U Grčku neće moći turisti iz zemalja s više slučajeva korona virusa – saopštio je u Atini pomočnik ministra unutrašnjih poslova Nikos Hardaljas. Povodom grčkog plana za pokretanje turizma, objavljenog u sredu, Hardaljas je istakao četiri tačke: od 25. maja biće dozvoljeno jedrenje, 1. juna će biti otvoreni kampovi, kao i hoteli koji rade svih 12 meseci, 15. juna otvoriće se ostali objekti za smeštaj i Međunarodni aerodrom Atine, a 1. jula će biti otvoreni svi ostali aerodromi Grčke.
Pomoćnik ministra je ukazao da u Grčku neće moći da uđu “putnici iz zemalja s velikim epidemiološkim opterećenjem korona virusom” i da će lista tih zemalja biti uskoro objavljena, preno je sajt vesti in.gr.
Na pitanja novinara o tome, Nikos Hardaljas je naglasio: “Nikada nismo rekli da ćemo se 1. jula otvoriti za sve”.
“Omogući ćemo turističke posete Grčkoj, ali primarni cilj je očuvanja javnog zdravlja”, rekao je Hardaljas, dodavši da ako to bude potrebno, zdravstvenu zaštitu mogu pružiti i snage bezbednosti i vojska.
“Učinićemo sve što je potrebno da na ostrvima i na bilo kojem ulazu u Grčku ne bude problema”, uveravao je on.
Pošto za putnike aviona primena postojeće procedure: test i karantin, ističe danas, u četvrtak, svi putnici će ubuduće biti “u potpunosti i temeljno provereni upitnicima selektivnim i uzimanjem uzoraka radi testiranja”, rekao je Hardaljas.
Naglasio je da Civilna zaštita i dalje u potpunosti kontroliše putnike s dolaznih letova i da sumnjivih slučajeva “skoro da nema”.
Naveo je da je od 13. maja među ukupno 2.236 putnika 21 aviona iz inostranstva, bio pozitivan test samo jednog putnika. Dodao je da su poslednjih nekoliko dana iz Nemačke u Grčku stigla tri aviona sa 548 putnika, od kojih su u tranzitu bili mnogi iz teže pogođenih zemalja, ali svi njihovi testovi bili su negativni.
Za grčka ostrva Generalni sekretarijat za civilnu zaštitu ima plan u slučaju pojave COVID-19 među turistima.
Te dodatne mere uključuju obaveznu saradnju vlasnika objekta za smeštaj sa lekarom, i postojanje “koordinatora za koronu” u svakom objektu za smeštaj.
U svakoj oblasti Grčke i na svakom ostrvu postojaće karantini, podvukao je Hardaljas.
Predviđa se i transfer turista ako obole, sa ostrva na kopno, na osnovu postojećeg plana za stanovnike ostrva. Cilj je da za manje od dva sata oboleli bude sa ostrva prevezen u neku veću zdravstvenu ustanovu u kontinentalnom delu Grčke, a te ustanove se za to već pripremaju, prenosi Beta.
Za male ostrva predviđeno je jačanje postojećih zdravstvenih objekata, uz dodatne krevete za obolelele i više opreme za testiranje na korona virus.
Brzom intervencijom spasilačkog tima Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL), sinoć je kod Svetog Stefana prihvaćena i evakuisana tročlana posada motornog čamca.
Akcija je izvedena u veoma nepovoljnim vremenskim uslovima, sa udarima sjevernog vjetra i do 35 čvorova, i valovima visine do tri metra.
“U 22:41 dežurni operateri na Pomorsko operaivnom centru UPSUL primili su informaciju od kolega iz Sektora granične policije Budva da je potrebna hitna asistencija čamcu tipa ”Guc” dužine osam metara, u kojem su bili jedna odrasla muška osoba sa dvoje maloljetnje djece uzrasta od šest i sedam godina. Čamac je bio vezan na bove sa tegovima, koje su uslijed veoma jakog sjevernog vjetra popuštale, te je prijetila opasnost da se nasuče o zidine starog grada ostrva Sveti Stefan”, saopštili su portalu Feral.bar iz UPSUL.
Prema istim navodima, na lice mjesta je iz Luke Bar odmah upućen spasilački čamac SAR-1, sa posadom Koković, Zaganjor i jednim pomorskim graničnim policajcem. Po veoma nepovoljnim vremenskim prilikama, sa udarima sjevernog vjetra i do 35 čvorova, a talasima visine do tri metra, spasioci su uspjeli da do čamca stignu za 40 minuta.
“Uz preventivnu asistenciju, uspjeli su da doprate bezbjedno čamac do marine Dukley Budva, gdje ga je preuzela dežurna služba, i time je ova akcija uspješno završena. Cijelo vrijeme akcije traganja i spašavanja, dežurni operateri Perunović i Čejović su preko radarskog sistema VTS službe navodili čamac SAR-1 i komunicirali sa posadom čamca u nevolji, kojima su davali savjete i podršku. Nakon obavljene akcije, SAR-1 se poslije ponoći uputio ka luci Bar, gdje ga je na povratku opet sačekalo jako nevrijeme”, dodali su iz UPSUL.
Ovo je prva ozbiljnija akcija koju je ove godine sprovela Služba traganja i spašavanja koja radi u sklopu Sektora sigurnosti plovidbe UPSUL.
Iz Uprave ističu da je akcijom dokazana dobra pripremljenost posade i kvalitetno urađen servis plovila “i oni spremno dočekuju predstojeću nautičku i turističku sezonu, sa nadom da bude što manje ovakvih situacija”.
Policija u Kotoru je, nakon potjere, uhapsila I.T. (34) iz Pljevalja i Podgoričanina G.V. (41) kod kojih je pronađeno oružje, municija, kriptovani telefoni i novac.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, osumnjičeni na motociklu marke “Honde”, nakon što se nijesu zaustavili na znak saobraćajne policije, su pobjegli nakon čega je policija organizovala potjeru i ubrzo ih uhapsila.
Kod njih je pronađen pištolj marke “Glock”, kalibra 9 mm sa pet metaka u okviru, te jednim metkom u cijevi.
Takođe, policija je kod I.T. pronašla dva kriptovana telefona, veću svotu novca, kao i druge predmete.
Kod G.V. policija je pronašla pištolj marke “Valter” kalibra 9mm sa 13 metaka u okviru. Takođe, ovom prilikom kod G.V. su pronađena dva kriptovana telefona, veća svota novca i drugi predmeti.
“Prilikom kontrole motocikla bez registarske oznake utvrđeno je da je sa istog uklonjen identifikacioni broj šasije, koji je takođe u cijelosti premazan masnom supstancom nalik na ulje. Sumnja se da je motocikl bio pripremljen za izvršenje krivičnog djela”, navode iz policije.
Utvrđeno je da je G.V. u Crnu Goru ušao ilegalno te da je za njim raspisana Interpolova potjernica po odluci Osnovnog suda u Danilovgradu zbog napada na službeno lice, te i teške povrede, zbog kojih se potraživao za izdržavanje zatvorske kazne od pet godina.
Osumnjičeni su uz krivičnu prijavu privedeni nadležnom državnom tužiocu koji im je odredio zadržavanje do 72 sata.
Osvald Špengler- danas slobodno možemo reći prorok, a ne (samo) filozof- svoje centralno djelo, “Propast Zapada”, objavio je od 1918.-1922. godine. Naslov djela Špengler utvrdio je još 1912. godine, a u predgovoru njegovom prvom izdanju on piše da taj naslov “karakteriše u najstrožem značenju riječi, a s obzirom na propast antike, svjetsko-istorijsku fazu od nekoliko stoljeća, fazu u čijem smo početku danas”, – piše u autorskom članku prof. Miomir Abović.
Ni najmanje ne vjerujem da smo danas tek na početku te faze i ne bih se u tome složio sa Špenglerom. Naprotiv, držim da smo već u poodmakloj fazi ontološkog rastakanja civilizacije Zapada. To što Špengler takav tempo progresije dekadencije u dobu u kojem je živio nije mogao predvidjeti, nije čudo; i nama da je neko- još prije nekih tridesetak godinâ- kazao da ćemo živjeti u vremenu koje determinišu ovakve socijalno-vrednosno-antropološke koordinate, zasigurno mu ne bismo povjerovali.
O čemu je, pak, to Špengler pisao (ili gotovo propovijedao) u „Propasti Zapada“?
U najkraćim crtama: on se, prije svega, suprotstavio ustaljenoj periodizaciji istorije na stari, srednji i novi vijek, tj. shvatanju o linearnom razvoju istorije, a onda i zanemarivanju nezapadnih kulturâ. Po Špengleru, istorija čovječanstva nije pravolinijski, progresivan proces, nego je ciklički niz pojedinih međusobno izolovanih kulturâ, koje je Špengler shvatao kao „organizme“. Svaka kultura ima određene vlastite zakonitosti koje Špengler naziva „duša kulture“. Razlikovao je tri osnovna oblika kulture: antičku ili apolonsku, arapsku ili magijsku i zapadnoevropsku ili faustovsku. Ono što je u „Propasti Zapada“ za intenciju ovog članka najbitnije, jeste tvrdnja Špenglera da sve kulture u njihovoj unutarnjoj dinamici prolaze kroz četiri faze: rađanje i doba mladosti (što odgovara „proljeću kulture“), rano doba ili doba cvjetanja (tzv. „ljeto kulture“) , kasno doba ili doba zrelosti („jesen“ kulture) i staro doba ili propast („zima“ kulture). Po Špengleru, svaka kultura sudbinski je uređena da u razdoblju dugom oko hiljadu godinâ dođe do svog kraja. Važna distinkcija koju Špengler uvodi u „Propasti Zapada“ je distinkcija između kulture, sa jedne strane, i civilizacije, sa druge. Civilizacija je, prema Špengleru, zadnja faza svake kulture; ista zapravo predstavlja „zimu“ kulture. Sa druge strane, kultura je u većoj mjeri duhovno jedinstvo nego mehanički sklop i izražava se kroz duhovne kreacije kao što su filozofija, nauka, religija, umjetnost, politika itd., koje su, pak, karakteristične za svaku posebnu kulturu. Stagnacija, opadanje i propast kulture nastupaju nakon prevlasti racionalizma i tehnike, demokratizacije, kosmopolitizma i globalizma, pacifizma, isticanja ljudskih pravâ itd. Zapadnoevropska faustovska kultura poslije vremena mladosti (900.-1300. godine), procvata (1300.-1600. godine) i zrelosti (1600.-1800. godine) došla je do faze civilizacije, koja je obilježena angloameričkim materijalizmom fundiranim na novcu, tehnici i na materijalnom bogatstvu. Dakle, po Osvaldu Špengleru, mi živimo u vremenu zatvaranja kruga (zapadno)evropske kulture; svjedoci smo zenita kulture kojoj, makar formalno, pripadamo. Ili, kako to kaže Špengler na jednoj od stranicâ „Propasti Zapada“: tlo Zapada je metafizički iscrpljeno.
Boka Kotorska foto Boka News
Od objavljivanja do danas „Propast Zapada“ doživjela je mnogo kritikâ, više ili manje utemeljenih. U pogledu shvatanja da je, kako je on to formulisao, (zapadno) evropska kultura ušla u fazu civilizacije- utemeljene na profitu, razvoju tehnologije i zgrtanju materijalnog bogatstva- Špengler je, međutim, nesumnjivo bio u pravu. Njegova vizija involucije faustovske kulture Zapada nešto je što se već uveliko objektiviralo. Dovoljno je biti prosječno inteligentan- konačno, dovoljno je imati zdravo čulo vida i registrovati ono što se u svijetu svakodnevno dešava- da to shvatimo, a sljedstveno tome da budemo svjesni činjenice da je perspektiva t(akv)e civilizacije duboko sumorna. Sem što tu antropološko-duhovnu dekadenciju čovjeka Zapada i silaznu putanju (zapadno)evropske kulture- njenu transformaciju u u civilizaciju- gledamo iz dana u dan, bilo bi veoma efektno i značajno tu regresiju oprimjeriti i jednom suptilnom analogijom. Vratimo se, u svrhu toga, u malo dalju prošlost Zapadne Evrope: u onaj period koji Špengler naziva vremenom mladosti i procvata zapadnoevropske kulture. 1163. godine u Parizu započinje gradnja katedrale Notre-Dame. Ta gradnja završiće se polovinom XIV stoljeća. Dakle, gotovo puna dva stoljeća trajalo je stvaranje tog remek djela gotske arhitekture. Pet ili šest generacijâ srednjovjekovnih evropskih ljudi (jer tada je prosječni životni vijek čovjeka oko četrdeset, četrdeset pet godinâ) primitivnim srednjovjekovnim alatom gradili su crkvu za koju su- sem posljednje generacije graditeljâ- znali da neće poživjeti dovoljno dugo da vide njenu konačnu formu. Ali i pored toga- kao i pored toga što od te gradnje nisu imali nikakve, ili su imali veoma male materijalne koristi- ti ljudi dolazili su da grade Notre-Dame. Zašto? Razlog može biti i ovo, i ono. Ali ja duboko vjerujem- i intuitivno nazirem- da su ti srednjovjekovni ljudi- kojih su graditeljska infrastruktura i ukupne životne mogućnosti smiješne u usporedbi s našima- nepokolebljivo gradili tu veličanstvenu katedralu zato što su znali, ako ne svjesno, onda nesvjesno sigurno, da sudjeluju u nečemu što će potpuno ispuniti i značajem transcendirati njihov, inače u svakom pogledu bijedni, kratki i žalosni život. Ugraditi sebe i svoju egzistenciju u stvaranje materijalne forme Ljepote, u emanaciju Božijeg Bića i Božije kreativnosti, bio je impuls koji ih je vodio i za koji su znali da daje smisao njihovom zemaljskom bitisanju. Današnji (zapadno)evropski čovjek nije više spreman za ovako nešto. On ne traži smisao u Ljepoti koja će ga nadživjeti; nema više to strpljenje i punoću bitka. Savremeni (zapadno)evropski čovjek hoće sve sad i odmah, a to što hoće uglavnom je efemerno i bezvrijedno. Primjerâ sličnih ovome- primjerâ koji zrcale kako je vremenom izblijedila svježina jedne civilizacije- moglo bi se navesti još mnogo.
Kad nacije i narodi kojih su kultura i organizovanost društva na visokoj razini- pa sljedstveno tome te nacije i narodi čine jezgro određene kulturne galaksije- regrediraju na nivo grubog materijalizma i sveopšte površnosti, onda narodi i nacije koji su na periferiji tog kulturnog kruga regrediraju makar jedan nivo niže od onih prvopomenutih: ti narodi i nacije spuštaju se na razinu egzistencije koja se odvija u znaku groteske. Kako sam već i kazao u članku, većina pripadnikâ narodâ bivše SFRJ- ako su uopšte ikad i bili dio zapadnoevropskog kulturnog kruga- u lavovskom periodu njihove istorije bili su to tek formalno. To je, naravno, slučaj i sa narodom Crne Gore. I zato nipošto nije čudo- naprotiv- kad na zaštitnim maskama pojedinih poslanikâ u Skupštini Crne Gore vidimo trobojku odnosno aktuelnu crnogorsku državnu zastavu. A još manje je čudno kad „Crnogorska kulturna mreža“ za Dan državnosti Crnoj Gori pokloni guslarsku pjesmu „21. maj“ u kojoj četiri stiha glase:“Tragom naše viteške prošlosti, Država smo građanske svijesti, Zato ćemo postati što prije, I članica Evropske Unije“. I tematika i leksika koje se baš uklapaju u klasični model epske deseteračke narodne pjesme, nema što. O Vučićevim teatralnim egzibicijama u Srbiji suvišno je već i govoriti.
Na kraju: aktuelno stanje civilizacije u kojoj živimo ne treba shvatati u tragičnom ključu. Sve na svijetu odvajkada ima svoj početak, uspon, opadanje i kraj, pa i kulture. „Propast Zapada“, između ostalog, uči nas i tom- za nas pripadnike jedne civilizacije površnog i primitivnog hedonizma- (nažalost) zaboravljenom znanju: prolaznost je neumoljiva konstanta kojoj se uzaludno opirati. A nestajanje i smrt- bilo ljudske individue koja je prošla pun ciklus života bilo jedne kulture- nisu tragedija, nego prirodno zaokruženje jedne- manje ili više uspjele i kreativne- humane avanture pod kapom nebeskom.
Polarni kruzer “Scenic Eclipse” uplovio u riječku luku
Premijer Hrvatske Andrej Plenković u četvrtak je obišao luksuzni polarni kruzer Scenic Eclipse, koji je izgrađen u Uljaniku a usidren u riječkoj luci dok se ne smiri pandemija Covid-19, te poručio kako je riječ o brodu kakve želimo graditi u Hrvatskoj i kako je važno nastaviti s aktivnostima koje su omogućile revitalizaciju 3. maja.
Scenic Eclipse je prije godinu dana izgrađen u pulskom Uljaniku za australsku Scenic grupu, a od početka svibnja ove godine usidren je u riječkoj luci dok se ne smiri pandemija Covid-19 i ostvare uvjeti za nova kružna putovanja.
Izrazivši zadovoljstvo posjetom tom brodu izgrađenom u Uljaniku, premijer je poručio kako je ideja da se krene s daljnjim investicijama, ovaj puta u brodogradilištu 3. maju te da se takvi brodovi u budućnosti grade u riječkom brodogradilištu.
Mislim da smo prve korake već kvalitetno poduzeli i važno je nastaviti s aktivnostima koje su omogućile revitalizaciju 3. maja, rekao je.
U 3. maju započela je gradnja još jednog polarnog kruzera sličnih karakteristika, broda “Eclipse II” za istog australskog naručitelja, a planira se gradnja još četiri takva broda.
Namjere Scenic grupe su i dalje vrlo čvrste i tražimo rješenje kako da ti procesi na pravi način idu dalje, poručio je premijer, koji je rekao i kako su “u procesu” i jamstva za gradnju tih brodova.
Na pitanje o čemu će razgovarati sa sindikalistima iz Uljanika, koji su se također našli na brodu, Plenković je odgovorio da je poznato kako je sve s Uljanikom išlo.
Premijer Andrej Plenković posjetio polarni kruzer “Scenic Eclipse” – foto Hina
“Vlada je isplatila 4,5 milijarde kuna jamstava za Uljanik. Svakako ćemo tražiti rješenje kako da se održi dio poslovanja s obzirom na iskustva da su mnogi zaposlenici Uljanika pridonijeli izgradnji ovoga broda, premda je u teškim okolnostima završen i nevjerojatnim osobnim angažmanom naručitelja. Bilo je fascinantno vidjeti da je u tako teškim okolnostima ovakav brod izašao iz Uljanika i to je priznanje svima”, rekao je premijer, poručivši kako će se tražiti rješenja koja će omogućiti da brodogradnja u Hrvatskoj i dalje postoji.
Polarni kruzer Scenic Eclipse uplovio je početkom svibnja u riječku luku, u kojoj će do kraja godine, dok se ne smiri pandemija Covid-19, biti na mrtvom vezu.
Taj je brod porinut s navoza u pulskom Uljaniku u siječnju 2018., a isporučen je u srpnju 2019., unatoč teškoćama i stečaju Uljanika.
Može prevesti oko 220 putnika, a namijenjen je plovidbi svim morima, uključujući polarna i tropska područja. Posebno je pojačan za plovidbu u otežanim vremenskim uvjetima i po zaleđenim morima.
Dugačak je 168 metara, širine 21,5 metara, sagrađen je u skladu s najnovijim ekološkim zahtjevima i jedinstven je putnički brod tog tipa u svijetu, najveći u klasi polarnih putničkih brodova.
Na njemu u punoj operaciji radi 187 ljudi, od kojih je dvoje hrvatskih državljana – prva časnica za sigurnost Maja Sabolić i zamjenik zapovjednika Radimir Novosel.
Korona virus-region-srbija-mapa – foto telegraf rs.
Vlada Srbije usvojila je u četvrtak predlog Kriznog štabakojim je omogućen slobodan ulazak na teritorij Srbije iz inostranstva bez dosad neophodnog PCR testa na koronavirus, a nacionalna kompanija počela je postupnu uspostavu međunarodnih vazdušnih linija.
Svim građanima Srbije i stranim državljanima na graničnim prijelazima bit će dijeljena zdravstvena upozorenja da dolaze na teritorij na kojem je koronavirus i dalje aktivan, uz preporuku kojih se mjere prevencije trebaju pridržavati u cilju sprečavanja i širenja infekcije.
Testiranje PCR testom na osobni zahtjev na cijelom teritoriju Srbije koštat će 6.000 dinara, odnosno oko 50 eura, dok će za studente i maloljetne osobe test biti besplatan, saopštilla je Vlada, nakon preporuke Kriznog štaba, na osnovu analize aktualne epidemiološke situacije.
Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je građanima povodom Dana nezavisnosti Crne Gore da je proteklih četrnaest godina obnovljene nezavisnosti potvrdilo da smo naš strateški put odabrali mudro, da nema ni trunke dileme hoćemo li tim putem nastaviti – hoćemo – još jače i još posvećenije i da je našoj državi potrebno zajedništvo svih, bez obzira na to kako ko vidi Crnu Goru.
„Četrnaest je godina od kada je Crna Gora vratila svoje ime i mjesto među državama današnjeg svijeta. Kada smo 21. maja 2006, na demokratskom referendumu, donijeli istorijsku odluku da sami upravljamo svojom budućnošću, vjerovali smo da je to zajednička pobjeda: svih nas koji smo željeli sopstvenu državu, ali i svih onih koji su tada bili protiv toga. Na miran i dostojanstven način, uprkos nametnutoj nam većini od 55 posto glasova neophodnih za nezavisnost i uprkos nezapamćenoj kampanji protiv naše nezavisnosti – demokratski ishod referenduma bio je nesporan“ – kazao je predsjednik Vlade u svečanom obraćanju javnosti povodom Dana nezavisnosti Crne Gore.
Premijer je rekao da smo vjerovali da je 21. maja 2006. stavljena tačka na crnogorske podjele i da ćemo se svi zajedno okrenuti uređenju naše zajedničke kuće, po mjeri i u najboljem interesu svih njenih građana te da je zbog toga Ustavom Crna Gora definisana kao država svih građana koji u njoj žive: Crnogoraca, Srba, Albanaca, Bošnjaka, Muslimana, Hrvata, i svih drugih.
Dan nezavisnosti – Premjer Duško Marković
„Vjerovali smo da će u novoj realnosti savremene evropske Crne Gore, kao i članice NATO-a, svi pronaći najbolji interes za sebe i svoje porodice; da ćemo zajedničkim snagama ubrzavati društveni i demokratski napredak; da će negiranje crnogorskog identiteta i prava na sopstvenu državu, jednom za svagda, ostati samo na tamnim stranicama naše istorije. Danas, četrnaest godina kasnije, moramo pogledati istini u oči: vrijeme nas je, u značajnoj mjeri, demantovalo: podjele nijesu nestale. U nekim stvarima čak – danas je otpor crnogorskoj suverenosti radikalniji nego što je bio prije deceniju i po! Danas u Crnoj Gori isti oni koji su predvodili pokret protiv nezavisnosti u referendumskoj kampanji, predvode ponovo brutalne nasrtaje na suverenitet crnogorske države. Sada još i sa otvorenijom podrškom sa strane i neviđenom propagandnom kampanjom. Danas kažu da je za njih Crna Gora mala; kažu da na prijestonom Cetinju žive nedostojni nasljednici svojih predaka; a kada bi se oni pitali Crna Gora bi pripadala drugome, a ne sebi i svojim građanima! Besramno podmeću da želimo da otimamo crkve i manastire; da protjerujemo Srbe iz Crne Gore; da u našoj zemlji samo što nije počeo bratoubilački rat. Izmišljaju njihovi mediji, krivotvore njihovi istoričari, podmeću njihovi političari“ – kazao je predsjednik Vlade.
Premijer Duško Marković je kazao da je istina da će sve vjerske zajednice u našoj zemlji imati isti status u okviru pravnog poretka Crne Gore, usklađenog s najvišim demokratskim standardima modernog svijeta da su svi građani naše zemlje jednaki su u pravima i obavezama i da će se svi nesporazumi u Crnoj Gori rješavati strpljivim i upornim dijalogom, na miran i demokratski način.
„Uprkos svemu, mnogo smo naših ciljeva ostvarili u prethodnih deceniju i po: ojačali smo naše institucije, unaprijedili demokratiju, ekonomski uzdigli Crnu Goru. Ova i ona Crna Gora ne liče jedna na drugu! Vrijeme je potvrdilo da smo naš strateški put odabrali mudro i nema ni trunke dileme hoćemo li tim putem nastaviti. Hoćemo – još jače, još posvećenije“ – poručio je premijer Duško Marković.
Dan nezavisnosti – Premjer Duško Marković
Predsjednik Vlade Crne Gore je kazao da ne zatvaramo oči ni pred našim greškama i ocijenio da smo ipak mogli više da smo mi bili bolji i odgovorniji, ali i da nam nad glavom sve vrijeme nije visila opasnost od povratka na staro, da nam ta opasnost nije uzimala i snagu i vrijeme, da nas nije vukla unazad.
Premijer Duško Marković se je na kraju obraćanja kazao da poziva sve građane da zajedno radimo za dobro Crne Gore kako smo to radili u prethodnim mjesecima, kada smo u najvećoj mogućoj mjeri očuvali zdravlje i živote naših građana.
„Da sada očuvamo i našu ekonomiju i da svoje znanje, energiju i posvećenost usmjerimo ka podizanju životnog standarda, ka većim platama i penzijama, i otvaranju novih radnih mjesta. Da solidarnost, odgovornost i zajedništvo obilježe odrastanje naše djece , koja će nam jednog dana reći: Hvala što ste očuvali naše pravo da sami odlučujemo o našoj budućnosti! Neka vam je srećan Dan nezavisnosti. Da je vječna Crna Gora“ – zaključio je predsjednik Vlade Duško Marković.
Iz Instituta za javno zdravlje danas je potvrđeno, da je ponovljenim testiranjem utvrđeno da je pacijent iz Srbije koji je prije dva dana povrijeđen u saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori, pozitivan na koronavirus.
Ovaj slučaj će se, tokom boravka u Crnoj Gori, voditi kao dodatni pozitivan. Kako je ovaj pacijent liječen u bjelopoljskoj Bolnici, kao i u Bolnici u Risnu i Kliničkom centru, dio medicinskog osoblja iz tih zdravstvenih ustanova je u izolaciji. Takođe, u izolaciji su i radnici drugih službi koji su bili u kontaktu sa oboljelim.
“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore su od posljednjeg presjeka stanja obradile ukupno 208 uzoraka na infekciju novim korona virusom”, saopštili su iz IJZ.
Pojasnili su da je među urađenim analizama nalaze se i ponovljeni uzorci osobe čija klasifikacija nije bila završena i kod koje je epidemiološko istraživanje u toku.
Pojašnjeno je da iz današnjeg uzorka, koji je uzet iz donjih dijelova respiratornih puteva dobijen pozitivan nalaz što je potvrdilo sumnju da se radi o osobi koja se nalazi u fazi oporavka od infekcije novim koronavirusom a koja je inficirana i najveći dio toka infekcije provela izvan Crne Gore.
“Kada se radi o epidemiološkom istraživanju, kretanje osobe kroz Crnu Goru je rekonstruisano, ostvareni kontakti su identifikovani i stavljeni pod izolaciju uključujući i zdravstvene radnike kao i radnike drugih službi koji su bili u kontaktu sa oboljelim. Njihovo stanje i uzorkovanje će se intenzivno pratiti i sprovoditi”, poručili su iz IJZ.
U IJZ navode da će se ovaj i slučaj tokom boravka u Crnoj Gori, voditi kao dodatni pozitivan.
Broj pozitivnih slučajeva: 324 (+1)
Broj oporavljenih: 314
Broj oboljelih: 1 (+1)
Broj umrlih: 9
Španjolska više neće slijediti primjer Italije u rješavanju krize s koronavirusom pa će svoj turizam i granice otvoriti kasnije kako ne bi ponovo izbio virus, poručila je vlada iz Madrida.
„Italija ide prebrzo s popuštanjem mjera. Nadam se da će biti sve u redu ondje, ali previše riskiraju“, rekao je premijer Pedro Sánchez svojim najbližim suradnicima, izvijestile su u četvrtak novine El País.
Italija je vratila gotovo kompletnu aktivnost u zemlji, a 3. juna namjerava otvoriti svoje granice europskim turistima. Španjolska, međutim, niti svojim stanovnicima neće dopustiti putovanja unutar zemlje sve do kraja lipnja pa je nepoznato kada će strani turisti smjeti dolaziti u Španjolsku.
Otkako se krajem veljače koronavirus pojavio u Španjolskoj vlada je slijedila iste korake koje je poduzimala vlada u Italiji, iz koje se virus i proširio. U Madridu smatraju da je koronavirus došao u Španjolsku putem 70 tjednih letova iz Italije i dobre povezanosti dviju zemalja.
Ove dvije zemlje su među najpogođenijima koronavirusom u Europi. U Italiji je preminulo 32.000 stanovnika, a u Španjolskoj 27.888. Italija ima 60 milijuna stanovnika, dok u Španjolskoj živi 47 milijuna ljudi.
Pritisak turističkog sektora i pitanje sigurnosti
Turistički sektor pritišće i lobira u obje zemlje tražeći popuštanje mjera te slobodnije kretanje stanovnika. No Španjolska nastavlja održavati jedne od najčvršćih mjera u Europi pa je u srijedu produžila izvanredno stanje do 7. lipnja. Sánchez bi tada mogao zatražiti novo produženje do kraja lipnja.
„U Italiji se suočavaju s velikim pritiskom turističkog sektora. I mi također, ali smo se odlučili za oprez. Talijani sada preuzimaju veliki rizik, a upravo se u turizmu igraš s reputacijom. Mi se želimo vratiti turizmu tek kada će gosti biti sigurni“, rekao je neimenovani član španjolske vlade za El País.
„Želimo izbjeći bilo kakav korak unatrag koji bi uništio našu reputaciju. Nema smisla sada zbog nekoliko tjedana uništiti ono što smo postigli uvođenjem mjera. Lipanj će biti ključan u borbi protiv virusa. Nećemo stoga dopustiti kretanje stanovnika izvan njihovih provincija sve dok zemlja ne prođe sve faze popuštanja mjera“, dodao je.
Strah od ‘uvoza’ virusa
Većina Španjolske nalazi se u drugoj od četiri faze, premda su najveći gradovi Madrid i Barcelona još uvijek u prvoj.
Tisuće Nijemaca, Britanaca i Francuza imaju svoje vikendice i kuće na španjolskoj obali, pa iz njihovih zemalja također dolazi zahtjev za otvaranjem granica. Španjolska vlada se pak boji da bi time uvezli virus budući da Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno ima najviše oboljelih u Europi.
U ožujku je u svjetskim medijima snažno odjeknula vijest o zatvaranju 800 turista u karantenu dugu tri tjedna u hotelu na španjolskom otoku Tenerife, kada je talijanskim turistima ondje dijagnosticiran koronavirus.
„Kada bi se sada pojavio takav problem na Mallorci, Alicanteu, Málagi ili Madridu ne bi ga rješavale njemačka, francuska ili britanska vlada. To bi bio isključivo naš problem. To bi zadalo udarac reputaciji Španjolske“, rekao je dužnosnik španjolske vlade.
„Nitko ne želi držati stanovnike zatvorene. No potrebno je kontrolirano popuštati mjere i zaštititi zdravlje stanovnika. Nemojmo zaboraviti da Španjolsku svake godine posjećuje 80 milijuna osoba“, zaključio je.
Granice Španjolske su zatvorene, a u zemlju smiju ulaziti samo španjolski državljani na povratku iz inozemstva, prekogranični radnici, vozači kamiona, zdravstveni djelatnici te osobe s potvrdom o hitnom slučaju poput operacijskih zahvata dogovorenih u Španjolskoj.
Posle dva meseca s beogradskog aerodroma “Nikola Tesla” danas je ispraćen prvi komercijalni let za Cirih nakon ukidanja vanrednog stanja, javlja Anadolu Agency (AA).
S komercijalnim letovima je počela nacionalna avio-kompanija “Air Serbia”, a kako je rekla ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, ovaj let će se iz Ciriha vratiti pun.
“Pored Ciriha, realizovaće se letovi za Frankfurt, London, Beč, ali i Pariz, Amsterdam, Ljubljanu, Njujork i druge gradove. Važno je da polako počinjemo da se vraćamo normalnijem životu. Mi radimo zajedno kao jedan tim i činimo sve da ovaj vid transporta bude dostupniji i da imamo što više redovnih linija. Bezbednost je svakako na prvom mestu”, izjavila je ona tokom obilaska aerodroma s generalnim direktorima beogradskog aerodroma i “Air Serbia“, Fransoom Berizom i Nejsmitom Dankanom.
Ona je dodala da od sutra neće biti obaveznog PSR testa na koronavirus niti samoizolacije prilikom ulaska u Srbiju, a da će građani Srbije koji putuju u druge zemlje morati da se ponašaju u skladu s obavezama tih država.
Potpredsednica Vlade istakla je da je ova grana saobraćaja pretrpela velike gubitke svuda u svetu i da je do sada šteta veća od 70 miliona evra te da se nada da će godinu završiti s manje od 200 miliona evra štete u avio-saobraćaju.
Fransoa Berizo, generalni direktor aerodroma “Nikola Tesla”, rekao je da se na ovaj dan čekalo dugo, dva meseca.
Nejsmit Dankan, direktor “Air Serbia”, rekao je da ova kompanija danas realizuje pet letova, tri za Cirih i dva za Frankfurt.
“Pored Ciriha, Londona, Beča i Frankfurta, krajem meseca letećemo i za Amsterdam i Pariz, potom i Ljubljanu, Tivat i druge gradove u regionu. A od 6. juna i za Njujork”, kazao je.
