Geoportal za održivi razvoj Jadransko-jonskog regiona

1
Geoportal

Finalna konferencija Interreg ADRION projekta “Geoportal alatki i podataka za održivo upravljanje životnom sredinom obale i mora – “PORTODIMARE”, je zbog pandemije koronavirusom COVID-19 održana 09. i 10. decembra ove godine, putem EUSAIR Stakeholder platforme – saopšteno je iz JP Morsko dobro.

Prethodna dva dana predstavljeni su rezultati projeknih aktivnosti, a posebna pažnja usmjerena je na Geoportal kao trajno otvorenu platform koja omogućava pristup svim informacijama, podacima i alatkama koje su neophodne i relevantne za održivi razvoj i strateško planiranje obalnog i morskog područja u Jadransko-jonskom regionu. Pored prostornih podataka, Geoportal uključuje 6 modula koji služe kao alatke za upravljanje obalom i prostorno planiranje područja mora i procjenu rizika, pružajući naučno utemeljenu podršku procesu donošenja odluka. Takođe, PORTODIMARE Geoportal podržava implementaciju Protokola o integrisanom upravljanju obalnim područjem na Mediteranu, Planiranje pomorskog prostora i Akcioni plan Strategije Evropske unije za jadransko-jonski region (EUSAIR).

Drugi dan konferencije, projektni partneri iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Grčke i Crne Gore su održali paralelne događaje (sesije) u okviru kojih su rezultate projekta predstavili zainteresovanim institucijama na lokalnim jezicima. U okviru ove Sesije u Crnoj Gori, predstavnici raznih institucija predstavili su i rezultate drugih projekata koji su vezani za Prostorno planiranje mora (PPM), a čiji rezultati će u narednom periodu biti integrisani u Portodimare Geoportal. Ovi projekti su: “Prostorno planiranje područja mora (MSP) u Crnoj Gori”, “GEF Adriatic”, “Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore” čije sprovođenje koordinira Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradnji sa UNEP MAP Centrom za prioritetne aktivnosti iz Splita i Agencijom za zaštitu prirode i životne sredine, kao i projekat “Harmonizacija pristupa u praćenju i procjeni rizika od kontaminenata – HARMONIA” čiju realizaciju u Crnoj Gori je sprovodio Univerzitet Crne Gore – Institut za biologiju mora.

U projektu “PORTODIMARE” učestvovalo je 11 partnerskih institucija iz 6 zemalja (Italija, Grčka, Slovenija, Crna Gora, Hrvatska i Bosna i Hercegovina), a vodeći partner projekta bila je Regija Emilia Romagna iz Italije. Aktivnosti u okviru ovog projekta finansirane su u okviru EU Interreg ADRION transnacionalnog programa saradnje. Realizacija projektnih aktivnosti započela je u martu 2018. god. i traje do januara 2021. godine.

Projekat “Portodimare” je treći u nizu međunarodnih projekata koje sprovode isti partneri iz zemalja Jadransko-jonskog regiona. Ovo partnerstvo uspostavljeno prije više od 10 godine, planira da nastavi saradnju i u narednom periodu sa nekim novim projektima.

Kusovac im odobrio kredite, naplatili se preko izvršitelja

0
Foto opština Tivat

Šestoro zaposlenih u Opštini Tivat kojima je bivša DPS-SD-HGI lokalna uprava tog grada u februaru dodijelila ultrapovoljne kredite “za poboljšanje uslova stanovanja“, do tog novca su došli tek u septembru i to uz pomoć javnog izvršitelja.

To je juče potvrdio “Vijestima“ jedan od dobitnika kredita Božidar Uskoković, istakavši da govori i u ime svih ostalih radnika Opštine kojima je Komisija za rješavanje stambenih pitanja službenika i namještenika Opštine Tivat u posljednjoj raspodjeli, dodijelila novac uz gradskog budžeta.

Prema podacima Sekretarijata za finansije Jovani Đukanović, sekretarici bivšeg gradonačelnika Siniše Kusovca, u februaru je, neposredno pred lokalne izbore koji je u Tivtu trebalo da budu održani 5. aprila, ali su odloženi zbog korone, odobren iznos od 4.881 eura Boru Radnjiću – vatrogascu u Službi zaštite i spašavanja odobren je iznos od 5.236, Slađani Drakulović, zastupnici imovinsko-pravnih interesa Opštine, 4.931, dok je Uskokoviću, vatrogascu-vođi smjene u SZS, odobren iznos od 5.872 eura.

Inspektoru II za lokalne puteve Rajku Samardžiću odobren je iznos od 4.499 eura, dok je Saneli Fičer, samostalnoj savjetnici III za operativne poslove i preventivne aktivnosti u SZS odobreno 4.575 eura.

“Iako smo potpuno legalno i i zakonito, uz ispunjavanje svih uslova predviđenih opštinskom Odlukom o rješavanju stambenih potreba službenika i namještenika i uz priloženu potpunu dokumnetaciju, dobili kredite na koje smo imali pravo, mi mjesecima nismo mogli doći do tog novca.

Na kraju smo iznose koji su nam dodijeljeni naplatili tek na ljeto, i to pravno-sudskim putem i angažovanjem javnog izvršitelja koji je blokirao račun Opštine i sa njega skinuo novac koji nam pripada”, kazao je Uskoković.

Njemu i još petorici radnika Opštine krediti “za poboljšanje uslova stanovanja” dodijeljeni su po oglasu koji je za te svrhe bivša gradska administracija predvođena Kusovcem raspisala 22. januara. Prema Odluci o rješavanju stambenih potreba službenika i namještenika krediti su dodijeljeni pod istim uslovima za sve ove službenike i podrazumijevaju rok otplate od pet godina, kamatnu stopu od dva odsto bez grejs perioda, sa rokom uplate rate do petog u mjesecu za tekući mjesec.

Odluka omogućava dobitnicima kredita i brojne povlastice kada je u pitanju umanjenje iznosa koji će oni na kraju vratiti Opštini, i to po pet odsto za svaku godinu staža i dodatnih tri procenta za svaku godinu za koju je dobitnik kredita bio obveznik plaćanja doprinosa za stambenu izgradnju, pa se ukupna obaveza vraćanja kredita može umanjiti čak i do 80 odsto.

Uskoković je kazao da su, nakon što su im krediti formalno odobreni, ali nisu isplaćeni, tražili razgovor sa Kusovcem, ali ih on nije primio, već im je preko posrednika poručio da se strpe jer Opština trenutno nema novca.

“Nismo insistirali da nam se to što nam pripada isplati na proljeće u vrijeme korone da ne bismo opterećivali Opštinu koja je tada imala niz dodatnih troškova zbog te vanredne situacije. Odlučili smo da čekamo do ljeta, ali kako novac nismo dobili ni nakon što je završen prvi talas korone i situacije se postepeno normalizovala, morali smo da sudskim putem i preko javnog izvršitelja blokiramo račun Opštine i tek u septembru naplatimo naša zakonita potraživanja”, istakao je Uskoković.

Među onima koji su tada kao privatna lica, preduzeli sudsku akciju protiv Opštine koja im je dodijelila ultrapovoljne kredite, bila je i Slađana Drakulović, zaposlena na radnom mjestu zastupnice imovinsko-pravnih interesa Opštine, pa taj primjer konflikta interesa samo dodatno akcentuje svu kontroverznost načina na koji su do sada iz javnih sredstva, bivše opštinske vlasti Tivta dijelile novac jednom broju svojih službenika.

Bivša DPS-SD-HGI vlast Tivta je, inače, ove godine za rješavanje stambenih pitanja i poboljšanje uslova stanovanja službenicima i namještenicima, kao i glavnoj administratorki Opštine Mariji Sijerković (DPS), prije predavanja uprave nad gradom aktuelnoj vlasti koalicije NP-BF-GB, isplatila ukupno 80.000 eura. To je skoro tri puta više nego što je budžetom za 2020. predviđeno izdvajanje na stavci “pozajmice i kredite pojedincima”.

H. Novi – u utorak 15. decembra otkrivanje spomen biste Džumhuru i spomen ploče Tvrtku I

2
HN

Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Nj.E. gospodin Branimir Jukić i predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić će u utorak, 15. decembra otkriti spomen bistu posvećenu putopiscu, slikaru i karikaturisti Zulfikaru Zuku Džumhuru, a nakon toga i obnovljenu spomen ploču osnivaču grada Tvrtku I Kotromaniću.

Podsjećamo i da je zbog afirmacije grada kojeg je neizmjerno volio, grupa Novljana, sastavljena od 14 hercegnovskih intelektualaca, književnika, novinara, slikara, među kojima je i crnogorski slikar Vojo Stanić, još 2014. godine podnijela inicijativu za podizanje biste posvećene Džumhuru.

Zuko Džumhur rođen je u Konjicu 24. septembra 1920. godine. Osnovnu školu i nižu gimanziju završio je u Beogradu, a višu gimanziju u Sarajevu 1939. godine. Počeo je da studira pravo, ali je prešao na likovnu akademiju i diplomirao u klasi Petra Dobrovića. Prve crteže objavio je u Narodnoj armiji 1947. godine,  a bio je saradnik Ježa, Borbe, Politike, Oslobođenja, revije Danas. U NIN-u je bio stalni saradnik i urednik. Objavio je deset hiljada kakrikatura. Napisao je scenarije za više kratkih i tri igrana filma. Uradio trideset i pet scenografija za pozorište. Široj publici ostao je zapamćen kao autor i voditelj  Hodoljublja, emisije sarajevske televizije. Zajedno sa Momom Kaporom napisao je knjigu „Zelena čoja Montenegra“.

Herceg Novi je grad koji je volio i poznata je njegova rečenica da u njemu “sve živi od sunca, zbog sunca, za sunce” i da je zato došao i ostao u ovom gradu. Bista posvećena Džumhuru biće postavljena u blizini stare kafane “Hercegovina”, gdje je Zuko često sjedio u jednom kutku.

Spomen ploča Tvrtku I ispod Starog sata postavljena 1982. godine, kao poklon vajara Adnana Hodžića povodom 600 godina od osnivanja Herceg Novog. Tvrtko je udario temelje grada 1382. godine i dao mu ime Sveti Stefan. Sadašnji naziv – Herceg Novi ostao je gradu po Hercegu Stjepanu Vukšiću Kosači koji je u njemu imao svoj dvor, gdje je i umro 1466.godine. Ploča se sredinom 2018. godine odlomila i pala, a sada, nakon nešto više od dvije godine, biće postavljena obnovljena i težiće oko 300 kilograma.

Ništa od putovanja za Božić: Stroge mjere na granici će se produžiti, evo i koliko

0
Karasović GP – foto Boka News

Za Božić i Novu godinu neće biti popuštanja mjera, najavio je jučer ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović.

“Ovogodišnji Božić i Nova godina neće biti na tragu onih od prošlih godina. Svakodnevno pratimo situaciju, ali sigurni smo da to neće rezultirati nekakvim popuštanjem”, naglasio je Božinović.

To se odnosi i na restriktivne mjere na granicama za ulazak u Hrvatsku. Odlukom Stožera civilne zaštite od 1. decembra u Hrvatsku državljani EU mogu ući samo s negativnim PCR testom ne starijim od 48 sati, dok je državljanima trećih zemalja dopušten samo tranzit kroz Hrvatsku. Ta mjera na snazi je do 15. decembra, piše Jutarnji list.

Joksimović: Institut za biologiju mora, svjetionik našeg podmorja

0
Institut za biologiju mora Kotor

Danas slavimo 59-ti rođendan Instituta za biologiju mora – Univerziteta Crne Gore, svetionika koji skoro punih šest decenija osvjetljava naše podmorje i otkriva nam najdublje i najskrivenije tajne morskih dubina, poručio je dr Aleksandr Joksimović direktor ove institucije.

Otkrivajući te tajne, spoznavali smo prapostojbinu života na Zemlji, dodirujući pradavno i buduće, zapisano u spiralnom kodu svakog bića. Tragajući za istinom o životu u vječitim plavim tišinama, otkrivali smo elemente kratkog bivstvovanja na prolaznim vratima vremena. Konačna spoznaja – čovjek je samo nit, duboko utkana u majku prirodu bez alternative opstanka mimo nje.

Institut zajedno sa Pomorskim i fakultetom za turizam i hotelijerstvo čini primorsko naučno-obrazovno jezgro Univerziteta Crne Gore i grada Kotora. Njegujući vjekovnu tradiciju Boke, čuvaju pomorstvo, ribarstvo, gostoprimljivost obrazujući nove generacije naučnika, pomoraca, hotelijera.

„PER ASPERA AD ASTRA“, trnovit je put do slave, rekao je Seneka. Za skoro šezdeset godina Institut, Biologija mora – kako ga zovu Kotorani, bio je svjedok turbulentnih, vremena, koja su nauku grubo bacala u zasjenak društvenih aktivnosti. Kao da je mu je kamen palate Radoničić, davao kamenu snagu, Institut je preživljavao i preživio i sada čvrsto stoji na Plagentima, dočekujući i ispraćajući svaki brod koji posjeti Kotor. Upravo ovih dana ga oblačimo u novo ruho stare arhitekture, sa potpuno novim obrazovnim i naučnim sadržajima.

I pored kamenog izgleda, njegovu najveću snagu tada i sada, činili su i čine ljudi, naučnici koji su istražujući južni Jadran ugrađivali sebe u proces razvoja nauka o moru u Crnoj Gori. Spojeni, znanje i iskustvo starijih naučnih radnika i entuzijazam, kreativnost i ideje mladih istraživača, su siguran put do uspjeha i  dostizanja još većih i zahtjevnijih ciljeva. Dalji nastavak saradnje našeg Instituta sa ostalim organizacionim jedinicama Univerziteta, formiranje multidisciplinarnih istraživačkih timova, apliciranje na nacionalne i međunarodne konkurse, saradnja sa resornim Ministarstvima, Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, ostalim javnim i privatnim institucijama u Crnoj Gori, biće prioritet. Kako more i okeani nemaju granica, obavezna je regionalna saradnja i povezivanje sa Institutima iz okruženja, članstva u međunarodnim naučnim tijelima i komisijama, ali još jače uključivanje u pregovarački proces Crne Gore sa Evropskom unijom, posebno u Poglavljima 12, 13, 27.

Aleksandar Joksimović

Široka je lepeza nacionalne i međunarodne saradnje Instituta. Institut je jedan od lidera u projektnoj aktivnosti i korišćenju nacionalnih sredstva za nauku, ali i fondova EU. Trenutno se realizuje preko 30 međunarodnih, bilateralnih i nacionalnih projekata, koji su uglavnom posvećeni multidisciplinarnom istraživanju morskog ekositema, praćenju fizičko-hemijskih parametara mora, njegovog živog svijeta, primjene različitih modela korišćenja morskih organizama kao bioindikatora stanja mora. Vrše se i izolovanja specifičnih ekstrakata morskih organizama koji se mogu koristiti u farmaceutskoj industriji. Prati se stanje biodiverziteta, predlaže odgovorno upravljanje resursima ribarstva i razvoja marikulture, kao alternativa ulovu, koji su sve manji.

U vrijeme redukovanih ili potpuno smanjenih aktivnosti ljudske populacije na čitavoj planeti usljed pandemije COVID 19, evidentno je da se priroda nalazi u stanju prirodne revitalizacije, odonosno oporavka. Naravno, kada je smanjena industrijska proizvodnja, kada su skoro svi avioni prizemljeni, kada skoro da i nema brodskog i kopnenog transporta, u prirodi se “čuje” tišina. Ta tišina podrazumijeva svjež, čist vazduh, čistu atmosferu, kristalno jasne zvjezdane noći, ali i prozirnu plavičastu morsku vodu.

Svi naravno želimo da pandemija COVID – 19 što prije prođe. A šta nakon toga? Hoćemo li nastaviti da ranjavamo i zagađujemo našu Planetu, naše more, rijeke, planine. Upravo sada moramo krenuti u odlučujuću bitku sa našom sviješću. Ako uspijemo da nju pročistimo, prosvijetlimo, pobijedićemo. Kako? Prihvatajući riječi indijanskog poglavice, da se prema prirodi odnosimo kao prema svjoj porodici, uzimajući od nje samo koliko nam treba. Ako to uspijemo, a moramo, ostavićemo čistu i zdravu Planetu naših predaka, našim potomcima.

Neka nam ova poruka još jednog indijanskog poglavice, Crvenog Oblaka, bude opomena:

„Tek kad posiječe i poslednje drvo, ulovi poslednju ribu i zatruje poslednju rijeku, bijeli čovjek će shvatiti da ne može da jede novac“, poručio je Joksimović.

Patriotska auto-kolona u Herceg Novom

0
Patriotska auto-kolona

Patriotske grupe danas su u 15 sati organizovale auto-kolonu u Herceg Novom. Njihova poruka je bila “Ne dajmo domovinu”.

U patriotskoj koloni bio je veliki broj automobila, a iz svakog je viorila crnogorska zastava.

Na snimcima koje se objavio CdM vidi se da je u jednom trenutku umalo došlo do incidenta.

Nedaleko od grupe patriota nalazili su se njihovi politički oponenti, koji su negodovali zbog auto-kolone.

Drakulović: Na meti sam jer sam Srbin i protivnik bivše vlasti

0
Tivat panorama – foto Anton Marković Boka News

Vlasnik tivatskog kafića „Dionis“ Željko Drakulović,  na čijim je vratima prema tvrdnji OO SD Tivat, navodno osvanula fašistička poruka da popust na cijene pića koja se služe u popodnevnim satima, važi samo za goste srpske nacionalnosti, negirao je da je on ili neko od njegovih radnika stavio spornu poruku.

„Ja niti bilo ko od mojih radnika to sigurno nismo uradili. Ne znam ko je učinio ovakvu gadost, ali je to sigurno napravljeno na mom lokalu zato što svi u Tivtu znaju da sam ja Srbin i da sam se uvijek borio protiv bivšeg crnogorskog režima čiji je dio i ta partija koja me sada proziva kroz svoja saopštenja iz sopstvenih, sitno-politikantskih interesa“- kazao nam je Drakuković.

On je objasnio da je prije oko dvadeset dana, kada je zbog mjera protiv koronavirusa, ograničen rad ugostiteljskih objekata, odlučio da uvede tzv. Happy Hours  vrijeme kada važe posebne, snižene cijene pićam, kako bi pospješio inače slabu posjetu gostiju. Zato je na vratima kafića istakao obavještenja na kome piše da će svakog dana u vremenu od 15 do 20 časova,  „Dionis“ služiti piče po cijenama sniženim za petinu.

„Neko meni nepoznat je međutim, ispod tog lista koji je prilijepljen na staklu na vratima,  u ne znam koje vrijeme, ali ne sigurno danas kada smo mi bili prisutni u lokalu, postavio drugi list na kome se vidi da je sasvim drugim i manjim fontom, odštampana i sporna parola „Just for Serbs“ (Samo za Srbe). Takvo nešto je krajnje zlonamjerna i pokvarena podmetačina sa kojom ja i moje osoblje nikakve veze nemamo i od koje se sa gnušanjem ograđujemo“-istakao je Drakulović dodajući da on jeste Srbin i da „Dionis“ važi za mjesto gdje se u Tivtu najčešće okupljaju ljudi koji su prosrspki opredijeljeni, ali i da u taj lokal zalaze i svi ostali građani, bez obzira na nacionalnost ili vjeru.

„Ja bih bio lud da ovako nešto napišem jer je moja supruga katolkinja, a imam mnogo prijetelja i rodbine među katolicima i Hrvatima u Tivtu. Ovakve zloupotrebe u ime nečije političke potrebe da  navodno dokazuje svoje teorije o pomami četništva i velikosrpstva u Tivtu nakon što je DPS u ovom gradu izgubio vlast, zaista su krajnje degutantne“- istakao je Drakulović.

IJZ: Preminula tri pacijenta, novooboljelih 381, Kotor 12, Tivat 6, H. Novi 5

0
Coronavirus – foto pixabay

Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su od poslednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1550 uzoraka na novi koronavirus među kojima je ukupno registrovano 381 novopozitivnih. Broj predstavlja sve slučajeve infekcije otkrivene korišćenjem PCR testova i brzih antigenskih testova koji su prijavljeni Institutu za javno zdravlje Crne Gore] slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2. Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena 3 smrtna ishoda povezana sa COVID19.

Novootkriveni su iz sljedećih opština:

Podgorica 165
Nikšić 41
Budva 32
Bijelo Polje 30
Bar 25
Cetinje 19
Berane 14
Kotor 12
Pljevlja 9
Tivat 6
Ulcinj 6
Herceg Novi 5
Tuzi 5
Mojkovac 3
Petnjica 3
Plužine 2
Danilovgrad 2
Rožaje 1
Kolašin 1

Kako je saopšteno iz IJZ, smtrni ishod nastupio je kod pacijenata iz Berana, Herceg Novog i Bara.

“Najstariji preminuli je imao 68 godina a najmlađi 46 godina (1974 godište). Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 560 a od početka godine 569”, kazali su iz IJZ.

Do 17 sati prijavljen je oporavak kod 408 pacijenata.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 10515. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 40546”, navodi se u saopštenju.

U Parku prirode „Orjen“ radno obilježen Međunarodni dan planina

0

Zaposleni u Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena koja upravlja Parkom prirode „Orjen“, izveli su povodom Međunarodnog dana planina akciju sakupljanja otpada na Vrbanju.

Naime, Vrbanj kao mjesto sa najboljim uslovima za masovniju posjetu, trpi i određene posljedice od njenog povećanja jer se ne drže baš  svi posjetioci eko- maksime „ne ostavljaj tragove u prirodi“. Takođe, uočen je i problem sa otpadom koji se regularno odloži u kontejnere, ali ga iz njih vade i raznose po prirodi, što vjetrovi, što domaće životinje na slobodnoj ispaši.

Agencija stoga planira da u saradnji sa Javnim preduzećem “Čistoća”, nađe i primijeni adekvatno rješenje, te tako djeluje na očuvanju prirodne sredine i izgleda Vrbanja kao najvažnije ulazne kapije Orjena. Vjerovatno će to biti zamjena postojećih kontejnera onim sa poklopcima, što je bolja solucija od dosadašnje, ali zahtijeva i malo više pažnje samih korisnika oko otvaranja i zatvaranja poklopca. Tokom ovogodišnje akcije sakupljeno je 5 vreća smeća, što i nije velika količina a zahvaljujući permanentnim aktivnostima Agencije na čišćenju ove lokacije.

Park prirode Orjen

Međunarodni dan planina, 11. decembar, obilježava se još od 2002. godine, kada je ustanovljen odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. To je datum  koji nas podsjeća na važnost planina za život, i prilika za isticanje potencijala ili otežavajućih okolnosti za razvoj planinskih resursa, odnosno,za sklapanje partnerstava koja će donijeti pozitivne promjene za planine i planinske predjele.

Planine su od suštinske važnosti za život na Zemlji. Bez obzira na to da li živimo na najvišim planinama ili kraj mora, najčešće nismo dovoljno svjesni koliko smo vezani za planine i na koje sve načine one utiču na naš život. Planine su staništa različitih biljnih i životinjskih vrsta, a svaki deseti stanovnik planete živi u planinskim predjelima. Stoga je veoma bitno da svi koji dolaze kao gosti, ostave iza sebe prirodu istu onakvu kakvu su je zatekli, baš kao što kaže citat, čest na info tablama u zaštićenim područijima: “U prirodi ostavite samo tragove svojih stopala”. Zbog toga apelujemo na posjetioce Orjena da ničim ne zagađuju njegovu prirodu a da svoj otpad ponesu nazad sa sobom, ili odlože u kontejnere.

U svjetskim razmjerama s planina nam dolazi najveća količina slatke vode, što naizgled nije slučaj sa planinom Orjen. Voda je najskrivenija dragocjenost Orjena, planine sa najvećom količinom padavina u Evropi, ali ta voda, mada nevidljiva na njegovoj krševitoj površini, postoji u podzemlju i  ponovo izbija na površinu daleko od samog Orjena, često tek na obalama Boke Kotorske. Zato štedite ovo naše zajedničko dobro i čuvate ga od svake vrste zagađenja!

SD Tivat SDP-u: Da li je ovo Tivat kakav ste željeli?

0
Natpis na jednom kafiću u Tivtu- foto SD

Zatečeni smo prizorom koji je danas, na vratima jednog ugostiteljskog objekta, sačekao građanke i građane Tivta, kao i sve one koji su se danas našli u našem gradu.

Naime, na vratima jednog ugostiteljskog objekta osvanuo je natpis „HAPPY HOURS OD 15-20h DISCOUNT 20% JUST FOR SERBS“. U tom smislu, prvenstveno pozivamo nadležne institucije da djeluju na evidentno kršenje Zakona o zabrani diskriminacije, cijeneći da je sada, više nego ikad, potrebno smiriti strasti, spustiti tenzije, a Tivat, naš grad, pustiti da bude ono što je uvijek bio – topli dom za sve koji u njemu žive i dobar domaćin za sve koji u njega dolaze, saopštili su Socijademokrate Tivta (SD).

Kao rođeni Tivćani i ljudi koji su od malih nogu vaspitavani da smo u ovom gradu, ovoj državi, na ovom svijetu svi isti, bez obzira na to kako se ko zvao ili osjećao, prvenstveno osjećamo tugu i sramotu zbog slike koju danas naš grad, Tivat, šalje, poručuju iz SD Tivat.

“Ne možemo a da ne pronađemo vezu između ovog događaja sa novom vladajućom većinom u Tivtu, načinom proslavljanja pobjede na parlamentarnim i lokalnim izborima, kao i incidentima koji su uslijedili nakon toga. Zato još jednom pozivamo partiju koja im obezbjeđuje većinu u lokalnom parlamentu, a koja, makar formalno, ne pripada tom korpusu, da još jednom dobro razmisli da li je ovo Tivat kakav su željeli i da li politika koja u našem gradu izaziva ovakve podjele, kakve nijesu viđene ni devedesetih godina, i dalje zaslužuje njihovu podršku. Ako su onakvi kakvima se predstavljaju, onda im nije potrebno puno vremena za razmišljanje. Jer onaj SDP kakav mi pamtimo nikad ne bi ni mogao doći u situaciju da podrži političke subjekte ovakve ideološke profilacije, a još manje da na oba oka žmuri na sve nacionalističke i šovinističke ispade u proteklih par mjeseci kakve Tivat nikad do sad nije vidio.

Poštovana gospodo iz SDP-a, od vaših koalicionih partnera kojima dajete podršku za njihovu lokalnu vlast nas ovakvo ponašanje niti čudi, niti iznenađuje. Ali ne želimo i ne možemo da prihvatimo da vi, uzimajući u obzir sve naše razlike i neslaganja, pripadate ovom političkom korpusu u koji se, htjeli vi to da priznate ili ne, svrstavate u ovih par mjeseci.

Možda prethodna četvorogodišnja vlast u Tivtu zaista nije bila na visini zadatka, imala je, uostalom, propuste na koje smo i mi kao dio većine upozoravali, ali kao što ste vidjeli u Budvi, Kotoru, tako i u Tivtu SDP i SD ne mogu sa negatorima naše države. Zato od vas tražimo da se jasno odredite – da li je ovo Tivat kakav ste željeli i da li je ovo Tivat kakav ćete, u narednom periodu, nastaviti da podržavate”, kaže se u saopštenju SD Tivat.