Zbog obilne količine kiše i velikog priliva vode, jakog-olujnog južnog vjetra, u četvrtak 15. oktobra su potencijalno moguće određene posljedice u centralnim, južnim i primorskim predjelima Crne Gore.
Direktorat za vanredne situacije MUP-a izdao je upozorenje nadležnima i građane pozivao da prilagode svoje aktivnosti najavljenoj meteorološkoj situaciji.
“Na osnovu informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, sjutra se očekuju jaka ciklonska aktivnost i nestabilne vremenske prilike sa kišom, povremeni pljuskovi sa grmljavinom i sa jakim, lokalno na udare olujnim južnim vjetrom.
U centralnim i južnim predjelima očekuje se obilna količina kiše. Intenzivne padavine i obilna količina kiše očekuju se naročito u popodnevnim i večernjim satima, a potencijalno su moguće kratkotrajne olujno-grmljavinske vremenske nepogode”, navode iz Direktorata.
Zbog obilne količine kiše i velikog priliva vode, jakog-olujnog južnog vjetra, ističu da su potencijalno moguće i određene posljedice u centralnim, južnim i primorskim predjelima.
“Svi nadležni subjeki sistema zaštite i spašavanja će za pomenuti period podići nivo operativne spremnosti za odgovore u ovakvim situacijama”, zaključuje se u saopštenju Direktorata za vanredne situacije MUP-a.
Hrvatski i talijanski znanstvenici udružili su snage kroz zajednički projekt SAPAS (Sigurno sidrenje i zaštita morske cvjetnice u Jadranskom moru) koji financira Europska unija s ciljem da očuvaju jadranske morske cvjetnice, odnosno livade Posedonije koje se još nazivaju plućima mora, piše Novi list.
Projekt se financira u okviru programa teritorijalne suradnje između Italije i Hrvatske te mu je glavni cilj kreiranje smjernica za očuvanje i poboljšanje statusa zaštite morskih cvjetnica Jadranskog mora kroz postavljanje sigurnih sidrišta, pilot projekta transplantacije i praćenje ukupnog stanja Posidonije. Riječ je o projektu čiji je voditelj i koordinator talijanska općina Monfalcone, a među partnerima su i Sveučilište u Rijeci te Javna ustanova Nacionalnog parka Kornati i hrvatska Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.
Navodeći kako je zaštita morskih cvjetnica poput Posidonije ili Oceanskog porosta (Posidonia oceanica) izuzetno važna za očuvanje čitavog ekosustava mora voditeljica projeta u ime riječkog Sveučilišta, prof.dr. Sandra Kraljević Pavelić, ističe da su morske cvjetnice, ponekad krivo nazivane algama, zapravo prave biljke, potpuno prilagođene životu pod morem.
Morske cvjetnice
One pripadaju istoj skupini biljaka, odnosno cvjetnicama jednosupnicama, kao palme, trave, lukovice i slično. Morske cvjetnice za razliku od algi imaju, kao i sve biljke, razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet. Oblikom i bojom listova podsjećaju na kopnene trave, stoga ne čudi da su u narodu poznate pod nazivom »morska trava«, kako se uostalom, nazivaju i u engleskom jeziku »seagrass«.
Livade morske cvjetnice Posidonia oceanica jedinstvena su staništa, izuzetno važna u životnim ciklusima mnogih životinja. U njoj se razmnožavaju, polažu jajašaca i skrivaju mnoge životinjske vrste, kao što su spužve, morske zvjezdače, mekušci te mnoge vrste riba, poput morskog konjića, pirke, kneza, škrpuna, brancina, orade, salpe i drugo. Procijenjeno je da u livadama Posidonije živi više od 400 biljnih i oko tisuću životinjskih vrsta. Prema tome, zaštita ove vrste ključna je za održavanje biološke raznolikosti Jadranskog mora, pojašnjava voditeljica projekta.
Projekt će trajati 30 mjeseci, a uz hrvatske okuplja i talijanske partnere među kojima su SELC Sociata Cooperativa, Nacionalni međusveučilišni konzorcij za morske znanosti, Konzorcij za privremeno upravljanje Regionalnim Prirodnim parkom Coastal dunes from Torre Canne to Torre San Leonardo te Konzorcij za koordinaciju istraživačkih djelatnosti u Venecijanskom lagunskom sustavu.
Dodajući kako je Posidonia oceanica endemska vrsta koja raste isključivo na području Mediterana, čiji je Jadransko more dio, prof.dr. Kraljević Pavelić kaže da se livade Posedonije djelovanjem čovjeka godinama sustavno degradiraju.
Ugožene livade
Zbog procesa fotosinteze rasprostranjena je do dubine dopiranja svjetlosti. U bistrijim morima možemo je pronaći do čak 40 metara. Zanimljivo je da livade morske cvjetnice djeluju i poput »filtera za vodu«. Zadržavaju čestice sedimenta, pijeska ili mulja, među svojim korijenjem i stabljikama, čime poboljšavaju bistrinu okolne morske vode. Procesom fotosinteze livade morskih cvjetnica imaju sposobnost pretvorbe velike količine ugljikovog dioksida u kisik.
Naime, procijenjeno je da jedan kvadratni metar livade može proizvesti čak 14 litara kisika dnevno. Fascinantan je podatak da jedan hektar livade Posidonije pretvara pet puta više ugljikovog dioksida u kisik, nego jedan hektar amazonske tropske šume. Stoga s pravom, livade Posidonije možemo nazivati plućima mora.
Međutim, te se livade najviše ugrožavaju sidrenjem, turizmom, različitim intervencijama na obali te koćarenjem i kaveznim uzgojem riba, čime se s nekih područja zauvijek uklonila ova vrsta. Stoga je cilj projekta postavljanje sidrišta sigurnih za okoliš, uspostava praćenja stanja livade Posidonie oceanice, izrada online platforme te pilot projekt transplantacije u uvalama koje su zbog različitih antropogenih utjecaja degradirane, najavljuje prof.dr. Kraljević Pavelić.
Te će se transplatacije obavljati na dvije lokacije koje se nalaze na talijanskoj strani Jadranskog mora, zaljev Panzano kod Monfalconea te Parco naturale regionale Dune Costiere od Torre Canne do Torre San Leonardo, kao i na hrvatskoj strani u uvali Kravljačica unutar Nacionalnog parka Kornati.
– Lokacije su odabrane uvidom u podatke prikupljene praćenjem stanja livade tijekom prethodnih godina, te je na temelju toga napravljena evaluacija postojećeg stanja. Kako bi se dugoročno zaštitilo ovo područje, u sklopu kampanje projekta, educirala bi se javnost o važnosti zaštite vrste te o načinima na koje se može spriječiti njezino daljnje uništavanje.
Kako i sam naziv sugerira, glavna stavka cijelog projekta je postavljanje sigurnih sidrišta na određene lokacije. Sidrišta sigurna za okoliš su sidrišta koja svojim boravkom u okolišu i samim postavljanjem rade minimalan utjecaj na okoliš. Postavljanjem sidrišta u uvali Kravljačica u Nacionalnom parku Kornati spriječilo bi se daljnje degradiranje livade, ali i očuvala livada, transplantirana unutar ovog projekta, navodi riječka znanstvenica.
Crnogorsko društvo ekologa završilo je petodnevno terensko istraživanje odraslih jedinki ribe kirnje u području budućeg zaštićenog područja u moru – Katič, od Skočiđevojke do Kraljičine plaže.
Da podsjetimo, velika kirnja je predatorska vrsta dna Sredozemnog mora. Zbog dugog, neobičnog, složenog životnog ciklusa i sporog trenda obnove populacija, izlov jedinki kraćih od 50 cm zakonom je zabranjen u Crnoj Gori. Ova vrsta je na tanjiru veoma cijenjena, spada u ribu A kategorije, što je jedan od glavnih razloga drastičnog opadanja brojnosti jedinki duž cijelog Mediterana, pa i kod nas.
Nastavljajući prošlogodišnja terenska istraživanja koja su bila fokusirana na mlađ kirnje, ove godine procijenjeno je stanje populacija odraslih jedinki. Po riječima lokalnih ribara i ronilaca, kirnja golema postala je jako rijetka u našem moru, što se posebno odnosi na odrasle, starije jedinke (život krnje može biti dug i do 40, 50 godina). Terensko istraživanje potvrdilo je riječi ribara, ali će precizni rezultati istraživanja biti objavljeni krajem godine. Ipak, treba pomenuti da nije zabrinjavajuća situacija samo u vezi sa kirnjom, a opisaćemo je riječima ronilaca koji su učestvovali u istraživanju: ,,More nikada nije bilo ovako pusto”.
U nekim zaštićenim područjima u Mediteranu populacije kirnji cvjetaju, zato što je njenu vrijednost na tanjiru nadmašila vrijednost ronjenja sa ovom vrstom, koja po pravilu nije stidljiva (osim u područjima koja su pod velikim ribolovnim pritiscima); naprotiv: krnja je veoma radoznala, pa dopušta čovjeku da osjeti kako je to biti oči u oči, ruku pod peraje, sa dijelom i nastavkom svakog od nas: divljinom.
Istraživanje je rađeno u saradnji sa NVO Green Home i NVO Mediteranskim centrom za ekološki monitoring, uz finansijsku podršku Fonda za kritično ugrožene ekosistme, u okviru projekta ,,Podrška lokalnoj zajednici u zaštiti i promociji potencijalnog zaštićenog područja u moru – Katič”, poručuju iz Crnogorskog društva ekologa.
Od posljednjeg presjeka stanja, laboratorije Instituta za javno zdravlje kao i druge laboratorije koje sprovode PCR dijagnostiku, završile su analizu 717 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je registrovano 193 novopozitivnih slučajeva infekcije.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena četiri smrtna ishoda Kovid-19 pozitivnih pacijenata iz Tuzi, Berana (2) i Bijelog Polja, rođenih 1952, 1974, 1939. i 1938. godine, koji su liječeni u Kliničkom centru Crne Gore (2), OB Berane i OB Bijelo Polje.
Uzorci novopozitivnih upućeni su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
108
Nikšić
34
Bar
23
Bijelo Polje
13
Berane
5
Pljevlja
4
Cetinje
2
Rožaje
2
Andrijevica
1
Kotor
1
U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak 138 pacijenta.
Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 4.043.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 14.461.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 208, od početka godine 217.
Aktivni slučajevi, oporavljeni i preminuli od početka juna po opštinama su prikazani u tabeli raspoređeni prema broju aktivnih slučajeva:
Većina europskih vlada je tijekom ljeta ublažila restriktivne mjere kako bi vratile u život svoja gospodarstva već pogođena velikim padovima i gubitkom radnih mjesta nakon prvog vala pandemije.
No povratak aktivnosti u normalu – od gužvi u restoranima do početka novih školskih godina – doveo je do velikog rasta broja novozaraženih na cijelom kontinentu.
Kafići i drugi ugostiteljski objekti zatvarani su među prvima pod novim restriktivnim mjerama, no širenje zaraze sada je ispit spremnosti vlasti da ostave škole otvorene i održe funkcioniranje zdravstvenog sustava.
Češka, europska zemlja s najvećim brojem zaraženih po glavi stanovnika, nastavu je preselila na internet i planira na teren poslati tisuće studenata medicine. Bolnice otkazuju zahvate koji nisu hitni kako bi se oslobodili kreveti.
“Nekad smo na rubu suza”, rekla je Lenka Krejcova, glavna medicinska sestra u bolnici Slany blizu Praga dok se opći odjel bolnice pretvara u odjel za oboljele koronavirusom.
Poljska je ubrzala obuku za medicinske sestre i razmatra otvaranje vojnih poljskih bolnica.
U isto vrijeme nastavu na internet seli i Moskva, a Sjeverna Irska zatvara škole na dva tjedna.
“Nemam nikakvih dobrih vijesti. Na rubu smo katastrofe”, kaže poljski imunolog Pawel Grzesiowski dok njegova država u srijedu bilježi rekordnih 6526 novih zaraza i 116 smrtnih slučajeva.
Nemoguć izbor
Velike europske ekonomije poput Njemačke, Velike Britanije i Francuske zasad se opiru pritiscima da zatvore škole jer je ta odluka tijekom proljeća dodatno otežala situaciju roditeljima koji su morali balansirati rad od kuće s brigom za djecu.
Političari u Njemačkoj razmatraju trebaju li produžiti školske praznike oko Božića i Nove godine kako bi se zaraza obuzdala, iako kritičari tvrde kako nema dokaza da su škole žarišta širenja virusa.
Nizozemska je u srijedu zatvorila kafiće i restorane, no ostavila je škole otvorenima.
Dnevni broj novozaraženih u Europi u prosjeku je 100 tisuća, što je trećina ukupnog svjetskog rasta broja novih slučajeva.
U tjednu do 11. listopada više od polovice slučajeva u Europi dogodilo se u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Rusiji i Španjolskoj, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije.
“To je zbrka, sinko moj, što da ti kažem? Doista ne znamo kako će to završiti”, kazala je jedna umirovljenica u Rimu.
Sjećanje na rat
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u srijedu bi trebao objaviti nove restriktivne mjere, a mediji pišu kako se razmatra policijski sat.
Pet najvećih francuskih gradova – Pariz, Marseille, Lyon, Touluse i Lille – već su pod strogim mjerama, sa zatvorenim kafićima i teretanama te restoranima koji rade pod strogom kontrolom.
“Policijski sat… to je izraz koji nismo čuli jako dugo”, rekao je umirovljenik Francis Boutry na pariškoj tržnici, prisjećajući se rata u Alžiru koji je trajao od 1954. do 1962. “Što možemo? Moramo nekako zaustaviti ovaj virus”.
Britanskog premijera Borisa Johnsona oporba poziva na novi “lockdown” na razini cijele Engleske, no on se zasad opire. Ondje raste broj hospitalizacija, pa se pripremaju poljske bolnice.
Vlasti u Kataloniji najavit će ili zatvaranje kafića i restorana ili drastičnu redukciju njihovog radnog vremena.
U Belgiji, državi s drugim najvećim brojem zaraženih po glavi stanovnika u Europi, bolnice moraju rezervirati četvrtinu svojih kreveta za zaražene covidom-19.
“Danas ne vidimo kraj tunela”, poručio je Renaud Mazy, direktor bolnice Saint-Luc u Bruxellesu.
Sa 748 novih slučajeva u Hrvatskoj je srušen rekord broja novooboljelih osoba. Preminule su četiri osobe. Rekord je postavljen i u Zagrebu, u kojem je potvrđeno 211 novih slučajeva.
U protekla 24 sata zabilježeno je 748 novih slučajeva pa je broj trenutno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas 3.210. Među njima je 441 pacijent na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 27 pacijenata. U protekla 24 sata testirano je 6.448 osoba.
Od 25. februara 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas je ukupno zabilježena 21.741 osoba zaražena novim koronavirusom, od čega 748 u protekla 24 sata.
18.197 osoba se oporavilo, od toga 308 u protekla 24 sata.
Dosad su preminule 334 osobe.
Do danas su ukupno testirane 372.683 osobe, od toga 6.448 u posljednja 24 sata.
Epidemija Covid-19 razorno je djelovala na rezultate turističke privrede Tivta u ovoj godini jer po zvaničnim podacima Monstata, taj grad je za osam mjeseci zabilježio pad broja dolazaka turista od 78,5% u odnosu na uporedni period lani, dok je pad broja ostvarenih noćenja iznosi 77,3%.
Čulo se to danas na press konferenciji na kojoj je Turistička organizacija Tivat predstavila svoj izvještaj o radu za prva tri kvartala 2020.
Direktorica TOT-a Danica Banjević istakla je da je za osam mjeseci ove godine Tivatsku rivijeru posjetilo ukuono 25.715 turista, a ostvareno je 208.725 noćenja, što je neuporedivo lošiji rezultat nego prethodne godine.
Nakon što su u prva dva mjeseca ove godine zabilježeni odlični rezultati i porast prometa u odnosu na isti period 2019., epidemija koronavirusa koja je počela sredinom marta, bukvalno je desetkovala turistički promet i učinila da sve najave o rekordnoj turističkoj godini i do tada sjajnom bukingu, padnu u vodu.
„To nije nešto što se desilo samo kod nas, već je covid-19 imao pogubne efekte za turizam u cijelom svijetu. Prema podacima Svejstke turističke organizacije WTO, zaključno sa junom mjesecom, u svijetu se bilježi 65% manje dolazaka turista, dok je taj pad na Mediteranu bio još izraženiji i iznosio je 72%. Zbog svega što se dešava sa pandemijom, nezahvalno je prognozirati kakva će u turističkom smislu biti naredna godina i kako će biti stanje sa virusom u svijetu, ali se svi nadamo da neće biti toliko restrikcija u kretanju ljudi i da će sa stanovišta turizma, ipak nešto krenuti na bolje.“- kazala je Banjević dodajći da TOT u razgovorima sa predstavnicima lokalne turističke privrede ide u planiranje svojih aktivnosti i promotivne kampanje za sezonu 2021., ali da istovcremeno nastavlja i sa drugim strateškim projektima, poput boljeg pozicioniranja Tivta za tzv. MICE tuirizam, odnosno početku sertifikovanja Tivta kao međunarodno prepoznate tzv.zelene turističke destinacije.
Press TO Tivat
Istakla je da je 2020. po svemu bila vanredna turistička godina i da se ovo što se dešavala proteklih mjesci ne može porediti sa bilo čime ranijih godina, ali da i pored toga, TOT detaljno analizira turističke rokove u Tivtu sa stanovišta utvrđivanja pretežnog profila gostiju koji ovdje dolaze, njihove ekonomske i potrošačke moći, preferencija i motivacije, kao i unapređenja ovdašnje turističke ponude sa posebnim naglaskom na poređenje Tivta sa konkurentskim destinacijama u Crnoj Gori, ali i širem regionu Jadranskog i Jonskog mora.
Rezultati turističke ankete koja je uprkos vanrednim oklnostima, odrađena i ove godine krajem avgusta i početkom septembra, na smanjenom uzorku od ukupno 107 domaćih, stranih i turista iz država regiona bivše Jugoslavije, pokazala je da Tivat privlači mahom mlađu i viskokobrazovanu klijentelu čija su mjesečna primanja u rasponu od 500 do 2.000 eura, te da su turisti ljetos za aranžmane u Tivtu u prosjeku trošili 457 eura, dok je dnevna prosjena potrošnja po posjetiocu bila nešto preko 65 eura.
U Tivtu su gosti u prosjeku ostajali od 6 do 10 dana, a većina je ponijela izuzetno lijepe utiske zbog čega su naveli da će se ponovno ovdje vratiti i poznanicima preporučiti Tivat kao destinaciju za odmor. Odgovarajući na ukupno čak 30 pitanja o raznim aspektima ovdašnje turističke ponude, anketirani turisti Tivtu su dali prilično visoku ukupnu prosječnu ocjenu 3,92 pri čemu su gosti posebno zadovoljstvo izrazili kvalitetom smještaja i usluga u njemu, ljubaznošću osoblja i kvalutetom hrane, dok najslabije ocjene dobija lokalni saobraća i uopšte, drumskka saobraćajna infrastruktura.
Danica Banjević direktorica TO Tivat
Koronavirus je uticao i na značajno smanjenje ovogodišnjih finansijskih prihoda Turističke organizacije Tivat, pa se tako za decet mjeseci u njihovoj kasi našlo tek nešto više od 248 hiljada eura, što je skoro 59% manje nego na kraju trećeg kvartala 2019. Posebno veliki je pad prihoda od boravišne takse koji iznosi 76%. a što je i očekivano zbog drastično manjeg broja turista nego lani, dok su prihodi od naplate turističke takse i članskog doprinosa TOT-u čak i povećani u odnosu na lani za 16, odnosno 11 posto.
ZA DEVET MJESECI STIGLO 317 JAHTI
Prema podacima TOT-a, u marinama na području Tivatske rivijere za devet mjeseci ove godine zabilježen je dolazak ukupno 317 jahti.
Od tih plovila naplečeno je ukupno 15.528 eura boravišne takse za objekte nautičkog turizma, od čega je 80%, odnosno 12.422 eura bio prihod Turističke organizacije Tivat, a ostatak prihod nacionalne TO Crne Gore.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom iz Budve, ostvarilo je u 2019. godini dobit od 2.542.306,86 €. Nakon što je Upravni odbor JP Morsko Dobro usvojio odluku o raspodjeli te dobiti, a Vlada Crne Gore dala saglasnost na istu, taj novac biće upotrijebljen za realizaciju 13 kapitalnih projekata za koje je Javno preduzeće završilo projektnu dokumentaciju tokom 2020. godine.
Jedan od tih kapitalnih prijekata koji će se realizovati na teritoriji Optine Tivat je izgradnja prve faze lugo mare pješačke staze na potezu od crkve Svetig Roka u naselju Donja Lastva do Lepetana. U prvu fazu JP Morsko Dobro će uložiti 350.000 eura, a radovi bi trebali da počnu naredne godine.
Više od 7,5 miliona ljudi testirano je na korona virus u istočnom kineskom gradu Qingdau za tri dana, objavile su lokalne vlasti.
Masovno testiranje počelo je nakon što su za vikend zabilježeni deseci zaraza.
Svi slučajevi povezani su s lokalnom bolnicom.
Cilj je testirati cijeli grad s oko devet miliona stanovnika za pet dana, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.
Do srijede ujutro obrađeno je više od četiri miliona testova i za sada nisu otkriveni novi slučajevi, navode vlasti.
Vlasti su koristile metodu “udruživanja uzoraka”.
Pod kontrolom kretanje
Prikupljali su pojedinačne uzorke stanovnika, a zatim obrađivali 10 uzoraka istovremeno.
Wuhan, grad u kojem se korona virus pojavio u decembru prošle godine, koristio je istu metodu za testiranje devet miliona ljudi u 10 dana u maju, kada se pojavio novi slučaj.
Ako bi rezultat takvog testiranja bio pozitivan, svih 10 stanovnika bili bi obaviješteni i morali bi se provesti pojedinačni testovi nukleinske kiseline, navodi lokalna zdravstvena komisija.
Osim klastera u Qingdau, Kina bilježi samo uvezene zaraze korona virusom proteklih sedmica.
Kina je širenje korona virusa stavila pod kontrolu kretanje, zatvaranjem gradova i zabranom ulaska u zemlju.
Wizz Air je u procesu suspendovanja do 50 linija na prostorima bivše Jugoslavije, a svaki grad koji ova kompanija opslužuje biće pogođen.
Najveći broj otkazivanja čeka Skoplje, a glavni grad Sjeverne Makedonije prate Tuzla, Ohrid, Podgorica, Beograd, Niš, Priština, Ljubljana, Split i Sarajevo.
Tokom novembra, prevoznik više neće opsluživati Podgoricu, s obzirom na to da će svih šest ruta iz crnogorske prestonice biti suspendovano. Ipak, neki letovi biće vraćeni u decembru.
Prevoznik je ponovo odložio početak novih letova od Milana do Prištine, a novi datum za početak je 19. decembar. Takođe, obustavili su i liniju između Dortmunda i Splita, koja je uspostavljena ovog leta, a za koju je bilo planirano da funkcioniše i tokom zimske sezone.
Nekoliko ruta koje su i dalje aktivne, kao što su Memingen-Podgorica, Beč-Ohrid i Stokholm Skavsta-Skoplje, biće suspendovane za dvije nedelje, a neće ih biti tokom zimske sezone, prenosi B92.
Prevoznik planira da obnovi neke linije u novembru i decembru, ali je malo vjerovatno da će se ovo mijenjati, piše portal Ex-Yu Aviation.
Većina letova neće biti obnovljena do ljetnje sezone naredne godine koja počinje krajem marta. Wizz Air je u procesu obnavljanja nekih ruta koje su privremeno otkazane preko ljeta, uključujući Skoplje-Turku i Beograd-Larnaka, dok će letovi na relacijama Skoplje-Nirnberg, Skoplje-Kopenhagen i Beograd-Baden biti ponovo uspostavljeni krajem mjeseca.
Kompanija se suočila sa padom broja putnika od 60 odsto u septembru, mjesecu za koji su se nadali da će označiti početak oporavka.
Kako kaže avio-kompanija, njen kapacitet je ostao za 40 odsto niži u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ovog oktobra avio-kompanija leti samo 50 odsto svog kapaciteta. Ne predviđa rad sa većim kapacitetom tokom zime ako se zadrži trenutna situacija sa pandemijom. Međutim, postojeće operacije su znatno veće od aktivnosti većine drugih evropskih avio-kompanija.
