Air Serbia objavila je da će imajući u vidu novonastale okolnosti i obustavu saobraćaja Montenegro Airlinesa nastaviti da obezbeđuje snažnu vazdušnu vezu između gradova u regionu, Evropi i Mediteranu, kao i Severnoj Americi, preko svoje matične luke u Beogradu.
“Srpska nacionalna avio-kompanija pažljivo će pratiti eventualne promene u tražnji tokom narednog perioda i svoje kapacitete i frekvenciju letova prilagođavati tim promenama”, navodi se u saopštenju Air Serbije.
Rad Učiteljske škole (Preparandije) koja je u Herceg Novom počela da radi prije 95 godine bio je buran i težak. Arhivistkinja mr Marija Crnić Pejović ističe da je nad njom stalno lebdjela odluka o ukidanju. “Bezbroj telegram, akata, usmenih molbi, upućivano je svake godine na sve strane da bi se otvorio pojedini razred i da bi škola opstala”.
Škola je počela da radi u oktobru 1925 godine kada je otvoren samo prvi razred u koji je upisano 19 djevojčica i 20 dječaka. Opštinska uprava obezbijedila je prostor i opremila školu u depadansu bivšeg hotela Boka. Poslije pet godina škola je počela da radi u zgradi sadašnje Muzičke škole u Starom gradu. Prirđen je i svečani objed. No već u ljeto 1926 godine stiže vijest o ukidanju škole. Tadašnji narodni poslanik Mirko Komnenović upućuje telegram ministru prosvjete podsjećajući ga na obećanje da se škola neće ukidati . “Istovremeno mu javlja da se kod kralja i predsjednika Vlade Nikole Pašića “sprema delegacija ogorčenog naroda, protestvujući protiv ovog atentata ničim zaduženim za Boku Kotorsku”, navodi mr Pejović u njenom radu “Pedeset godina od osnivanja Učiteljske škole u Herceg Novom”. Škola je nastavila sa radom, ali već naredne -1927 godine ukida se prvi razred. Uprkos angažovanju narodnog poslanika Mirka Komnenovića i spremnosti da “građanstvo i Opština snose troškove za tu školsku godinu”, đaci poslije samo dva mjeseca nastave moraju kućama. Mnogi su ponovo sjeli u školske klupe tek poslije dvije godine, kada je 1929 godine ponovo otvoren prvi razred.
“Od te školske godine do školske 1933/34 škola je imala normalan rad. Te godine ponovo se ne otvara prvi razred, da bi školske 1935/36 godine bio ponovo otvoren.
Učiteljska škola se ukida 1937. godine, odnosno od školske 1938/39 Državna realno gimnazija i Državna mješovita učiteljska škola rade zajedno, a da bi školske 1939/40 godine Učiteljska škola ponovo samostalno počela sa radom. Ovo ponovno rođenje škole bilo je kratkog vijeka, jer već krajem iduće školske godine počeo Drugi svjetski rat.
U toku 15 godina postojanja škole, od oktobra 1925. do proljeća 1941. godine, ni jedne školske godine škola nije radila sa svim razredima.
Kroz učionice škole u tom periodu prošlo je oko 700 đaka. Djeca državnih činovnika činila su najveći broj đaka. Bilo je to i očekivano ako se zna da je veliki broj vojnih lica ( oni su se ubrajali u državne činovnike) živjelo u Boki. Druga po brojnosti bila su djeca zemljoradnika, a potom trgovaca. U istom periodu u školi je radilo 17 redovnih i 32 honorarna nastavnika koji su sa puno ljubavi i požrtvovanja učili i vaspitavali mlade iz Boke.
Bogate i zanimljive vanškolske aktivnosti
Iako je opstanak škole tokom 15 godina postojanja stalno bio upitan, školska uprava je vodila stalnu brigu o nabavci školskih učila. Škola je imala zbirke za geografiju, hemiju, fiziku, pravopis, zatim muzičku, matematičku kao i zbirke za ručni rad i crtanje.
Školska biblioteka je imala do 1.400 knjiga i časopisa, kao i profesorsku biblioteku od oko 500 knjiga. Biblioteka profesora Toma Popovića sa 800 primjeraka, vodila se posebno.
Đaci i profesori bili su aktivni i u vanškolsim aktivnostima. Naročito se isticala literarna družina Vuk Karadžić koja je vodila brigu o biblioteci, a imala je i više sekcija: literarno-pedagošku, radnu, trezvenjački, sportsku, diletantsku, streljačku, foto i aero sekciju.
Održavali su akademije, priredbe iorganizovali humanitarni rad. Vodilo se računa o siromašnim đacima.
Organizovane su i đačke ekskurzije do Kotora, Dubrovnika, ali i višednevne ekskurzije kroz Jugoslaviju (Sarajevo, Kraljevo, Peć, Dečani, Skolje, Beograd, Zagreb i Split). U maju 1937 godine organizovana je ekskurzija za Grčku. “Na Krfu i Solunu izveli su prigodan program odajući poštu palim u Prvom svjetskom ratu. Jedan Englez – putnik na brodu kojim su putovali đaci, oduševljen njihovim ponašanjem i održanim programom na rastanku im je poklonio hiljadu dinara”, zabilježila je Crnić Pejović.
Pored svih nevolja, ukidanja, pa ponovnog otvaranja pojedinih razreda ili čitave škole, pored preseljenja, neuslovnih prostorija, škola je ostavila neizbrisiv trag u školstvu hercegnovskog kraja.
“Kada je trebalo dokazati opravdanost postojanja škole u Boki udružuju se sve opštine , narod, Bokelji koji žive u Beogradu, preko Udruženja Bokelja, traže se svi mogući i nemogući putevi i načini, a cilj je samo jedan , da škola opstane i radi. Kupuje se zemljište za gradnju nove zgrade. Upornost je pobijedila i izgledalo je da cilj postignut, ali dolazak rata uništava sve nade”, navodi mr Marija Crnić Pejović.
Kratak rad škole poslije drugog svjetskog rata
Učiteljska škola ponovo je otvorena poslije Drugog svjetskog rata, ali je radila samo tri godine od 1945 do 1948 godine, kada je preseljena u Nikšić. Bilo je to vrijeme siromaštva, ali i nade i optimizma o čemu svjedoči Olga (rođena Perović) Kontić, 87 –godišnja učiteljica u penziji.
U Herceg Novi u Učiteljsku školu je došla školske 1947/48 godine.
“To su bile poslijeratne, veoma teške godine. Poslije završene osnovne upisali su me u Učiteljsku školu u Herceg Novom. Tada se nije puno biralo, uglavnom su nas usmjeravali , ali bilo je pitanja da li to želimo ili možda neku drugu školu da pohađamo. Nije bilo puno izbora i prihvatila sam. Te godine u Herceg Novom su bile siromašne, smješteni smo bili u internatu i bilo nas je možda 40 učenika iz raznih krajeva. Nisu baš sjećanja svježa. Davno je to bilo, prije sedam decenija. Pamtim da smo bili više gladni nego siti. Jednom prilikom roditelji su mi poslali džak brašna pa je obližnji pekar svakog jutra pekao hljeb za mene i drugarice.Skupljali smo i rogače i jeli u slast kao najljepšu poslasticu. Pamtim klavir iz Učiteljske koji smo učili da sviramo, a kasnije u Beranama gdje sam nastavila školovanje i harmoniku. U Herceg Novom sam provela godinu, a kasnije su nas sve prebacili u Berane a zatim u Nikšić gdje sam završila Učiteljsku školu”, priča ova krepka starica, koja od 1994. uživa u penziji. Sudbina ili nešto drugo dovela je ponovo u Herceg Novi, u grad u kome je davno, polovinom prošlog vijeka predodređena njena radna biografija i tokom koje je, pune četiri decenije, upisivala i ispraćala brojne generacije.
/S.Kosić/
Širom Evrope zdravstveni djelatnici i pripadnici najrizičnijih skupina poput štićenika domova za starije i nemoćne primit će u nedjelju prve doze vakcina protiv koronavirusa.
Na dan koji su čelnici Evropske unije ovaj put po vakcini nazvali “Dan-V” blok službeno počinje masovno vakcinisanje najranjivijih ljudi.
Prve pošiljke vakcina u evropske zemlje stigle su u subotu, a neke zemlje poput Mađarske ili Slovačke isti su dan vakcinisale neke zdravstvene djelatnike i štićenike domova za starije. Kao znak solidarnosti svaka je zemlja dobila pošiljku od desetak hiljada vakcina.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen taj je početak nazvala “dirljivim trenutkom jedinstva” 450 miliona ljudi koji žive u 27 država članica.
EU je odobrila vakcinu koje su zajednički razvili mala njemačka tvrtka BioNTech i američki farmaceutski div Pfizer, a velika klinička ispitivanja pokazala su da ima 95-postotnu učinkovitost u sprečavanju Covida-19.
Političari i zdravstveni stručnjaci upozorili su da će trebati mjeseci dok vakcina ne bude dovoljno dostupno kako bi se osiguralo cijepljenje svih koji žele biti cijepljeni. EU je osigurao ugovorima s raznim proizvođačima vakcina više od dvije milijarde doza cjepiva i postavio kao cilj vakcinisanje svih odraslih osoba tokom 2021.
S obzirom na razmjere pothvata dio europskih zemalja pozvao je u službu umirovljene liječnike, a drugi su proširili krug osoba koje će smjeti vakcinisati.
Ankete pokazuju da u nekim zemljama poput Francuske ili Poljske veliki broj ljudi oklijeva pa je vodstvo Europske unije uložilo napore kako bi uvjerilo stanovnike da se radi o najboljoj prilici za povratak u normalu.
– Vakcinisanje je trajni put izlaska iz pandemije, tvitala je predsjednica Europske komisije.
Dostava Pfizer-BioNTechova cjepiva izazovna je zbog vrlo niskih temperatura na kojima se čuva, te opasnosti koje predstavljaju kriminalne skupine, na što je upozorila europska policijska agencija Europol, pa su u mnogim zemljama pošiljke imale policijsku i vojnu zaštitu.
Kultruno-zavičajno udruženje (KZU) Napredak Gornja Lastva izdalo je kalendar za 2021. godinu čija je tema Foto-kino i video klub „Mladost“ iz Donje Lastve, koji naredne godine obilježava 60 godina postojanja.
Kalendar i ovaj put ima humanitarni karakter i može se kupiti po cijeni od dva eura. Inače, Foto-kino klub “Mladost” je od sedamdesetih do devedesetih godina zabilježio sva bitna dešavanja u Tivtu, a u klubu postoji bogata arhiva foto i filmskog materijala.
Samostalni Foto kino i video klub „Mladost” osnovan je 1961. i jedan je od najstarijih u Boki Kotorskoj, a njegova foto sekcija radila je još od 1957. godine u okviru foto kluba „1.maj”.
Klub ima i nagradu oslobođenja Tivta, kao i sve tri najznačajnije nagrade u to vrijeme. Najistaknutiji član bio je pokojni Krsto Kiko Tomičić, koji je jedini u Crnoj Gori bio kandidat za majstora amaterskog filma. Pored Tomičića i Anton Marković i Anđelko Stjepčević ostavili su najviši pečat u klubu, a oni su i među njegovim osnivačima.
Uznemirujuće vijesti dolaze iz našeg podmorja. U moru oko Dubrovnika proširila se strana invazivna alga koja prekriva livade posidonije, zaštićene morske cvjetnice.
Otkrili su to znanstvenici splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo istražujući, u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost, strane vrste u Jadranskome moru, javlja HRT.
Ovo je Acrothamnion preissii, sitna crvena alga, porijeklom vjerojatno iz zapadne Australije. Raširena je u Indijskom oceanu. U Sredozemlju je već pola stoljeća, 12 godina poznata je i u našem moru, no odjednom se – raširila.
– Gotovo da nema stabalca posidonije u širem području Dubrovnika, između 5 i 20 metara dubine koje nije gusto zahvaćen ovom nitastom algom. Ona zapravo zagušuje sve što tamo živi, to područje je prebogato zavičajnim vrstama koje jednostavno na taj način, kad ih ova alga preraste, više ne mogu tamo živjeti – objašnjava dr. sc. Ante Žuljević iz Laboratorija za bentos IZOR u Splitu.
Livade posidonije najvažniji su priobalni ekosustav u Sredozemnom moru. Stanište su 400 biljnih i 1000 životinjskih vrsta. U travkama se razmnožavaju, polažu jajašca i skrivaju: spužve, zvjezdače, brancini, pirke, škarpuni.
– To je jedan organizam koji je izuzetno važan. Prva stvar koja nam pada na pamet je proizvodnja kisika, znamo da 50% kisika dolazi upravo iz mora, a u ovom našem području ono značajno doprinosi proizvodni kisika – kaže dr. sc. Ivan Cvitković iz Laboratorija za bentos IZOR u Splitu.
– Ova kao dlaka tanka alga guši sve pred sobom. Nažalost već 20 godina na cijelom Mediteranu ne postoje podaci ni istraživanja o njezinoj pogubnosti, zna se samo da se lako širi, dodaje.
– Jedan od scenarija je da će se alga i dalje širiti i doći će do drastičnog smanjenja biološke raznolikosti, pogotovo u naseljima posidonije. Činjenica je da smo mi algu pronašli već do razine Mljeta i pronašli smo je na kornatskim otocima – upozorava Žuljević.
Gusta staništa za sada su razvijena samo oko Dubrovnika, kao ovdje oko Lokruma. Postoji nada da će se, kao i neke druge strane vrste, povući kako je i došla. No sve je još velika nepoznanica. Biolozi je mogu samo nadzirati budući da je uklanjanje mikroskopske vrste poput ove – nemoguće, piše HRT.
Uslijed pandemije korona virusa, u Kotoru neće biti tradiconalnog dočeka Nove godine u rock’n’roll stilu na otvorenom, kao ni manifestacije “Od Božića do Božića”, koju je NVU “Karampana”, u saradnji sa TO Kotor i pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, realizovala proteklih desetak godina u periodu od 24.decembra do 08. januara.
Po riječima vd direktrice TO Kotor Emilije Radulović kada je riječ turističkom prometu ostvarenom ove godine, finasijski pokazatelji govore o povratku od čak šest godina unazad.
“U Kotoru je do novembra 2020. u primarnim vidovima smještaja boravilo oko 11.000 gostiju, da je ostvareno oko 40.000 noćenja, što je u odnosu na rekorde iz prethodne godine manje za 81,5 %. Broj noćenja je manji za 75 % u odnosu na isti period prošle godine”, kazala je vd direktrica TO Kotor Emilija Radulović.
U dogovoru sa Opštom bolnicom Kotor, dječijim odjeljenjem, TO Kotor će organizovati dodijelu novogodišnjih paketića svoj djeci koja zbog narušenog zdravlja neće biti u mogućnosti da doček slave u svojim domovima.
Tokom naredne sezone u TO Kotor će biti usmjereni najvećim dijelom na digitalni marketing i virtuleno predstavljanje.
“U skladu sa preporukama NTO za digitalni marketing Crne Gore kao Passion brenda (Program digitalnog marketinga za period 2021-2023) planiramo unapređenje reprezentativnosti i operativnosti sajta TO Kotor, razvijanje “buyer” persona za emitivna tržišta, razmatranje opcija za “awareness brand” i “micro-niche” kampanja, kreiranje smjernica za razvoj “Hygiene-Hub-Hero” sadržaja, kreiranje smjernica za foto i video produkciju kao i kreiranje smjernica za “copywriting” uz analitiku i izvještavanje o marketinškoj produkciji. Društvene mreže i sajmovi su priroritet kada su u pitanju promocije”, poručila je Radulović.
Grupacija Savana predala je danas pismo namjere Vladi Crne Gore za kupovinu odnosno preuzimanje Montenegro Airlinesa, saznaje bankar.me.
Kao što je javnost upoznata grupaciju Savana kontroliše Veselin Mijač, crnogorac koji decenijama živi u Švedskoj. Savana je u Crnu Goru u posljednjih pet godina investirala preko 50 miliona eura i prepoznata je po brojnim filantropskim i humanističkim aktivnostima u Švedskoj i u Crnoj Gori.
U pismu u koje je Bankar.me imao uvid prezentovana je namjera grupacije Savana da preuzme Montenegro Airlines za jedan euro, uz uslov prethodnog otpisa svih obaveza koje kompanije ima prema državi.
Ujedno je navedeno da bi Savana preuzela na sebe obavezu dogovora sa privatnim kreditorima Montenegro Airlinesa u cilju izmirenja dugovanja, a ujedno i odgovornost i rizike za buduće poslovanje kompanije.
Kao razloge za ovu odluku grupacija Savana navodi činjenicu da Crna Gora mora imati svoju nacionalnu aviokompaniju. Ujedno su naveli da argumenti zbog kojih ne bi trebalo gasiti kompaniju nisu adekvatno obrazloženi niti je predstavljena kost-benefit analiza.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1555 uzorakana novi koronavirus među kojima su ukupno registrovana 382 novopozitivna slučajainfekcije sa SARS-CoV-2.
Novopozitivni su iz sljedećih opština:
| opština | oboljeli |
| Podgorica | 142 |
| Nikšić | 63 |
| Bar | 46 |
| Pljevlja | 40 |
| Cetinje | 18 |
| Bijelo Polje | 13 |
| Kotor | 9 |
| Tivat | 9 |
| Danilovgrad | 9 |
| Herceg Novi | 8 |
| Budva | 6 |
| Tuzi | 6 |
| Berane | 3 |
| Kolašin | 3 |
| Šavnik | 3 |
| Rožaje | 2 |
| Andrijevica | 1 |
| Žabljak | 1 |
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa COVID19 i to kod pacijenata iz Podgorice (3), Bara (2) i Cetinja. Najmlađi preminuli je imao 53, a najstariji 80 godina.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 649, a od početka godine 658.
Do 17:30 sati prijavljen je oporavak kod 253 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenihukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 9.370.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 46.327.
Aktivni slučajevi, oporavljeni ipreminuli od početka juna po opštinama su prikazani u tabeli raspoređeni prema broju trenutno inficiranih slučajeva:
| opština | trenutno inficirani | Oporavljeni | umrli |
| Podgorica | 4796 | 13608 | 141 |
| Nikšić | 630 | 5745 | 72 |
| Bar | 601 | 1419 | 57 |
| Bijelo Polje | 571 | 1792 | 70 |
| Budva | 461 | 1411 | 14 |
| Cetinje | 442 | 921 | 25 |
| Berane | 345 | 1945 | 49 |
| Pljevlja | 312 | 1235 | 29 |
| Kotor | 266 | 1062 | 20 |
| Herceg Novi | 218 | 1201 | 26 |
| Tuzi | 156 | 293 | 5 |
| Danilovgrad | 126 | 887 | 4 |
| Kolašin | 91 | 164 | 4 |
| Tivat | 83 | 787 | 11 |
| Ulcinj | 79 | 969 | 36 |
| Rožaje | 64 | 1317 | 36 |
| Andrijevica | 26 | 282 | 11 |
| Mojkovac | 24 | 340 | 10 |
| Plav | 24 | 174 | 11 |
| Plužine | 17 | 66 | 5 |
| Šavnik | 16 | 15 | 1 |
| Žabljak | 14 | 203 | 6 |
| Petnjica | 8 | 103 | 2 |
| Gusinje | 0 | 45 | 4 |
| UKUPNO | 9370 | 35984 | 649 |
Čak 60% hrvatskoga školjkarstva smješteno je u Malostonskom zalivu gdje se proizvede 90% ukupne proizvodnje kamenica u Hrvatskoj; piše HRT.
Malostonska kamenica, prepoznata po svojoj kvaliteti, nedavno je dobila oznaku izvornosti Europske unije, a cijelo to područje će uskoro dobiti vrlo vrijednu i opsežnu monografiju.
Školjkarstvo je u Malostonskom zaljevu prirodno bogatstvo, kulturna baština i način života. To je ujedno i naziv projekta za koji je Stonskim školjkarima odobreno gotovo 250 000 kuna iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.
– Taj projekt je zapravo izrada jedne monografije koja će objediniti sve znanstvene radove, sve arhivske podatke, sva ona znanja o vrijednostima Malostonskog zaljeva koje imamo, rekao je Vedran Kunica, voditelj projekta.
Stručni je tim okupljen, a dvojezična monografija, uz tiskano imat će i web izdanje. Predstavljanje je planirano za godinu dana.
– Školjkarstvo je jedan od brendova Stona. Meni je drago što smo prepoznati na europskom i svjetskom tržištu. Stalno govorimo da malostonska kamenica zaslužuje tu pažnju, a ovo je samo potvrda svega toga što je uloženo kroz tu kamenicu, naglasio je Vedran Antunica, načelnik opštine Ston.
Malostonska je kamenica nedavno dobila zaštitu oznake izvornosti na razini Europske unije, nakon čega Udruga Stonski školjkari nastavlja s nizom aktivnosti uz tu kraljicu školjaka, kako je zovu.
– Nakon te oznake sve nas vuče da radimo promociju. Najbolje bi to bilo s ugostiteljima, kroz njihove objekte, tako da se ona na što bolji način približi krajnjemu potrošaču, naglašava Marija Radić, predsjednica Udruge Stonski školjkari.
Ova se pandemija odrazila i na stonske školjkare. No, kako kažu, do sada su se izborili s brojnim poteškoćama – od administrativnih do predatora – pa vjeruju kako će sljedeća godina biti puno bolja, a projekti poput ovog svakako će pripomoći.
Video reportažu pogledajte ovdje.
Stroge mjere uvedene su u subotu za milijune Britanaca, a Austrija je ušla u treći ‘lockdown’ nakon nešto blažega režima za Božić.
Dodatna pooštravanja u Britaniji posljedica su činjenice da je broj smrtnih slučajeva na Božić prešao 70 hiljada ljudi, prenosi BBC.
U istočnoj i jugoistočnoj Engleskoj ušlo se u četvrti, ujedno i najviši stupanj zaključavanja pod motom ‘Ostanite doma’.
Zatvaraju se frizerski saloni, bazeni i teretane što znači ‘ključ u bravu’ za 24 milijuna Engleza, više od 40% stanovništva.
Oštrije mjere na snagu su stupile i u Škotskoj, Sjevernoj Irskoj i Walesu, navodi BBC.
Austrija je u subotu ušla u treći lockdown nakon ublažavanja za Božić i dolaska prvih doza Pfizerova cjepiva.
Do 17. januara zatvorene su trgovine, osim onih prehrambenih proizvoda, ljekarni i drogerija, no moguća je dostava naručene robe.
Od ranije su zatvoreni frizerski saloni i druge uslužne djelatnosti te kulturni i zabavni objekti.
Kuće i stanovi mogu se napustiti jedino s dobrim razlogom, uključujući zbog šetnje ili bavljenja sportom. Ograničeni su kontakti s drugim kućanstvima.
Brojna skijališta su otvorena uz poštivanje strogih epidemioloških mjera ili uz ograničenje da skijati mogu samo lokalni stanovnici.
© BokaNews, 2021
