jugoslavije, hiperinflaciju, sankcije međunarodne zajednice, čak i NATO bombardovanje. Nijedan od tih kataklizmičnih događaja nije mogao da uništi ono što su Bijeljani gradili i razvijali generacijama. Oni su 1969. godine, uz francuske projektne nacrte, sami izgradili plutajući dok, a 1976. godine šire kapacitete i kupuju u Njemačkoj najveći dok u tadašnjoj Jugoslaviji. Brodogradilište je početkom 21. vijeka zapošljavalo blizu 1000 radnika, od čega preko 250 inženjera i drugog visoko obrazovanog kadra“.

Kako objašnjava, 2005. godine postaje član tada uglednog kolektiva Brodogradilišta. ,,Prvo radim kao inženjer u Brodo-željeznom pogonu, a nakon pet godina i kao načelnik tog pogona. Po dolasku, vrlo brzo postajem svjedok partijskog kadriranja. Na ključna upravljačka mjesta postavljaju se ljudi neadekvatnog znanja, kojima su sopstveni interesi bili na prvom mjestu. To su bili politički kadrovi bez jasne vizije pravca razvoja Brodogradilišta u budućnosti. Umjesto da se traži partner sa strateškim ciljem da Brodogradilište vremenom pređe na remont mega jahti, od 2006. godine bezuspješno se raspisuju tenderi za privatizaciju“.

Tako su tadašnji Vladini vizionari, ističe Vukić, potpomognuti lokalnim interešdžijama, razmišljali kako da „opljačkaju ono što su generacije stvarale“. ,,Prvo da pokradu pa kasnije i da urede atraktivnu lokaciju svojim bliskim inostranim tajkunima sa kojima su se uvezali, kroz namještene poslove i naravno masne provizije. DPS pošast Brodogradilište nažalost nije moglo prebroditi“.

Vlada Crne Gore, podsjeća kandidat za odbornika koalicije Crno na bijelo – Može Bokeški, 30. juna 2015. godine donosi odluku o slanju Brodogradilišta u stečaj. ,,Nesretna je odluka da svoju firmu, čija je  vrijednost procijenjena na blizu 100 miliona eura, pošalje u stečaj, zbog duga od par miliona i to duga prema samoj sebi. Da apsurd bude i veći, zanimljivo je spomenuti i činjenicu da se u godini prije stečaja u Brodogradilištu remontovalo čak preko 100 inostranih brodova. Do danas još niko nije utvrdio u čije su džepove te pare otišle, jer u radničke sigurno nisu“.

Vukić upozorava da se u stečajnom postupku rasprodalo sve ono što su generacije Bijeljana sticale svojim znanjem i teškim radom. ,,Namiruju se svi dužnički povjerioci u punom iznosu potraživanja, što je nezabilježen slučaj u stečajnim procesima na prostorima bivše nam države. Kada bolje razmislim, jasno mi je da svi mi snosimo dio krivce za te događaje. Pustili smo da se radi ispod žita, umjesto da smo tražili sve crno na bijelo“.

Zato, napominje, ubuduće sve mora biti u pravcu opšteg dobra, a ne pojedinaca bliskih vlasti. ,,U tom duhu, koalicija Crno na bijelo – Može Bokeški tražiće detaljnu kontrolu koncesionog ugovora, i svih drugih ugovora i radnji, kao i kontrolu samog provođenja stečajnog postupka. Jedino na taj način možemo stvoriti zdrave osnove i priliku da se neke nove generacije Bijeljana i Bokelja ponovo zaposle na mjestu nekadašnjeg giganta. Zato im poručujem da podrže koaliciju Crno na bijelo, jer mora i može Bokeški“, zaključuje Vukić.

U Njemačkoj od ponoći nove mjere

0
Njemačka parlament – foto EPA

U Njemačkoj su u petak u ponoć stupile na snagu promjene zakona o zaštiti od zaraza koje omogućuju automatsko uvođenje strožih mjera u borbi protiv covida-19, među kojima je i zabrana kretanja između 22 i 5 sati, i to u gradovima i općinama sa sedmodnevnom incidencijom višom od 100 novozaraženih na 100 hiljada stanovnika.

Njemačka vlada je uoči stupanja na snagu promjena zakona apelirala na građane da se pridržavaju mjera, posebice onih koje se odnose na smanjenje kontakata u koje spada i zabrana kretanja u razdoblju između 22 i 5 sati.

„Znam da je teško, da to pada teško svakom od nas ali to je nužno za jedno prijelazno razdoblje”, rekao je u petak ministar zdravstva Jens Spahn.

Posebno je sporna mjera zabrane noćnog kretanja protiv koje su pred Ustavnim sudom u Karlsruheu podnesene mnogobrojne tužbe.

Sporni policijski sat

U mjere koje su po brzom postupku u srijedu i četvrtak prihvatili donji i gornji dom parlamenta, Bundestag i Bundesrat, osim zabrane noćnog kretanja spadaju i mjere smanjenja kontakata koje omogućavaju susret jednog kućanstva sa samo još jednom osobom iz nekog drugog kućanstva.

Maloprodaja, s izuzetkom trgovina za živežne namirnice i dnevne potrepštine, ljekarne i drogerije, smije primati samo kupce s negativnim testom na koronavirus i uz prethodni termin.

Iznad sedmodnevne incidencije od 165 u potpunosti se prelazi na internetsku nastavu u školama.

Od 22 do 5 sati je zabranjeno kretanja s izuzetkom trčanja ili šetnje za pojedince što je dozvoljeno do ponoći. Od ponoći pa do 5 ujutro izlazak na ulice je dozvoljen samo osobama s vrlo jakim razlogom poput odlaska na posao ili liječniku.

Kako je priopćilo ministarstvo unutarnjih poslova, zabrana kretanja se odnosi i na putovanja. Izuzetak su poslovna putovanja.

Smanjenje nadležnosti saveznih pokrajina

Sve ove mjere automatski stupaju na snagu u onim gradovima i okruzima u kojima je sedmodnevna incidencija tri dana zaredom iznad vrijednosti od 100.

Prema podacima državnog epidemiološkog Instituta Robert Koch u subotu se odnosi na 345 od 412 okruga u Njemačkoj.

Nadalje na snazi ostaju mjere uvedene još početkom studenog prošle godine a koje se odnose na zabranu rada kulturnih, sportskih i ugostiteljskih objekata.

Zakonske promjene koje pridonose jedinstvenom pristupu na području cijele zemlje su uvedene nakon što se savezne i pokrajinske vlasti nisu mogle dogovoriti oko jedinstvene primjene mjera u borbi protiv širenja koronavirusa.

Sada središnje vlasti mogu same uvoditi mjere što je do sada bilo u nadležnosti saveznih pokrajina.

Zakonske promjene su za sada ograničene do kraja juna.

Francuski pustolov dizajnirao jahtu koja će sakupljati plastični otpad i iz njega proizvoditi energiju za pogon motora

0
Plastika u moru

Francuski oceanski pustolov i njegov tim dizajnirali su jahtu za koju kaže da može skupljati plastični otpad kako bi zaustavila uništavanje svjetskih oceana, a isti otpad pretvarati u gorivo koje bi pomoglo pogoniti brod, piše World Economic Forum.

Yvan Bourgnon proveo je svoju karijeru utrkujući se brodovima širom svijeta kao natjecateljski jedriličar. Tijekom godina, rekao je, njegovi susreti s plutajućim “tepisima” smeća postajali su sve češći.

To je nadahnulo njegov novi pothvat: Manta, 56 metara dugačak katamaran pogonjen kombinacijom visokotehnoloških jedra i električnih motora.

Trenutno postoji samo na crtaćoj ploči, ali Bourgnon i njegov tim nadaju se da će se pretvoriti u prototip koji će zaploviti 2024. godine.

Kako se brod kreće kroz vodu, transportne trake skupljat će otpad, razvrstavati ga, a zatim umetati u plamenik. To će otopiti plastiku, proizvodeći plin koji pokreće turbinu, a zauzvrat generira električnu energiju koju će koristiti sustav broda.

Ta će električna energija, prema Bourgnonu, zajedno sa solarnim ćelijama i vjetroagregatima na palubi broda, učiniti brod energetski samodostatnim.

Rekao je da bi, ako se napravi 400 takvih plovila, svi oni mogli očistiti trećinu plastičnog otpada u oceanima. Rekao je da čak i konzervativne procjene predviđaju da će do 2060. u moru biti tri puta više otpada nego sada.

“Preklopiti ruke i reći – Ne, nećemo ništa poduzeti, ostavit ćemo to, usredotočit ćemo se na suho tlo, ostavit ćemo otpad u oceanu – potpuno je neodgovorno”, rekao je Bourgnon.

Bar: Anonimni dobrotvor platio sve zaostale dugove sugrađana u trgovini

1
Stari Bar – Foto Balkan_Media_Tim

Dostavite mi iznos, bez imena dužnika, koji već duže vrijeme duguju vašoj trgovini kako bih platio njihova dugovanja, glasila je poruka koju je ovih dana dobila jedna mala lokalna trgovina u crnogorskom lučkom gradu Baru.

Kako je prenio tamošnji portal Jedro, anonimni donator koji živi u inozemstvu namirio je sva zaostala dugovanja u trgovini Cobra koja su iznosila 500 eura, plativši dugove osobama svih vjera i nacija koje su se nalazile u dužničkoj bilježnici vlasnika trgovine, takozvanoj „tefter-svesci“.

Kasnije je pojašnjeno da je anonimni donator želio tokom Ramazana, najznačajnijeg mjeseca u islamu, obradovati svoje nekadašnje sugrađane.

U Baru stoljećima žive pripadnici sve tri dominantne vjere na ovim prostorima. Prema posljednjem popisu iz 2011. godine, oko 60 posto stanovnika tog grada se izjašnjavaju kao pravoslavci, oko 30 posto je pripadnika islama dok je blizu osam posto katolika.

Crna Gora otvara granice za turiste iz istočne Evrope

3
Aerodrom Tivat foto arhiv Boka News

Crnogorske zdravstvene vlasti u petak su, nakon što je nastavljen pad broja oboljelih od koronavirusa, donijele odluku o dodatnom ublažavanju epidemioloških mjera i puštanju turista iz istočne Evrope u zemlju bez ikakvih uslova.

Državljani Rusije, Bjelorusije i Ukrajine od danas će moći ući u Crnu Goru bez posjedovanja negativnog testa na novi koronavirus ili dokaza o vakcinisanju, a isto će vrijediti i za zemlje u regiji.

Putnici iz ostalih država prilikom prelaska crnogorske granice moraju imati negativan PCR test ili dokaz da su se cijepili drugom dozom vakcine protiv koronavirusa najmanje sedam dana prije ulaska u Crnu Goru.

Vlada Crne Gore očekuje da će, nakon kraha prošlogodišnje turističke sezone, ovog ljeta uspjeti ostvariti oko 600 miliona eura prihoda, što je razina od 60 posto od najuspješnije turističke zone iz 2019. godine.

 

 

Pad broja oboljelih, jače kontrole tokom praznika

0
Kotor, stari grad

U Crnoj Gori je broj zaraženih koronavirusom od decembra do kraja aprila samanjen sa 11 na 2,7 hiljada, saopštila je epidemiološkinja u Institutu za javno zdravlje (IJZ) Radica Raičević.

Ona je, na konferenciji za novinare, rekla da je i ove sedmice registrovan pad broja obolijevanja od koronavirusa.

“Od decembra kada smo imali preko 11 hiljada zaraženih covid 19, u Crnoj Gori su trenutno registrovana 2.753 aktivna slučaja infekcije”, saopštila je Raičević.

Ona je ukazala da je prosjek novoregistrovanih slučajeva koji je u prethodnom mjesecu iznosi 500 na nedjeljnom nivou sada pao, pa za prethodnu sedmicu iznosi 181.

Raičević je rekla da je došlo i do pada stope mortaliteta, koja zavisi od stope obolijevanja.

“Ako se nastavi trend pada slučajeva obolijevanja možemo u narednom periodu očekivati i manje brojeve smrtnih slučajeva”, dodala je Raičević.

Ona je navela da je jedan od dokaza da su dosadašnje mjere dale konkretne rezultate činjenica da se Crna Gora, kad je posrijedi broj novooboljelih za 14 dana na 100 hiljada stanovnika, bolje rangira od čak 12 država Evropske unije.

“Kad se Crna Gora poredi sa zemljama regiona, opet smo u boljoj situaciji. Broj zaraženih u posljednih 14 dana, u odnosu na našu državu, veći je u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji”, saoštila je Raičević.

Vršilac dužnosti direktora Uprave za inspekcijeske poslove Ilir Harasani kazao je da su u Savjetu za borbu protiv koronavirusa smatrali da je bilo potrebno popustiti epidemiološke mjere usled pada broja oboljelih, ali da u tom slučaju moraju pojačati nadzor na njihovom primjenom.

On je istakao da će UIP pojačati inspekcijski nadzor naročito u period predstojećih praznika, a da će fokus kontrole biti na primorju i Podgorici.

Produžen poziv za izbor i otkup izvornih budvanskih suvenira

0
Budva-suveniri

Turistička organizacija Budva (TOB) produžila je do 5. maja javni poziv za izbor i otkup izvornih budvanskih suvenira, koji će odražavati autentične kulturne, istorijske, prirodne i turističke karakteristike grada i okoline.

Iz TOB-a su kazali da bi suveniri trebalo da na originalan način nose “priču” o Budvi, kao atraktivnoj destinaciji, da budu autentični, unikatni i većinom ručno rađeni.

“Suveniri bi trebalo da budu napravljeni od materijala koji su karakteristični za ovo podneblje, ukrasni ili upotrebni, veličine i težine koje su prilagođene lakom transportu, adekvatno upakovani, prihvatljive cijene i što je najvažnije – da odražavaju karakter Budvu u svakom svom detalju”, podsjetili su iz TOB-a.

Pravo učešća na pozivu imaju svi pojedinci i kompanije, umjetnici, koji imaju prebivalište, sjedište na području Opštine Budva i tu obavljaju djelatnost.

Finansijskim planom TOB-a za ovu godinu je za izbor i otkup budvanskih suvenira opredjeljeno ukupno pet hiljada EUR.

Kriterijumi za vrednovanje biće estetsko rješenje, kreativnost, ekološka prihvatljivost, unikatnost, jednostavnost, izvornost i tradicionalno nasljeđe i povezanost s kulturno – istorijskom baštinom.

Detaljnije informacije o pozivu mogu se naći na linku https://budva.travel/news-details/245