Izbor predsjednika SO Kotor do kraja sedmice

2
Sa sjednice SO Kotor

Na prvoj sjednici novoizabranog skupštinskog saziva Opštine Kotor, održanoj danas u palati Bizanti, odbornicima su verifikovani mandati.

Za danas najavljen izbor predsjednika Skupštine opštine (SO) Kotor nije realizovan zbog, kako se čulo, “pravno formalnog pitanja podnošenja predloga” i biće na dnevnom redu novog zasijedanja u toku ove sedmice.

Za sljedeću je najavljen izbor predsjednika opštine Kotor.

Uz intoniranje crnogorske himne na početku, zasijedanje je vodio najstariji odbornik Ljubenko Borović (koalicija “Za budućnost Kotora”).

Prisustvovalo je 29 od okupno 33 odbornika.

Izvještaj o sprovedenim izborima za odbornike u SO Kotor prezentovao je zamjenik Opštinske izborne komisije Andro Radulović.

Na lokalnim izborima, održanim 30. avgusta, DPS je osvojio 12 mandata, Demokrate devet, koalicija “Za budućnost Kotora” sedam, Građanski (GP) pokret URA, Socijalisti Crne Gore, SDP, Socijaldemokrate i Liberalna partija po jedan mandat.

Na lokalne izbore je od ukupno 18.400 Kotorana sa pravom glasa, izašlo 14.018 ili 78,18 odsto.

U ime Demokratske Crne Gore i liste koju je predvodio,  obratio se Vladimir Jokić koji je kazao da je vlast na nivou opštine dogovorena i da će je, pored ove partije, činiti lista “Za budućnost Kotora” i GP URA.

“Demokrate su u ovom procesu, kao neko ko je osvojio najviše mandata na ovoj strani i u svemu ovome imaju najveću odgovornost. Uradićemo sve kako bi volja građana Kotora bila do kraja ispoštovana i kako bi se formirala anti-DPS vlast. Nadam se da je ovaj novi početak, početak koji će donijeti prosperitet Kotoru i u kojem ćemo naše odnose svi međusobno graditi na povjerenju jer samo tako ćemo i moći da prođemo kroz teška vremena koja nas očekuju”, kazao je između ostalog Jokić, koji se zahvalio građankama i građanima Kotora na ukazanom povjerenju na proteklim izborima.

Novinarima je ponovio da je pravno formalno pitanje podnošenja predloga za izbor predsjednika SO Kotor osnovni razlog zbog čega to danas nije urađeno, a kako je inače bilo najavljeno.

Jokić je potvrdio da je kandidat za predsjednika SO Kotor Dejan Vukšić iz koalicije “Za budućnost Kotora”.

“Svi nesporazumi su riješeni i svi su morali da prave ustupke. Na nama, kao najvećem političkom subjektu je u jednom dijelu bila i najveća odgovornost da se izborna volja građana sprovede u djelo”, kazao je Jokić, dodavši da je bilo i “teških kompromisa”, ali i da su političari tu da “sprovedu izbornu volju građana u djelo, a ne da lamentiraju nad komprimisima”.

Kandidat za predsjednika SO Kotor Dejan Vukšić iz koalicije “Za budućnost Kotora” je najavio u narednih par dana potpisivanje dogovorenih principa i koalicionog sporazuma.

“Naši prinicipi su toliko opširni i toliko detalja predviđaju za formiranje buduće buduće vlasti i načina komunikacije i saradnje, tako da je to neka mala “Magna Carta Libertatum” (Velika povelja slobode). Mišljenja sam da će ono što smo dogovorili omogućiti jedno besprekorno funkcionisanje vlasti u budućnosti” , kazao je Vukšić.

Odbornica GP URA Ljiljana Popović Moškov je rekla da je dogovor partnera nove vlasti postignut i da predstoji rad na tehničkom dokumentu o zajedničkim principima djelovanja.

 “Koalicioni sporazum  će nakon potpisivanja biti objavljen javnosti. U dijelu o raspodjeli političkih funkcija, nije bilo nikakvih problema”, kazala je Popović Moškov.

Odbornik Branko Baćo Ivanović (Dr Branko Baćo Ivanović – Socijalisti Crne Gore) je kazao da će ova partija bezuslovno podržati Dejana Vukšića za predsjednika SO Kotor .

“Mi smo mislili da će danas biti formalizovana izborna volja građana opštine Kotor, da će biti izabran predsjednik SO Kotor i ubrzan proces formiranja vlasti. Prošlo je 50 dana i trebalo je to već formalizovati”, kazao je Ivanović.

Na pitanje da li će Socijalisti biti u vlasti kazao je da je bilo razgovora i ponuda. “Vidjećemo kako će to sve ići, a kao što vidite ne ide”, kazao je Ivanović.

Dejan Bulaja najuspješniji student Herceg Novog za 2020. godinu

1
Dejan Bulaja

Najuspješniji student Herceg Novog za 2020. godinu je Dejan Bulaja. Nagrada će mu biti uručena na svečanoj sjednici povodom Dana opštine Herceg Novi, u srijedu 28. oktobra.

Dejan Bulaja je sa prosječnom ocjenom 10,0 završio osnovne studije na smjeru za informatiku i računarstvo Univerziteta Singidunum. Trenutno je na postdiplomskim studijama na smjeru Nauka o podacima.

Odličan uspjeh postigao je i tokom ranijeg školovanja, za šta je nagrađen diplomom Luča. Osim toga, ovaj mladi Novljanin koji je odrastao u Bijeloj završio je nižu muzičku školu sa odličnim uspjehom i učestvovao u više takmičenja znanja. Aktivno se bavio karateom, a potom košarkom. Nastupao je za košarkaške klubove Primorje iz Herceg Novog, Teodo iz Tivta i Orion iz Budve, a potom je sportsko i akademsko usavršavanje nastavio u Sjevernoj Karolini, SAD, gdje je proveo dvije godine igrajući za Bull City Prep akademiju.

Svoj prvi naučni rad na temu „Introduction to Cloudism“ predstavio je prošle, 2019. godine na šestoj međunarodnoj naučnoj konferenciji Sinteza, događaju koji predstavlja platformu za razmjenu informacija, najboljih praksi i dostignuća u domenu informaciono-komunikacionih tehnologija i e-poslovanja.

Ovo je treća godina zaredom da Opština Herceg Novi dodjeljuje priznanje najuspješnijem studentu završne godine, sa željom da nagradi i afirmiše mlade Novljanke i Novljane koji su tokom akademskih studija postigli izuzetne rezultate, a uz to se istakli i u drugim oblastima društvenog života.

Rusi iz mora izvlače radioaktivne podmornice

0
Podmornica

Ispod nekih od najprometnijih svjetskih ribolovnih područja na morskom dnu raspadaju se radioaktivne podmornice iz sovjetske ere. Desetljećima kasnije Rusija se sprema na njihovo izvlačenje, piše BBC.

Prema tradiciji, Rusi uvijek donose neparan broj cvjetova živoj osobi, a paran broj na grob ili spomen-obilježje. Ali 83-godišnja Raisa Lappa svaki drugi dan stavlja tri ruže ili gladiole pokraj ploče svom sinu Sergeju u njihovu rodnom gradu Rubtsovsku, kao da nije potonuo sa svojom podmornicom tijekom zlosretne akcije na Arktiku Ocean 2003.

Izvukli samo trećinu

– Imam epizode u kojima nisam normalna, poludim i čini mi se da je živ pa donosim neparan broj. Trebali bi izvući podmornicu kako bi majke mogle posmrtne ostatke svojih sinova pokopati u zemlju, a ja bih mogla imati malo više mira – kaže ona. Nakon 17 godina neispunjenih obećanja konačno će joj se ispuniti želja, iako ne zbog brige o kostima kapetana Sergeja Lappe i šestorice članova njegove posade. Nacrtom dekreta objavljenog u ožujku Vladimir Putin pokrenuo je inicijativu za izvlačenje dviju sovjetskih nuklearnih podmornica i četiri odjeljka reaktora s muljevitog dna, smanjujući količinu radioaktivnog materijala u Arktičkom oceanu za 90 posto. Prvi na popisu je Lappin K-159.

Iz poruke upućene uoči ruskog predsjedanja Arktičkim vijećem sljedeće godine, čini se, proizlazi da ova zemlja nije samo najistaknutija komercijalna i vojna sila na Arktiku nego i čuvar okoliša. K-159 leži tik izvan Murmanska u Barentsovu moru, najbogatijem lovištu bakalara na svijetu, a također je važno stanište crvenog kraljevskog raka, morževa, kitova, polarnih medvjeda i mnogih drugih životinja. – Obiteljima bi ipak na neki način bilo lakše kad bi njihovi očevi i muževi bili pokopani, a ne da leže na dnu mora u čeličnom truplu. Samo što nitko ne vjeruje da će se to dogoditi – rekao je Dmitrij, sin jednog od stradalih mornara.

Situacija se, međutim, promijenila, jer se pojavio interes Rusije na Arktiku. Od 2013. sagrađeno je sedam arktičkih vojnih baza i dva terminala za tanker kao dio Sjeverne morske rute, kraće rute do Kine za koju je Putin obećao da će do 2025. ostvariti 80 milijuna tona prometa. K-159 leži ispod te rute. Izvlačenje podmornice težak je inženjerski podvig. SAD je potrošio 800 milijuna dolara pri pokušaju izvlačenja druge sovjetske podmornice K-129, na dizelski pogon, koja je nosila nekoliko nuklearnih projektila, s 5000 metara dubine u Tihom oceanu. Na kraju su uspjeli izvući na površinu samo trećinu podmornice, a CIA-i je ostalo malo korisnog sadržaja.

Posebno opremljeni brodovi

– Donatori raspravljaju o zahtjevu Rusije za pomoć u financiranju projekta. Postoji konsenzus da se tamo nešto treba učiniti – rekao je Balthasar Lindauer, direktor nuklearne sigurnosti u EBRD-u.

Bilo kojem takvom brodu rađenom po mjeri vjerojatno bi trebao niz specijaliziranih tehnologija poput pramčanog i krmenog potisnika kako bi ga zadržao točno na olupini. Međutim, dok s jedne strane Putin čisti sovjetsko nuklearno nasljeđe na krajnjem sjeveru, on gradi novo nuklearno carstvo. Stalan marš novih nuklearnih ledolomaca i jedina plutajuća nuklearna elektrana opet su Arktik učinili najvećim nuklearnim vodama na planetu. U međuvremenu, Sjeverna flota gradi najmanje osam podmornica i planira ih sagraditi još nekoliko, kao i osam raketnih razarača i nosača zrakoplova, također nuklearnih.

Pelješki most mijenja i demografsku sliku

0
Pelješki-most – foto Metkovič News

Pelješki most promijenio je vizuru neretvanskog priobalja, a osim krajolika kojim dominiraju grandiozni stupovi mosta, mijenja se nabolje i demografska slika ovog područja, piše Slobodna Dalmacija.

Barem tako govore statistički podaci, premda je statistika, reći će mnogi, točan skup netočnih podataka. No, u ovom slučaju situacija je povoljna za dvije općine – Ston na Pelješcu i Slivno na Neretvi, koje spaja pelješki most.
Za razliku od drugih hrvatskih krajeva koji bilježe izraziti trend depopulacije, poglavito u dalmatinskom zaleđu, Ston i Slivno imaju porast broja stanovnika za čak 407 osoba. Pokazuje to izvještaj Državnog zavoda za statistiku o procjenama i prirodnom kretanju stanovništva u prošloj godini.

Ne može se sa sigurnošću tvrditi da gradnja mosta izravno utječe na porast broja stanovništva, no svakako je zanimljivo da se pozitivni demografski trendovi poklapaju s intenziviranjem radova na pelješkom mostu. Istina, na samom mostu i okolnim pristupnim cestama radi više stotina radnika koji privremeno borave na ovom području, ali pretpostavlja se da oni nisu obuhvaćeni ovim statističkim podacima jer nemaju stalno mjesto stanovanja na području općina Ston i Slivno.

Poželjna mjesta

Vijest da se povećao broj stanovnika u općini Ston, i to ravno za 281 osobu ili 12,5%, razveselila je općinskog načelnika Vedrana Antunicu. Slušao nas je pomalo i u nevjerici jer nije mala stvar kada se u jednom općenitom trendu depopulizacije dobije podatak da Ston i okolica bilježe porast stanovništva u 2019. godini. Naime, 2018. godine u općini Ston je bilo 2246 stanovnika, a sada ih je 2521, zanimljive brojke na ovom dijelu Pelješca gdje su turizam i školjkarstvo, poglavito uzgoj kamenica, glavne gospodarske djelatnosti.

– Naša općina pruža određene pogodnosti za mlade obitelji i siguran sam da je i to doprinijelo pozitivnim demografskim trendovima – reći će načelnik Antunica.

Za prvo rođeno dijete u obitelji koja je stalno nastanjena na području općine, iz općinske blagajne se isplaćuje pet tisuća kuna, za drugo dijete deset tisuća, za treće i svako sljedeće po dvadeset tisuća kuna. Načelnik Antunica napominje da se novac isplaćuje jednokratno, ne na odgode ili rate.
– Općina nastoji koliko je to moguće olakšati život svojim stanovnicima. Pa to nam i jest glavna zadaća. Imamo vrtić za djecu, jaslice, sve sadržaje kao i u velikom gradu, a zapravo smo mala sredina. Istina, Dubrovnik nije daleko pa smo i zbog toga mjesto poželjno za život – govori Antunica.
– U velikim gradovima je jako teško kupiti kuću ili stan, zato se mladi ljudi odlučuju za ostanak na svojoj djedovini – zaključuje Antunica.

Ston i Pelješac bit će još pogodnije mjesto za život kada se izgradi pelješki most. To će biti dodatni poticaj i gospodarskoj i demografskoj obnovi ovog kraja, nadaju se Pelješčani.

Tehničko povećanje

Pelješki-most foto HRT

Negdje se ljudi iseljavaju, a negdje doseljavaju. Po statističkim pokazateljima ispada da se doseljavaju i u općinu Slivno, jedinu neretvansku primorsku općinu. Statistika tako kaže da se tijekom 2018. i 2019. godine u Slivnu broj stanovnika povećao sa 1868 na 2024, odnosno za 156 ljudi ili u postocima 8,35 posto.

Bivši načelnik općine Slivno Mate Dragobratović kaže da je prostor općine Slivno najljepši dio neretvanske doline, pa u tome vidi i broj povećanja stanovnika koji su odlučili živjeti u neretvanskom priobalju. Sve nam je blizu, Metković, Ploče, Dubrovnik, i takav geografski položaj privlači mnoge, posebno mlade.

– Ljudi se bave poljoprivredom, uzgajaju mandarine, i turizmom, što je dobra kombinacija – govori Dragobratović, naglašavajući da će izgradnjom pelješkog mosta i spajanjem Neretve i Pelješca općina Slivno biti još poželjnija za život mladih obitelji.
Međutim, Denis Šešelj, bivši općinski vijećnik i lokalni političar ističe da nema nekog stvarnog povećanja broja stanovnika već da je riječ o tehničkom povećanju broja stanovnika u općini Slivno.

– Kod nas postoje ljudi koji su prijavljeni u svojim vikendicama na području općine Slivno, a stvarno žive u Metkoviću ili negdje drugdje. Tako izbjegavaju plaćanje poreza. To se najbolje vidi kad se glasuje na izborima. U općini Slivno se godinama povećava broj stanovnika na ovakav način. Otvaraju se i neke firme i obrti jer su manji porezi i davanja – kaže Šešelj, piše Slobodna Dalmacija.

Budvanski ugostitelji najavili protest

0
Budva

Budvanski ugostitelji najavili su protest za danas u 12 sati isped Starog grada, povodom zatvaranja ugostiteljskih objekata na 14 dana, na osnovu odluke koju je u subotu donijelo Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) po preporuci Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Oni su na skupu u nedjelju zatražili da Vlada i NKT u roku od 48 sati tu odluku preispitaju, upozorivši da će danas u podne, kada ističe rok za preispitivanje pomenute odluke, organizovati protest.

Lokali u Buvi od juče ne rade, a stav budvanskih ugostitelja jeste da je njihovo zatvaranje kao mjera prevencije u borbi protiv pandemije COVID 19 potpuno nepotrebna i neprijhvatljiva, naročito ako se uzme u ubzir da u Budvi 2.000 ugostiteljskih radnika može ostati bez posla, od kojih većina hrani porodice.

Kako su istakli, ukoliko nakon današnjeg protesta ne dođe do poromjene odluke od starne NKT-a, njihov sljedeći korak jeste preduzimanje znatno radikalnijih mjera.

Prema njihovom mišljenju, mjere treba da se primjenjuju, poštuju i kontrolišu, te uz nošenje maski, distancu i dezinfekciju, kako smatraju, ne može doći do zaraze. To se, kako su kazali, nije desilo ni kada je bilo mnogo više turista tokom sezone.

“Smatramo da se ovakvim mjerama neće sačuvati zdravstvena situacija grada, ali da će se ekonomska znatno narušiti. Ne podržavamo zatvaranje lokala, a svoj revolt i nezadovoljstvo izrazićemo na protestu”, poručili su budvanski ugostitelji, koje su podržali i predsjednici Opštine i Skupštine opštine Budva, Marko Bato Carević i Krsto Radović.

Vaspitačica u kotorskom vrtiću inficirana koronavirusom

0

Dodaje da su zaposleni opremljeni maskama i vizirima, te da se na ulazu u vrtić svakom djetetu mjeri tjelesna temperatura.

Svi objekti kotorskih vrtića su, ističe, generalno očišćeni i dezinfikovani. JPU „Radost” upošljava stotinak radnika, od čega 52 vaspitačice i 24 medicinske sestre.

Španske regije jačaju mjere protiv covida, broj zaraženih se približava milionu

0
ŠPANIJA

Nekoliko španskih regija ojačalo je restrikcije zbog koronavirusa u ponedjeljak, pokušavajući obuzdati drugi val koji bi Španjolskoj uskoro mogao donijeti preko milion zaraženih od početka pandemije.

Vlasti u regiji Castila i Leon objavile su da će od utorka zatvoriti grad Burgos i obližnji Aranda de Duero za sve osim za neodgodiva putovanja, nakon što je broj zaraženih u toj regiji prešao 500 slučajeva na 100.000 ljudi.

– Stanje je slično onom u ožujku ili travnju, rekao je gradonačelnik Burgosa Daniel de la Rosa za televiziju TVE, podsjećajući na početak pandemije kada su Španjolci bili zatvoreni u svojim domovima kako bi se spriječilo širenje koronavirusa.

Aragon, koji je tijekom ljeta imao nekoliko žarišta zbog poljoprivrednih radnika koji su iz inostranstva došli u Španiju, uveo je ograničenja za barove i restorane i zabranio prodaju alkohola u dućanima između 22 sata i 8 sati ujutro.

Regionalna zdravstvena čelnica Sira Repolles rekla je da je regija vrlo blizu uvođenja restrikcija kretanja u regionalnom središtu Zaragozi.

Katalonija je prošli tjedan odredila 15-odnevno zatvaranje barova i restorana. Španjolski decentralizirani politički sustav ostavlja upravljanje pandemijom uvelike u rukama regija, iako središnja vlada može intervenirati kao što se dogodilo 9. listopada kada je proglašeno izvanredno stanje u Madridu i djelomično zatvaranje sedam milijuna ljudi u i oko glavnog grada.

Voditelj španjolskog koordinacijskog centra za izvanredne situacije epidemiolog Fernando Simon upozorio je da se stopa dnevnih infekcija povećava nakon kratkog razdoblja stabilizacije prošli tjedan.

_ Vjerojatno će se stopa infekcije ponovno povećati ako po zimi ne budemo provodili mjere opreza, rekao je na novinskoj konferenciji.

Španjolska ima ukupno 974.449 zaraženih i skoro 34.000 umrlih.

U Sloveniji od 20. oktobra policijski sat u noćnim satima, zabrana misa i vjenčanja

0
Slovenija

Zbog sprečavanja širenja zaraze covidom-19 slovenska je vlada broj okupljanja ljudi na jednom mjestu smanjila s deset na najviše šest, a od utorka navečer uvodi se i zabrana kretanja noću od 21 sat do 6 ujutro, kazao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs.

Uz to, do daljnjega se zabranjuju sve javne priredbe, vjerski obredi i vjenčanja na cijelom području države.

Okupljanje do šest ljudi moguće je samo uz pridržavanje propisane distance.

Od zabrane kretanja u noćnim satima izuzeti su samo slučajevi kad je riječ o opasnosti za život, zdravlje i imovinu, za odlazak na posao i dolazak s posla kući, te za obavljanje nužnih radnih zadaća ili nuđenje nužnih usluga.

Već od ponoći danas uz neke male izuzetke onemogućuje se i kretanje izvan matičnih regija, a zakonski je precizirana i mogućnost prelaženja državne granice.

“Ako u inozemstvu imate nekretninu ili zemljište u kojemu morate nešto nužno obaviti, onda je prelazak granice moguć samo za tu namjenu”, kazao je Hojs, dodajući da se ta mogućnost neće moći zlorabiti.

“Taj izuzetak za vlasnike nekretnina nije namijenjen ležanju na plaži, na primjer u Hrvatskoj, dopust u inozemstvu nije hitan i nužan posao”, upozorio je Hojs, s obzirom da velik broj slovenskih građana ima nekretnine u Hrvatskoj, posebno u Istri i na kvarnerskim otocima.

Slovenska vlada proglasila je sinoć stanje epidemije covida-19 za cijelu državu koje će biti na snazi idućih 30 dana, jednu vrstu izvanrednog stanja, s mogućnošću daljnjeg zaoštravanja već važećih epidemioloških mjera i restrikcija.

Aktivacijom plana za postupanje u stanju epidemije predviđena su tri paketa mogućeg zaoštravanja mjera, ovisno o broju oboljelih i popunjenosti bolničkih kapaciteta pacijentima oboljelim od covida-19.

Prvi paket u sadašnjoj fazi predviđa i mogućnost uvođenja policijskog sata, odnosno zabrane kretanje u noćnim satima, zatim zatvaranje hotela, frizerskih i kozmetičkih salona, te sportskih objekata za amatere i individualne sportove, zabranu svih sportskih priredbi za cijelu državu, pa i zatvaranje trgovačkih centara.

U nedjelju je u Sloveniji uz 2637 testova, potvrđeno 537 novih zaraza koronavirusom, u bolnicama je skoro 300 oboljelih i njihov se broj svakim danom povećava. a aktivno je preko 7100 slučajeva.

Glasnogovornik vlade za covid-19 Jelko Kacin izjavio je u ponedjeljak da se očekuje da će broj dnevno zaraženih i dalje rasti, pa je potrebno da se svi pridržavaju uputa vlade i epidemiologa i daju svoj doprinos obuzdavanju epidemije.

Blue Pass kao nova turistička ponuda na Jadranu

0
Webinar-Dragana-Samradzic

„Istraživanje prekograničnog biodiverziteta – EXChAngE“ naziv je projekta koji je predstavljen danas u Dubrovniku i Kotoru. Događaj je organizovan kao kombinovani seminar i webinar, zbog ograničenja putovanja povodom Covid-19.

Svih 5 projektnih partnera iz 3 države: iz Hrvatske Institut za istraživanje mora i obala Univerziteta u Dubrovniku, iz Bosne i Hercegovine  Turistička Organiacija Hercegovačko-neretvanske županije i Park prirode „Hutovo Blato“ i iz Crne Gore: Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Turistička organizacija Kotor,  predstavili su planirane projektne aktivnosti na dvije različite lokacije: jednoj na Univerzitetu u Dubrovniku i drugoj na Univerzitetu Crne Gore, sa više od 30 učesnika webinara.

O glavnom rezultatu projekta, dr. Nenad Antolović, Upravnik Instituta za morska i obalna istraživanja Univerziteta u Dubrovniku – vodeći partner, kazao je:

„Blue Pass je mnogo više od zajedničke karte za pet lokaliteta u tri susjedne države. Ponudit će sveobuhvatne informacije u digitalnom i klasičnom obliku, obilazak Dubrovačkog akvarijuma (Hrvatska), obilazak Kotora i Akvarijuma Boka (Crna Gora), Vodenog puta Hutovo Blato i Mostarskog vodenog puta (Bosna i Hercegovina), te će stvoriti zajednicu za održivo korištenje prekograničnog vodenog biodiverziteta “.

Projekat je podržan u okviru Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020., a koristi ERDF i IPA II fondove Europske unije. Ukupan budžet projekta je 1,7 miliona eura uz sufinansiranje EU od 1,4 miliona eura. Projekt je započeo 15. avgusta 2020. i trajat će 24 mjeseca.

O Institutu za istraživanje mora i priobalja: Osnovne nadležnosti Instituta su morski biodiverzitet, ekologija i upravljanje akvarijem. Nedavni rezultati otkrivaju uslove životne sredine u prekograničnoj regiji Hrvatska – Crna Gora i ruralne obrazovne, kulturne i etnografske turističke atrakcije.

Projekat EXChAngE razvija novi turistički proizvod – Blue Pass, koji će omogućiti posjete novim tematskim rutama s poboljšanom infrastrukturom: Dubrovnik i Akvarijum (Hrvatska), Kotor i Akvarijum Boka (Crna Gora), vodeni put Hutovo Blato i Stari most i rijeka Neretva (Mostar, Bosna i Hercegovina), i privlači više turista u tom području. Ovo će biti prvi pokušaj stvaranja takvog prekograničnog turističkog proizvoda.

IJZ: Četiri pacijenta preminula, još 145 novozaraženih

0
Coronavirus – foto pixabay

Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 561 uzorka na novi koronavirus i registrovali 145 novopozitivnih slučajeva infekcije. Prijavljena su i četiri smrtna ishoda, saopštio je IJZ.

Slučajevi infekcije su iz sljedećih opština:

opština oboljeli
Podgorica 65
Nikšić 34
Cetinje 11
Pljevlja 7
Kotor 7
Berane 4
Rožaje 4
Bar 3
Bijelo Polje 3
Andrijevica 2
Budva 2
Plav 2
Herceg Novi 1

“Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda povezana sa COVID19 infekcijom i to kod pacijenata iz Pljevalja, Žabljaka, Podgorice i Bara, rođenih 1963, 1979 i 1957 (2) godine, a koje su prijavili OB Bar (2) i Klinički centar Crne Gore (2)”, navode u saopštenju.

Ističu da ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna iznosi 231, a od početka godine 240.

U posljednja 24 sata, kako navode, prijavljen je oporavak kod 294 pacijenta.

“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih u protekla 24 časa, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 4.232”, dodaju u saopštenju.

Od početka godine, kako navode, ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 15.760.

Aktivni slučajevi, oporavljeni i preminuli od početka juna po opštinama su prikazani u tabeli raspoređeni prema broju aktivnih slučajeva:

opština trenutno inficirani Oporavljeni umrli
Podgorica 1596 3597 34
Nikšić 513 2266 29
Bijelo Polje 321 651 29
Ulcinj 239 106 9
Bar 231 285 12
Berane 227 972 23
Pljevlja 199 477 18
Budva 198 328 1
Cetinje 152 237 6
Kotor 124 331 5
Kolašin 92 17 2
Rožaje 90 800 23
Žabljak 53 27 4
Danilovgrad 45 153 2
Mojkovac 37 28 3
Tivat 37 108 4
Plav 25 98 10
Herceg Novi 21 157 5
Tuzi 15 95 4
Petnjica 6 26 1
Gusinje 4 33 4
Plužine 3 20 0
Andrijevica 2 159 3
Šavnik 2 2 0
UKUPNO 4232 10973 231