TA: Zaduženje opštine Tivat po nalogu Vlade i premijera

0
Pine noću
Tivat – Pine noću

Povodom najava da će se Opština Tivat kreditno zadužiti za izgradnju 11 miliona eura vrijednog novog pristupnog puta za kompleks Luštica bay, Udruženje građana “Tivatska akcija” (TA), danas je saopštilo da čelnici lokalne uprave to čine po nalogu Vlade i premijera Mila Đukanovića koji su te obaveze ugovorom sa “Orascomom”, prebacili na pleća lokalne uprave.

TA je podsjetila da je gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) sličan potez najavljivao još krajem prošle godine, ali je od njega odustao nakon žestooke negativne reakcije cjelokupne tivatske opozicije.

“Ohrabren valjda ukazanjem svog gospodara prilikom otvaranja supermarketa “Franca”, u posljednjem intervjuu za Radio Tivat, Novosel je ponovo iskazao elan da zadužuje Tivat po raznim osnovama, između ostalog i radi ovog projekta.”- saopštila je TA. Premijer Milo Đukanović je prilikom nedavne posjete Tivtu saopštio da uzimanje novih kredita za gradnju putne, kanalizacione i druge infrastrukture za turistički kompleks “Orascoma” na Luštici, “neće ugroziti finansijksu stabilnost” opštine Tivat i preporučio lokalnoj upravi da “hrabro ulazi u nove investicije” jer tako radi i Vlada sa autoputem, iako je državni budžet u deficit.

TA je poručila da niko u lokalnoj vlasti nema pravo da građanima Tivta na vrat natovari nove kredite od oko 11 miliona eura za izgradnju novog pristupnog puta za Luštica bay.       “Niko iz DPS-a u kampanji za lokalne izbore 2012. ni jednom riječju nije pominjao da imaju namjeru da uzmu kredit za potrebe ovog projekta. Prema tome, pokušaj uzimanja ovog kredita bila bi otvorena i brutalna prevara građana Tivta, i potpuno urušavanje parlamentarizma. Gospodo iz režimskih partija, strpite se malo! Ostalo je još samo osam mjeseci do lokalnih izbora, pa ćete na njima moći da tražite podršku građana Tivta i za ovaj kredit, i za svaku drugu štetu koju zamisle vaši šefovi iz Podgorice.”- poručila je TA.

Oni su podjetili da je Opština Tivat već uložila oko 3 miliona eura u eksproprijaciju zemljišta radi izgradnje ovog puta, “ i to je od nas više nego dovoljno”.

“Podsjećamo Tivćane da po nakaradnom ugovoru između Vlade, Opštine i “Luštica Developmenta” koji je u ime Opštine potpisao bov gradnačelnik Dragan Kankaraš, Opština Tivat ne dobija ni centa ,ni za zakup niti za komunalije, i da se sva zakupnina uplaćuje Vladi. Svakome normalnom čovjeku, koji Tivat doživljava svojim gradom, jasno je da izgradnju puta treba isključivo da finansira Vlada, i da ona samo od zakupnine može s lakoćom otplaćivati kredit.”- saopštila je TA dodajući da Novosel koji bespogovorno sluša Podgoricu, “sasvim neskriveno najavljuje je lagano skliznuće Tivta u dužničko ropstvo i njegovo pretvaranje u još jednu prezaduženu i siromašnu opštinu Crne Gore.”

TA je Novosela optužila i da je u nastupu na lokalnom radiju prije dva dana, “u svom maniru, izgovorio zaprepašćujuću neistinu da je Opština Tivat na ime otplate kredita i duga “Građevinaru” prošle godine imala ukupne izdatke od 750.000 eura, te da nam stoga nije problem da uzmemo nove kredite.”

“ Međutim, istina – koja je nepoznati fenomen Novoselu – značajno je drugačija: Opština Tivat je na ime otplate kredita, i duga “Građevinaru” u 2014. imala ukupne izdatke od preko 1.200.000 eura! (558.320 eura za otplatu kredita, 600.000 eura za otplatu duga “Građevinaru”, i 47.973 eura za kamate.) “- tvrdi TA. Oni su gradonačelnika upitali i zašto će Tivat vraćati 58 odsto krerdita od 10,24 miliona eura kojim se u Krtolima, gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za taj grad i za Kotor.

“Što se, kad je u pitanju finansiranja izgradnje ovog postrojenja, promijenilo u međuvremenu, budući da se sjećamo obećanja Vlade da će ona finansirati vraćanje glavnice za ovu investiciju, a Opština Tivat samo kamatu?”- upitala je TA gradonačelnika.

Maestralnost Dejvida Hamiltona…

0

„Noćas se moje čelo zari, noćas se moje vjeđe tope i moje misli san ozari – umrijeću noćas od ljepote!“- stihovima legendarnog Tina Ujevića, otvorio je poznati kotorski slikar Ljubomir Borozan sinoć u Tivtu, izložbu „Retrospektiva“, jednog od najvećih svjetskih umjetničkih fotografa, Dejvida Hamiltona.

Prostor Zbirke pomorskog nasljeđa Porto Montenegra bio je popunjen kao malo kada do sada jer su publika, ali i mediji pokazali ogromno interesovanje da vide presjek preko 50 godina rada čuvenog britanskog fotografa i režisera. Više od stotinu Hamiltonovih fotografija sa pezažnim, cvijetnim i plesačkim motivima, prije Tivta bile su izložene u prestižnom hotelu “Scribe” u srcu Pariza. U Boku je ovu sjajnu izložbu i samog Hamiltona koji će narednih par mjeseci napraviti foto-monografiju Crne Gore, dovela galerija “Cattaro Home” iz Kotora.

Osvrćući se na Hamiltonov originalni tzv. soft-focus stil snimanja zbog kojeg njegova djela izgledaju mnogo više kao umjetničke slike nego klasične fotografije, Borozan je kazao da je „malo prilika kad smo zaslijepljeni tolikom talasom ljepote, estetike i velikog rada”.

„Njegovog renesansnog, upornog, tvrdoglavog rada koji može samo da ima čovjek koji se zove Dejvid Hamilton. Nježan, mudar, pametan, on hitro reaguje na sve što se dešava oko njega. Gleda ljude iz 14. i 20 .vijeka, kao da se po pet puta rađao u jednoj godini. Ljevoruki Leonardo mu je pozajmio jednu napravu, mišljenje, jedno oko koje se zove „sfumato”. Osim dva oka koje mu je Bog dao on je našao još jedno oko – oko kamere. Ugradio je u sočivo te kamere kataraktu s kojom gleda kroz ovaj svijet. Kroz dim, kroz maglu, njegovu i našu sreću.”- istakao je Borozan.

Doris Durutović iz galerije “Cattaro Home” kazala je da očekuju da Hamilotonova nova foto-monografija Crne Gore bude jednako uspješna kao njegov raniji sličan projekat u Veneciji koji je dobio najbolje kritike širom svijeta. Danilo Kalezić, PR Porto Montenegra naglasio je da imaju čast da ugoste izložbu “jednog od najvećih živućih fotografa u svijetu”, te da njena postavka predstavlja najbolji presjek Hamiltonovog višedecenijskog rada koji ga je učinio pravom živom legendom svjetske umjetnike fotografije.

Izložba “Retrospektiva” Dejvida Hamiltona u Tivtu biće otvorena za posjetioce do 18.avgusta.

Prošao Sveti Stefan, opozicija i SDP oborili Miločer i Mamulu

0
Mamula - Lastavica
Mamula – Lastavica

Od Vladinih predloga prošao je samo aneks ugovora za Sveti Stefan kojim je predviđeno smanjenje kirije za 30 odsto grčkom biznismenu Petrosu Statisu i produženje zakupa sa 30 na 40 godina. Odbačen je predlog Aneksa za budvansku Kraljičinu plažu kojim je bila predviđena mogućnost gradnje u Miločerskom parku. Nije prošao ni ugovor za izdavanje ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula sa švajcarski Orascomom. Vlada je povukla i predlog Zakona o morskom dobru kada je postalo izvjesno da neće biti dovoljne većine.

Opozicione stranke i Socijaldemokratska partija, manja članica vladajuće koalicije, usprotivile su se Vladinim predlozima o davanju u zakup ili produžavanje ugovora o zakupu najatraktivnijih turističkih resursa. Opozicione stranke i SDP su bile protiv ovih vladinih aranžmana zbog sumnji u korupciju i dugoročnu štetu po državu.

Obraćajući se direktno ministru turizma Branimiru Gvozdenoviću, poslanica Socijaldemokratske partije manje članice vladajuće koalicije Draginja Vuksanović je oštro napala Vladin aneks ugovora o zakupu najatraktivnijeg dijela crnogorskog primorja Sveti Stefan i Miločer kojim se omogućava grčkom investitoru Petrosu Statisu izgradnja dodatnih apartmana i produženje zakupa. Vuksanović je saopštila da su ugovore pisali investitori:

Mislite vi da mi ne znamo kako ste i šta sugerisali vašim ljudima koji su išli da pregovaraju. Mi znamo sve, znamo kako se ovo radilo, a sada će znati i građani Crne Gore. Ove ugovore su pisali strani investitori a ne vi. A ovo je saglasnost volja. Vi ste njima dali mogućnost da oni postavljaju nama uslove u našoj državi. Reći ćete sigurno da niste, ali mi znamo da jeste. Jer da niste ovakvih ugovora ne bilo.“

Sveti Stefan - Foto Boka News
Sveti Stefan – Foto Boka News

Ministar turizma Branimir Gvozdenović je prethodno pozvao poslanike da podrže produženje ugovora sa stranim investitorima, za Miločer i Sveti Stefan, tvrdeći da se radi o povoljnim ugovorima kojima Crna Gora ništa ne gubi nego čak dobija jer će se na teritoriji Crne Gore naći najveće kompanije iz oblasti turizma:

„Je li zamjerka ako Amanu ponudimo, ne 30 nego 42 godine zakupa? Po meni ne. Dao Bog da Aman ostane u CrnoJ Gori, ne 30 nego 90 godina. Dabogda imamo pet Amana, pet Four Seasons,, ne na 10 i ne na 20, nego na 90 godina da zakupljuju.“

Međutim opozicione stranke vjeruju da se radi o štetnim ugovorima po državu i odbacili tezu da će strane direktne investicije apriori uticati na ekonomsku stabilnost i standard građana. Posebno se to odnosi na prodaju najvrjednijih turističkih resursa. Milan Knežević iz Demokratskog fronta:

„Ovo su elementi za tužioca. Raskinite ugovor po cijenu arbitraže. Uvjeren sam da ćete naći boljeg stranog investitora nego što je ovaj sadašnji. To vam ja tvrdim. Smanjili ste zakup na milion i dvjesta hiljada eura godišnje za Sveti Stefan i Miločer. Pa onda sam i ja mogao da vodim Sveti Stefan i Miločer po uslovima koje ste dali ovom gospodinu.“

Socijalistička narodna partija vidi više problema u odnosu na predstavljene anekse ugovora sa stranim investitorima. Aleksandar Damjanović:

„Trebalo bi ovaj predlog odluke po drugi put povučete da se vrijeme iskoristi do oktobra ili novembra da se obave dodatni razgovori i sa investitorima u odnosu na način na koji bi parlament kontrolisao šta se zaista tamo radi. I kada bismo probali da maksimalno, štiteći neprikosnoveno pravo svojine i svojinske odnose, zaštitili interese države Crne Gore, građana, turista i akcionara Budvanske rivijere.“

Ni pozitivna Crna Gora nije raspoložena da u ovom momentu podrži Vladine predloge i ugovore sa investitorima. Darko Pajović:„Ono što je želja i volja Pozitivne jeste da podržimo ovaj projekat. Ali ne danas. Nemamo namjeru danas da ga podržimo. Naša je želja da u narednih dva mjeseca zaokružimo ove cjeline, da pokušamo da se dodatno upoznamo sa projektom.“

Zakupi i privatizacije turističkih resursa su već duže vrijeme tačka sukoba između članica vladajuće koalicije. Podsjetimo, sukob sa DPS om postao je javan kada se Socijaldemokratska partija, iako u kolaiciji sa Đukanovicevim DPS-om usprotivila namjeri Vlade da dugoročno izdaje i prodaje turističke i prirodne resurse na primorju. Vladine inicijative koje su trebale da državne finansijske gubitke amortizuju privatizacijom prirodnih resursa, nisu prolazile u parlamentu upravo zbog odbijanja Krivokapićevih socijaldemokrata da podrže rješenja koja podrazumijevaju prodaju državne imovine, koja su po njima mimo zakona, netransparentni pa samim tim sumnjivi na korupciju.

Kraljičina plaža
Kraljičina plaža

DPS je zbog ovakvog stava optužio SDP da tjera investitore i onemogućava oporavak zemlje. Odgovor SDP je bio – da se svaki pojedinačni ugovor koji je Vlada sklopila sa investitorima za Kraljičinu plažu, Miločer i ostrvo Lastavica kosi sa crnogorskim zakonima, te da postoje rupe u ugovorima koje mogu dugoročno oštetiti Crnu Goru. Ovaj sukob je doveo i do rascjepa u Socijaldemokratskoj partiji, čija je frakcija, bliska Đukanovicevom DPS-u na čelu sa Ivanom Brajovićem, napustila stranku.

Činjenicu da se koalicija Đukanovića i Krivokapića i pored otvorenog sukoba nije raspala, obije strane objašnjavaju višim ciljem – mogućnoscu da država u decembru dobije pozivnicu za NATO, ukoliko budu ispunjeni uslovi.

Srđan Janković

RFE

Lastovska fešta

0
Lastovska fešta
Lastovska fešta

Tradicionalana četrdestprva “Lastovska fešta” biće održana večeras, subota 1.avgusta, u Gornjoj Lastvi, sa početkom u 21 sat.

U programu učestvuju, Bokeljska mornarica, Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, muzički sastav “Kompas” iz Ploča. Za posjetioce je predviđena bogata ugostiteljska ponuda.

U sklopu manifestacije biće otvorena izložba umjetničkih fotografija “Tragovi” autora Roka Stjepčevića, člana Foto i kino kluba “Mladost”.

Organizator tradicionalne “Lastovske fešte”, koja se organizuje prve subote u avgustu, je Kulturno-zavičajno udruženje “Napredak” iz Gornje Lastve.

Priznali propust – sanirali štetu

0

U današnjim vremenim zaista je vrijedno pažnje kad neko prizna svoj propust i sanira štetu u razumnom roku, bez da je na to bio prinuđen nekim obavezujućim rješenjem, novčanom kaznom ili nekim drugim sredstvom prisile.

Naime, tokom jučerašnjeg dana, Tehnogradnja iz Pljevalja, uklonila je najveći dio štete nastale prilikom farbanja dalekovoda u hercegnovskom zaleđu, prije svega na vrhu-vidikovcu Čakotinu, gdje su prethodno radnici prefarbali planinarske markacije i stijenje duž prilazne staze, a na obližnjem Matkovića mostu i rubni kamen zaštitnog zida ovog zdanja iz sredine druge polovine 19-og vijeka.

Članovi PK “Subra”, Sekcije za markacije i vodičku službu su po evidentiranju situacije obnovili oštećene markacije, ali nismo bili sigurni hoće li, ko i kada uraditi posao na uklanjanju boje gdje joj nije mjesto.

Ipak, vrlo brzo smo stupili u kontakt sa predstavnicima crnogoskog elektroprenosnog sistema, kao i samim izvođačima radova, koji su obećali brzu intervenciju, što se i dogodilo. Smatramo da je sa prethodnim saopštenjem Elektroprenosa (gdje potvrđuju naše ranije navode i šalju izvinjenje) i ovim upravo okončanim radovima na terenu, ispravljen propust i u najvećoj mjeri sanirana šteta.

Posao na uklanjanju boje obavio je u šestosatnom radu predstavnik Tehnogradnje, Milorad Vujković, koristeći let-lampu i čeličnu četku kao osnovni pribor. Nakon obavljenog posla pozvao nas je da zajedno obiđemo teren, što smo i uradili.

Nakon svega, sigurni smo da u dogledno vrijeme sličnih problema neće biti. Naručilac i izvođač radova će ubuduće veću pažnju posvetiti zaštiti okoline i opštoj edukaciji, te se nadamo da ćemo u slijedećoj prilici imati to zadovoljstvo da putem medija obavještavamo javnost i o kakvim pozitivnim, zajedničkim akcijama.

Željko Starčević

Načelnik sekcije PK Subra

Jadranske igre u Tivtu

0

Tivat će biti domaćin Jadranskih igara, 6. avgusta – četvrtak.

Tivatski predstavnici Jadranskih igara, ekipa Galioti svojim uspjehom na prošlogodišnjim igrama uticali su i doprinjeli da Opština Tivat prihvati ponudu da bude domaćin polufinalnog takmičenja.

 

Izložba o kraljici Jeleni

0
Galerija Solidarnosti Kotor
Galerija Solidarnosti Kotor

Izložba pod nazivom JELENA VELIKA KRALJICA biće otvorena 1.avgusta, subota u 20 sati u Galeriji solidarnosti u Kotoru. U pitanju je zajednički projekat Narodnog muzeja u Kraljevu i Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, uz podršku Manastira Gradac.

Izložba je priređena 2014. u godini jubileja povodom sedam vjekova od smrti kraljice Jelene Anžujske, žene kralja Uroša i majke kraljeva Dragutina i Milutina, ktitorke manastira Gradac.

„Radi se o izložbi koja predstavlja sjećanje na znamenitu ženu, suprugu, majku, vladarku i monahinju Jelenu, čija ličnost i danas, nakon sedam vjekova, pobuđuje pažnju”, poručuju organizatori.

izlozba01_08_15Autorke izložbe su arheološkinja, muzejska savetnica odjeljenja za arheologiju Narodnog muzeja Kraljevo Tatjana Mihailović, istoričarka umjetnosti, viša kustostkija Suzana Novčić, (Umjetničko odjeljenje Narodnog muzeja Kraljevo) , te savjetnica Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Beogradu i rukovoditeljka arheoloških istraživanja manastira Gradac Emilija Pejović.

Izložbu će otvoriti arheolog iz Kotora mr Jovan Martinović.

29. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival

0
Filmski festival Herceg Novi Montenegro film
Filmski festival Herceg Novi Montenegro film

Herceg Novi je spreman da ugosti učesnike 29. Filmskog festivala Herceg Novi  Montenegro film festivala (1.-7.avgusta) i sve koji budu željeli da vide bogati program, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi Dragan Janković, na današnoj konferenciji za novinare.

On je istakao da je festival tokom proteklih godina dao nemjerljiv doprinos  gradu, a Novi je  sa svoje strane uradio sve da festival bude onog kvaliteta koji se od njega očekuje. Grad i festival će nastaviti da se međusobno pomažu, kako bi ova manifestacija proslavila nove jubileje, poručio je Janković.

Filmski festival Herceg Novi Montenegro film
Filmski festival Herceg Novi Montenegro film

Do 7. avgusta publika će imati prilike da vidi  97 filmova u četiri programske selekcije, što ovaj festival svrstava u red najznačajnijih filmskih događaja u regionu. Otvoreni bioskop na Kanli kuli je rezervisan za projekcije dugometražnih igranih filmova, dokumentarni će biti prikazivani na Trgu od muzike u Starom gradu, studentska ostvarenja u atrijumu Kuće Ive Andrića, a na tvrđavi Forte mare program Festivalski pobjednici.

-Festival se stalno razvija, i u svom nastojanju i ambicijama sada premašuje granice Mediterana i Jugoistočne Evrope, istakao je predsjednik Savjeta festivala, dramski pisac Stevan Koprivica. -On je značajan argument u prilog odluci da Herceg Novi učestvuje u kandidaturi  za titulu Evropske prijestonice kulture.

-Dogovorili smo se da nema stagnacije, to se ne smije dogoditi. Stajanje u mjestu i zadovoljavanje onim što je već bilo je pogubno po ovakve manifestacije, tako da svake godine pokušavamo da proširimo program, na kvantitativnom i kvalitativnom planu”, rekao je Koprivica, ističući da širenje programa ide ruku pod ruku sa poštovanjem tradicije festivala.

Koprivica je posebno  istakao selekciju studentskog filma, koja je “veoma ambiciozno postavljena” . Takmičarskog je karaktera. U okviru ove selekcije predviđene su i ozbiljne radionice filma. Ovaj program odavno je prevazišao granice regiona, pa će se na repertoaru u Kući Ive Andrića naći 43 ostvarenja iz cijelog svijeta, koja je odabrao crnogorski reditelj Vlado Perović.

Novi, prateći program su projekcije filmova na Luštici, u mjestu Gornji Klinci. -To je primjer kako hercegnovski Festival ide u korak sa evropskim festivalima šireći se na više punktova, sa ambicijom da filmska pozornica ne bude samo grad, već cijela Boka, ocijenio je Koprivica.

Prateći program festivala biće i okrugli sa temom Uloga nacionalne kinematografije u  prepoznatljivosti države, na kome će učestovati osam direktora filmskih centara iz regiona. -Ovaj okrugli sto jedan je od najznačajnijih događaja kada je u pitanju filmsko stvaralaštvo ne samo Balkana, nego i šire”, kazao je poslovni direktor Festivala, Zoran Živković.

Filmski festival Herceg Novi Montenegro film
Filmski festival Herceg Novi Montenegro film

On je još kazao da je za sve projekcije iznajmljena najsavremenija tehnika, trenutno najbolja u regionu tako da će publika uživati i u kvalitetu  slike i tona.

Da je festival važan kulturni, ali i događaj koji obogaćuje turističku ponudu grada, istakla je v.d. direktorka Turističke organizacije Herceg Novi, Bojana Blagojević. Ona je pozvala sve ljubitelje  sedme umjetnosti da dođu i uživaju u projekcijama pod otvorenim nebom i u prelijepom ambijentu.

Na pres konferenciji uoči sutrašnjeg početka Festivala čulo se da će ovo biti jedna od medijski najpropraćenijih manifestacija.  Dolazak su najavile domaće, ali i ekipe iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije.

Na otvaranju kanski laureat, francuski film„Dipan“

Festival će sutra veče otvoriti jedan od najznačajnijih  srpskih filmskih i dramskih umjetnika , Lazar Ristovski.  Otvaranje ni ove godine neće proći bez vatrometa, učestvovaće Mjesna muzika Đenovići, a domaćin i voditelj će biti glumac, Novljanin Miloš Pejović. Prvi film na repertoaru već treću godinu je i laureat festivala u Kanu . Ove godine je to”Dipan” francuskog reditelja Žaka Odrijara.

U 23 sata  publika će na Kanli kuli imati prilike da pogleda  filmsku dramu bugarsko-grčku koprodukciju,  „Lekcija“.

Dokumenta dokaz plana prodaje Luke Kotor

0
Luka Kotor - foto Klaudio Katelan
Luka Kotor – foto Klaudio Katelan

Kotorski DPS jeste inicijator ideje za prodaju većinskog paketa akcija preduzeća “Luka Kotor”, pokazuju dokumenti koje su objavile “Vijesti”, iako su funkcioneri te partije posljednjih dana tvrdili da sa tim projektom nemaju ništa.

Tako je potpredsjednik Opštine Kotor Jovo Suđić prije dva dana kazao da se radi o “orkestriranom napadu na DPS oko navodne prodaje Luke Kotor AD”.

“Ovoga puta smislili su priču oko prodaje ‘Luke Kotor AD’, iako niko nikada iz DPS-a ni jednu jedinu riječ nije progovorio na tu temu. Na scenu stupaju oni mediji koji su godinama beskrupulozno napadali lokalnu upravu i kotorski DPS, naglašavajući bez i jednog jedinog argumenta njihovu namjeru da nekome prodaju ‘Luku Kotor’… Znaju i ko je potpisao ugovor, i skim, i koliko je ko dobio novca. U tome prednjači dopisnik dnevnog lista “Vijesti“iz Tivta…”, ustvrdio je Suđić.

Međutim, dokumentacija pokazuje da je Suđić 12. februara 2013. od glavnog administratora Opštine Kotor Đorđija Vukčevića (DPS) dobio dokument 0901-1756/13, u kojem se od njega traži da se izjasni o “Predlogu modela za prodaju akcija ‘Luka Kotor AD’” koji je uradio Sekretarijat za razvojne projekte Crne Gore.

On je jedan od devet ljudi kotorske vlasti koji su taj dokument dobili na izjašnjenje, a model za prodaju akcija je tadašnjoj gradonačelnici Mariji Ćatović poslao sekretar Sekretarijata za razvojne projekte Nebojša Popović (DPS).

Prema dokumentu, Vlada je planirala da strateškom partneru proda većinski paket akcija “Luke Kotor” i to 17,5 odsto kapitala u vlasništvu Fonda PIO, 5,87 procenata akcija Zavoda za zapošljavanje i 43,63 odstvo akcija u vlasništvu Opštine Kotor, uz istovremenu dodjelu koncesije na korištenje luke na period od 30 godina.

“Prednosti navedenog modela ogledaju se prvenstveno u stvaranju uslova za ulazak strateškog partnera kroz njegovo većinsko upravljanje kompanijom (obezbjeđivanje kontrolnog paketa akcija u visini od 67 odsto), a sa druge strane obezbjeđuje se i zadržavanje određenog akcijskog kapitala Opštine Kotora (13,34 odsto akcija), koje može obezbijediti njeno aktivno predstavljanje u menadžmentu i drugim organima, kao i određeni kontrolni mehanizam poslovanje budućeg društva”, stoji u dokumentu.

Interesovanje da kupi Luku Kotor već godinama iskazuje američka kruzing kompanija “Royal Caribbean International”, čiji je pravni zastupnik u Crnoj Gori advokatska kancelarija Ane Đukanović, sestre premijera Mila Đukanovića.

Prodaji većinskog paketa akcija “Luke Kotor” usprotivio se kotorski SDP, a podržali su ga LP i HGI.

Što je Ćatović govorila u martu 2014.

Da sjećanje kotorskim DPS-ovcima selektivno “blijedi” kada su u pitanju njihove izjave vezano za prodaju najvećeg preostalog ekonomskog resursa tog grada, svjedoči i primjer bivše gradonačelnice Marije Ćatović. Ona je gostujući u programu Radio Kotora, marta 2014 eksplicitno rekla da je ”potrebno privatizovati Luku Kotor” i potvrdila da je kompanija “Royal Caribbean ” zainteresovana za njenu kupovinu.

“Riječ je o jakoj kompaniji koja želi da unaprijedi lučku infrastrukturu i uloži sredstva u gradske projekte. Moguće je, postavljajući određene zahtjeve za ulaganje u gradske projekte, prodati samo dio akcija” – kazala je tada Ćatović.

Izvor – On line Vijesti

EU traži da se obalni ribolov u Jadranu smanji do 60 posto!

0
Koča
Koča

Naučno-tehnički i ekonomski odbor za ribarstvo Europske komisije (STCF) uputio je sa sastanka održanog prije dvadesetak dana preporuku da se u zoni Sjevernog Jadrana, odnosno cijelog Jadranskog mora od Crne Gore naviše, smanji obalni ribolov od 40 do 60 posto! Takav potez, nakon svih restrikcija kojima su ribari bili izloženi proteklih godina, značio bi smanjenje preostale flote za još 70 posto, što bi zapravo značilo njezino uništenje.

Istaknuo je to na sastanku Grupacije ribolova HGK u Zadru njezin predsjednik Damir Birkić, sazvanom zbog analize postojeće situacije i podrške koju će ribari, ali i prerađivači ribe dati Upravi za ribarstvo i Ministarstvu poljoprivrede kako bi poduzelo hitne mjere u zaštiti hrvatskih interesa. Za sada je inicijativa u fazi stručnih razmatranja i nije došla do politike, no upravo je ona ta koja će na kraju, nakon podastrijetih argumenata, utjecajem kroz Europsku komisiju i Europski parlament moći osporiti ovaj zaključak komisije.

Ovime se želi uvesti kvote za malu pelagičnu ribu. Nije nam jasno zašto bi to postiglo bolje efekte od ovog što mi sad primjenjujemo – ribolov 20 dana u mjesecu, najviše 180 dana godišnje, zimski lovostaj na srdele, ove godine i prvi put lovostaj na inćune u 5. mjesecu. Većina mjera je uvedena ove ili prošle godine, i već su vidljivi pozitivni pomaci, jer je riba veća, a s njom i dobit plovnih jedinica, istaknuo je Birkić.

Osim 70 posto flote, ovakvom obustavom ribolova nestale bi i djelatnosti naslonjene na ribarstvo, poput prerade u koju je prošlih godina uloženo 2 milijarde kuna.