Američka mornarica je u neočekivanom obratu predložila povratak na posao kapetana nosača zrakoplova Theodore Roosevelt koji je smijenjen nakon što je poslao pismo o pojavi koronavirusa na brodu, rekli su u petak dužnosnici.
Vodstvo mornarice predložilo je ministru obrane Marku Esperu da se kapetana Bretta Croziera vrati na posao, tri tjedna nakon što je Crozier smijenjen jer je procurilo pismo u kojem poziva mornaricu na strože mjere, rekli su dužnosnici koji su htjeli ostati anonimni.
Posada nosača Theodore Roosevelt prozvala je Croziera herojem koji je riskirao svoj posao kako bi ih zaštitio od epidemije koronavirusa.
Pentagon je priopćio da je Esper zaprimio rezultate preliminarne istrage o slučaju nosača Roosevelta. Dodaje da Esper želi pregledati pisanu kopiju kompletne istrage.
Esper “planira temeljito pregledati izvješće i ponovno se susresti s mornaricom i raspraviti sljedeće korake”, navodi se u priopćenju.
Mornarica je objavila da “nije donesena konačna odluka”.
Ranije u petak je glasnogovornik Pentagona Jonathan Hoffman rekao da Esper ide na sastanak “otvorenog uma” i da bi mogao prihvatiti zaključke mornarice.
“Uglavnom je sklon podržati odluke vodstva mornarice”, rekao je Hoffman novinarima.
Predsjednik Odbora za oružane snage, demokrat Adam Smith pozvao je da se Croziera odmah vrati na posao.
“U ovo vrijeme krize, kapetan Crozier je upravo ono što mornari trebaju – vođu od povjerenja”, rekao je.
Izvori navode da je Crozier jedan od 856 ljudi pozitivnih na koronavirus među 4.800 članova posade Roosevelta, zbog čega je jedan od najmoćnijih brodova američke mornarice izvan upotrebe.
Croziera je smijenio tadašnji zapovjednik američke ratne mornarice Thomas Modly iako mu je sugerirano da pričeka istragu.
Modly je zbog oštrih kritika podnio ostavku koju je prihvatio ministar Esper.
U Sjedinjenim Državama to je toaletni papir, u Meksiku pivo, a u Francuskoj, očekivano, brašno. Roba koja nedostaje u trgovinama otkriva kako se svijet nosi s izolacijom zbog pandemije novog koronavirusa.
Pobjednik za najbizarniju nestašicu 2020. je Afganistan, gdje su ljudi pohrlili u trgovine potaknuti glasinom da je novorođenče s brkovima savjetovalo nabavu crnog čaja.
“Živjet ću dva sata i došao sam vam kazati da je crni čaj lijek za taj virus”, navodi se u citatu uz fotografiju djeteta, navodno iz istočne pokrajine Nangarhar, koju se širi putem Facebooka.
Navala na sveprisutan crni čaj nakratko mu je povećala cijene za tri puta prije nego se situacija smirila.
U Meksiku je omiljeno piće, uz tekilu, pivo.
Kada je zemlja uvela izolaciju, dva pivarska diva, Heineken i Grupo Modelo, koji proizvodi omiljeni meksički brend, sada nažalost zlosretnog imena, Coronu, objavili su da će obustaviti proizvodnju. To je potaknulo val panične kupnje piva i kampanju na Twitteru: #ConLaCervezaNo ili “Ne dirajte pivo”.
Šri Lanka je pokušala spriječiti građane da se odaju tim porocima uvevši potpunu zabranu prodaje alkohola i cigareta od 20. ožujka kada je na snagu stupila izolacija, što je dovelo do eksplozije kućnih destilerija, rekao je jedan porezni dužnosnik. A to je pak dovelo do povećane potražnje za šećerom, ključnim sastojkom za proizvodnju lokalnog ilegalnog alkoholnog pića zvanog “kasipu”.
Pojavili su se i slučajevi sumnjivih ‘pljački’ trgovina s alkoholnim pićima čiji su vlasnici zapravo pokušavali ilegalno prodati dragocjenu robu.
Zdrav duh u zdravom tijelu
U Iraku boravak kod kuće u izolaciji znači duga poslijepodneva ispred televizora ili ćaskanje s rodbinom, a za to su potrebne slane sjemenke suncokreta. Supermarketima ponestaje te popularne grickalice brže nego prije jer mladi i stari satima ljenčare umjesto da su u školama ili na poslu.
Libijcima u ratom razorenom Tripoliju školovanje kod kuće posebice je teško.
“Ponestalo nam je papira za printer, pa sam potrošila sve suprugove neiskorištene uredske rokovnike kako bi mogli zapisivati nastavu i rješavati matematičke zadatke”, kazala je Nadia al-Abed, kućanica koja ima troje male djece čije su škole zatvorene. “Molim ih da pišu što sitnije, podmićujući ih slatkišima”, kazala je.
Škole, zračne luke i ne-esencijalna poduzeća u svijetu zatvoreni su tjednima jer vlasti pokušavaju suzbiti munjevito širenje novog koronavirusa.
Neki se pokušavaju zaštititi jačajući imunitet prirodnim putem.
Bivše sovjetske zemlje u središnjoj Aziji zabilježile su ‘boom’ potražnje i rast cijene biljke sirijske rutvice.
Biljku se tradicionalno pali u kućanstvima kako bi se spriječile bolesti i osigurao napredak.
U Bugarskoj ljudi su se gurali da bi kupili džumbir i limun koji jačaju imunitet, dok su se u Tunisu okrenuli češnjaku, unatoč upozorenjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da ti kućni lijekovi ne djeluju protiv novog koronavirusa.
Slastice i biljke
Daleko najpopularniji mehanizam za nošenje sa stresom je postalo pečenje kolača, kruha i peciva.
Supermarketi u Francuskoj, Španjolskoj, Grčkoj i drugim dijelovima Europe zabilježili su manjak brašna, čokolade i kvasca.
Snalažljivi francuski kućni pekari zaobilaze ispražnjene trgovine i kupuju potrebne sastojke izravno od lokalnih pekarnica.
Rumunji zbijaju šale o “dilerima kvasca” koji se bogate prodajući rijetku robu na crnom tržištu.
Šaljivim lažnim oglasima čak se nudi “zamjena stana u centru za pola kilograma kvasca”.
A budući da počinje sveti muslimanski mjesec ramazan, kućanstva gomilaju sastojke za obilne večere poslije zalaska Sunca kada završava dnevni post.
Zbog toga je pšenično brašno koje se koristi za izradu kruha i slastica postalo dragocjeno u Alžiru.
“Male količine koje mi se dostavi, čuvam za svoje redovite mušterije”, rekao je vlasnik trgovine u alžirskoj četvrti El-Ašur.
U Argentini, to su jaja: 30 komada nekoć je stajalo samo 160 peza ili 2,35 američka dolara, a sada stoje 240 peza ili 3,52 dolara.
I dok će mnoge zemlje iz izolacije izići s novom klasom profesionalnih kuhara, širom Australije ljudi vrijedno uređuju svoje vrtove.
“U zadnjih mjesec dana povećala se potražnja za svim vrstama biljaka”, rekao je Alex Newman iz trgovine za građevinski materijal i opremu za vrtove Bunnings Warehouse.
Čini se da se Australci pripremaju za dulju izolaciju, jer Bunningsov najpopularniji online vodič uključuje savjete o biljkama koje najbrže rastu za uzgoj zelene ograde kako bi se zaštitili od radoznalih pogleda susjeda i osigurali veću privatnost u izolaciji.
Dužnosnici ministarstava zdravstva iz oba entiteta u BiH ocijenili su kako bi odluke Stožera civilne zaštite Federacije BiH o naglom ublažavanju mjera donesenih zbog koronavirusa mogle ugroziti razmjerno dobru epidemiološku situaciju u zemlji.
„Smatram da je mjera ukidanja policijskog sata preuranjena, jer u ovo vrijeme može doći do velikih kontakata u večernjim satima između ljudi i sigurno predstavlja javnozdravstveni rizik“, rekao je pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH Goran Čerkez.
Stožer civilne zaštite FBiH donio je u petak odluku o ukidanju policijskog sata u noćnim satima i zatvaranju kolektivnih centara za karantenu, kao i omogućavanje da tri dana u tjednu stariji od 65 i mlađi od 18 godina mogu izlaziti iz svojih domova.
Čerkez je pojasnio kako mu nije poznato da su u donošenju takvih odluka sudjelovali epidemiolozi.
„Ja ne znam je li netko sudjelovao od epidemiologa. Mi nismo preporučili tu mjeru. Smatrali smo da su dovoljne mjere koje se tiču osoba mlađih od 18 i starijih od 65 godina, kao i zamjena karantena samoizolacijom“, pojasnio je Čerkez.
Ministar zdravstva Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je da bi odluke o naglom popuštanju mjera u Federaciji BiH mogle ugroziti cijelu BiH.
“Ova odluka u FBiH epidemiološki ugrožava i Republiku Srpsku jer će ljudi koji dolaze iz inozemstva uzlaziti na granične prijelaze koji su na tlu FBiH i tamo će dobivati rješenja o kućnoj izolaciji od inspektora. To će predstavljati problem u smislu praćenja tih osoba u okviru Republike Srpske”, izjavio je Šeranić za Alternativnu televiziju iz Banja Luke.
Pojasnio je kako se ovaj entitet nalazi ‘na poluvremenu’ borbe protiv koronavirusa i procijenio da će život s koronom trajati od ‘godinu i pol do dvije godine’ dok se ne pronađe cjepivo kao način zaštite stanovništva.
U Bosni i Hercegovini ne postoji državno ministarstvo zdravstva niti jedinstveno tijelo koje bi donosilo odluke u slučajevima kakav je i ovaj epidemije koronavirusa. Uz dva entiteta, u Federaciji BiH značajan dio nadležnosti u ovoj oblasti ima i deset županija.
Do sada je u BiH od koronavirusa zaraženo više od 1400 osoba, a preminulo ih je 57. Posljednja dva slučaja zabilježena su u petak navečer u Banjoj Luci gdje su u tamošnjem Sveučilišnom kliničkom centru preminule dvije starije osobe.
Unija pomoraca Crne Gore, Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore i Udruženje agencija za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca juče su uputili zajedničko pismo Ministarstvu saobraćaja i pomorstva (MSP) povodom testiranja pomoraca na Covid-19.
“Naime, u skladu sa najnovijim dešavanjima i preporukama raznih međunarodnih pomorskih organizacija kao i najava mnogih zemalja a u vezi omogućavanja funkcionisanja međunarodnog transporta roba odnosno omogućavanja međunarodnih putovanja u cilju ukrcaja i iskrcaja pomoraca, mnoge kompanije koje zapošljavaju naše pomorce, su se već počele raspitivati za mogućnost ispunjavanja zahtjeva da pomorac prije ukrcaja odnosno putovanja treba da ima test sertifikat na Covid-19.
U tom smislu, obratili smo se Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, da u konsultaciji sa ostalim relevantnim državnim organima razmotre i omoguće ovo testiranje. Ovo iz razloga kako bi blagovremeno bili spremni da odmah odgovorimo takvom već vrlo izvjesnom zahtjevu i uslovu za ukrcaj odnosno zaposlenje.
Nespremnost ili nemogućnost da odmah odgovorimo na ove zahtjeve bi mogla dovesti u pitanje ukrcaj odnosno zaposlenje ogromnog broja pomoraca koji su sada na čekanju.
O odgovoru MSP ćemo Vas blagovremeno obavijestiti”, stoji u saopštenju Udruženja pomorskih kapetana.
Marina Porto Montenegro spremna je da opsluži sve jahte koje bi došle u karantin uz poštovanje svih propisanih mjera zaštite, saopštila je Kristina Škanata iz te marine. Upravo u tome, kako je kazala, vide šansu za sva mala tivatska preduzeća i jahting usluge koji djeluju u tom nautičkom naselju.
Škanata je za Jutarnji program TVCG kazala da Porto Montenegro poštuje i implementira sve odluke NKT i SZO, te da krizna vremena zahtijevaju inovativnu i kriznu komunikaciju. Pojasnila je da u marini svakodnevno komuniciraju sa klijentima, organizuju onlajn događaje, jedrenja…
Zakupci u Porto Montenegro, njih preko 80, trenutno ne rade, ali čim Vlada da saglasnost, implementiraće različite načine poslovanja u zavisnosti od smjernica.
“Teško je procijeniti dalje korake, ali se u ovim trenutku zahtijeva od nas da se prilagodimo situaciji”, navodi Škanata.
Naglašava da Porto Montenegro i dalje uživa povjerenje nautičke klijentele i smatra da je Crna Gora samo odložena kao turistička destinacija.
Institut za javno zdravlje (IJZ) od juče nije registorovao nijedan novi slučaj infekcije korona virusa. Ukupan broj inificranih od početka dešavanja sa novim koronavirusom je 319. Do sada su se oporavila 123 pacijenta.
“Od jučerašnjeg poslednjeg „presjeka“ stanja pa jutros do 08:45, laboratorije Instituta za javnozdravlje Crne Gore, završile su analizu 158 uzorka među kojima nije bilo novih slučajeva infekcije novim korona virusom”, saopšteno je iz IJZ.
Juče je registrovan još jedan smrtni slučaj, pa je ukupan broj žrtava šest.
Na bolničkom liječenju je 21 pacijent, od čega su dva na respiratoru.
Mađarska aviokompanija Wizz Air ponovno će započeti letove iz austrijske prijestolnice Beča u roku od sedam dana.
Uzimajući u obzir sigurnosne mjere povezane s epidemijom novog koronavirusa, Beč će se postepeno povezati s oko 20 odredišta u Evropi, uključujući Milano, Tel Aviv i Valenciju, navodi austrijska novinska agencija APA.
Ove sedmice izvještavali smo kako je Wizz Air produžio obustavu svojih letova na većini tržišta u bivšoj Jugoslaviji zbog pandemije Covid-19.
Prijevoznik, koji je prvobitno planirao ponovno pokrenuti usluge iz regije 1. maja, sada je odgodio većinu letova do sredine maja ili početka juna.
Premijer Duško Marković je, predstavljajući Vladin paket ekonomskih mjera podrške građanima i privredi, najavio smanjenje plata funkcionerima u javnoj administraciji. Njima će plate biti smanjene 50 odsto za maj i jun.
– Intervenišemo u oblasti zarada smanjivanjem plate funkcionerima iz kategorija A i B u Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Napominjem da su to zaposleni sa najvećim zaradama u javnoj administraciji – kazao je Marković.
Vlada je danas usvojila paket ekonomskih mjera podrške građanima i privredi čiji je fiskalni efekat 71,4 miliona eura bruto, odnosno 40 miliona neto u tri mjeseca.
Marković je rekao i da je postignut dogovor sa Investiciono razvojnim fondom za pružanje podrške medijima jer su, kako je rekao, medijske kuće zaslužile pomoć.
Ministar finansija Darko Radunović je rekao da je IRF zadužen da dizajnira kreditne linije tako da budu komplementarne sa mjerama Vlade.
Prema njegovim riječima, IRF je u obavezi da, do 30. aprila, sa Centralnom bankom Crne Gore (CBCG) pojednostavi procedure za odobravanje kredita.
Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je kazala da program obuhvata šest paketa mjera za očuvanje radnih mjesta koji se odnose na subvencije na zarade od 50 do 100 odsto minimalne zarade.
Prema njenim riječima, subvencije za karantin i odsustvo sa posla su 70 odsto minimalne zarade.
Ona je saopštila i da su plaćanja računa za struju u aprilu, maju i junu oslobođene djelatnosti kojima je zabranjen rad u vrijeme epidemije.
Crnoj Gori nema novih registrovanih slučajeva koronavirusa, čime je broj oboljelih ostao 319, kazao je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić.
On je kazao da su, od jutros u 8,20 sati do 16,40 sati, laboratorije Instituta završile analizu 169 uzoraka.
– Među njima nema novih slučajeva virusa – kazao je Begić.
Šesta žrtva Kovida19 u Crnoj Gori
Šef kriznog medicinskog štaba Ranko Lazović saopštio je da je još jedna osoba preminula u Kliničkom centru od Kovida19, pa je ukupan broj žrtava u Crnoj Gori porastao na šest. Pacijent je bio “39 godište, imao je malignu bolest limfnih žlijezda, nekoliko dana je bio na respiratornoj potpori, rekao je Lazović.
Broj putnika u zračnom prometu vratit će se na razinu prije pandemije koronavirusa za tri do četiri godine, objavila je u petak londonska zračna luka Gatwick.
Taj aerodrom, drugi najprometniji nakon Heathrowa, objavio je da je zbog pandemije doživio „dramatični pad broja putnika“.
Većina letova s Gatwicka i drugih britanskih zračnih luka suspendirana je zbog karantena diljem svijeta i zabrana putovanja uvedenih radi sprječavanja širenja virusa.
Gatwick je u godišnjem izvještaju napisao kako je poboljšao svoju likvidnost bankovnim kreditom od 300 milijuna funti.
Dodao je da su dva terminala i dalje zatvorena, a letovi ograničeni na dnevni period od osam sati.
“Gatwick očekuje da će sve one mjere omogućiti brzi oporavak poslovanja te trenutno procjenjuje da će se broj putnika vratiti na nedavnu razinu za 36 do 48 mjeseci“.
