Međunarodni Festival KotorArt Don Brankovi dani muzike putem društvene mreže Facebook, emitovaće dokumentarna filmska ostvarenja, porudžbine festivala, i drugi originalni sadržaj u okviru projekta „KotorArt projekcije“.
KotorArt projekcije otpočinju sjećanjem na don Branka Sbutegu, čije ime nosi muzički dio festivala KotorArt. Veliki humanista i intelektualac, počasni predsjednik KotorArta, sveštenik don Branko Sbutega, rođen je 8. aprila, 1952. godine.
Otvoreni “Don Brankovi dani muzike”
U znak sjećanja na velikog čovjeka i veliko djelo, biće emitovan dokumentarni film „Don Branko“, porudžbina festivala, koji je, u produkciji Radio-televizije Crne Gore, premijerno prikazan povodom desetogodišnjice smrti, na svečanom otvaranju 2016. godine. Na društvenim mrežama i sajtu festivala, biće plasiran i nesvakidašnji intervju sa njim, snimljen 1990. godine na ostrvu Gospa od Škrpjela u Perastu. Don Branku će biti posvećeno i nekoliko originalnih video snimaka naših glumaca, koji će govoriti stihove iz zbirki njegovih pjesama ,,Sebedarje” i ,,Križni put i druge pjesme“, čiji je izdavač festival Don Brankovi dani muzike.
Nakon sjećanja na don Branka, u okviru KotorArt projekcija biće emitovani i drugi dokumentarni filmovi, porudžbine festivala u režiji Dušana Vulekovića sa kojim KotorArt godinama sarađuje.
Festival je ponosan na preko tri sata poručene i izvedene umjetničke muzike inspirisane važnim kotorskim, bokeljskim i crnogorskim temama, datumima i pojedincima koji su pretočeni u muzički izraz. Nerijetko sa muzičkim, KotorArt je paralelno priređivao i filmske premijere. Ukupno pet ovakvih dokumentarnih filmova tretiraju različite životne teme vezane prije svega za život u Boki, njenu tradiciju i kulturu. Među Vulekovićevim dokumentarnim filmovima kojih ćemo se prisjetiti su: ,,Priče o potresu”, ,,Vraćanje moru“, ,,Kotor – Santa Barbara: sister cities“, ,,Vida Matjan: sedam decenija“, ,,Odbrojavanje“ kao i film o Kolu Bokeljske mornarice.
Ovo je još jedan način aktivnog doprinosa kampanjama Vlade Crne Gore i Ministarstva kulture Crne Gore #OstaniDoma i #ŽivimoKulturu.
Na najvećem infrastrukturnom gradilištu, na poluotoku Pelješcu, radovi na gradnji mosta i nove ceste preko Pelješca teku prema predviđenim planovima, tvrde u Hrvatskim cestama, koje su investitor tog projekta, piše Jutarnji list.
Osim gradnje mosta, sada su konačno vidljivi i radovi na budućoj pelješkoj cesti, bez koje most niti nema previše smisla.
Jutarnji objavljuje fotografije početka probijanja najvećeg tunela i djelomično probijene trase buduće dionice ceste koju gradi austrijska tvrtka Strabag. Riječ je o dionici koja počinje na Jadranskoj magistrali i vodi do mosta na pelješkoj strani, od mosta u Brijesti do čvora Sparagovići, ukupne dužine 12 kilometara. Na fotografijama se vide dio trase i obavljeni zemljani radovi na dijelu od Jadranske magistrale prema mostu kod budućeg čvorišta Duboka, ali i dio trase na Pelješcu. Također se vide obrisi budućeg tunela Debeli brijeg dužine 2467 metara.
Riječ je o krucijalnom objektu, o čijem završetku ovisi i završetak radova na cijeloj toj dionici. Iako se na slikama vidi kako radovi prilično dobro napreduju, u Strabagu je aktualna situacija blokade tržišta zbog koronavirusa prouzročila znatne probleme. Sve teže mogu nabaviti eksploziv potreban za miniranje terena, koji je u ovoj fazi potreban u velikim količinama. Tvornice u Srbiji i Italiji su zatvorene i teško je doći do njega. Problem je i s radnom snagom, s obzirom na to da su radnici većinom iz Bosne i Hercegovine. Oni koji preko vikenda odu kući moraju u BiH ostati u izolaciji i nema ih barem dva tjedna. Kad se vrate, moraju isti postupak napraviti u Hrvatskoj i praktički su minimalno mjesec dana “izgubljeni” za obavljanje poslova. A zamjensku radnu snagu je gotovo nemoguće angažirati.
U ovom trenutku ukupno je angažirano 139 radnika, među kojima je 41 član tehničkog osoblja. Rok za završetak ove dionice je 33 mjeseca, kolovoz 2022., odnosno godinu dana nakon ugovorenog roka za završetak mosta. Vrijednost radova je 478,3 milijuna kuna bez PDV-a.
Grčka tvrtka Avax uvedena je u radove nešto kasnije, u prosincu 2019. godine. Avax gradi dionicu ceste od čvora Sparagovići do čvora Doli, ukupne dužine 18 kilometara. Najzahtjevniji dio te dionice je stonska obilaznica, odnosno gradnja dvaju tunela i mosta preko Stonskog kanala između njih. Prema informacijama iz Hrvatskih cesta, počeli su zemljani radovi na ovoj dionici te pripremni radovi za izvedbe portala tunela Polakovica i Supavo. Na “grčkom” gradilištu angažirano 45 je radnika, od kojih je 16 tehničko osoblje.
Ova dionica mora biti završena u roku od 28 mjeseci, a vrijednost radova je 515 milijuna kuna bez PDV-a.
Na gradilištu budućeg Pelješkog mosta sve su vidljiviji obrisi buduće grandiozne građevine. U Hrvatskim cestama navode kako se radovi odvijaju na svih 12 stupova i dva upornjaka. Kineski radnici na kopnenoj strani počeli su montažu prvih segmenata čelične rasponske konstrukcije na potporne skele. Riječ je o čeličnim segmentima mosta koji su nedavno dopremljeni iz Kine.
Na pelješkoj strani u tijeku je postavljanje potpornih skela stupa broj 13 i upornjaka broj 14.
Glavni dio čelične rasponske konstrukcije mosta tek se treba izraditi u tvornicama u Kini i dopremiti u Hrvatsku.
Međutim, to ovisi o razvoju pandemije u Hrvatskoj i Kini. Iako je pogon u Kini, u kojem se konstrukcija izrađuje, ponovno otvoren, problem je kako će Hrvatske ceste provoditi nadzor proizvodnje što je određeno ugovorom. Naime, nadzorni inženjeri HC-a su nakon izbijanja pandemije povučeni iz Kine, a sad je teško očekivati da će se u dogledno vrijeme tamo vratiti.
Na gradilištu mosta je trenutačno 614 radnika, od kojih 131 član tehničkog i pomoćnog osoblja, a ostali su radnici, strojari i mornari na brodovima.
Zasad nema informacija hoće li koronavirus utjecati na realizaciju radova u predviđenim rokovima. Izbijanje virusa u ugovoru s izvođačima navedeno je kao jedan od opravdanih razloga za traženje produljenja roka gradnje. Zasad nitko od izvođača to nije zatražio. To bi na stol u Hrvatske ceste moglo doći u nekom sljedećem razdoblju, piše Jutarnji list.
Više od sto osoba zaraženih novim koronavirusom umrlo je u zadnja 24 sata u Švedskoj, pokazuju podaci koje je u utorak u 14 sati objavila švedska Agencija za zdravlje.
Ta zemlja s 10,3 milijuna stanovnika koja provodi blaže mjere za suzbijanje virusa, sada ima 7.693 zaražena i 591 umrlog, što je puno viša stopa smrtnosti nego kod njezinih nordijskih susjeda.
No agencija ističe da se od novih 114 umrlih evidentiranih u utorak dio odnosi na izmijenjene brojčane podatke za zadnje dane.
Prošlog tjedna Anders Tegnell, infektolog u Agenciji za javno zdravstvo, rekao je da krivulja broja zaraženih koja je sve dosad bila razmjerno ravna, počinje rasti dok zdravstvene službe upozoravaju na nedostatak opreme i osoblja.
U utorak je Tegnell rekao da je zadnjih dana uočio lagani pad dnevnog broja novih slučajeva, ali dodaje da je još rano reći je li epidemija dosegnula vrhunac.
Ograničenje kretanja radi borbe s epidemijom nije na snazi u skandinavskoj monarhiji kao što je u drugim europskim zemljama. Vlada poziva sve građane da “budu odgovorni” i da slušaju preporuke sanitarnih vlasti.
Među strožim zabranama koje zasad vrijede jesu zabrana okupljanja više od 50 ljudi i zabrana posjeta domovima umirovljenika.
Način na koji ova zemlja upravlja sanitarnom krizom potiče kritiku na državnoj i na međunarodnoj razini, ali vlada odbija sve optužbe za nedjelovanje.
“Ne, u Švedskoj se ne ponašamo kao da se ništa ne događa”, branila se ministrica zdravstva Lena Hallengren pred stranim novinarima u četvrtak u Stockholmu.
Od jutrošnjeg presjeka pa do 16:45 sati analizirano je 79 uzoraka od kojih su dva bila pozitivna na novi koronavirus. U Crnoj Gori je od početka dešavanja, od Kovida 19 oboljela 241 osoba, saopšteno je iz IJZ.
Novooboljeli su iz Podgorice i Tuzi.
“Za izvorom obolijevanja se kod jednog slučaja traga dok je drugi kontakt ranije potvrđenih slučajeva”, saopšteno je iz IJZ.
Tri pacijenta na respiratorima, tri ozdravila
Tri pacijenta u Kliničkom centru Crne Gore priključena su na respiratore, saopštio je direktor Jevto Eraković. On je istakao da sada u KCCG imaju 19 pacijenata koji se liječe od infekcije virusom, dodajući da su juče otpustili tri pacijenta koji više nijesu inficirani virusom korona.
“Očekujemo da do kraja nedjelje otpustimo još 5 pacijenata,” istakao je on.
Kontigent humanitarne pomoći za porodice sa evidencije Udruženja penzionera Tivta i drugih koji su prijavljeni putem Call centra Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje biće podijeljen u naredna dva dana, saopšteno je danas na sastanku Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje (OTZS), Opštine Tivat kojim je predsjedavao gradonačelnik dr Siniša Kusovac.
Radi se o 80 paketa namirnica i higijensko-sanitarnih sredstava koji će dobiti 45 porodica evidentiranih u Udruženju penzionera, kao i 35 porodica koje su evidentirane putem OO Crvenog krsta i Call centra OTZS.
Do sada je inače, u Tivtu preko OTZS podijeljeno 300 setova pomoći.
“Nedavno je RE populaciji uručen kontigent koji je Tivtu i doniran u svrhu pomoći RE populaciji. Radi se o humanitarnim paketima koji su obezbijedila romska udruženja kao pomoć svojim sunarodnicima u Tivtu. Na taj način pomoć je dobilo 115 porodica.”- kazao je Duško Božović, sekretar Crvenog krsta Tivat.
Na sastanku OTZS je ocijenjeno da konstatno pristižu donacije privrednog sektora i preduzeća, a ta pomoć će se sljedeće sedmice dijeliti najugroženijima, shodno spiskovima predsjednika mjesnih zajednica, Crvenog krsta i Centra za socijalni rad.
“Crveni krst izražava zahvalnost Opštini Tivat, koja je svojim asistencijama obezbijedila velika sredstva u robi i ljudstvu, kao i predsjedniku Kusovcu koji je pomogao u komunikaciji sa privrednim sektorom grada i obezbjeđenju njihove podrške.”- stoji u saopštenju Opštine Tivat, uz napomenu da su članovi OTZS “podsjetili na preporuku Instituta za javno zdravlje da na terenu volontira što manji fond volontera koji posjećuje korisnike i distribuira pomoć, kako bi se smanjila mogućnost širenja virusa.”
“Nikakvo omasovljavanje volontera nije dobro u situacijama pandemija. Sa tim u vezi, Tim je zahvalio na interesovanju nevladinih organizacija čije ponude za pomoć su evidentirane i biće kontaktirani u slučaju da se ukaže potreba za novim volonterima.”- zaključuje se u saopštenju OTZS Tivta.
Jedan broj tivatskih NVO izrazio je protest zbog činjenice da njihove volontere koji su se Opštini stavili na rapsolaganje još prije 20 dana, niko ne poziva niti uključuje u akcije volonterskog tima koji je lokalna uprava u međuvremenu formirala od sopstvenih zaposlenih. NVO Miholjski Zbor koja sama sprovodi brojne humanitarne aktivnosti, izrazila je rezervu zbog načina na koji se u Tivtu određuju prioriteti za raspodjelu huimanitarne pomoći građanima u hrani i higijenskim potrepštinama i javno je prozvala opštinsku upravu da i vanrednu situaciju sa koronavirusom koji jednako pogaša sve, neprimjereno pokušava da monopolizuje i zloupotrebi u cilju političke promocije DPS-a.
Organizatorima Hercegnovskih aprilskih pozorišnih svečanosti, Hercegnovskom pozorištu i JUK Herceg fest, bilo je veoma važno da i u vrijeme kojim vlada pandemija, sa svim ograničenjima koja su nametnuta, održe ovaj festival. Pripreme smo, u varijanti dok virusa nije bilo, ili je bio daleko od nas, započeli po zamisli producentkinje Miline Kovačević kao svečarsko, jubilarno izdanje, pod radnim naslovom POZORIŠTE I MUZIKA.
A onda se sve promijenilo! Suočili smo se sa činjenicom da naša publika neće moći da dođe u pozorište niti će teatri iz regiona sa kojima smo bilu u pregovorima moći da se predstave na hercegnovskoj sceni u Dvorani “Park”. Najzanimljivije rješenje za “HAPS u vrijeme korone” imao je Vuk Vuković, ove godine programski producent festivala.
HAPS – MIGRACIJE pod motom MALO POJAČAJ RADIO u vaše domove unosi drugačiji, ali kvalitetan kulturni sadržaj – RADIO DRAME. Najsloženija forma radijskog stvaralaštva, sadržaj za maštovite i kreativne, jednako na strani radijskih stvaralaca kao i na strani publike. Vjerujemo da ćemo i ovim izdanjem steći neke nove poštovaoce koji će, nakon što na ovaj način čuju (vide) ponuđene drame poželjeti da nam se pridruži i kada glumci opet budu na sceni, a publika u gledalištu.
Ovaj HAPS je ono svjetlo koje se po legendi ostavlja na sceni u vremenima kada nevolje pozorišta isprazne a zavjese ostaju spuštene. Za vrijeme karantina, zabrana, samoizolacije, neizvjesnosti i različitih bojazni, ovaj HAPS može biti ljekovit. On svakako jeste mogućnost da na drugi način animiramo publiku, ukažemo na vrijednosti koje su neprolazne, dokažemo da kultura i umjetnost pomažu u preživljavanju svakodnevice i savladavanju krize, ma šta da je prouzrokuje.
Pozorište je živa umjetnost, radio najživlji medij! Udruženi su snažna promjena – u kojoj nalazimo novu ljepotu.
HERCEGNOVSKO POZORIŠTE i JUK HERCEG FEST
25. HAPS – FESTIVAL RADIO DRAME
Vuk Vuković, programski producent HAPSa 2020:
Umjesto „na daskama koje život znače“, festival migrira na talase javnih emitera Radija Crne Gore i Radio Herceg Novog, kao i studentskog Radija Krš. Emitujemo radio-drame iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Migracije – tema ili „problem“ druge decenije XXI vijeka ujedinila je Evropu, a djelimično i svijet, u potrazi za rješenjem koje će biti odgovor na administrativne, ekonomske i političke posljedice velikog talasa kretanja stanovništva. „Odgovor na migrantsku krizu“ najčešće je politički eufemizam za želje evropskih lidera da migranti, kako u tranzitu, tako i u konačnom izboru, zaobiđu njihove (i naše) države. „Odgovor na migrantsku krizu“ je estetički eufemizam za bodljikave žice širom Evrope i svijeta. „Odgovor na migrantsku krizu“ je, konačno, etički eufemizam za teorije zavjera, produkciju straha i moralne panike…
Migracije – biramo i kao ključnu riječ ovogodišnje selekcije koja poziva na borbu protiv pravog problema koji suštinski ugrožava i Evropu i svijet. Virus Korona, epidemiolozi bi rekli Covid 19, učinio je da svi budemo u ulozi migranata, bili toga svjesni ili ne. Migriramo iz prostora javnosti u prostor intimnosti, iz stvarnosti u viralnost, iz prostora kulture u prostor medija… Filozofi bi, možda, rekli – migriramo iz prostora u vrijeme… A u vremenu, migriramo između medija, utopljeni u vizuelna zadovoljstva agresivnog ekrana: filma, televizije, telefona…
Produkcija savremene radio-drame biće predstavljena kroz radiofonska djela nacionalnih javnih emitera, kao i umjetničkih fakulteta/akademija iz regiona, te će na HAPSu ove godine učestvovati – Hrvatski radio, Radio Bosne i Hercegovine, Radio Beograd, Radio Crne Gore, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Akademija scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, Fakultet dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, Fakultet za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum i Fakultet dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.
I dok se pozorišta i teatarske institucije, širom svijeta, sele sa scene na televiziju i internet, ovogodišnja selekcija Hercegnovskih aprilskih pozorišnih svečanosti je poziv da odmorimo čula od terora vizuelne kulture i zajedno migriramo na radio talase, njegujući jednu od autentičnih formi radiofonskog stvaralaštva.
Od muzičkih i dječijih drama, preko klasičnih radio-dramskih formi, do eksperimentalnih istraživanja zvuka i zvučnih strategija naracije – ovogodišnji HAPS je festival radio-drame, festival autentičnosti dramske iluzije koja svjedoči i potvrđuje tezu da je „cijeli svijet pozornica“. Čak i u vrijeme virusa Korona.
Tradicionalnom pozdravu Dobrodošli u Pozorište, ove godine, iskreno dodajemo #ostanidoma i #migriraj na radio talase!
OD 15. DO 30. APRILA – HAPS – MIGRACIJE – MALO POJAČAJ RADIO
Rani odlazak, Naše brdo (Radio Crne Gore), 1938, Noć četiri mjeseca (FDU Cetinje i Radio Crne Gore)
Isceljenje (Radio Beograd) Poslednji voz, Staklenik, Stav pištaljke (FDU Beograd), Koračanje (Istraživačka stanica Petnica i UU), Najveća vrednost civilizacije (FMK Beograd)
Bizantska soap opera, Vitez na pola, Esej o laži ( Hrvatski radio), Sjedalo uz prozor (ADU Zagreb)
Kraj mora (Radio Bosne i Hercegovine i Akademija scenskih umjetnosti“
PROGRAM 25.HAPSa sa terminima šaljemo uz raspored emitovanja na talasima Radija Crne Gore i Radio Herceg Novog, kao i studentskog Radija Krš.
Potvrda posvećenosti kompanije Azmont Investments crnogorskom društvu, zaposlenima, klijentima i gostima, kaže se u poruci predsjednika Odbora direktora kompanije Azmont Investments, Ahmeta Erentoka.
Globalna COVID-19 pandemija, izazvana novim koronavirusom, utiče na desetine hiljada ljudi, na različite načine, uključujući nedostatke medicinskih sredstava i zdravstvene zaštite. Izbijanje pandemije posebno je uticalo na najugroženije stanovništvo, starije prije svega. U posljednjih nekoliko nedjelja svjedoci smo ogromne posvećenosti, podrške i globale solidarnosti kao i velike društvene odgovornosti u našem društvu.
Zajedno prevazilazimo krizu koja se kontinuirano širi
Usljed rapidnog razvoja COVID-19 pandemije, prioritet nam je da pomognemo i osiguramo zdravlje i bezbjednost naših zaposlenih, klijenata, poslovnih partnera i društva u cjelini. Posebno saosjećamo sa zdravstvenim radnicima koji rade i više nego što mogu kako bi pomogli ljudima kojima je pomoć neophodna, Vladom Crne Gore i njenim institucijama koje su dokazale proaktivnost u reagovanju na ovu globalnu zdravstvenu krizu i na taj način pokazale svima nama šta znači odgovornost prema društvu.
Tu smo da pomognemo
Dok se situacija u vezi sa COVID-19 pandemijom nastavalja i dalje razvija, ono što se ne mijenja je naša posvećenost društvu i spremnost da učinimo sve što je potrebno da obezbijedimo zdravlje i bezbjednosti svih u Crnoj Gori. Ponosni smo što možemo da doprinosemo naporima koje Država Crna Gora ulaže, donacijom zajedničkom fondu Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Vlade Crne Gore. Ova donacije će, nadamo se, pomoći u već zavidnim naporima očuvanja bezbjednosti svih građana i prevencije potencijalne zdravstvene krize na nacionalnom nivou.
Kao međunarodna kompanija, takođe smo odgovorni i prema našim međunarodnim partnerima i saradnicima. Zahvaljujući posebnom letu, organizovanim sa kompanijom Turkish Airlines, osigurali smo bezbjedan povratak kućama i svojim porodicama, za 450 naših saradnika iz Turske. Takođe, pomogli smo i povratak 40 crnogorskih građana iz Turske u Crnu Goru.
Predanost i posvećenost, činioci koji osiguravaju nastavak poslovanja
Uprkos razvoju ove situacije, kompanija Azmont Investments sa svojim poslovnim partnerima nastavlja rad u relativno normalnim uslovima. Ovdje, u Portonovom, štitimo svoje zaposlene prateći instrukcije Vlade Crne Gore i Svjetske zdravstvene organizacije za rad od kuće, preduzimamo dodatne i striktne sanitarne mjere, dok je pristup javnim površinama u Porotnovi rizortu u potpunosti zabranjen. Naši timovi za izvođenje građevinskih radova nastavljaju sa radom bez prekida, a u skladu sa planiranim rokovima. Preduzeli smo ozbiljne i stroge mjere zdravstvene zaštite sa ciljem doprinosa borbi protiv širenja novog koronavirusa.
Čvrsto vjerujemo da će nas naša predanost i posvećenost, uz praćenje instrukcija Vlade Crne Gore i Svjetske zdravstvene organizacije, osigurati da kao kompanija i zaposleni sigurnije nastavimo poslovanje u narednom periodu.
Ostani doma
Veoma sam inspirisan kada vidim naše društvo, naciju i svijet koji se zajednički bori protiv ove pandemije. Zajedno sa našim zaposlenima koji ovih dana rade od kuće, pozivamo sve da ostanu kući koliko je to moguće i da budu odgovorni prema svojim porodicama i društvu, budući da je ovo jedini način da uspješno prebrodimo ovu globalnu krizu – čineći sve što možemo kao pojedinci, parodice i odgovorne kompanije, kaže se u pismu Ahmet Erento predsjednik Odbora direktora kompanije Azmont Investments.
Remorker ALP FORWARD koji ide u pomoć brodu kapetana Peranovića
Kapetan duge plovidbe Nikola Peranović iz Kotora i njegova posada jednog od velikih kontejnerskih brodova kompanije koja je jedan od tri največa svjetska brodara (ime broda i kompanije poznati redakciji), ovih dana na sjevernom Atlantiku rade pravi pomorački poduhvat.
Naime, prije sedam dana njihov brod koji je bio u plovidbi između luka Friport na Bahamima i Le Avr u Francuskojm doživio je havariju u oluji na sjevernom Atlantiku, na oko 200 milja istolčno od Njufaundlenda.
„List kormila se smakao iz svog ležišta i ostao bukvalno da visi, pa smo ostali bez mogućnosti da upravljamo brodom. Vjetar i struje su nas šest dana nosili zapadno, prema plićinama Njufaundlenda, a sve se ovo dešava u prilično visokim sjevernim geografskim širimama – na samoj granici područja gdje u ovo doba godine nerijetko ima i ledenih santi. Iako je naša komapnija odmah poslala pomoć, ipak smo manje-više bepomoćno šest dana plutali na okeanu jer u našoj blizini nije bilo dovoljno velikog i jakog remorkera koji bi mogao otegliti potpuno nakrcani naš brod koji je dugačak 304 i širok 42 metra. Stoga je za nas krenuo jedan veliki holandski remorjker koji je u vrijeme kada smo imali havariju, bio skoro 3.000 kilometara daleko, u Las Palmasu na Tenerifima. On bi danas tokom dana trebao da stigne do nas i da nas uzme u tegalj“- priča sa sjevernog Atlantika kapetan Nikola Peranović.
Među ukupno 20 članova njegove posade, osam je naših državljana iz Tivta, Kotora, Bijele, Kamenara, Grblja…
Na havarisanom velikom kontejnerašu od 73.819 tona koji može ukrcati preko 6.700 kontejnera je, liše upravitelja stroja, kompletan oficirski sastav iz Crne Gore: prvi oficir Mitar Radunović, drugi oficir Dinko Homarac, treći oficir Luka Kovačević, prvi oficir stroja Dragan Aranzulo, drugi oficir stroja Ranko Vraneš, treći oficir stroja Mirko Miljenović, kao i mehaničar Željko Milović.
„Ponosan sam kako na te momke, tako i na ostatak moje posade jer su u zaista teškim uslovima pokazali nevjerovatnu energiju, hrabrost i spremnost. Naime, uspjeli smo nekako da sa dva teška konopa poduhvatimo i ricamo (osiguramo) list kormila da sasvim ne ispadne iz ležišta. Posada je podnijela veliku žrtvu, nijednom se ne požalivši na teške uslove rada po jakom vjetru, valjanju broda koji je bez pogona, prepušten valovima, i velikoj hladnoći jer je ovdje tek oko 3 stepena Celzijusa. Pritom smo imali i smanjena sledovanja hrane jer su zalihe, budući da je putovanje trebalo da bude relativno kratko, sada već pri kraju, ali očekujemo da nam remorker koji je krenuo za nas, donese i oko 300 kilograma hrane koje ćemo prekrcati sa njega na sred Atlantika.“- ističe kapetan Peranović.
Kako ističe, nije bilo nimalo lako satima raditi na otvorenoj palubi na krmenom dijelu, pod udarima vjetra i mora. Nije se gledalo ko je mašinac, a ko palubarac i svi su zajedno uložili maksimum napora da dva jaka konopa, otežana tegovima, spuste u more i provuku sa jednog na drugi bok krmenog dijela broda i njima, uprkos struji i valovima koji su im dodatno otežavali posao, „poduhvate“ i osiguraju od potpunog ispadanja iz ležišta, havarisani list kormila. Koliko je to bilo naporno, najbolje pokazuje podatak da je list kormila na ovom brodu visok 12 metara – kao četvorspratna kula i težak 130 tona. List kormila je privremeno na taj način fiksiran kako za bokove broda, tako i za samu krmu.
„Za sada smo uspjeli da ricamo timun (list kormila) i osiguramo ga pri brodu. Nadam se da će tu i ostati tokom predstojećeg tegljenja broda preko Atlantika, iako je najavljeno da ćemo na tom putu imati novo nevrijeme…“- kaže Peranović, dodajući da je u menadžemntu kompanije odlučeno da se njihov onesposobljeni brod tegli za sada još nedefinisanu luku u Evropi. To je uraženo iako se brod fizički naalazi mnogo bliže obalama Kanade, jer u blizini trenutno nema dovoljno velikog i jakog okeanskog remorkera sposobnog da se izbori sa tolikim brodom u teglju, odnosno zbog toga što u ovom dijelu Kanade nema dovoljno velikog plutajućeg ili suvog doka koji bi mogao primiti kontejneraš dug prekoo 300 i širok preko 40 metara, ili su dokovi zakrčeni ledom.
Peranović posebno naglašava podršku koju u ovoj vanrednoj suituaciji imaju od kompanije -vlasnika broda sa kojim su stalno u kontaktu i koji se na sve načine trudi da im obezbjedi pomoć. Zato je brodovlasnik i angažovao specijaliste za pomorska spašavanja – jednu od najjačih svjetskh kompanija za off shote radove, ALP Maritime, a ova odmah ka onesposobljenom brodu uputila svoj veliki remorker „ALP Forward“. Očekuje se da će ovaj 65 metara dugi tegljač za okeanska spašavanja i podršku naftnim platformama, na lice mjesta do onseposobljenog broda sa crnogorskim pomorcima, stići danas do kraja dana, te da za stroj „ALP Forwardera“ koji ima preko 19.000 konja i njegovu poteznu moć od 218 tona na kuki za tegalj, neće biti problem da otegli onesposobljeni kontejneraš preko cijelog Atlantika, do Evrope.
„Moram istaći da me je zvao lično direktor naše kompanije koja inače, ima oko 550 brodova i da je izrazio oduševljenje sa onim što smo do sada postigli jer niko nije vjerovao da se sa limitornim sredstvima i alatima na brodu na sred okeana, tako nešto može izvesti. Isto tako, želio bih da se zahvalim i kolegama sa drugih brodova, koji su čuši za vanrednu siutuaciju koju imamo, pokušali makar svojim iskustvima i savjetima nam pomoći. Javljali su nam se i oni koji su bili u prolasku i pokušali nam dati i konkretniju podršku, ali zbog loše vremenske situacije i ograničene vidljivosti nisu mogli prići bliže od milju našem brodu“- kazao nam je kapetan Peranović, dodajući da se, iako mu je ovihz dana na prvom mjestu sigurnost njegove posade i broda, nada da će ovaj slučaj ponovno u fokus staviti stručnost i odgovornost ogromne većine crnogorskih pomoraca, naspram loših djela jednog malog broja naših mornara koji su švercujući narkotike po svijetu, proteklih mjeseci časne pomorce iz Crne Gore nezasluženo doveli u negativan kontekst.
Danas se obilježava Svjetski dan zdravlja, koji su UN uspostavile 7. aprila 1948. godine kada je osnovana Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) – World Health Organization (WHO).
Svjetski dan zdravlja 2020. godine posvećen je radu medicinskih sestara i babica i njihovoj nezaobilaznoj ulozi u unaprijeđenju zdravlja stanovnika čitavog svijeta, uz poruku: „Podrška sestrama i babicama” – („Support nurses and midwives”).
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) zbog aktuelne epidemiološke situacije u zemlji ne može ove godine obilježiti Svjetski dan zdravlja kao što to tradicionalno radi svake godine, obilaskom i direktnom podrškom ustanovama zdravstvenog sistema, ali će nakon završetka epidemije svakako nastaviti svoj humanitarni rad, saopštavaju iz CDPR.
Sada daju podršku sestrama i babicama, kao i ljekarima kroz zahvalnost za požrtvovan rad u njihovoj borbi za što manje oboljelih i umrlih u našoj državi, ali i svim ostalim zemljama svijeta.
-U ovom trenutku, medicinske sestre i babice, zajedno sa ostalim zdravstvenim radnicima, na glavnom su frontu odbrane svijeta, pogođenog pandemijom COVID – 19. Kroz podršku medicinskim sestrama i babicama, zalažemo se da njihova radna snaga bude dovoljno snažna da bi svi, gdje god se nalazili, imali osiguranu zdravstvenu zaštitu. Stoga u ovoj međunarodnoj godini medicinskih sestara i babica, Svjetski dan zdravlja treba da naglasi trenutni status sestrinstva širom svijeta, ali i da naglasi da u ovim teškim trenucima bez medicinskih sestara ne bi bilo odgovora, kao i da bez sestara i babica svi i svugdje, ne bi mogli dobiti zdravstvenu zaštitu koja im je potrebna- saopštavaju iz CDPR.
Podršku sestrama i babicama daju i kroz apel svim građanima:
– Budite odgovorni! Ostanite doma, a ako morate izaći neka to bude isključivo za esencijalne potrebe uz održavanje fizičke distance – 2 m! Nosite zaštitne maske i održavajte ličnu higijenu i higijenu životnog prostora! Poštujte mjere Vlade Crne Gore i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT), jer jedino na taj način naš zdravstveni sistem možemo učiniti dostupnim svima kojima je to u ovom trenutku potrebno-poručuju iz CDPR.
Uvažavajući preporuke Nacionalnog koordinacionog tima za borbu protiv zaraznih bolesti, d.o.o Parking servis Tivat je u prethodnom periodu preduzeo niz preventivnih mjera, a sve u cilju suzbijanja i sprečavanja prenošenja COVID-a 19.
DOO Parking servis Tivat uplatiće iznos od 2.500 eura, a izvršni direktor Slaviša Ognjanović doniraće 50% zarade Nacionalnom koordinacionom timu u svrhu borbe protiv COVID-a 19.
OO Crvenom krstu Tivat ovo preduzeće uplatiće 1.000 eura za nabavku namirnica najugroženijima građanima Tivta.
Ognjanović
Predsjednik Odbora direktora kao I članovi odbora odreći će se nadoknade za mart, a pojedini zaposleni će takođe uplatiti dio zarade NKT-u.
Takođe, građanima će biti omogućeno odloženo plaćanje računa za 60 dana.
„To je naš mali doprinos u ovoj situaciji, a sve uz poruku Ostanite doma”, zaključuju u saopštenju.
