France Presse: Prije četrdeset godina umro je Tito, vladar Jugoslavije

1
Tito u Igalu – foto kolekcija Miodraga Gaba Golubina

Nakon duge agonije i nekoliko dana prije 88. rođendana, 4. maja 1980, umro je Josip Broz Tito, doživotni predsjednik SFRJ i njenog saveza komunista, piše francuski AFP o jugoslavenskom vođi koji je ”odbio pokroviteljstvo Sovjetskog Saveza i čvrstom rukom vladao mozaikom naroda i vjera”.

U povodu 40. godišnjice Titove smrti, France Presse prisjetio se izvještavanja o njegovoj smrti nakon gotovo četiri mjeseca liječenja u bolnici u Ljubljani, žalovanja u državi i pogreba u Kući svijeća na Dedinju, u Beogradu.

Te nedjelje jugoslavenske su novine izašle s naslovima da je Tito u kritičnom stanju, a onda je navečer stigla vijest da je umro.

“Radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije: Umro je drug Tito”, objavljeno je u saopćenju Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije koje je na televiziji pročitao Miroslav Lilić.

Kada mu se život ugasio, taj starac nije težio više od četrdesetak kilograma.

Tito je u januaru hospitalizovan zbog problema s cirkulacijom povezanim s dijabetisom, amputirana mu je lijeva noga, a uslijedile su brojne komplikacije: zatajenje bubrega, uzastopne upale pluća, unutarnje krvarenje, sepsa, oštećenje jetre i na kraju stanje kome.

Sedam dana žalosti

Državna televizija počela je emitirati program u kojem se slavio bivši vođa otpora jugoslavenskih partizana u Drugom svjetskom ratu i utemeljitelj narodne republike 1945.

Josip Broz uzeo je ime Tito 30-ih godina 20. stoljeća, nakon petogodišnje zatvorske kazne zbog pripadnosti Komunističkoj partiji koja je u to vrijeme bila zabranjena.

Politički je formiran u Moskvi gdje je prije rata radio u Kominterni, a njegovom kraju postaje postaje komunistički vođa zemlje koju je razdirala unutarnja mržnja i čije je jedinstvo očuvao željeznom rukom.

Sa Staljinom je raskinuo 1948. i postao jedan od suosnivača Pokreta nesvrstanih.

Ali bio je i ljubitelj cigara i raskošnih, sjajnih ili pak potpuno bijelih uniformi, koji je na Brijunima ili na jahti u Jadranskom moru častio brojne svjetske čelnike i holivudske zvijezde.

Nakon njegove smrti proglašeno je sedmodnevno službeno žalovanje s televizijskim i radijskim programima posvećenim njegovom veličanju, simfonijama i tužnim pjesmama.

Tito na Vangi

Plavi voz i stotine hiljada ljudi u Zagrebu

U ponedjeljak 5. maja iz Ljubljane je prema Beogradu krenuo Plavi vlak s njegovim mrtvačkim kovčegom koji je zastajao putem kako mu bi građani mogli odati počast. U vozu su bili i njegovi sinovi Žarko i Mišo.

Na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, u Titovoj rodnoj Hrvatskoj, voz su dočekale stotine hiljada ljudi.

Građani širom Jugoslavije su na vijest o smrti izašli na ulice, često u suzama, i kleli se “da nikada neće skrenuti s njegovog puta”.

U Beogradu su u izlozima dućana izloženi njegovi portreti s crnim florom i slogani u u njegovu slavu: “Tito, tvoje ime je sloboda”.

Nekoliko sati prije dolaska Plavog vlaka u Beograd, masa ljudi se po kiši uputila pred zgradu savezne vlade gdje mu je staro i mlado danonoćno, čekajući prije toga satima u redu, odavalo počast do 8. maja, prije nego mu je lijes omotan jugoslavenskom zastavom sa crvenom zvijezdom.

Brežnjev na pogrebu

Na sahrani 8. maja bili su prisutni čelnici iz cijelog svijeta, uključujući i predsjednika SSSR-a Leonida Brežnjeva, kancelara tadašnje zapadne Njemačke Helmuta Schmidta, čelnika DDR-a Ericha Honeckera i britansku premijerku Margaret Thatcher.

Tito je pokopan uz taktove Internacionale i jugoslavenske himne, a u gradovima i lukama širom države odjekivale su sirene.

Za posljednje počivalište izabrao je mjesto uz svoju bivšu privatnu rezidenciju u Užičkoj ulici. Na njegovom grobu u Kući cvijeća zlatnim slovima piše tek “Josip Broz Tito 1892 – 1980”, bez zvijezde petokrake, simbola komunističkog pokreta.

Mnogi su se pitali hoće li Jugoslavija nakon Titove smrti uspjeti očuvati svoje jedinstvo i neovisnost. Neki su se pribojavali sovjetskog ekspanzionizma nakon što je nekoliko mjeseci ranije SSSR izvršio invaziju na Afganistan

Međutim, evropski komunistički režimi, uključujući i sovjetski, počeli su od 1989. padati jedan za drugim.

Jugoslavija je potonula u ekonomsku i političku krizu koja će oživjeti nacionalističke težnje i federacija će eksplodirati u nizu ratova 90-ih čime je zauvijek zatvorena stranica titoizma, zaključuje AFP.

Krsto Šućur sa Pomorskog fakulteta Kotor najbolji student UCG

1
krsto Šućur

Na sjednici Senata Univerziteta Crne Gore, na prijedlog vijeća Pomorskog fakulteta Kotor, Plaketa Univerziteta Crne Gore, kao nagrada za završene studije sa najboljim uspjehom iz oblasti tehničkih nauka, dodijeliće se na naknadno organizovanoj prigodnoj svečanosti i dodjeli plaketa i diploma, studentu Pomorskog fakulteta Kotor, Krstu Šućuru (9,93), saopštio je Univerzitet Crne Gore.

“Nagrada za najboljeg studenta u oblasti tehničkih nauka, za koju sam izabran ove godine jeste dodatno priznanje rada i truda koji sam u kontinuitetu ulagao. Ovo postignuće će služiti kao motivator za dodatno usavršavanje kako u stručnom tako i u životnom pogledu”, rekao je najbolji student Pomorskog fakulteta Kotor.

Da bi došli do uspjeha, kaže Krsto, moramo biti spremni i na određena odricanja.

“Odricanje je bilo svakako sastavni dio ovog procesa, ali bih to isto odricanje okarakterisao kao neophodnu žrtvu koju je potrebno preuzeti kako bi se došlo do boljih rezultata”, rekao je on, a prenosi portal Univerziteta CG.

Kada su u pitanju aktivnosti na fakultetu, a tiču se sticanja određenih znanja i vještina, Šućur se bavio laboratorijskim vježbama i radom na simulatorima za koje kaže da su ključni faktor u sticanju viještina koje se kasnije potpuno primjenjuju u praksi.

“Aktivnosti na Pomorskom fakultetu obuhvataju sve u opsegu od izučavanja različitih prirodnih nauka, pa do sticanja znanja o načinu rada modernih tehnologija, kako u povezanosti sa pomorstvom, tako i generalno u životu i na kraju dobijanju svijesti o prirodi rada i funkcionisanju različitih sistema organizacije u industriji koja obuhvata čitav svijet kao što je pomorstvo”, kazao je Krsto.

Nakon završetka osnovnih studija, Krsto će nastaviti sa daljim studijama i uporedo graditi karijeru u pomorskoj industriji, što za njega predstavlja veliku motivaciju sada.

“Motivaciju tokom studija su činili jasno definisani ciljevi i određena vizija osobe koja želim da budem u budućnosti, sa dodatnim akcentom na razvoj sopstvenih viještina i znanja, kao nečega što doprinosi ne samo mom usavršavanju već i dodatnom razvoju društva”.

Budućim studentima šalje sljedeću poruku: “Pomorski fakultet u Kotoru predstavlja jednu veoma perspektivnu ustanovu i pruža mogućnost da budete dio svjetske industrije koja je univerzalna i na taj način usavršite sebe po svjetskim standardima i budete konkurentni na svjetskom tržištu. Pomorstvo je veoma interesantna industrija koja se stalno mijenja i zahtijeva visoko znanje i vještine koje se vrednuju iznad svega ostalog, i kao sastavni dio sebe nosi velike odgovornosti, ali i zasluge, opasnosti ali i poštovanje, odricanje ali i nagrade i predstavlja jednu veliku životnu avanturu i pouku”.

„Herceg Novi bez Savine je kao stablo bez zelenila”

Savinska dubrava  gradsko park šetalište, pluća grada, kako je mnogi definišu,  više od jednog vijeka je omiljeno mjesto za rekreaciju i odmor Hercegnovljana, a na popularnosti je ponovo dobilo u vrijeme pandemije korona virusa. „Herceg Novi bez Savine je kao stablo bez svog zelenila” zapisao je nepoznati autor u Glasu Boke iz 1939. godine.

Prve radove na uređenju ovog područja pokrenuo je episkop Gerasim Petranović 1855 godine, kada je o svom trošku uposlio nekoliko ljudi da očiste dio dubrave i naprave nove staze. Boraveći u manastiru Savina svake godine po nekoliko mjeseci, sve više je ulagao u uređenje Dubrave  praveći nove staze, postavljajući klupe… U hronikama Manastira Savine čuvaju se detaljni zapisi o izvedenim radovima od 1875. do 1888. godine i kako je od neprohodne šume nastajao rekreacioni park. U znak zahvalnosti postavljena je i ploča “Štedrome ukrasitelju dubrave episkopu Gerasimu Petranoviću -1988 godine .

U 20 vijeku brigu o dubravi preuzelo je Društvo za pošumljenje i uljepšanje „Savina“ osnovano je 1933 godine.Društvo je imalo pravila kojima su određeni ciljevi i način organizovanja. Društvo je moglo imati redovne, pomažuće i počasne članove, utemeljivače i dobrotvore, zatim upravu od 9 lica koju je birala Skupština Društva. Uprava se birala na tri godine. Redovni član društva mogao je biti  samo stanovnik Savine.  Oni su zasadili mnogobrojne čemprese, alepske borove, pinije, oleandere i dr. duž puteva, prilaza i oko spomenika u cijeloj dubravi.

“Svojim postojanjem u gradskom tkivu, ovaj šumski kompleks utiče na unapređenje životne sredine i optimizaciju ekoloških uslova u gradu -poboljšanje mikroklimatskih uslova, umanjenje zagađenosti vazduha, omogućavanje boravka u prirodnoj sredini . Šumski sistem ima i zaštitnu funkciju koja se ispoljava kroz očuvanje biološke raznovrsnosti, očuvanje staništa, protiveroziono djelovanje, a svojim estetsko – vizuelnim karakteristikama doprinosi unapređenju urbanog predjela”, ocjenjuje dipl.ing.pejzažne arhitekture Milica Berberović..

Formalna zaštita nije spriječila devastaciju

Berberović navodi da je zbog izuzetnih prirodnih vrijednosti, 1966.  Skupština opštine Herceg Novi donijela Odluku o zaštiti Savinske dubrave, što je 1968. potvrdio i Republički zavod za zaštitu prirode CG,  donijevši Rješenje o zaštiti dubrave kao rezervata prirodnog predjela, sa obrazloženjem da je  „…Savinska dubrava sastavni dio Herceg Novog, njegov prirodni park,  šetalište sa izvanrednim  vidikovcima i istorijskim i prirodnim spomenicima a naročito sa originalnom i bujnom  zimzelenom florom“.  Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore je 2014. je izradila Studiju Zaštite – Predlog za stavljanje pod zaštitu kao zaštićenog  prirodnog dobra:   Predio izuzetnih odlika „Savinska dubrava“.  A odluku o  proglašenju  zaštićenog prirodnog dobra: predio izuzetnih  odlika III kategorije  „Savinska Dubrava“  donijela  je Skupština Opštine Herceg Novi 2015 godine.

“Prema međunarodnoj  Uniji za konzervaciju prirode (IUCN), ovaj zaštićeni predio je svrstan u  kategoriju V (Protected landscape/seascape) tj zaštićeni predio kopna/mora koji obuhvata ona područja gdje je dugotrajna interakcija čovjeka i prirode proizvela jedinstvene ekološke, biološke, kulturne i estetske vrijednosti  i gdje je održavanje tog odnosa neophodno da bi se ove vrijednosti očuvale. U tom smislu  podrazumijeva se aktivna uloga čovjeka u cilju očuvanja  prirodnih vrijednosti područja sa posebnim osvrtom na staništa koja služe očuvanju rijetkih, zaštićenih i ugroženih vrsta flore, fungije kao i rezidentnih i migratornih vrsta faune”, objašnjava Berberović..

Formalna zaštita nije uspjela da spriječi ekološku i  urbanističu devastaciju tog vrijednog dijela hercegnovske opštine, već se ona nastavlja. Od nekadašnjih 40 ha  pod šumskom vegetacijom, danas  se može očuvati  i zaštititi  oko 18  ha.

Savinska dubrava

Berberović zato  predlaže da se, između ostalih,  uključi lokalno stanovništvo u sistem zaštite i korišćenja razvojnih potencijala;da se konomski stimuliše i predfinansiranje nekomercijalnih aktivnosti, koje obezbeđuju uređenje područja; bezbeđivanje uslova za dalja istraživanja čiji bi rezultati podigli nivo značaja Savinske dubrave i unapredili naučna saznanja o njoj; kao i formiranje baze podataka o zaštićenom području, na osnovu detaljnih naučnih istraživanja.

Mnoge vrste na listi ugroženih

Na relativno malom području Savinske dubrave je značajno bogatstvo predstavnike rijetkih i značajnih elemenata flore i faune Crne Gore koje uživaju zaštitu kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou.

Studija zaštite je dala detaljnu analizu  geološke podloge, zemljišta, flore i vegetacije, hortikulture,  gljiva, faune, predjela, kulturne baštine, i svih drugih relevantnih elemenata. “Na području Savinske dubrave su dvije šumske zajednice. Južnu padinu karakteriše zimzelena vegetacija česvine i crnog jasena, lovora i kostrike. Na južnim padinama značajno je prisustvo introdukovanih flornih elemenata i ukrasnog bilja, u okviru zelenih površina različitih oblika korišćenja i namjena. Vegetacijska komponenta sjeverne padine predstavljena je dobro  očuvanom zajednicom bjelograbića i kostrike”, navodi Berberović.

Na osnovu sprovedenog istraživanja utvrđeno je da se na području Savinske dubrave nalazi, između ostalih:  150 biljnih taksona (tri vrste su zaštićene nacionalnim zakonodavstvom –  preko,  80 hortikulturnih taksona, 62 taksona gljiva (7 vrsta gljiva se nalazi na listi zaštićenih vrsta u Crnoj Gori dok se 5 vrsta  nalazi na Crvenoj listi ugroženih gljiva Evrope,  9 vrsta vilinih konjica (jedna vrsta se nalazi na crvenoj listi Mediterana , 7 vrsta tvrdokrilaca , 19 vrsta leptira, 8 vrsta puževa , 3 vrste vodozemaca , 12 vrsta gmizavaca od kojih su svi na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta, 13 vrsta ptica I sve se nalaze  na listi zaštićenih vrsta u Crnoj Gori, 12 vrsta sisara .

Vrijedni kulturno istorijski spomenici

Savinska dubrava nije samo jedinstveni prirodni park Herceg Novog, već je I mjesto sa vrijednim kulturno istorijskim spomenicima.

Najznačajniji je Manastir Savina , kompleks koji se sastoji od tri crkve: mali hram Uspenija Presvete Bogorodice, Veliki hram Uspenija Presvete Bogorodice i Hram Svetog Save po kome je i manastir dobio ime. Mali hram Uspenija Presvete Bogorodice je gradjen 1030, a obnovljen  polovinom 18 vijeka dolaskom izbjeglih monaha iz manastira Tvrdoš kod Trebinja.

Hram Svetog Save, nalazi van manastirskog kompleksa I postoje indicije da je sagradjen na temeljima nekog antičkog hrama.  Veliki hram Uspenja Presvete Bogorodice je sagrađen između 1777. i 1799. godine, a gradio ga je majstor Nikola Foretić sa ostrva Korčule.

Crkvu Sv. Ana iz 16 vijeka sagradila je porodica don Ferantea Gonzage, koji je sa španskom flotom 1538. godine, za kratko vrijeme oslobodio Herceg-Novi od Turaka.

U Savinskoj dubravi su I spomen kompleks palim borcima NOB sa spomen kosturnicom borcima i žrtvama fašizma I spomenik streljanim rodoljubima u I svjetskom ratu.Spomenik koji je poznat I kao Bezmetković djelo je vajara Luke Tomanovića.

U Savini su i četri groblja – gradsko, pravoslavno, katoličko i islamsko.

/Slavica Kosić/

Croatia Airlines: Od 11. maja djelomična obnova letova

0
Croatia Airlines

Od 11. maja Croatia Airlines počinje s djelomičnom obnovom letova unutar Hrvatske i to uvođenjem dva dnevna leta (jutarnji i večernji) na linijama Zagreb – Split – Zagreb i Zagreb – Dubrovnik – Zagreb, a nova mjera nošenja zaštitnih maski odnosi se i na trenutno jedine međunarodne letove koji se obavljaju na liniji Zagreb – Frankfurt – Zagreb, jedanput na dan.

Od početka epidemiološke krize nisu zabilježeni slučajevi zaraze na letovima Croatia Airlinesa, a iz te kompa nije poručuju kako će se i dalje prilagođavati aktualnoj situaciji te službenim odlukama i uputama javnozdravstvenih i regulatornih tijela.

Od 4. svibnja obvezno korištenje maski ili pokrivala za lice na letovima CA

Na svim letovima Croatia Airlinesa, nacionalnog avioprijevoznika i člana udruge Star Alliance, od 4. maja obvezno je korištenje zaštitnih maski ili pokrivala za lice.

Slijedeći odluke i upute javnozdravstvenih i civilnih zrakoplovnih vlasti, ovu zaštitnu mjeru kompanija je preventivno donijela kako bi se smanjio potencijalni rizik prenošenja koronavirusa tijekom leta, navode u subotu u priopćenju.

U skladu s novom mjerom, putnici na let trebaju doći sa zaštitnim maskama ili pokrivalima za lice te ih koristiti tijekom cijelog boravka u putničkoj kabini zrakoplova. Prihvatljiva pokrivala za lice podrazumijevaju dvoslojne pamučne maske za lice, medicinske (kirurške) maske za lice te filtrirajuće polumaske s ventilom i bez ventila.

U cilju zaštite zdravlja putnika i osoblja kompanija nastavlja i s provođenjem mnogih drugih već implementiranih mjera. Članovi kabinske posade koji dolaze u izravan kontakt s putnicima i zemaljskim osobljem opremljeni su odgovarajućim zaštitnim sredstvima, zrakoplovi se svakodnevno dezinficiraju, prilikom redovitog čišćenja putničke kabine provode se pojačane higijenske mjere, a osoblju su na raspolaganju različita dezinfekcijska sredstva.

Iz  Croatia Airlinesa naglašavaju i kako suzrakoplovi opremljeni visokokvalitetnim filterima za pročišćavanje zraka u putničkoj kabini, koji se uz stalan protok dovodi iz atmosfere, a zrak u putničkom prostoru cirkulira vertikalno.

Šveđani zadovoljni: Epidemija je pod kontrolom

0
Švedska – foto Beta /AP

Švedski reprodukcijski faktor koronavirusa je ispod 1, što je znak da je epidemija u toj državi pod kontrolom usprkos fleksibilnijem pristupu vlasti restriktivnim mjerama u usporedbi s drugim europskim državama.

Anders Tegnell, epidemiolog švedske Agencije za javno zdravstvo, rekao je kako je reprodukcijski faktor nekoliko dana ispod 1, što znači da zaražena osoba prosječno zarazi manje od jedne osobe.

„To znači da će se epidemija postepeno smanjiti“, rekao je za televiziju SVT u petak navečer.

Službeni podaci agencije pokazuju da se faktor relativno stabilno kreće oko brojke 1 od 10. aprila.

Prvog aprila bio je 1.4, a 25. istog mjeseca je bio na 0.85, nakon nekoliko dana pada.

Tegnell je u razgovoru za SVT potvrdio kako je faktor ispod 1, iako se podaci tek trebaju objaviti.

Švedska je privukla međunarodnu pozornost i skepsu jer nije uvela stroge mjere karantene kao druge države. Restorani i kafići tamo su još uvijek otvoreni, kao i vrtići i osnovne škole.

Iako su neke restrikcije ipak uvedene, pa su zatvorene srednje škole i fakulteti, Švedska se većinom oslonila na svoje stanovnike od kojih je zatražila da samostalno paze na sigurnost i poštuju preporuke o socijalnom distanciranju.

Ipak, u odnosu na druge skandinavske države Švedska ima veći broj zaraza i smrtnih slučajeva. Do subote ujutro je bilo više od 22 hiljade zaraženih, s 2.650 preminulih.

Susjedna Finska ima 5 hiljada zaraženih i 220 smrtnih slučajeva, dok Norveška ima 7,7 hiljada zaraženih i 210 preminulih.

JU Muzej i galerija Tivat počinju sa radom od 4. maja

0
CZK Tivat

JU Muzej i galerija Tivat početi će sa radom 4. maja 2020. godine. Prije samog početka i otvaranja za posjetioce (u ponedeljak) će se izvršiti detaljna dezinfekcija svih prostora.

“Svečana otvaranja izložbi i okupljanja do daljeg neće biti moguća. U izložbenim prostorima mogu ući dvije osobe istovremeno, koje moraju poštovati fizičku distancu. Prilikom ulaska, posjetioci moraju nositi masku i dezinfikovati ruke.

Pored redovnog izložbenog programa, našim posjetiocima pripremamo mnogo zanimljivih sadržaja, koje će moći da prate preko naših društvenih mreža, a uskoro i preko  našeg sajta. Svaka izložba koja bude upriličena  u JU Muzej i galerija Tivat moći će se posjetiti i virtualno” – saopštno je iz ove ustanove.

Dio aktuelne postavke muzeja CZK

Radno vrijeme JU Muzeja i galerije Tivat 09-14 sati.

Direktor Barske plovidbe “zatečen” zbog zapljene 500 kilograma kokaina – uhapšen pomorac iz Bara

3

Povodom zaplijene pola tone kokaina na brodu „Budva“ kompanije Barska plovidba u njemačkoj luci Hamburg, izvršni direktor barske brodarske kompanije Tihomir Mirković, kazao je da je „zatečen tim događajem“.

-Zapovjednik broda „Budva“ obavijestio je juče rano ujutro da su pripadnici njemačke policije i carine protekle noći tokom pregleda broda „Budva“ u luci Hamburg pronašli 500 kg droge. Tim povodom jedan pomorac je uhapšen. Iskren da budem, zatečen sam. Vjerovao sam da se ovakve stvari neće desiti na našim brodovima. To su plovila koja viju crnogorsku zastavu, naša je posada- kazao je Mirković.

Čelni čovjek barske kompanije izrazio je nadu da se ovaj događaj neće odraziti na uposlenje broda i da će on nesmetano nastaviti sa ukrcajem tereta i zaploviti dalje ka sljedećoj luci.

Uhapšen pomorac iz Bara

Pomorac iz Bara Mladen Radulović uhapšen je u subotu ujutro u njemačkoj luci Hamburg nakon što je policijana brodu „Budva“ pronašla 500 kilograma kokaina

Akcija je izvedena u saradnji sa partnerskim službama Velike Britanije i Holandije koje zajedno sa crnogorskom policijom prikupljaju dokaze o djelovanju ove kriminalne organizacije.

Iz Uprave policije, kazali su da je u Njemačkoj je zaplijenjena velika količina kokaina, kao rezultat kontinuiranog rada službenika Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u borbi protiv krijumčarenja droge na međunarodnom nivou.

.

Nema novih slučajeva, oporavljenih 249, osam umrlih

0
COVID 19 – Crna Gora – foto Boka News

Od jučerašnjeg presjeka pa jutros do 08:00 sati, laboratorije Instituta završile su analizu 106 uzorka među kojima nije bilo novoinficiranih slučajeva koronavirusom.

Broj inficiranih od početka dešavanja ostaje 322.

Broj oporavljenih trenutno iznosi 249 pošto su se oporavila tri oboljela u Plavu i jedan u Budvi.

Broj trenutno oboljelih je 65 i to po opštinama:
Podgorica: 37
Ulcinj: 9
Bar: 8
Nikšić: 3
Plav: 3
Gusinje: 3
Tuzi: 1
Herceg Novi: 1

Osma žrtva koronavirusa

Šezdesetrogodišnji pacijent, koji je liječen od koronavirusa, preminuo je juče u Intenzivnoj jedinici Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

Protesti u Njemačkoj protiv mjera ograničenja zbog pandemije

0
njemačka protesti – foto EPA

U Njemačkoj je u subotu održano nekoliko protesta protiv mjera ograničenja koje su uvele vlasti u pokušaju suzbijanja širenja koronavirusa.

Najveći protest je održan u Stuttgartu gdje se, prema procjeni organizatora, okupilo oko 5000 građana.

Organizator skupa, IT poduzetnik Michael Ballweg, rekao je da su građani došli na protest kako bi se suprotstavili ograničavanju temeljnih građanskih prava poput prava na prosvjede i slobodu vjeroispovijesti.

Prema navodima policije, protesti su prošli mirno uz pridržavanje pravila o održavanju razmaka.

Protest koji organizira udruga “Querdenker” (u prijevodu onaj koji razmišlja drugačije) je grad Stuttgart isprva zabranio, ali je zabranu po hitnom postupku ukinuo Ustavni sud.

Ballweg svoj pokret opisuje kao “nestranački”, dok kritičari primjećuju da na protestima protiv vladinih mjera sve veću ulogu igraju radikalno desni aktivisti i pobornici teorija zavjera.

U Berlinu se u središtu grada, slično kao i proteklih vikenda, okupilo nekoliko stotina osoba premda su bila dozvoljena samo dva okupljanja s po 20 sudionika.

Jedan od protesta u Berlinu je pod sloganom “Dosta diskriminacije ljudi-guštera” organizirala stranka Bergpartei.

Pripreme za otvaranje plaža uz covid free aplikaciju

2
Waikiki Tivat – foto waikikibeach

U procesu ublažavanja mjera, NKT planiralo je da od 18.maja dozvoli otvaranje plaža duž naše obale uz posebne mjere sanitarne i zdravstvene sigurnosti. Javno preduzeće Morsko dobro (JPMD) sprovodi neophodne aktivnosti na terenu i priprema aplikaciju, koja će uskoro biti dostupna svima. Sadržaće sve važne podatke o kovid fri plažama (plažama “slobodnim” od kovida 19) kao i ostale parametre neophodne za bezbjedan odmor, u aktuelnoj situaciji,kaže za Radio CG portparolka Ivana Lazović.

“Ovih dana plasiraćemo mobilnu aplikaciju urađenu po najnovijoj tehnologiji za tu oblast. Obuhvatiće preko 500 crnogorskih plaža sa snimcima kupališta iz gotovo svih uglova i sa oznakama prilagođenim aktuelnoj situaciji: kovid free. Takođe, aplikacija će sadržati podatke o sanitarnim uslovima, bezbjednosti, temperaturi, kvalitetu morske vode i pružiće mogućnost rezervacije mjesta ili neke druge usluge koje se nude na tim lokacijama”, kazala je Lazović.

JPMD uskoro će definisati i nove olakšice za zakupce.

“Prvi set mjera je već donešen od početka pandemije, a odnosi se na odlaganje plaćanja zakupa od aprila do prvog jula. Upravni odbor JPMD nakon prvomajskih praznika objaviće nove povoljnosti namijenjene ublažavanju finansijskog minusa”, kazala je ona.

U JPMD minulih mjeseci realizuju planirane projekte vrijedne preko 300 hiljada eura.

“U Boki su to šetališta i biciklističke staze,uređenje popularne “Novosdske”plaže u Herceg Novom i postavljanje administrativnog objekta u obliku školjke,od prirodnog materijala,na potezu ka Bojani”, izjavila je Radiju CG Ivana Lazović.

/Gorica Vukićević/