Recesija istorisjkih proporcija, tako je Evropska komisija označila pad od 7,7 odsto koje će ove godine imati ekonomije zone evra.
Pad je posledica pandemije korona virusa koja je pogodila Evropu u prvoj polovini 2020. godine.
“Evropa se suočava sa neviđenim ekonomskim šokom, najvećim od Velike depresije”, rekao je evropski komesar za privredu i bivši italijanski premijer Paolo Đentiloni.
Oporavak neizvestan
Evropska komisija saopštila je i da evro zonu sledeće godine očekuje skok od 6,3 odsto, ali je upozorila da je oporavak prilično neizvestan i da se neće osetiti podjedanko u svim delovima evrozone.
Predviđanja EK su da će Italija biti pogođena recesijom od 9,5 odsto u 2020. godini, dok će sledeće godine zabeležiti oporavak od 6,5 odsto.
Grčka recesija biće još veća, pa će tako ta zemlja zabeležiti pad od 9,7 procenata, čime će biti poništeni svi napori učinjeni nakon dužničke krize u kojoj se ta zemlja našla 2011.
Predviđeni oporavak za Grčku u 2021. iznosiće samo 7,9 odsto.
Brži oporavak za bogatije
Mnogo brži oporavak očekuje najsnažniju evropsku ekonomiju, Nemačku, gde je predivđen pad od 6,5 procenata u 2020. i skok od 5.9 procenata sledeće godine.
Velike ekonomske posledice će osetiti i najpogođenija zemlja EU, kada je korona virus u pitanju, Italija, gde će deficit porasti za 11,1 odsto godišnjeg BDP-a.
U slučaju Francuske i Španije, deficit će porasti za oko deset procenata.
Dozvoljeni deficit, koje je EU postavila u Mastrihtskom ugovoru, za članice zajedničke valute iznosi 3 odsto.
Pitanje jednakosti i solidarnosti među članicama evro zone je poslednjih nedelja u centru pažnje.
Bogatije zemlje, poput Nemačke i Holandije, imaju dovoljno sopstvenih resursa kojima bi mogle da pomognu ekonomski oporavak.
Međutim, one ne žele da previše novca ulože u finansiranje zaduženijih zemalja, poput Italije i Španije, koje su i teško pogođene pandemijom korona virusa.
Oštre podele između “bogatijeg” severa i “siomašnijeg” juga u EU datiraju iz vremena svetske ekonomske krize, koja je dovela i do krize evra.
Tada bogatije države nisu bile spremne da finansiraju dugove siromašnijih.
Grčkoj, koja je tada bila najpogođenija krizom, prećeno je čak izbacivanjem iz zone evra ukoliko ne prihvati plan oštrih mera štednje.
Mjere i olakšice za prevazilaženje posljedica izazvanih epidemijom zarazne bolesti COVID -19, koji je donio predsjednik Opštine Herceg Novi stupile su na snagu. Ovim potezom Opština pruža podršku građanima i privredi, te utvrđuje mjere za racionalizaciju troškova lokalne samouprave i zahtjeve prema Vladi Crne Gore kojima bi se olakšalo redovno funkcionisanje svih lokalnih samouprava u Crnoj Gori.
Mjere i olakšice za građane i privredu su sledeće:
-Oslobađanje plaćanja kamate za sva pravna i fizička lica po osnovu zaduženja poreza na nepokretnosti za 2020. godinu do 31.12.2020.godine;
-Odlaganje prinudne naplate po osnovu ukupnog dospjelog duga kada je u pitanju porez na nepokretnosti do 31.12.2020. godine, odnosno 31.03.2021. godine na osnovu sporazuma sa svakim dužnikom ponaosob i definisane dinamike po tom osnovu;
-Oslobađaju se plaćanja zakupa stanova u vlasništvu Opštine socijalno ugrožene kategorije stanovništva za vrijeme trajanja epidemije, na zahtjev zakupca;
-Oslobađanje plaćanja zakupa objekata ( poslovni prostori, privremeni objekti i dr. ) u vlasništvu Opštine, za subjekte koji ne rade u ovom periodu, zaključno sa proglašenjem kraja epidemije, a na zahtjev zakupca;
-Oslobađanje plaćanja komunalne takse za javne površine u funkciji ugostiteljskih terasa za vrijeme trajanja epidemije;
-Odlaganje plaćanja prireza porezu na dohodak fizičkih lica za 90 dana, za sve one koji ne obavljaju privrednu djelatnost usled epidemije korona virusa;
-Jednokratna pomoć za domaćinstva bez prihoda, oslobađanje od plaćanja računa za vodu i odvoz smeća za mjesece april, maj i jun 2020. godine;
-Oslobađanje plaćanja računa za odvoz smeća za sve privrednike koji ne rade za vrijeme trajanja epidemije, na zahtjev pravnog lica ili preduzetnika;
-Zabranjuju se utuživanja po osnovu računa za vodu i odvoz smeća za vrijeme trajanja epidemije, a nakon toga na bazi sklopljenog sporazuma sa svakim dužnikom definisati dinamiku plaćanja na rate;
-U periodu trajanja epidemije svim potrošačima omogućiti redovnu isporuku vode bez obzira na neizmirena dugovanja.
Mjere za racionalizaciju troškova lokalne samouprave:
-Ukidaju se prekovremeni sati za sve zaposlene u lokalnoj samoupravi izuzev zaposlenih u Službi zaštite i spašavanja i Službi komunalne policije i inspekcijskog nadzora;
-Obustavlja se isplate varijabilnog dijela zarade, smanjuju se dodaci na zaradu i ukidaju naknade za rad u komisijama i radnim tijelima;
-Ukida se reprezentacija svim javnim funkcionerima;
-Uvode se mjere maksimalne ekonomičnosti i smanjivanja troškova po svim potrošačkim jedinicama budžeta Opštine;
-U periodu od 60 dana neće se pokretati otvoreni pozivi javnih nabavki, osim u hitnim postupcima u slučaju potrebe.
Zaključkom je određeno da će Opština Herceg Novi uputiti zahtjev Vladi Crne Gore da donese sledeće mjere koje treba da olakšaju funkcionisanje svih lokalnih samouprava u Crnoj Gori:
-Odlaganje plaćanja obaveza po osnovu poreza i doprinosa za opštine, javne ustanove i preduzeća čiji je osnivač Opština sa mogućnošću reprograma tih obaveza do 30.06.2021. godine;
-Predlaže se izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave kojom se Opštinama omogućava duži rok za kratkoročna kreditna zaduženja ili pojednostavljenje procedure za dugoročno zaduženje;
-Kao alternativu ovome predlaže se da Država obezbjedi poseban fond iz kojeg bi se vršila pozajmica opštinama za redovno funkcionisanje;
-Dio sredstava koja su opredeljena kao bespovratna pomoć Crnoj Gori iz EU fondova,usmjeriti prema svim Opštinama srazmjerno veličini.
Udruga Zelena Istra pokrenut će inicijativu za urbano vrtlarenje i lokalnu proizvodnju hrane na području Pule.
Ovih im dana, kako vele, pristiže jako puno sugestija i ideja na tu temu, no potrebni su im građani koji su doista spremni aktivno se angažirati na ovom projektu.
– S Gradom Pulom smo već u par navrata i prije ove krize razgovarali o ideji urbanih vrtova te postoji mogućnost da se tako nešto pokrene, no trebaju nam aktivni, motivirani građani koji imaju volje i vremena da zajedno pokrenemo tu inicijativu. Građani koji se uključe trebali bi biti spremni tražiti i predlagati lokaciju, odlaziti na sastanke u Grad, organizirati prijenos znanja i vještina. Mogu nam se javiti i oni koji su zainteresirani za korištenje vrtova. Jedna od ideja je i da napravimo on-line prostor, gdje ćemo omogućiti razmjenu znanja i vještina, izraditi on-line knjižnicu alata, sjemena i sadnica, navode iz Zelene Istre te dodaju da mogućnosti ima jako puno, ali samo uz velik angažman.
Stoga pozivaju građane koji su zainteresirani za ovu inicijativu da im se jave kako bi se okupila grupa koja će to i pokrenuti. Zainteresirani se mogu javiti putem maila na ured@zelena-istra.hr ili putem messengera Zelene Istre.
Njemačka planira odobriti nastavak njemačkog nogometnog prvenstva, koje je prekinuto zbog pandemije koronavirusa, u svibnju, navodi se u prijedlogu sporazuma između njemačke kancelarke Angele Merkel i njemačkih regija.
Prijedlog ocjenjuje da je nastavak prvenstva u prvoj i drugoj ligi s ciljem “ograničavanja ekonomske štete” “prihvatljiv” i to od datuma koji će biti određen na telefonskoj sjednici u srijedu, a njemački mediji pišu da je to 21. maja.
“Nastavku natjecanja treba prethoditi karantena od dva tjedna, ako treba u obliku trening kampova”, ističe se u prijedlogu.
Njemačka nogometna liga (DFL) već dulje vremena traži da se odobri nastavak prvenstva što je od vitalne važnosti za preživljavanje tog sektora koji u Njemačkoj zapošljava 56.000 osoba. DFL je također predstavila vlastima strogi sanitarni protokol koji se temelji na višestrukim testiranjima za otkrivanje koronavirusa što bi omogućilo nastavak prvenstva uz minimalni rizik.
Njemački ministar zdravlja Jens Spahn je ocijenio da je taj protokol “dosljedan i mogao bi čak polsužiti kao model za druge sportove”.
Ako se zadnjih devet kola Bundeslige bude moglo igrati, njemački će klubovi sakupiti 300 milijuna eura od prodaje televizijskih prava čime bi mogli malo smanjiti svoje gubitke u trenutku u kojem je desetak klubova od njih 36 iz prve i druge lige na rubu bankrota, pišu njemački mediji.
Dennis je bio drugi najsnažniji netropski uragan registriran u Sjevernom Atlantskom oceanu i nanio je dosta štete u Velikoj Britaniji, Walesu i Irskoj. Međutim, njegovim djelovanjem je na stijenama kod Ballycotona u irskom Corku završio trgovački brod MV Alta, koji je bez posade plovio Atlantikom punih 17 mjeseci.
Ovaj brod dužine 77 metara, izrađen 1976. godine, upao je u probleme tijekom puta od Grčke prema Haitiju u oktobru 2018. godine zbog kvara na motorima.
Bez pogona je plutao dvadesetak dana, sve dok američki brod Obalne straže USCGC Confidence nije spasio 10 članova posade na 1380 milja jugoistočno od Bermuda i iskrcao ih u Portoriku. Amerikanci su naložili vlasniku da ga otegli u Gvajanu, ali tamo nikada nije stigao. Napušteni MV Alta tada je postao brod duhova, kako to pomorci rado kažu, a u kolovozu 2019. nasred Atlantika ga je uočio engleski patrolni brod HMS Protector. Nošen kurentima prešao je Atlantik i na kraju završio na grebenima kod Ballycotona.
Dokumentarno filmsko ostvarenje reditelja Dušana Vulekovića “Vida Matjan, sedam decenija muzičke škole”, biće emitovano 6. maja u 20 sati na Facebook stranici Međunarodnog festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike.
Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike i Škola za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“ iz Kotora partneri su od osnivanja festivala 2002. godine. Škola je jedna od najstarijih muzičkih institucija u zemlji, a od 2007. godine sa ponosom nosi ime „Vida Matjan“. Podsjetimo, Vida Matjan je bila sjajna pedagoškinja, muzičarka, kompozitorka, diretkorica i utemeljivač muzičke škole u Kotoru.
Film o životu škole nastao je 2017. godine, povodom obiležavanja sedam decenija od nastanka.
KotorArt Don Brankovi dani muzike nastavljaju sa emitovanjem dokumentarnih filmova, porudžbina festivala i drugog originalnog sadržaja u okviru projekta ,,KotorArt projekcije”.
Kompanija “Barska plovidba” se u registrima pomorske industrije navodi kao menadžer (upravljač) broda “Budva” i ova kompanija, čiji je većinski vlasnik Vlada Crne Gore, ukrcava posadu na brod koji koristi londonska firma “Sea Pioneer”.
Premijer Duško Marković kazao je u intervuju za TV Nova M da “Barska plovidba” “nikada nije upravljala“ brodom za prevoz rasutog tereta “Budva” na kojem je njemačka policija u luci Hamburg u subotu otkrila i zaplijenila pošiljku od 500 kilograma kokaina.
Zbog šverca droge čija se vrijednost procjenjuje na preko 20 miliona eura, u Njemačkoj je za sada, uhapšen samo jedan od ukupno 23 crnogorska državljanina, člana posade „Budve“ – pomorac Mladen Radulović (54) iz Bara.
„Brodom nikada nije upravaljala crnogorska kompanija, već ga je odmah dala u zakup”- kazao je, komentarišuči ovaj događaj za TV Nova M, premijer Duško Marković.
To međutim, jednostavno nije tačno jer se u svim registrima pomorske industrije, kao menadžer (upravljač) broda “Budva”, navodi kompanija “Barska plovidba” iz Bara, a čiji je inače, većinski vlasnik Vlada Crne Gore. Budući da je ovaj brod kupljen na kredit od kineske “Poly grupe” koja je svojevremeno crnogorskoj Vladi za njene dvije pomorske kompanije u Kotoru i Baru obezbijedila kredit za gradnju u kineskim brodogradilištima ukupno četiri tzv. handy size bulk carrier-a, “Budva” se kao i njen blizanac “Bar” u nekim registrima i dalje zvanično vodi na kinesku Poly Technologies Grupu kao zvaničnog vlasnika broda. Ovo iz razloga što brod još nije otplaćen i kao takav, pripada finansijeru njegove izgradnje (Kinezima) sve dok im “Barka plovidba” ne isplati i posljednju ratu kredita. “Barska plovidba” (ili Montenegro Lines kako se ta kompanija takođe ponekad predstavlja u inostranstvu), je stoga menadžer broda (u pomorskom pravu poznat i kao tzv.disponent owner) a koji nedvosmisleno upravlja brodom.
Premijer Marković je komentarišući skandal sa pronalaskom 500 kilograma droge na brodu kojim upravlja “Barska plovidba” i reakcije opozicije stim u vezi, kazao da “brodom nije nikada upravljala crnogorska kompanija, već ga je odmah dala u zakup”, aludirajući na činjenicu da je “Budva” još od kada je 2014. izašla iz kineskog brodogradilišta Jinling, u najmu kompanije “Sea Pioneer” iz Londona.
“Crnogorska policija i tužilaštvo rade svoj posao, ovo je akcija sa DEA i evropskom policijom. Nažalost i u ovoj situaciji se dešavaju manipulacije, pojedini opozicionari to stavljaju na teret državi i karikiraju sa tim. To bi bilo isto kao da oni nekome izdaju stan pa se kod zakupca nađe droga, pa onda bi zakupodavac odgovarao za ono šta radi zakupac – kazao je Marković.
BUDVA podaci iz registra
To međutim, apsolutno ne odgovara realnosti jer “Sea Pioneer” “Budvu” nije iznajmio kao tzv. goli brod, odnosno nije je uzeo u tzv. bare boat, već time charter (najam broda sa posadom na određeno vrijeme). Riječ je o dva drastično drugačija pravna posla i komercijalna aranžmana. Budući da je brod uzeo u vremenski najam (time charter), “Sea Pioneer” kao unajmitelj, uopšte ne brine o navigaciono-tehničkom vođenju unajmljenog broda, već samo o njegovom komercijalnom iskorišćavanju. Riječ je o vrlo preciznim, standardizovanim ugovorima gdje su međusobna prava i obaveze unajmitelja, odnosno vlasnika(ili menadžera) broda jasno definisane. Tako po njima, sve što se tiče opremanja broda posadom i snošenje svih troškova u vezi sa posadom broda, je u domenu obaveze vlasnika (menadžera) broda. Zapovjednik broda uz to, kao predstavnik vlasnika (menadžera) ima i vrlo precizne obaveze koje se tiču tereta i ispunjavanja naloga za plovidbu koje mu daje unajmitelj. Stoga uopšte ne stoji premijerov pokušaj prebacivanja odgovornosti za šverc droge na “Budvi” isključivo na “Sea Pioneer” i Markovićevo “pranje ruku” od činjenice da taj brod u navigaciono-tehničkom smislu, od prvog dana njegove ekslopatacije 2014. do danas, vodi isključivo državna pomorska kompanija “Barska plovidba”. Upravo je “Barska plovidba” i njen kadrovski sektor za člana posade na “Budvu” ukrcao uhapšenog Radulovića i unajmitelj broda – “Sea Pioneer” koga u cijelu priču pokušava uvući premijer Marković, sa time nije imao ama baš nikakve veze.
NEMOGUĆE DA JE KONOBAR SAM NA BROD UNIO 500 KILOGRAMA KOKAINA
Poznavaoci prilika u pomorstvu smatraju da je nemoguće da je samo uhapšeni Radulović odgovoran za pokušaj šverca 500 kilograma kokaina na brodu crnogorske državne pomorske kompanije.
“To mu je, koliko čujem, bio prvi vijađ u karijeri. Misliti da neko ko je konobar na brodu može sam i bez znanja i pomoći drugih članova posade na brod unijeti i u štivama sakriti 500 kilograma neke robe, pa bila ona i droga, je vrlo, vrlo naivno. Tu je moralo biti uključeno više ljudi.”- kaže iskusni kapetan duge plovidbe koji nije želio da mu se ime spominje u medijima.
“BUDVA “ ISPLOVILA, LJAGA NA ZASTAVI I POMORCIMA OSTAJE
“Budva” je juče, ukrcavši teret žitarica, oko 13 sati isplovila iz Hamburga i uputila se prema luci Lagos u Nigeriji gdje se dolazak broda očekuje 19.maja.
Bez obzira što njemačke vlasti nisu zadržale brod, (a mogle su jer vrijednost pronađene švercovane robe – droge premašuje ne polovinu, već cjelokupnu vrijednost tog broda), ostaju veoma teške posljedice koje je ovaj najnoviji slučaj šverca narkotika ostavio za naše pomorstvo.
“Prvo, u pomorskoj industriji i dalje će se govoriti o Crnogorcima kao ljudima sklonim nedozvoljenim poslovima sa drogom i švercom. Drugo, činjenica da je droga vrijedna nekoliko desetina miliona eura nađena na brdou koji vije crnogorsku zastavu, doprinijeće i padu njenog bezbjedonosnog rejtinga, pa će ubuduće i “Budva” ali svi ostali brodovi sa crnogorskom zastavom u međunarodnoj plovidbi biti posebno “na oku” policija, carine i vlasti država u koje budu uplovljavali i prredmet pojačanih kontrola”- kaže sagovornik “Vijesti”. To će, pojašnjava, dodatno smanjiti iznose za vozarine koje unajmitelji budu spremni plaćati ”Barskoj”, odnosno “Crnogorskoj plovidbi”, a mogle bi porasti i premije osiguranja crnogorskih brodova.
“Ovo što se desilo je sada još i gore za naše pomorce koji su i prije imali problema sa narušenim dobrim imidžom zbog nekolicine neodgovornih među nama koji su švercovali drogu po brodovima stranih kompanija za koje su radili. Sad imamo po prvi put slučaj da je droga zaplijenjena na brodu koji vije crnogorsku zastavu, pripada crnogorskoj državnoj kompaniji, a sva posada su mu Crnogorci. To će definitivno da nam dodatno uruši već ionako dobro poljuljan imidž i svi pravi naši pomorci koji časno žive o toga posla su višpe nego ogorčeni zbog toga. Smatramo da je problem zaista otišao predaleko i da neko u ovoj državi očito štiti kriminalce i švercere koji se izdaju za pomorce, jer je svakoj, pa i polusposobnoj policiji kao što je naša, jednostavno da otkrije one koji se time bave, samo upoređujući njihov ultraluksuzni životni stil i veliko gomilanje imovine u kratkom periodu, sa visinom njihovih zvaničnih plata kao članova posade po brodovima, a koje im ne omogućavaju ni izbliza da tako dobro žive”- istakao je naš sagovornik.
Nemogućnost iskrcaja s broda, zbog ograničenja uzrokovanih epidemijom koronavirusa problem je koji mjesecima ozbiljno muči veliki broj pomoraca koji su tako zapeli na okeanima i morima širom svijeta.
Kapetan Tomislav Markolović potpredsjednik Sindikata pomoraca Crne Gore, organizacije koja je član moćnog ITF – Međunarodnog sindikata transportnih radnika, više od dvadeset godina, kazao je za Boka News da će oko 200 naših pomoraca do 25. maja biti kući.
„Na kruzeru Carnival Magic je 47 pomoraca iz Crne Gore koji bi u Dubrovnik trebali doći 19. maja. Prethodnih dana je ka evropskim lukama krenulo 30 crnogorskih državljana koji se nalaze na dva kruzera kompanije “Norwegian Cruise Line (NCL)”. Njima će iz Marseja i Sautemptona biti organizovan povratak u Crnu Goru. Ka Evropi plovi i brod kompanije “Princess cruises”, na kojem se nalazi 10 crnogorskih državljana, a u evropske luke uskoro uplovljava još jedan brod kompanije NCL sa četvoro crnogorskih pomoraca. Sedam crnogorskih pomoraca koji su se nalazili na kruzerima kompanije”Carnival” pogođenim koronavirusom krenuće čarter letovima sa Barbadosa…“ – kazao nam je Markolović.
Prethodnih dana Sindikat pomoraca Crne Gore intezivno je radio u koordinaciji sa državnim organima na evidentiranju i planiranju repatrijacije pomoraca kući.
www.marinetraffic.com
„Sve što je odrađeno u ovim specifičnim uslovima pandemije, oko ukrcaja i iskrcaja pomoraca urađeno je preko nas i državnih organa, osim pomorca Miloša Vučurovića sa australijskog kruzera „Greg Mortimer“ koji se za pomoć obratio preko medija. Na portalu ITF-a postoji rubrika sa državama među kojima je i Montenegro sa kontaktom našeg Sindikata, to pomorci dobro znaju.
Cijelu organizaciju oko ukrcaja i iskrcaja pomoraca u ovim uslovima odradili smo preko državnih organa i direktora Direktorata za pomorski saobraćaj Vladana Radonjića koji je u kontaktu preko Ministarstva vanjskih poslova sa našim ambasadama i konzularnim predstavništima, Nacionalnim kordinacijonim tijelom i pomorcima koji su zatražili pomoć.
Direktor Radonjić traži saglasnost za putovanje preko naših ambasada kuda će i kojim koridorom pomorci proći. Jedan od koridora je Frankfurt – Zagreb – Frankfurt za iskrcaj i ukrcaj. Ovaj koridor je otvoren prošle sedmice, inače prije toga sve je bilo blokirano. Polako se otvaraju i drugi areodromi, kao Istanbul, Rim…
Između ITF-a i poslodavaca postignuta je saglasnost oko iskrcaja i ukrcaja pomoraca. Svi pomorci moraju biti strpljivi do 15. maja, od tada procedura ukrcaja i iskrcaja ići će mnogo brže“ – kazao nam je Markolović.
Poslije, sada već čuvenog slučaja Verice Maraš i njene astronomske plate, ovih dana je crnogorska javnost neprijatno iznenađena i povećanjem zarada tivatskih lokalnih funckionera koje izlaze navidjelo u sred nezabilježene ekonomske krize izazvane korona virusom, stoji u saopštenju OO SDP Tivat.
“Tivat je do prije par godina predstavljao primjer grada koji nije imao višak zapošljenih u lokalnoj administraciji i javnim preduzećima i u kojem su javnim funkcioneri primal izarade kojesu bile odraz pristojne mjere za trud i dostignuća lokalne samouprave.
Sve se to promijenilo dolaskom na vlast koalicije DPS-SD-HGI, u kojoj je primarni zadatak postalo povećavanje, za crnogorske prilike, velikih zarada.
Visina zarada tivatskih funckionera je suprotna efektima njihovog rada, jer je evidentno da Opština ima puno manje prihode, a puno već erashode negoprije 4 godine. U trenutku kad ne postoje suštinske mjere za zaštitu tivatske privrede, kad naši preduzetnici i turistički radnici očekuju neizvjesno ljeto, tivatska vlast brine o tome da njihovi bankovni računi budu veći.
Pozivamo ih da u ime građana i privrede pod hitno donesu odluku o smanjenu zarada koje su povećali u ovom periodu i da je svedu na mjeru primjerenu trenutnoj ekonomsko-socijalnoj situaciji u našoj zemlji”, kaže se u saopštenju OO SDP Tivat
Trojica mladih Slovenaca iz Grosuplja razvili su tokom mjera za širenje novog koronavirusa uređaj koji dezinfekuje do 100 novčanica u minuti.
Inovatori su u dogovorima s nekoliko banaka o korištenju uređaj. U narednih nekoliko dana u jednoj će se banci biti sproveden testni period, rekao je za STA jedan od članova tima, Jean Brezec.
Istraživanje na 230 ljudi pokazalo je da je više od polovine zbog prenosa bolesti novcem, a više od 80 posto je reklo da bi koristilo drugi bankomat ako bi bio osiguran dezinfekovan novac.
– Razvoj tokom coronavirusa predstavljao je brojne izazove. Konstrukciju i dizajn funkcionalnih dijelova i kućišta morali smo neprestano modifikovati i prilagođavati lokalno dostupnim materijalima i proizvodnim procesima. Daljinski rad također je predstavljao prepreku, jer je put do takvog rješenja od nule zahtijevao snažan timski rad, puno testiranja, kolaborativno rješavanje problema i improvizacije, objasnio je Brezec.
Uređaj, nazvan Cash Cleaner, dezinfekuje do 100 novčanica u minuti koristeći UV-C spektar svjetla, tehnologiju koja se koristi za dezinfekciju bolnica, laboratorija, kancelarija i sličnih okruženja.
– Trenutno možemo proizvoditi jedan uređaj dnevno, a veća količina narudžbi omogućila bi nam optimizaciju procesa i mogli bismo proizvesti do 100 uređaja mjesečno, rekao je Brezec za STA.
Na tržištu postoje tri konkurentna rješenja. Jedan je uređaj iz Južne Koreje kreiran u vrijeme epidemije mersa 2012., koji koristi drugačiju tehnologiju.
