“Građani Tivta dobili su novo ruglo u gradu. Kružni tok koji ne zadovoljava ni jedan saobraćajni standard i koji ne riješava ni jedan problem saobraćajnih gužvi. Ovaj tok više je tužni, nego kružni, posebno kad se zna da će zajedno sa onima koji još uvijek nisu završeni koštati Tivćanke i Tivćane koliko Svetog Petra kajgana” – kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma.
1. Šta je dobijeno sa ovim tužnim tokom?
Apsolutno ništa. Sem nove još veće opasnosti koju sobom nosi. Izlazak iz bočnih ulica na Seljanovu, u Kalimanju, Dumidranu, Župi i Gradiošnici i dalje predstavlja ruski rulet. Ulice širine manje od četiri metra doprinose haotičnoj situaciji i to je nešto što je trebalo riješavati. Na Jadranskoj magistrali i dalje ćemo imati neviđene gužve, a zloslutno zvuče pozivi naših sugrađana da se na tužnom toku postave kamere, jer će on biti nepresušan izvor situacija za društvene mreže.
2. Da li će izvođači radova platiti penale za višemjesečno prekoračenje datuma završetka istih. Naravno da neće jer se poslovi u tivatskoj opštini završavaju rođačko-kumovskim-partijskim vezama te kao takvi izvođači nemaju ama baš nikakvu odgovornost ni prema institucijama ni prema građanima koji su svojim novcem platili i ovaj besmisleni projekat.
No tužni tok postao je naša stvarnost. Graditi se mora naročito u vrijeme izbora, pa čak i ono što nikom zdravorazumnom ne bi palo na pamet. Osim nesretnoj tivatskoj koaliciji. No, oni sa zdravim razumom odavno nemaju dodirnih tačaka” – kaže se u saopštenju Bokeškog foruma.
Obilježavanjm horizontalne signalizacije danas su završeni radovi na izgradnji kružnog toka na Jadranskoj magistrali kod stare opštine u Tivtu.
Radovi na izgradnji ovog kružnog toka zvanično su počeli 16. decembra 2019. kada su ih svečano inaugurisali premijer Duško Marković i gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac.
Investicija je vrijedna 305.000 eura.
Tivat – kružni tok – foto Boka News
U toku su radovi na izgradnji još dva kružna toka na Jadranskoj magistrali, na Seljanovu i Kukuljini prema aerodromu.
Izgradnja kružnog toka kod bivšeg Doma vojske na Seljanovu takođe je u završnoj fazi. Narednih dana očekuje se postavljanje završnog sloja asfalta. Na ovom dijelu saobraćajnice urađene su nove instalacije vodovoda, jake i slabe struje kao i instalacije atmosferske kanalizacije u dužini od 135 m.
Ukupna vrijednost ove investicije je 294.000 eura.
Na ovom dijelu saobraćajnice ugrađeno je i 110 m cjevovoda za potrebe Regionalnog vodovoda za opštinu Herceg Novi.
Kružni tokovi su dio budućeg bulevara kroz Tivat, a radovi na ovoj saobraćajnici vrijedni 10 milona eura bi trebali biti nastavljeni na jesen.
Tivat panorama – foto Anton Gula Marković Boka News
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP) je u skladu sa najnovijom odlukom Nacionalnog kooordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti da dozvoli kontrolisano uplovljavanje stranih jahti u crnogorske luke nautičkog turizma, donijelo je „Plan prihvata i upravljanja stranim plovnim objektima u lukama Crne Gore“.
Po novim mjerama, omogućeno je kontrolisano otvaranje marina uz poštovanje mjere samoizolacije, što znači da jahte koje budu u njih uplovljavale iz inostranstva, moraju ostati 28 dana na vezu, a za to vrijeme njihova posada i druga ukrcana lica ne smiju izlaziti sa plovila, već biti u samoizolaciji “uz preduzimanje mjera zdravstveno-sanitarnog nadzora od strane nadležne zdravstvene ustanove, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, a na osnovu rješenja zdravstveno Sanitarne inspekcije”.
Zakupac ili koncesionar luke nautičkog turizma – marine i trgovačke luke otvorene za međunarodni saobraćaj, Bar, Budva, Kotor, Luka Kumbor – Portonovi i Tivat (Gat I i Gat II) kojoj je po o vim mjerama NKT-a, odobren prihvat stranih plovnih objekata u samoizolaciju, obavezan je da preduzima mjere za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog koronavirusa, na osnovu preporuka Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
MSP je stoga donijelo Plan koji pored ostaloga, propisuje da u naše luke mogu uploviti samo jahte koje imaju do 30 članova posede, ali ne i putnički brodovi-kruzeri. Budući da jahte sa 30 članova posade svojim gabaritima već spadaju u domen brodova koji podliježuu obaveznoj pomorskoj pilotaži, propisano je i da naši piloti koji ih budu uvodili u luku, pritom moraju koristiti punu lilčnu zaštitnu opremu.
Propisano je da operateri luka i marina u ooje dolaze stranne jahte za njih moraju obezbjediti poseban dio marine/luke gdje će one i ljudi na njima, biti u samouizolaciji 28 dana, te im organizovati bezbjedonosnu zaštitu, snabdijevanje vodom, strujom, gorivom, hranom i drugim potrepštinama koje će jahte plaćati pod komercijalnim uslovima, kao i protivpožarnu i zdravstvenu zaštitu. Osoblje marine i sama posada jahte moraće da svo vrijeme koriste sredstva lične zaštite i obavljaju dezinfekciju priveznih konopa, sizova i druge opreme.
Za sada nema najavljenih dolazaka novih jahti u Porto Montenegro
Provjeru ispunjenostu svih propisanih uslova u marini, vršiće Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) koja će tek nakon toga dotičnoj marini izdati odobrenje za uplovljavanje i smještaj strane jahte. UPSUL će takođe odobravati i svaki pojedinačni zahtjev jahte zaintereosvane da uplovi u neku od naših marina na osnovu precizno navedene dokumentacije koja se mora priložiti uz takav zahtjev, određivati rutu kretanja jahte kroz teritorijalno more i unutrašnje morske vode Crne Gore do odredišne marine, kao i koordinirati rad svih službi prilikom granične kontrole tih jahti – policije, carine, Lučke kapetanije odnosno zdravstveno-sanitarne inspkecije koja će odmah po prispjeću jahte, svim licima na njoj pojedinačno uručiti riješenja o stavljanu u karantin na brodu. Tek nakon isteka karantinskog roka od 28 dana, posada i druga ukrcana lica sa jahte mogu izaći na obalu i onda za njih važe sva pravika i mjere koje za spriječavanje širenja koronavirusa, važe i za ostale građane Crne Gore.
Propisana je i procedura za projem jahti koje Crnu Goru svraćaju samo radi snabdijevanja bescarinskim gorivom, pri čemu niko od posade jahte neće moći da izlazi na obalu, sve aktivnosti na tankovanju goriva sprovešće operative marine uz korišenje zaštitne opreme i dezinfekcionih sredstava, a jahta je dužna da odmah po završetku krcanja goriva, napusti crnogorske teritorijalne vode bez usputnog zadržavanja.
Na hiljade djece širomm Španjolske izašle su u nedjelju na ulice nakon 42 dana jer je vlada popustila mjeru ograničenog kretanja. Širenje koronavirusa je prigušeno pa je broj novooboljelih porastao 0,8 posto u odnosu na dan ranije, što je najniža stopa od izbijanja epidemije.
„Sloboda! Juhuu!“, viknuo je jedan šestogodišnji dječak jureći biciklom ulicom u Madridu u pratnji oca. Djeci je dosad bio zabranjen izlazak iz stanova i kuća.
S druge strane ulice se djevojčica s maskom na licu vozila na romobilu dok je kraj nje šetala majka također noseći zaštitnu masku. Djeca su izašla van prvi put od kada je 14. ožujka proglašeno izvanredno stanje u Španjolskoj a uvedene jedne od najstrožih mjera u Europi.
Kako bi zaustavila širenje virusa, koji je u početku dnevno inficirao 30 posto više osoba u odnosu na dan ranije, vlada je odlučila zatvoriti 47 milijuna stanovnika. Na ulice su smjele izlaziti samo odrasle osobe pri odlasku u trgovinu s hranom, ljekarnu, kiosk, bolnicu, banku, benzinsku crpku ili kako bi kratko prošetale psa. Na posao samo oni u neophodnim zanimanjima poput proizvodnje i distribucije hrane, struje i plina te radnici u građevini i industriji.
U zemlji je oko 6 milijuna djece do 14 godina koja sada smiju izaći na sat vremena u pratnji odrasle osobe. Igrališta i parkovi ostaju međutim zatvoreni a djeca se ne smiju igrati zajedno, odnosno moraju održavati minimalno dva metra razlike među sobom.
Ministarstvo zdravstva je u petak promijenilo metodologiju otkrivanja novih slučajeva koronavirusa, pa se sada koristi samo PCR testovima, smatranima vjerodostojnijima od drugih.
U nedjelju se inficiralo 1.729 novih osoba, što je 0,8 postotni rast u odnosu na dan ranije, pa su u zemlji 207.634 oboljela stanovnika. Od toga je izliječeno njih 98.732.
„Tačno je da smo spustili stopu širenja zaraze no čak kada širenje bude na jedva prepoznatljivoj razini bit će teško ustvrditi da nema virusa“, rekao je šef liječničke službe Fernando Simón na konferenciji za medije.
„No ako održimo ovakav razvoj bolesti idućih dana, ne vjerujem da će biti problema s uvođenjem novih opuštajućih mjera. Mjere će biti uvođene postepeno te neće biti uvedene sve istovremeno kako virus ne bi opet izbio“, dodao je.
Španjolski premijer Pedro Sánchez rekao je u subotu navečer u televizijskom obraćanju da bi se od 2. svibnja stanovnici mogli individualno bavili sportom ili šetati u paru s drugom osobom iz kućanstva „ako se situacija nastaviti pozitivno razvijati“.
Španjolska je i dalje zemlja s najviše oboljelih u Europi nakon Italije.
U nedjelju je preminulo 288 osoba, najmanje u posljednjih mjesec dana, pa je ukupni broj žrtava dosegnuo 23.190. Više mrtvih imaju samo SAD i Italija.
U Španjolskoj je u prethodnih tjedan dana umiralo dnevno između 440 i 367 pacijenata.
Vlada tvrdi da je najkritičniji dio krize prošao, no brojni stanovnici i oporba nezadovoljni su vladinim upravljanjem.
U subotu navečer su stanovnici izašli na balkone pa lupanjem žlica u lonce izrazili nezadovoljstvo. Ulicama Madrida glasno je odjekivala „caserolada“, kako se u Španjolskoj naziva taj oblik prosvjeda.
„Španjolci su izgubili strpljenje s vladom koja misli jedino na vlastiti interes i koja je donijela samo smrt i ruševine“, poručio je Santiago Abascal, vođa desne stranke Vox, treće po brojnosti u parlamentu.
Lijeva koalicijska vlada sastavljena od Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE) i manjeg partnera Unidas Podemosa na vlasti je od siječnja.
Nastavlja se pozitivan trend u borbi protiv koronavirusa u Istri, jer već deveti dan zaredom nema novooboljelih, od 41 uzorka brisa svi su negativni, a u bolnici su još samo dvije osobe pozitivne na Covid-19, izvijestili su u nedjelju ujutro iz Stožera civilne zaštite Istarske županije.
“Unutar zadnjih 24 sata u Istri je ispitan 41 uzorak brisa i svi su negativni na koronavirus. Dakle, nema novooboljelih, a u međvremenuje je izliječen još je jedan pacijent, što čini ukupno 81 izliječenih od koronavirusa u Istarskoj županiji” – naveo je načelnik županijskog Stožera DIno Kozlevac.
Na ispitivanju je sedam uzoraka brisa zbog sumnje na koronavirus koji su uzeti na Odjelu za infektologiju pulske Opće bolnice.
Ukupno je do sada izliječena 81 osoba, a u bolnici su trenutno su hospitalizirane samo dvije osobe koje su još pozitivne na Covid-19.
Pomorstvo u Risnu je imalo znacajnu ulogu u anticko-ilirsko, ilirsko-grcko i rimsko doba, dok se ono nije razvijalo kao u nekim drugim mjestima Boke Kotorske tokom turske domijacije od XV – XVII vijeka jer Turska nije favorizovala ovaj vid djelatnosti primorskih mjesta.
Zato su se tek pocetkom XVII vjeka otvorile mogucnosti da se Risan opet okrene moru i životu na njemu.
To su učinili prvo trgovci, jer su Risnjani prvenstveno bili trgovci, postajući sve visše pomorci i brodovlasnici, kao sto su: Ivelicć, Đurkovici, Bjeladinovići, Ćukovići, Celovići, Vlastelinovići i dr.
Moze se reći da je ovdje trgovina bila faktor koji je doprinosio razvoju pomorstva.
Krajem XVII i pocetkom XVIII vijeka Risnjani su se poceli isticati svojim podvizima na moru u pomorskim bitkama na strani Mletaka, a pri kraju toga vijeka sve vise u korist Rusa. Jedan od prvih je nacelnik risanske opstine Simeon Ivelic, kao zapovjednik domaćih odreda pomoraca, u Morejskom ( 1684-1699) i Mletacko- turskom ratu ( 1714-1718).
Risan – Pilana
Za vrijeme Mletacke republike u XVIII vijeku Rišnjani postaju i brodovlasnici i kapetani brodova. U to vrijeme posjeduju:
1. Barketa – jedan
2. Gajete – znatan broj
3. Brik – jedan ( jedrenjak srednje velicine sa dva jarbola i jedrima )
4. Fregaduna – tri ( vrsta trgovackog i ratnog broda )
5. Gripa – pet ( tip manjeg ribarskog, trgovackog i gusarskog jedrenjaka na vesla sa jednim jarbolom )
6. Pulake – cetiri ( jedrenjak sa tri jarbola
7. Tartane – devet ( teretni i ribarski brod sa golim jarbolom i latinskim jedrom )
8. Ostale jedrenjake bez oznake tipa – devet
Među Risnjanima je bilo 12 kapetana brodovlasnika, 10 kapetana, 13 patruna (brodovlasnik i zapovjednik broda): Simo Milošev Bjeladinović, Petar Đaja Bjeladinović, Jovo Rišnjanin, Petar, Đorđe i Luka Celović, Rade Vlastelinović, Đuro Milanov, Vaso Lukin Petković, Ivo Kolumbarić, Lazar i Đoko Kaluđerović, Todor Matov, Buko Rišnjanin, Jovo i Nikola Đurkovic, Simeon i Marko Ivelic, Luka Paprenica, Rade, Drago i Krsto Dragicevic, Milos Lucic, Simo Milutinović, Petar Ugrinović, Josif Nikov i Nikola Katurić, Marko Aleksic, Risto i Jovo Jovovic, Nikola Nikolic, Mato i Mihail Lazovic, Nikola Carevic, Đuro Menzuran, Nikola Carinjak, Stevan i Andrija Jovanovic, Vaso Stijepović.
Sa svojim brodovima su plovili po Jadranskom moru do italijanskih luka, a stizali su i do udaljenih albanskih, grckih i turskih luka.
Na tim putovanjima dolazili su u sukob sa africkim i ulcinjskim gusarima.
Tako je Risan opet našao svoje skromno mjesto u istoriji pomorstva Boke Kotorske XVIII vijeka, koji se sa mnogo razloga naziva „zlatni vijek bokeljskog pomorstva“.
Risan
U XIX vijeku Risan je dao dosta poznatih i istaknutih pomoraca, brodovlasnika, kapetana, patruna i drugih pomoraca. Svi oni su dijelili sudbinu ostalih bokeljskih pomoraca, tj. Bokeljskog pomorstva u cijelini, koje je, zahvaljujuci svojim inzvarednim pomorcima, steklo veliki ugled i ostvarilo značajne podvige.
U XIX i XX vijeku do 1922 godine Rišnjani su u svom vlasnistvu i sivlasnistvu posjedovali 27 brodova duge i velike obalne i 23 broda male obalne plovidbe. Za ovo vrijeme bilo je brodovlasnika: patruna 14 i trgovaca 9.
Počev od 1801. do kraja XIX vijeka pominju se pomorci iz porodica: Dragicevic, Katuric, Popovic, Pavlovic, Paprenica, Jovanovic, Tomanović, Jovovic, Đurkovic, Miletic, Petković, Ćatović, Ivelić, Kovačić, Radović.
Od 1804. do 1918. godine Risan je imao 48 kapetana duge plovidbe, obalne 20, i oko 20 patruna i vise brodovlasnika, i to :
U XIX vijeku : Dragicevic Krsto, Djurkovici : Jovo A., Marko V., Marko A., Petar, Nikola, Bozo, Nikola Dj., Petar V., Spiro B., Aleksandar, Andro J., Slavo J. I Vaso L., Ivelici : Marko i Vlado, Jovovic Marko, Jovanovici : Andrija Dj., Djordje i Rade, Katurici : Drago i njegovi sinovi Jovo i Lazar i Simo A., Kolumbaric Mato, Lucic Ilija, Nikolic Jeronim, Paprenice: Jovo i Vaso, Popovici: Spiro, Drago, Krsto, Jefto, Andrija i Jovo. Petkovici : Bogdan i Petar, Krsto i Simo, Vidovic Ljubo i Aleksandar ( Leso ), Jovanovic Simo.
Među njima je bilo istaknutih kapetana i brodovlasnika, osnivaca crnogorske mornarice, ucesnika u oslobodilackom ratu Grcke 1821-1828, kapetana na Ruskim brodovima.
Da pomenem samo dvojicu :
Vladimir Vlado Simov Ivelić (1855 – 1940), je poslednji muski izdanak porodice Ivelic, pripadao je plejadi najboljih i najistaknutijih bokeljskih pomoraca, koji su pomorsku slavu svoga rodnog kraja pronijeli svim svjetskim morima i okeanima. Pedeset godina je proveo na moru, najvecim dijelom ploveci na jedrenjacima, pokazavsi zavidno strucno znanje, vjestinu, cvrstinu i neustrasivost pomorca.
Slavomir Slavo Jovov Đurković (1851 – 1920) je poznati i zasluzni bokeljski pomorac, adjutant Knjaza Nikole, diplomata, Ruski oficir. Kapetan duge plovidbe je postao 1875 godine. Slavo je na poziv Knjaza Nikole ( 1882 godine je osnovana Knjazevska crnogorska kancelarija pomorskog odjeljenja )dosao na Cetinje i postavljen je za prvog upravnika „ Kancelarije pomorskog odjeljenja“.
Neki su plovili na parabrodima, ostajuci uvjek nostalgicni za svojim jedrenjacima do 1918 , poslije toga do 1941 godine su : Catovic Sveto i Nikola, Djurkovic Milivoj, Grkavac Niko, Ivelic Petar, Jovanovic Marko – (brodski strojar I klase, upravitelj stroja, vjerovatno prvi Risnjanin ove pomorske struke), Petkovic Blagoje, Nikovic Spiro i Savo, tu su pred 1941: Mirko Popovic, Mitar Petkovic, Tomo Sundecic, Branko Nikovic, na rijecnim brodovima . Petar Sparovic, Vukasin i Branko Vukadinovic, Jovo Grkavac, Filip Krzelj, Nikola A. Cuckovic, a Aleksandar Tisinovic odmah poslije drugog svjetskog rata).
Znatan broj ovih pomoraca je plovilo na Ruskim i Argentinskim brodovima, smatra se da je preko 40 Risanskih pomoraca plovilo na argentinskim brodovima, pretezno na brodovima brace Mihanovic iz Buenos Airesa.
Risan
Veci broj Risanskih pomoraca je uspjevao da se uzdigne na zavidan stepen obrazovanosti i kultivisanosti duha, sto im je obezbjedjivalo veliki autoritet. Bile su to ugledne licnosti.
Dakle Risan moze da se ponosi svojom pomorskom tradicijom koju su brojni mornari, oficiri, nauticari i masinci, zapovjednici i upravitelji strojeva uspijesno nastavili ( poslije drugog svijetskog rata ) na brodovima domacih i stranih pomorskih kompanija.
Od 80tih godina proslog vijeka pa do danas najveci broj nasih pomoraca plovi na stranim kompanijama.
Skoro da nema risanske porodice koja nije dala bar jednog pomorca. Bio bi obiman posao napraviti evidenciju pomoraca, ali samo da spomenem da danas u Risnu imamo 20 kapetana/zapovjednika, znatan broj prvih oficira palube sa kapetanskim ispitom, 16 upravitelja stroja, veliki broj ofcira palube i stroja, elektricara, kormilara, mazaca, mornara, kuvara, konobara i pomocnog osoblja.
Jos uvjek dosta nase djece sa entuzijazmom ide u pomorsku skolu i pomorski fakultet, tako da se ta pomorska tradicija nastavlja do danasnjih dana.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvijestila je da nema dokaza da su ljudi, koji se oporave od nove vrste koronavirusa (COVID-19) i koji imaju antitijela zaštićeni od nove infekcije COVID-19, javlja Anadola Agency (AA).
U pisanoj izjavi WHO-a zatraženo je poštivanje uputstava koje je objavila organizacija u borbi protiv koronavirusa.
WHO je upozorio na odluke nekih zemalja koje daju “imunološki pasoš” ili “potvrdu bez rizika” ljudima koji se oporavljaju od bolesti COVID-19. Istaknuto je da takva primjena može povećati rizik od širenja epidemije.
Naglašeno je da “ne postoje dokazi da su ljudi koji se oporavljaju od COVID-19 i koji imaju antitijela zaštićeni od druge infekcije COVID-19”.
Upozorenja WHO-a odnose se na Čile koji je najavio da će onima koji se oporavljaju od COVID-19 dobiti “imunološki pasoš” i na taj način omogućiti im da se vrate na svoja radna mjesta.
Uticaj dešavanja u svijetu na crnogorsku ekonomiju se osjeća, a trenutno je najpogođeniji jedan od ključnih sektora – turizam, koji sa srodnim uslugama, čini skoro 25 odsto bruto-društvenog proizvoda države i posljednjih godina donosi više od milijardu eura prihoda. Nakon završetka pandemije i pobjede nad korona virusom kada profunkcioniše saobraćaj na globalnom nivou, i kada se turistički konzumenti budu fokusirali na putovanja tek tada trebamo pažljivo sagledati situaciju i posvetiti se individualnim i ,,last minute“ gostima, ali i gostima iz regiona, zbog najveće prijemčivosti u smislu drumskog putničkog saobraćaja.
Profesor na budvanskom Fakultetu za biznis i turizam iz oblasti upravljanja krizom i rizikom, finansijama, održivim turizmom i benchmarkingom, prof. dr Ivo Županović kazao je za Pobjedu da je alarmantna situacija u čitavom svijetu, koja se ne može posmatrati samo iz ugla Crne Gore i jedne turističke sezone. Smatra da situaciju treba pratiti na dnevnom nivou i ekspresno ragovati.
Prognoze
– Treba podsjetiti da prognoze mnogih reputabilnih institucija, poput OECD-a prognoziraju značajan negativan uticaj pandemije kovid-19 na nivou globalne ekonomije, ali i ekonomija svih kontinenata. Naravno, finalni scenario niko ne može do kraja predvidjeti, jer zavisi od termina konačnog usporavanja pandemije i stoga se na nivou negativnog uticaja na svjetski BDP-a te prognoze OECD-a početkom marta po NIGEM makroekonomskom modelu kreću od 0,5 do 1,5 odsto – kazao je Županović dodajući da neke prognoze ukazuju i na još drastičniji negativni efekat na ukupnu svjetsku ekonomiju.
Županović (lijevo)
Navodi podatke da bi u zavisnosti od spreda pandemije, McKinsey u projekciji od 13. aprila 2020. godine prognozira pad svjetskog GDP od 1,5 do 4,4 odsto, a u Eurozoni od 4,4 do 9,7 odsto.
– ICAO (organizacija međunarodnog civilnog vazduhoplovstva), u optimističkom scenariju, po kojem bi smirivanje pandemije na globalnom nivou krajem maja, za devet mjeseci 2020. godine, predviđa pad broja putnika od 41 do 56 odsto na globalnom nivou, odnosno 160 do 218 milijardi dolara kada su u pitanju prihodi. UNWTO (Svjetska turistička organizacija) u svom istraživanju od 24. marta 2020. godine procjenjuje da bi ovoj godini globalni turistički dolasci mogli pasti između 20 do 30 odsto, što značajno odstupa od predikcija predviđenog rasta od 3 do 4 odsto početkom januara 2020. godine – navodi Županović.
To bi, kaže, moglo prerasti u gubitak od 30 do 50 milijardi američkih dolara potrošnje od strane međunarodnih posjetilaca, odnosno međunarodnih primitaka od turizma.
– U izvještaj od 17. aprila, UNWTO navodi da čak 96 odsto zemalja u svijetu je uvelo potpune restrikcije, kada su putovanja u pitanju, a u Evropi 93 odsto. UNWTO naglašava da prema bilo kojoj procjeni treba postupati oprezno zbog nestabilnog i neizvjesnog razvoja događaja u kontekstu trajanja pandemije, koji bi mogao dovesti do daljnjih revizija projekcija. MMF procjenjuje negativni impakt na globalni GDP od tri odsto, ali sa značajnim rastom od 5,8 odsto u odnosu na 2021. godinu – kaže Županović dodajući da prognoze negativnog impakta na GDP zapadnoevropskih zemalja se kreću negdje u rasponu od minus 6,5 do minus 9,1 odsto što takođe treba da sagledamo u smislu buduće potrošnje turističkih konzumenata – kazao je Županović.
Ističe takođe da treba da sagledamo i procjenu MMF-a kada je Crna Gora u pitanju, gdje je predviđen pad GDP-a od 9 odsto, ali i projektovani rast od 6,5 odsto u 2021.godini.
Uticaji
– Mislim da navedeno dovoljno ukazuje da je uticaje nemoguće, rekao bih i možda nedovoljno ozbiljno prognozirati na nivou jedne grane i jedne destinacije u ovom trenutku. Kao profesor upravljanja krizom i rizikom, naglašavam da dodatno treba sagledati efekat skepse kada su u pitanju putovanja kod turističkih konzumenata koji proizvodi ovakva situacija, ali ću napomenuti i koje su reperkusije bile u prethodnom periodu kada su slične epidemije u pitanju – kaže Županović.
Navodi podatak da MMGY, jedna od najvećih globalnih agencija za integralne komunikacije u hospitaliti industriji, ukazuje da potencijalni turisti počinju da razmišljaju o putovanju 45 do 90 dana od vrhunca epidemije na određenom emitivnom tržištu.
O mjerama koje je Vlada nedavno usvojila kako bi pomogla turističku privredu kaže da su one stabilizacione i ukazuju na usmjerenost Vlade na očuvanje i održivost kompletnog makroekonomskog sistema, te stoga ne možemo turizam posmatrati izolovano.
Kako navodi ovdje se najbolje vidi da se navedene mjere ne mogu posmatrati samo sa efekta uticaja na turizam, već uvezano sa bankarskim sektorom i fiskalnim sistemom, kao i djelovanjem mehanizama Investiciono-razvojnog fonda u kontekstu povoljnih kreditnih linija u smislu očuvanja likvidnosti, ali i ukupne održivosti poslovanja.
– Mislim da su svojevrstan bajpas u mjeri mogućeg, uvažavajući nivo javnog duga i održivost javnih finansija, ali i vodeći računa o nekom narednom zapošljavanju u periodu nakon postepene stabilizacije privrede. Usmjerene su na očuvanje likvidnosti i radnih mjesta kao i na pokriće neizbježnih operativnih troškova, što je u ovom trenutku najznačajnije. U komunikaciji sa privrednim udruženjima i socijalnim partnerima sam siguran da će ukoliko bude bilo potrebno, biti i detaljnije iskomunicirane u smislu njihove operacionalizacije i adekvatnog targetiranja svakog subjekta koji je prestao da radi ili subjekta čije je poslovanje djelimično ugroženo – naglasio je Županović.
Dodaje da u vezi sa ovom mjerom, ali i posmatrano mimo iste, svaki od navedenih turističkih subjekata mora da ima jasan, izbalansiran sanacioni plan na kratak i srednji rok, jer novac treba biti uložen upravo u očuvanje pune operabilnosti objekata, ali i očuvanja radnih mjesta, što ćemo najbolje vidjeti putem njegovog toka gotovine (cash flow-a) na kratak i srednji rok, ali i sagledavanja svih kategorija bilansa uspjeha.
– Takođe, mislim da je jako bitna uloga IRF-a i da su njihove postojeće kreditne linije za likvidnost, tako i eventualno neke buduće u narednom periodu kvalitetna logistika ovom paketu mjera. Od krucijalnog značaja je i uloga bankarskog sektora, od čije će fleksibilnosti i prilagodbi novim okolnostima značajno zavisiti privredni oporavak – kazao je Županović.
Sagledavajući ovu situaciju i sa aspekta makroekonomskog sistema Crne Gore, mišljenja je da je potrebno sagledati i drugačiju diverzifikaciju crnogorske privrede, sa manjim oslanjanjem na sektor usluga, i određenim zaokretom ka poljoprivredi i energetici.
Turizam
Opreznost
A kada se sve ovo završi i ,,pobijedimo“ korona virusa, Županović smatra da treba biti oprezan kada su prognoze u pitanju.
– Vidim da polako počinje licitiranje kada će početi turistička sezona i koji će procenat prometa biti ostvaren. Mislim da je u ovom trenutku to deplasirano, bitno je očuvati supstancu, napraviti maksimalnu ekstenziju ljetnjeg dijela sezone, jer su ovo kontrolisani uslovi i ne možemo ih upoređivati sa stanjem redovnog turističkog prometa – kazao je Županović.
Ono što, kaže, takođe moramo biti svjesni, da će i nakon relaksiranja mjera, početak rada za ugostiteljske i hotelske objekte biti ulazak u ,,novu realnost“, jer se ne možemo zavaravati da će ostajanjem na snazi mehanizma fizičke distance (a po procjeni zadravstvenih eksperata ista je ključna u ovom trenutku kada je u pitanju očuvanje javnog zdravlja) i poštovanja svih protokola u tom smislu, biti moguć povratak na pređašnje stanje.
– U kontekstu navedenog, vidim da se već predlažu određeni koraci. Recimo direktorica klastera Hilton hotela Josipa Jut Ferlan na virtuelnom okruglom stolu Restart Hrvatske, već predlaže mjere u smislu korišćenja liftova na bazi parnog i neparnog broja sobe, podsticanje konzumacije pića iz mini bara, biranje usluge konzumacije pića i jela u sobi ili restoranu, postavljanja pleksiglasa kojima će biti zaštićeni gosti i radnici na recepciji, u barovima itd. Nakon toga, mišljenja sam da se pažljivo treba posvetiti individualnom turističkom prometu, pogotovo gostima koji mogu doći putem drumskog saobracaja ,,last minute“ gostima i sagledati mogućnosti cjenovnog prilagođavanja u tom domenu, jer je pitanje koliko se u ovakvim okolnostima, i u periodu neposredno nakon njega, može uticati na organizovati turistički promet – naglašava Županović.
Dodaje da je optimalan momenat i za detaljniju analizu regionalnog turističkog tržišta i gradiranja u segmentu diskrecionog dohotka.
– Mišljenja sam da će određenu prednost, zbog mogućnosti izolacije, imati mali porodični hoteli, kvalitetan apartmanski smještaj, kao i porodične vile. Posebne izazove u operativnom radu i organizaciji turističkog prometa će po mojoj procjeni imati turistički segmenti sa izraženim stepenom kolektiviteta, poput kruzing turizma, resort hotela, plaža i izletničkog turizma.
Pomenuo bih i mogućnost korištenja vaučera, u smislu da ukoliko ste u ovom periodu uplatili aranžman da ga možete iskoristiti i nakon toga. Francuska je već usvojila zakon po ovom osnovu, dok Hrvatska razmatra navedenu opciju – kaže Županović.
Ono gdje treba, kako dodaje, obratiti posebnu pažnju i napraviti posebnu procjenu rizika je u kom trenutku, u kom obimu i kojim protokolom omogućiti dolazak i turista iz zemalja gdje je bio epicentar pandemije, ali tu odluku treba donijeti u konsultaciji sa zdravstvenim radnicima.
Ali, ono što je najvažnije, smatra on, situaciju treba pratiti bukvalno na dnevnom nivou u svakom smislu i ekspresno reagovati.
Iskoristiti mogućnost digitalnog marketinga
U marketinškom smislu, Županović smatra da treba maksimalno iskoristiti mogućnost digitalnog marketinga.
– Po meni, adekvatan ogledan primjer je Grčka, koja pokreće onlajn platformu ,,Grčka od kuće“, koja afirmiše ostanak kod kuće tokom ovog perioda, ali i upravo korišćenje istog za afirmisanje imidža destinacije, što privlači pažnju potencijalnih emitivnih tržišta na globalnom nivou. Slično je i sa kampanjom Hrvatske ,,Croatia long distance love“.
Relaksiranje mjera sprovoditi fazno i studiozno
Kada je u pitanju relaksiranje mjera, Županović je mišljenja je da ih treba sprovoditi fazno i studiozno, ne ruinirajući rezultate koje su postigli zdravstveni stručnjaci.
– Takođe mislim da moraju postojati jasno ispisani protokoli kada je u pitanju svaki segment turističke djelatnosti u odnosu na postojeću situaciju sa kovid-19 – precizira profesor Županović.
Jedan od brodova italijanske kompanije MSC za koju masovno plove crnogorski pomorci – www.shipspotting.com
Za tri crnogorska pomorca državni organi su obezbijedili transfer do broda u Holandiji. Isto toliko pomoraca vratiće se u Crnu Goru. Nova grupa, od tri ili četiri pomorca za Belgiju će krenuti 30. aprila. Za sada se organizuju samo manje grupe pomoraca, veće se mogu očekivati nakon 15. maja, kada se očekuju određene odluke na nivou Evropske unije koje će to omogućiti.
“U prvoj grupi ide troje, i vratiće se tri pomrca. Druga grupa treba da ide na ukrcaj 30. aprila. Sve ovo se odnosi isključivo na vode Evrospke unije. Ovo je procedura koja se radi u odnosu na trenutna stanja voda EU. To je prvi koridor koji smo uspjeli da pripremimo zajedno sa Ministarstvom saobraćaja i Ministarstvom vanjskih poslova kao privremeno, a sistemsko rješenje. Sve ovo koordinira Ministarstvo saobraćaja, odnosno, nadležni Direktorat. To je jako važno”, kazao je za CdM Nenad Lazović iz Udruženja agencija za posredovanje u zapošljavanju pomoraca.
Objasnio je kompleksnu proceduru kako bi pomorci došli do ukrcajne luke.
“Crna Gora izdaje dozvolu, Hrvatska odobrava tranzit, a u ovom prvom slučaju, pošto slijeće u Njemačku, ta zemlja mu dozvoljava prihvat, i konačno u ovom slučaju, Nizozemska potvrđuje da će tranzit tri crnogorska pomorca do broda biti odobren”, istakao je Lazović, uz napomenu da što je više aerodroma, više dozvola se mora obezbijediti, a poteškoća je što su komercijalni letovi još uvijek jako limitirani.
Nenad Lazović i Janko Milutin – foto Boka News
Lazović je kazao da u ovom trenutku nije traženo od pomoraca da urade test na koronavirus, već samo epidemiološke provjere.
Dodao je da to ne znači drugi brodar neće zahtijevati testiranje.
Ministarstvo pomorstva i saobraćaja potvrdilo je da će sa Institutom uspostaviti mogućnost da se svi pomorci jave da bi se izvršilo testiranje na koronavirus koliko to bude potrebno.
On je kazao da za sada organizuju samo male grupe pomoraca zbog bezbjednosti i sigurnosti, a da se veće grupe mogu očekivati nakon 15. maja, kada se očekuju određene odluke Evropske unije, kada bi pomorcima, koji su među transportnim radnicima, biti dozvoljeno da putuju kroz zemlje EU jer ispunjavaju radne obaveze.
Napomenuo je Lazović da je vjeruje da će nakon 15. maja testiranje pomoraca biti jedna od obaveza.
Dražen Grgić je šibenski oftalmolog koji se prije nekoliko mjeseci otisnuo iz Dalmacije do Brazila preko Atlantskog oceana.
Otisnuo se s naših obala prema Brazilu, ni više ni manje. Zašto? Zbog djece. A i vuklo ga je more. Uredno je preplovio Atlantik, htio se vratiti natrag, ali spletom okolnosti, zapeo je na karipskom otočju.
“Ovo putovanje plod je još davne želje i ljubavi prema moru. Kako sam rođen u Šibeniku i cijelo djetinjstvo proveo uz more i brodove, od malena se razvila ljubav prema moru. Kad god sam imao priliku s bilo kojom vrstom plovila, plovio sam i obilazio u početku bogato razvedeni šibenski arhipelag, a kasnije i sve šire gotovo cijeli Jadran” – priča Dražen Grgić
“Cilj putovanja bilo je brazilsko otočje Fernando de Noronha. Više je razloga za to, prvo to je prelazak na drugu zapadnu stranu Atlanitika do južne Amerike, zatim tu je prelazak ekvatora na južnu hemisferu, a treće to otočje vjerojatno zadnje najočuvanije zaštićeno morsko područje na planeti i jedino na Atlantiku takve vrste koje zaista vrijedi posjetiti. Htjeli smo ovim putovanjem privući i pažnju javnosti na sve veći problem onečišćenja mora, pogotovo plastičnim otpadom i pomoći humanitarnoj udruzi SOS Dječje selo Hrvatska prikupljanjem sredstava za udrugu pozivom na njihov humanitarni telefon 060 9055 na koji način svi mogu donirati simbolični iznos za pomoć djeci bez adekvatne roditeljske skrbi” – prepričava Šibenčanin.
