Brnabić pozvala građane Srbije da ne ljetuju u Crnoj Gori

11
Budva pixfoto

Nakon što se Srbija nije našla na listi država s kojom će Crna Gora 1. juna otvoriti granicu, srbijanski mediji oštro su u ponedjeljak napali crnogorsku vladu, a srbijanska predsjednica vlade Ana Brnabić pozvala je stanovnike Srbije da ne ljetuju u Crnoj Gori.

U ponedjeljak je crnogorski predsjednik vlade Duško Marković najavio da će Crna Gora otvoriti granice sa zemljama u kojima je broj zaraženih manji od 25 u odnosu na 100 hiljada stanovnika, a na listi su se našle: Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Mađarska, Albanija, Grčka.

Mediji u Podgorici prenijeli su pisanje provladinih portala u Srbiji, koji su odluku crnogorske vlade predstavili kao napad na Srbiju, a Crnu Goru su optužili da je fašistička i rasistička zemlja, te su kao glavnoga krivca za neotvaranje granice sa Srbijom označili predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Podgorički portal CDM izdvojio je pojedine naslove srbijanskih medija: “Milovi fašisti dopustili ulaz u Crnu Goru svima osim Srbima iz Srbije i Republike Srpske” naslov je u tabloidu “Informer”, dok “Kurir” objavljuje tekst s naslovom: “Maske konačno pale: Crna Gora otvara granice 1. juna, ali ne i za Srbe”. Stanoviti portal “Republika” tekst je naslovio: “Milo rasist i srbomrzac: Crna Gora otvara granice 1. juna, ali ne i za Srbiju”.

Istodobno, većina crnogorskih medija prenosi i izjavu srbijanske predsjednice vlade Ane Brnabić, koja je za “Pink” ocijenila kako su srbijanski građani sada mogli vidjeti da su nepoželjni u Crnoj Gori.

“Ovakav odnos crnogorskoga predsjednika vlade poslao je jasnu poruku građanima. Zamolila bih da građani što duže i u većem broju ostaju u našoj Srbiji i da ako negdje moraju otići ne idu tamo gdje su građani Srbije nepoželjni”, saopštila je Brnabić ističući da vlada te zemlje neće uvoditi recipročne mjere prema građanima Crne Gore, ali će spriječiti “još snažnije i još oštrije ulazak crnogorskih kriminalaca i mafijaških klanova iz Crne Gore, koji su desetljećima ubijali po Srbiji i teroriziralii naše građane”.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić za “Blic” je ustvrdio kako je potez crnogorskih vlasti da zatvore granicu za državljane Srbije “smiješan i besmislen čin” te ocijenio kako Crna Gora tim potezom sama sebi nanosi štetu.

Dačić je upitao, koje će onda turiste imati te dodao kako je crnogorska vlast ovom odlukom poslala poruku gdje trebaju ići srbijanski građani kao turisti i gdje će ostaviti svoje novce.

Crnogorski predsjednik vlade Duško Marković najavio je u ponedjeljak, nakon što je u nedjelju Crna Gora postala prva korona-free država u Evropi, da će zemlja za određene države otvoriti granice 1. juna, te da će sljedeći tjedan početi s radom vrtići i igraonice, a bit će dopuštene i svadbe, krštenja te ograničen broj publike na sportskim događajima.

Crnogorske zdravstvene vlasti najavile su da će proglasiti kraj epidemije na teritoriju Crne Gore nakon što u toj zemlji 28 dana ne bude novih slučajeva obolijevanja od koronavirusa, što bi se moglo dogoditi 2. juna.

Tenzije između Podgorice i Beograda počele u januaru.

Crna Gora i Srbija pogoršale su međusobne odnose nakon što je crnogorska Skupština potkraj 2019. izglasala Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji regulira vlasništvo nad imovinama vjerskih zajednica. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori i službeni Beograd tvrde da je zakon usmjeren isključivo protiv te vjerske organizacija i da joj država želi “oteti crkve i manastire”. Najviši srbijanski dužnosnici javno su tada poduprli prosvjede koje je SPC organizirala u Crnoj Gori, dok je početkom siječnja tijekom prosvjeda ispred crnogorskoga Veleposlanstva u Beogradu došlo do pokušaja paljenja zastave Crne Gore.

Tada su i Crna Gora i Srbija na razgovor u MVP pozvali veloposalnike u Podgorici i Beogradu, koji su odbili primiti prosvjedne note.

Diplomatske tenzije između Podgorice i Beograda privremeno su utihnule nakon što je zbog epidemije koronavirusa SPC u Crnoj Gori zaustavila proteste.

Adriatic Marinas prošle godine povećao gubitak

2
Porto Montenegro

Kompanija Adriatic Marinas, koja gazduje Porto Montenegrom, u prošloj godini je zabilježila minus od 24,2 miliona EUR, skoro tri puta veći nego 2018, pokazuju finansijski iskazi tog preduzeća dostavljeni Poreskoj upravi (PU).

Uprkos rastu prihoda i smanjenju rashoda, finansijski rezultat je tri puta gori nego 2018. godine, kada je Adriatic Marinas zabilježio gubitak od 8,12 miliona, piše Dan.

Prihodi firme, čiji je vlasnik Investicioni fond Dubaija (ICD), prošle godine su iznosili 31,89 miliona EUR i bili su 2,6 miliona veći nego 2018. godine, dok su rashodi smanjeni 2,3 miliona na 32,1 milion EUR.

Na troškove zarada utrošeno je 6,2 miliona, isto kao u 2018. godini. Broj zaposlenih uvećan je sa 216 na 233, od čega je 189 domaćih.

Stalna imovina je uvećana 50 miliona EUR i na kraju prošle godine procijenjena na 160,85 miliona, od čega se na nekretnine, postrojenja i opremu odnosi 121,9 miliona, a na dugoročne finansijske plasmane 39 miliona.

Obrtna sredstva su smanjena tri puta i iznosila su 19,4 miliona EUR, dok je kapital uvećan 13 miliona na 53,8 miliona EUR.

Ukupan gubitak preduzeća na kraju prošle godine iznosio je 90,7 miliona EUR, što je 14,8 miliona više nego na kraju 2018. godine. Neraspoređena dobit se nije mijenjala i iznosila je 16,55 miliona EUR, a dugoročne obaveze 66 miliona. Dugoročni krediti su iznosili 25 miliona EUR i manji su 23 miliona nego na kraju 2018.

Кratkoročne obaveze su uvećane 6,6 miliona EUR na 59,8 miliona EUR, dok su kratkoročna potraživanja smanjena više nego duplo na 17,5 miliona. Ukupna pasiva i aktiva je iznosila 180 miliona EUR.

U izvještaju o menadžmentu nijesu preciznije elaborirani detalji iz finansijskih iskaza, odnosno nije pojašnjavan minus u poslovanju koji je tri puta uvećan.

ICD iz Ujedinjenih Arapskih Emiratapreuzeo je firmu i kompletan projekat Porto Montenegro prije nekoliko godina od kanadskog biznismena Pitera Munka, koji je u međuvremenu preminuo.

Tivat – pet sadnica divlje narandže zasaditi će na javnim površinama

0
Detalj iz tivatskog Gradskog parka

Povodom obilježavanja Evropskog dana parkova (24. maj) Sekretarijat za investicije, uređenje prostora i održivi razvoj Opštine Tivat je nabavio pet sadnica divlje narandže (Citrus x aurantium L.) koje će Komunalno preduzeće Tivat narednih dana zasaditi na javnim zelenim površinama.

“Vrsta je porijeklom iz jugoistočne Azije, a od davnina je kultivisana širom Sredozemlja. Sadnice su već formirana stabalca visine oko 2,5 m i starosti desetak godina. Stabla gorke narandže su ranije u znatno većem broju bila prisutna na zelenim površinama grada, kao i brojnim okućnicama, pa se na ovaj način nastoji obnoviti brojnost stabala ove veoma dekorativne vrste”- saopšteno je iz Opštine.

Divlje naranče

Evropski dan parkova je prvi put obilježen širom Evrope 1999. godine, a godinu dana kasnije i u Tivtu, otkada se tradicionalno obilježava svake godine sadnjom sadnica ukrasnog drveća i žbunja.

Crnogorski državljani sa Kariba stižu u Italiju „MSC Divinom“

Brod MSC Divina (Foto: marine-traffic.com)

Megakruzer „MSC Divina“ italijansko-švajcarske kompanije MSC Cruises na putu je preko Atlantika prema Evropi gdje dovozi oko 1.500 članova posada MSC –ovih kruzera koji su u SAD i na Karibima stavljeni u raspremu zbog pandenmije koronavirusa.

Među tih 1.500 ljudi je mahom tzv. bijelo osoblje, odnosno prupadnici ugostiteljsko-hotelskog dijela posade MSC-ovih kruzera, ali ne i pomorci nautičke i brodomašinske struke jer najveći dio njih i dalje ostaje na raspremljenim brodovima. Na „MSC Divini“ je prema pouzdanim podacima sa kojima raspolažemo i preko 100 pripadnika tzv. bijelog osoblja iz zemalja bivše Jugoslavije, od kojih je nekoliko desetina i iz Crne Gore.

„MSC Divina“ isplovila je 18.maja iz luke Ocena Cay Port sa istoimenog privatnog malog ostrvceta kompanije MSC na Bahamima i 31.maja uploviće prvo u špansku luku Algeciras, a par dana kasnije i  u luku Čivitavekja u Italiji koja je konačno odredište ovog broda od 139.000 bruto tona. Tu će se i naši pomorci iskrcati sa vroda, a crnogorska ambasada u Rimu i naše Ministarstvo vanjskih poslova intenzivno rade da im potom organizuju prevoz od Rima do Crne Gore.

Inače, kompanija MSC Cruises do sada se pokazala kao jedna od najuspješnijih među najvećim svjetskim kruzer-brodarima kada je u pitanju repatrijacija članova njihovih posada. Naime, MSC je do sada na razne načine uspio da repatrira čak oko 76% svih članova posada koji su trenutno viđak na njihovim brodovima, dok je taj posotak kod ostalih glavnih njihovih konkurenata – američkih kruzing korporacija „Carnival“ i „Royal Caribbean“ daleko niži i kreće se od 23% u slučaju „Royala“ do 37% u slučaju „Carnivala“. Iz menadžmenta italijanske kompaije početkom maja obavijestili su svoje posade da će ih u situaciji kada stroge zadravstvene mjere i propisi SAD znatno otežavaju njihov eventualni avio-transport do kuće, do Evrope prebaciti sa nekim od svojih kruzera koji su prije koronakrize pokrivali tržište Sjeverne Amerike. Prethodnih dana pet MSC-ovih kruzera ležalo je na sidrištu u blizini njihovog ostrvceta Ocean Cay i povremeno odlazilo do Majamija radi snabdijevanja hranom, vodom i goriovom, a onda se jedan od njih – „MSC Divina“ sa ukupno 1.500 članova posade koji su višak i koji su se na nju prekrcali, uputila ka Evropi kako bi te ljude vratila kućama.

Evropske zemlje vjeruju da će obuzdati drugi val, popuštanje se nastavlja

0
Švedska – foto Beta /AP

Sa sve većim brojem evropskih zemalja koje polako ublažavaju mjere izolacije zbog pandemije covida-19 sve je veći i broj zemalja koje su uvjerene da su zbog poduzetih mjera dobro pripremljene za mogući drugi val te da neće morati u karantin.

Većina evropskih zemalja nije uspjela obuzdati širenje novog koronavirusa koji je izbio u februaru i martu, no Belgija i Poljska su sada uvjerene da su puno bolje upućene i oboružane u zaustavljanju mogućeg drugog vala mjerama koje uključuju masovno testiranje i aplikacije za praćenje.

Pandemija virusa Sars-CoV-2 nanijela je veliku štetu ekonomijama na evropskom kontinentu, a belgijski i poljski čelnici poručuju da “karantene više ne dolaze u obzir” te da imaju infrastrukturu, posebice laboratorije, i sve ostalo što je potrebno kako bi “mogli kontrolirati to čudovište”.

Nakon skoro dva mjeseca strogih mjera karantina u zemlje diljem Europe učenici se vraćaju u škole te se ponovo otvaraju kafići, restorani, hoteli.

Grčka je u ponedjeljak u sklopu postupnog ublažavanja mjera izolacije zbog epidemije koronavirusa dozvolila otvaranje kafića i restorana, a s ukidanjem mjera je nastavila i Češka otvorivši kafiće i škole.

Grčka pokušava uoči ljetne sezone privući što više stranih gostiju i ponovo pokrenuti turizam, svoju najvažniju privrednu granu.

Zemlja koja je tek bila izašla iz desetogodišnje financijske krize oslanja se na turizam kako bi se oporavila od karantene zbog koje je ekonomija gotovo zamrla.

Sa stolovima koji su propisno udaljeni, konobari i konobarice s maskama danas su počeli usluživati Grke koji nakon dva mjeseca izolacije mogu ponovo uživati u hrani i kavama.

“Ovo nam je nedostajalo, to je za nas psihoterapija”, kazala je Katerina Stravaridi u kafiću u Ateni.

Od ponedjeljka je krenuo i trajektni promet za grčke otoke jer se zemlja priprema i za ponovno otvaranje hotela 1. jula.

“Grčka je otvorena i sigurna”, kazao je gradonačelnik Atene Kostas Bakojanis.

U Češkoj se ljudima vratio osmjeh na lice te su se bez maski uputili u kafiće i škole nakon što su ukinute neke od posljednjih mjera ograničenja kretanja.

Maske su obvezne u javnom prijevozu i zatvorenim prostorima.

Ponovo su otvoreni hoteli i privatni smještaj te neke uslužne djelatnosti poput salona za tetovažu.

Od 8. jula biti će dozvoljena javna okupljanja do 500 ljudi, a dvije sedmice kasnije do 1000.

Češka od 20. aprila postupno pokreće gospodarske aktivnosti, nakon što se broj novih slučajeva uvelike smanjio i sve je više oporavljenih.

Ta zemlja je do sada zabilježila 9000 oboljelih, dvije trećine su ozdravile, a broj smrtnih ishoda trenutno iznosi 315.

Francuska, jedna od najpogođenijih europskih zemalja covidom-19, također postupno ublažava mjere izolacije, no ne dvoji da će se ponovo zatvoriti ukoliko to bude potrebno.

Jean Castex, francuski dužnosnik zadužen za izlaznu strategiju, upozorio je parlamentarne zastupnike da plan predviđa i spremnost ponovnog uvođenja mjera izolacije ukoliko situacija to bude zahtijevala.

Isto je poručio i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis kada je rekao da “neće oklijevati ponovo uvesti karantenu ukoliko se zaraza ponovo počne širiti”.

Otkazan ”P(i)jat od žućenice”

0
Žućenica fest- foto Boka News

Poštujući mjere NKT-a, ove godine neće se održati ”P(i)jat od žućenice”, centralni i najpopularniji program tradicionalne međunarodne gastro manifestacije Žućenica fest, saopšteno je iz Organizacije žena Tivat.

Kako je dogovoreno sa predstavnicima opštinske Turističke organizacije i Opštine Tivat, suorganizatorima Žućenica festa, do kraja novembra mjeseca organizovaće se nekoliko manjih programa sa degustacijom jela od žućenice te program ‘’Još jedna priča” koji će se posvetiti 35 – toj godišnjici osnivanja Organizacije žena Tivat, kao prve nevladine ženske organizacije u Crnoj Gori.

Uz podsjećanje na brojne oblike i sadržaje društvenog angažovanja Tivćanki kroz cijeli XX vijek i prve dvije decenije ovoga vijeka neće izostati ni delicije od žućenice. Prilika da se uz žućenicu obilježi uspješna borba protiv corona virusa i zahvali predstavnicima kolektiva i institucija u Tivtu koji su doprinijeli ublažavanju posljedici virusa, izolacije i drugih problema sa kojima smo bili sučeni više od dva mjeseca, ukazaće se već za nekoliko dana.

Susret uz bogati sto jelima od žućenice i njihovim recepturama iskoristiće se i za foto-filmsku priču koju će ekipa Turističke organizacije plasirati u narednom periodu na svom sajtu i društvenim mrežama pod zajedničkim nazivom Žućenica fest doma.

Kruzer Carnival Breeze sutra stiže u Dubrovnik sa 48 pomoraca iz Crne Gore

0
Carnival-Breeze-Dubrovnik – foto carnival-news.com

Kruzer Carnival Breeze sa pomorcima će u utorak 26.maja u 6.30  sati uploviti u dubrovačku luku Gruž, čime se proces repatrijacije pomoraca nastavlja.

„Iako je dolazak broda bio planiran za četvrtak 28. maja, došlo je do promjene plana (neće stati u Italiji) i brod dolazi sutra u Dubrovnik. Na brodu je ukupno 675 pomoraca. Na brodu je 48 pomorca iz Crne Gore, 93 Hrvata, dok je ostatak posade iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Srbije, Italije, Bjelorusije i Bugarske, Filipina, Egipta, Kenije…“ – kazao nam je Saša Milošević predstavnik Sindikata pomoraca Crne Gore.

Proces repatrijacije bit će, kao i prošle sedmice kada je u Dubrovnik stigao kruzer Carnival Magica, održan prema uputstvima epidemiologa, a u skladu sa zaključcima Štaba koji se jutros sastao u prostorijama Lučke Uprave Dubrovnik.

Na sastanku je, uz predstavnike policije, agencije, lučkog agenta,  i Lučke Uprave, bio i predstavnik ITF-a i Sindikata pomoraca Hrvatske Romano Perić. Pomorci će ovisno o destinacijama do svojih kuća biti transportovani autobusima i čarter letovima.

Marković: Početkom juna otvaranje granica, vrtići od sledeće sedmice…

5
Marković

Bitku sa opakim virusom smo dobili i Crna Gora je postala prva “korona fri” država u Evropi, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković na pres konferenciji i poručio da je to rezultat na koji moramo biti ponosni. Premijer je saopštio da je plan da se od naredne sedmice otvore vrtići i bioskopi, a početkom juna granice i da se dozvole javna okupljanja do određenog broja ljudi.

Premijer se, na konferenciji za medije, zahvalio medicinskim radnicima, građanima, pripadnicima policije, inspekcija, volonterima, avio službama, zaposlenima u prodavnicama i marketima… On se zahvalio i nastavnom kadru, zahvaljujući kojem, kako je naveo, školska godina u Crnoj Gori nije stala.

Poručio je da je ovo rezulat na koji moramo biti ponosni, ali i obavezujući da odgovorno nastavimo u brobu sa ekonomskim posljedicama.

“Zahvalnost dugujemo i medijima i novinarima, jer se blagovremeno o svemu obavještavali”, kazao je Marković.

Kazao je da je Crna Gora uspjela bez policijskog sata i vanrednog stanja, te da smo prvi reagovali na pojavu korona virusa.

Otvaranje granica

Crna Gora će u skladu sa odgovarajućom procjenom u prvim danima juna otvoriti granice sa zemljama koje ispunjavaju kriterijume Instituta za javno zdravlje, saopštio je premijer.

On je na konferenciji za novinare rekao da je to najmanje 25 oboljelih u odnosu 100 hiljada stanovnika.

Marković je kazao da će Crna Gora 1. juna otvoriti granice sa Hrvatskom, Slovenijom, Austrijom, Njemačkom, Poljskom, Češkom, Mađarskom, Albanijom, Grrčkom.

“Čestitam NKT na odličnom i strateškom upravljanju tokom epidemije. Budimo dogovorni i solidarni za dobro naše Crne Gore”, poručio je Marković.

Bez posebnih testiranja na granicama

Na pitanje novinara o otvaranju granica, Marković je kazao da je to pitanje povjerenja.

“Granice ćemo otvarati prema zemljama koje imaju sličan epidemiološki status. Nećemo tražiti nikakva posebna testiranja, svi će dobiti jasna upustva šta ih očekuje u zemlji, i koje propise moraju poštovati i vjerujem da je to u ovom trenutku sasvim dovoljno da spriječimo importaciju virusa u Crnu Goru”, rekao je premijer.

“Litijama neka nas ne plaši niko”

Premijer Duško Marković najavio je nastavak pregovora sa Mitropolijom crnogorsko primorskom o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti “čim se steknu uslovi”.

“Trudići se da bude što prije”, rekao je Marković.

“Ništa nije preče od zdravlja u cjelini. Cijeli sistem je posvećen tom cilju i zbog toga smo prekinuli sve druge prioritete u okviru politike. Dobio sam pismo prije nedjelju dana kao predlog za nastavak razgovora. Čuo sam se sa mitropolitom i rekao da ćemo krenuti sa razgovorima čim se uslovi stvore. Razgovori mogu da teku samo kada se stvori dobar ambijent – spremnosti da se vodi dijalog u dobrom duhu a ne putem ucjena. Danas sam vidio neke najave da će početi sa litijama. Sa litijama neka nas ne plaši niko. Vlada neće mijenjati svoju politiku, jedino ako postoje realni razlozi cjelishodnosti i opravdanosti a ne iz straha da će biti litija”, kazao je Marković.

Odgovarajući na pitanje o popuštanju mjera o javnim okupljanjima, premijer je rekao da “epidemija još nije okončana”.

“Mi smo trenutno korona fri država, ali to ne znači da smo na kraju posla zbog toga što je globalno pandemija na snazi. Za nas posao nije stao, moramo da spriječimo unos virusa, i njegovo širenje. Mjere bi, kako je Institut najavio, trebalo da stupe na snagu od 1. juna i to znači da ćemo imati dozvoljena javna okupljanja do jednog broja. Mi tako već ulazimo u proces uvođenja javnih okupljanja uz određene mjere”.

Kazao je i da su se bez obzira na dogovore sa vjerskim zajednicama, nedavno desila okupljanja u Nikšiću, Beranama…

“Dvadeset prvog maja smo imali sporadična okupljanja mladih, na otvorenom prostoru, koja, po nama, nijesu predstavljala epidemiološki rizik”.

Obilježeno 28 godina od deportacije izbjeglica iz Herceg Novi: Nekažneni ratni zločin

0

Polaganjem cvijeća ispred zgrade MUP-a u Herceg Novom , danas je obilježeno 28 godina od kada je crnogorska policija uhapsila gotovo 150 ljudi koji su spas od ratnih strahota pokušali da pronađu u Herceg Novom. Oni su narednih dana predati vojsci Radovana Karadžića, a većina je ubijena u koncentracionim logorima u BiH. Ni poslije gotovo tri decenije, još nijesu pronađena tijela svih žrtava deportovanih iz Herceg Novog, a samo nekoliko tada deportovanih izbjeglica je preživjelo.

Skupu su prisustvovali  predstavnici nevladinog sektora i političkih partija, hercegnovske URE i SDP-a, Demoktrata Kotora, a prvi put i načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi, Gorana Banićevića.

“Željno iščekujemo dan kada će zvanična država smoći snage , prvenstveno u pravosudju da ovaj strašni zločin za hapšenje nedužnih civila , koji su nezakonito dovedeni u CB Herceg Novi  I zatim isporučeni, njima neprijateljskoj vojsci , kao taoci, ratni zarobljenici , prizna, kazala je direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević. Odšteta jeste isplaćena, ali niko nije krivično odgovarao .Mi se zalažemo da se krivica pojedinačno utvrdi, kako Crna Gora I Herceg Novi ne bi nosili teret kolektivne krivice”, kazala je Gorjanc Prelević.

Obilježeno 28 godina od deportacije izbjeglica

“Jedno od najvaznijih pitanja za crnogorsku policiju je suočavanje sa njenom prošlošću . Zato je ohrabrujuće što prvi put od kada se održavaju ove komemoracije, skupu prisustvuje I zvanični predstavnih MUP- načelnih hercegnovskog Centra bezbjednosti Goran Banićević”, kazao je Aleksandar Zeković  predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije.

On je kazao da je zabranjavajuće što su sve vlasti u Herceg Novom ,bez obzira na smjene, imale isti stav o zločinu. On je pozvao lokalnu vlast da podrže inicijativu da se ispred zgrade CB postavi spomenik kako bi generacije građana njegovale sjećanje I odale poštu ljudima koji su nevino stradali samo zato što su imali drugačije ime

“Ovdje smo da podsjetimo da se zločin ne smije zaboraviti”, kazao je predsjednik OO SDP Dragan Šimrak.

Počeli radovi na spajanju Herceg Novog na Regionalni vodovod

0
pocelo kopanje magistrale u Tivtu

Na rtu Opatovo u Tivtu danas je počelo postavljanje cjevovoda kojim će Herceg Novi biti povezan na sistem Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje.

“Građevinski radovi na spajanju opštine Herceg Novi na Regionalni vodovod počeli su u godini u kojoj se obilježava decenija od početka isporuke vode za piće opštinama na Crnogorskom primorju. Postavljanjem cjevovoda završava se prva faza radova izgradnje ovog sistema. Tekuća je godina razvoja Regionalnog vodovoda, jer je pored projekta spajanja Herceg Novog vrijednog oko 2 miliona eura, zahvaljujući podršci Vlade Crne Gore i saradnji sa Upravom za saobraćaj Crne Gore, raspisan međunarodni tender vrijednosti 40 miliona eura za izgradnju modernog bulevara na potezu od Jaza do Tivta i drugog cjevovoda Regionalnog vodovoda kojim se povećava kapacitet sistema za opštine Tivat, Kotor i Herceg Novi sa do sada raspoloživih 330 na oko 750 litara u sekundi”- saopšteno je danas tim povodom iz Regionalnog vodovoda (RV).

Za potrebe priključenja opštine Herceg Novi na regionalni vodovodni sistem neophodno je izgraditi 3,2 km cjevovoda prečnika 500 mm na potezu od prekidne komore Tivat do Opatova, nakon čega će građani Herceg Novog koji žive na rivijeri od Svete Neđelje do Zelenike dobiti 130 sekundnih litara vode za piće iz sistema regionalnog vodovoda za Crnogorsko primorje. Od toga će hercegnovski dio poluostrva Luštica dobijati 70 litara u sekundi, čime će ovaj projekat dodatno unaprijediti ambijent za realizaciju turističkih projekata i na tom dijelu opštine Herceg Novi. Sve radove izvodi konzornicijum tri crnogorske građevinske kompanije,  a ugovoreni rok za završetak posla je kraj oktobra. Radovi su juče počeli prekopavanjem trase Jadranske magistrale na Opatovu u blizini mjesta gdje je ranije izgrađena prekidna komora i podmorski cjevovod koji se na rtu Sveta Nedjelja sa druge strane zaliva, spaja sa vodovodnim sistemom opštine Herceg Novi. Zbog gradnje kraka RV-a od Tivta do Opatova, narednih mjeseci u sred ljetnje turističke sezone koja će iovako zvog koronavirusa biti “vrlo tanka“, bće prekopano skoro dva kilometra dužine najprotnije saobraćajnice u državi – Jadranske magistralle kroz Tivat na potezu od naselja Seljanovo do Opatova. Zvaničnici Reguionalnog vodovoda kao investitora, nisu saopštili kako će to uticati na sezonu koja će ove godine ionako veoma kratko trajati i dolazak gostiju za koje se žestoko bore svi ovdašnji ugostitelji i hotelijeri.

Direktor JP Regionalni vodovod  sa sjedištem u Budvi Goran Jevrić (DPS) je juče istakao „da je Vlada Crne Gore tokom 2019. godine obezbijedila državne garancije od 24 miliona eura za realizaciju razvojnih projekata, koje će RV, uz kreditnu podršku EBRD, realizovati za potrebe opština Herceg Novi, Tivat, Bar i Ulcinj.”

“Prije deset godina sve poslove projektovanja i građenja Regionalnog vodovoda su dominantno radile inostrane kompanije, da bi danas, što želim sa posebnim zadovoljstvom da potenciram, sve radove povezivanja Herceg Novog na regionalni vodovodni sistem realizovale kompanije iz Crne Gore: od projektovanja i revizije, do izvođenja radova i nadzora nad radovima. Sve ovo je potvrda da se Crna Gora posljednjih 10 godina izuzetno razvila i promijenila na bolje, a naše kompanije mogu konkurentno i uspješno da se takmiče sa evropskim kompanijama na međunarodnim tenderskim postupcima, uz zadovoljenje standarda odgovornog poslovanja” – istakao je Jevrić.

On je precizorao da su od 29. Septembra prošle gidine, kada je po četvrti put raspisan tender po procedurama EBRD, realizovani “brojni administrativni poslovi do okončanja tenderske procedure i potpisivanja ugovora sa bankom i izvođačem radova, uz značajnu podršku koju je Regionalni vodovod imao i od opština Herceg Novi i Tivat.”

Na tenderu EBRD za izvođača radova je odabrana za oko 800.000 eura povoljnija ponuda Konzorcijuma „Indel Inženjering-Ramel-Civil Engineer“ iz Podgorice za ukupan iznos od 1.834.096 eura sa PDV-om. Predstavnik tog konzorcijuma, Aleksandar Čvorović je izjavio da su svjesni odgovornosti za kvalitet i dinamiku izvođenja radova, te da će nastojati da radove završi u najkraćem roku.

“I pored problema sa korona virusom konzorcijum je  obezbijedio sav potrebni cijevni materijal kao i najsavremeniju opremu za ugradnju”- istakao je Čvorović.

“Opština Tivat je u pripremnoj fazi ovog projekta pružila veoma važnu administrativnu i logističku podršku za uspješan razvoj ovog važnog projekta u prvom redu za Herceg Novi alii Tivat. U saradnji sa EBRD, Opština Tivat će do 2024. godine realizovati projekat “Tivat 100%” što znači da će biti obezbijeđeno vodosnabdijevanje i kanalizaciona mreža i za sva ruralna područja na na tivatskoj teritoriji”- saopštio je danas gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac (DPS).