Evropska jedriličarska Laser asocijacija, EurILCA, održavanje Evropskog prvenstva u klasi Laser do 21 godine koje se organizuje u Tivtu odložila je za termin od 24. do 31. oktobra 2020. Imajući u vidu sigurnost i dobrobit svih građana planete, EurILCA je donijela očekivanu odluku u skladu sa restrikacijama koje su na snazi zbog pandemije COVID19.
Organizator prvenstva, prvobitno planiranog od 6. do 13. juna, Jedriličarski klub Delfin u partnerstvu sa kopanijom Luštica Bay koja je omogućila da se takmičenje odvija u ambijentu zaliva Trašte i lukobrana Marine Luštica Bay, nastojaće da u saradnji sa Ministarstvom sporta Crne Gore spremno dočekaju veliko međunarodno takmičenje. Organizatori svakodnevno prate situaciju u nadi da novih odlaganja neće biti, jer će to praktično značiti da je izvojevana pobeda nad pandemijom i da se život vratio u normalni tok.
Regata foto Luštica bay
Za mjesto na pobjedničkom postolju boriće se 240 jedriličara i jedriličarki iz oko 50 zemalja svijeta koji su na putu ka Olimijskima igrama 2024. u Parizu, odnosno Marseju gdje će biti regatno polje. Laser je jedna od deset jedriličarskih olimpijskih klasa koja se jedri na više od 280.000 jedrilica u 140 zemalja svijeta.
Deset dana nakon što je sektor krstarenja objavio obustavu poslovanja na 30 dana, nekoliko brodova za krstarenje još uvijek radi na povratku u luku.
“Britannia” P&O Cruises-a dovršila je tranzit 23. marta, s Kariba do Southamptona u Engleskoj. Slično, “Marina” Oceania Cruises-a iskrcala je putnike u Miamiju nakon što im nije bilo dozvoljeno pristajanje u Limi i Santiagu. Ostali kruzeri, na dužim putovanjima diljem svijeta, još uvijek traže luke za iskrcaj svojih putnika.
Brojne svjetske luke, iako su službeno zatvorene za kruzere, rade s tim istim brodovima na dovršavanju ovih iskrcaja.
Većina preostalih kruzera na moru je uspjela izbjeći virus, ali neki nisu imali tu sreću. Na primjer, MSC “Magnifica” trenutno se drži kraj Fremantlea, zbog nesigurnosti jesu li njezini putnici ili posada zaraženi i kolika bi raširenost mogla biti na brodu. Slično, “Zaandam” Holland America-e, nakon uskraćenog ulaska u luke u Južnoj Americi, zaplovio je prema sjeveru prije nego što je 13 gostiju i 29 članova posade prijavilo moguće simptome. Brod se trenutno kreće prema Panamskom kanalu i, pod pretpostavkom da može obaviti tranzit, namjerava otploviti do Port Evergladesa.
Trenutno se čini da posljednji od kruzera neće stići do svojih luka za iskrcaj početkom travnja. Međutim, većina flote kruzera sada je u praznim lukama i sidrištima širom svijeta, a kruzerske kompanije skreću pozornost na moral posade. Zabavni timovi koji obično za putnike organiziraju aktivnosti, sada to rade za članove posade koji su daleko od kuće i brinu o svojim obiteljima i prijateljima.
7. festival književnosti za djecu “MALE MORSKE PJESME I PRIČE” čija je realizacija bila planirana od 30. marta do 2. aprila 2020.godine u Budvi, Narodna biblioteka Budve i direktorica Festivala Radmila Knežević obavještavaju da se zbog novonastale situacije sa epidemijom Kovid 19, iz opravdanih razloga, festival odlaže do daljeg.
Pošto je Konkurs završen prije proglašenja pandemije, žiri će do kraja mjeseca odabrati najbolje radove o čemu ćete biti blagovremeno obaviješteni, lično, meilom, na fb profilu festivala malemorske, fb stranici dramskistudiobudva – skokaglume i na sajtu Narodne biblioteke Budva.
Sekretarijat za zaštitu imovine uputio je dopis gradonačelniku Budve Marku Careviću da se zakupci ugostiteljskih terasa i poslovnih prostora u vlasništvu Opštine Budva oslobode zakupnine u naredna tri mjeseca zbog teške situacije koju je izazvala epidemija novog koronovirusa.
„Privremenim mjerama radi sprječavanja unošenja zaraznih bolesti u zemlju zabranjen je rad ugostiteljskih objekata na teritoriji Crne Gore . Sekretarijat za zaštitu imovine sproveo je postupak javnog nadmetanja za davanje u zakup privremenih lokacija za postvaljanjen ugostiteljskih terasa na zemljištu u vlasništvu Opštine Budva, kao i poslovnih prostora u tržnom centru “TQ Plaza”, ugovori su zaključeni i zakupci imaju obavezu redovnog izmirivanja zakupa za navedene površine“, naveo je sekretar za zaštitu imoovine Nikola Plamenac u dopisu Careviću.
Plamenac naglašava da je zakupcima privremenim mjerama zbog više sile zabranjen rad, te neizvjesno koliko će trajati epidemija, a samim tim i ukupna zabrana rada . On je predložio Careviću da preduzme radnje u okviru svojih nadležnosti.
„Da se zakupci oslobode plaćaanja zakupnine za period april, maj i jun. Takođe, ako aktuelna situacija potraje duže od tog perioda, predlažemo da se zakupci oslobode zakupa do kraja tekuće godine.Svjesni činjenica da će aktuelna situacija proizvesti velike ekonomske gubitke po građane i privredu, smatramo da smo kao lokalna samouprava dužni da predložimo ovu mjeru koja ide u njihovu korist“, naveo je Plamenac.
U talijanskoj bolnici Oglio Po, 25 od 90 liječnika zaraženo je koronavirusom, što povećava pritisak na zdravstveni sustav koji je ionako preopterećen pandemijom koronavirusa.
Kada se ubroji medicinske sestre, tehničare i druge zaposlenike bolnice, petina zaposlenika bolnice pozitivna je na koronavirus, rekla je ravnateljica bolnice Daniela Ferrari.
Oni i zdravstveni djelatnici poput njih gotovo su sigurno širili virus a da to nisu ni znali prije nego im je zatrebalo liječenje ili su otišli u samoizolaciju, smatraju znanstvenici i liječnički sindikati.
Jednako je i u drugim bolnicama, među obiteljskim liječnicima i u domovima umirovljenika, a problem je pogoršalo to što nisu imali dovoljno zaštitnih maski i rukavica kada je prije mjesec dana zaraza otkrivena.
„Na kraju smo snaga”, rekao je liječnik Romano Paolucci, koji se vratio iz mirovine kako bi pomogao bolnici Oglio Po kod Cremone, jednog od najteže pogođenih gradova u Lombardiji.
„Nemamo dovoljno resursa i posebice osoblja jer uz sve ostalo, sada i osoblje počinje obolijevati.”
U Lombardiji, regiji s najviše zaraženih i umrlih, najmanje dvije bolnice postale su žarišta zaraze. Pacijenti su zarazili medicinsko osoblje koje je potom proširilo virus krećući se svojim zajednicama prije uvođenja stroge karantene.
To je jedan čimbenik koji je pridonio tako brzom širenju virusa, rekao je Giuseppe Remuzzi, ravnatelj Instituta Mario Negri za farmakološka istraživanja.
„Pacijenti su zarazili druge pacijente i liječnike koji su tada izašli van i zarazili druge”, rekao je Remuzzi.
Na nacionalnoj razini, 4268 zdravstvenih djelatnika ili 0,4 posto od ukupne brojke zarazilo se virusom do 20. ožujka, po podacima Nacionalnog instituta za zdravlje.
U Bergamu na sjeveroistoku Lombardije, 134 obiteljska liječnika od 600 odnosno 22 posto razboljelo se ili su u karanteni, rekao je Guido Marinoni, čelnik mjesnog udruženja liječnika opće prakse. Troje liječnika je umrlo.
U gradskim domovima umirovljenika situacija je čak gora. Zaraženo je 1464 zdravstvenih djelatnika od 5805, rekao je.
Bergamo je toliko teško pogođen da je u pomoć pritekla vojska koja odvozi mrtva tijela u druge pokrajine jer na groblju nema mjesta.
Marinoni je rekao da su prva dva tjedna nakon otkrića bolesti na sjeveru Italije 21. veljače obiteljskim liječnicima manjkale maske i rukavice, pa su se lako zarazili od pacijenata koji su kašljali i imali vrućicu a došli su im na pregled ne znajući da su zaraženi koronavirusom.
„Kao da se borite s dječjim pištoljem”
Tek početkom ožujka, obiteljskim liječnicima u Bergamu dano je 25-30 kirurških maski, rekao je.
„Ako oboljela osoba zarazi u prosjeku još dvoje ljudi, liječnik koji se kreće po zajednici može zaraziti još najmanje desetero i tako se zaraza eksponencijalno širi”, rekao je Marinoni.
„Kao da se borite u ratu s dječjim pištoljem. Nadam se da će ostatak Europe učiti od Italije, od onoga što je učinila dobro, ali i na našim pogreškama.”
Šef vladina kriznog stožera za pandemiju koronavirusa rekao je da Italija treba 90 milijuna maski na mjesec i da je „aktivirala sve moguće kanale” da ih nabavi.
Zaštitna i medicinska oprema, uključujući maske i respiratore, „proizvodi se na dalekim mjestima, mi nemamo nacionalnu industriju s kapacitetom masovne proizvodnje”, rekao je Domenico Arcuri za državnu televiziju u nedjelju.
Guverner Lombardije Attilio Fontana rekao je u četvrtak da je potpisao ugovor za četiri milijuna maski iz Jordana.
U nekoliko bolnica i zdravstvenih centara u Milanu, javnim i privatnim, zaposlenici i sindikati žale se i na neodgovarajuće mjere za zaštitu zaposlenika.
U milanskoj bolnici Niguarda, jedan pacijent i medicinska sestra na psihijatrijskom odjelu počeli su pokazivati simptome s nekoliko sati razmaka 10. ožujka, po pismu koje je predstavnica sindikata CISL Rossella Delcuratolo poslala upravi bolnice.
Za nekoliko dana zarazilo se 11 pacijenata i osam medicinskih sestara na tom odjelu, upozorila je.
„Borimo se protiv širenja virusa uvođenjem karantene u društvu, ali moramo zaustaviti njegovo širenje i unutar zdravstvenog sektora”. kazala je za Reuters.
„Zdravstveni radnici žive u strahu da će zaraziti ljude na poslu i kod kuće.”
Čak na mjestima gdje je od početka bilo zaštitne opreme, kao što je Policlinico San Marco nedaleko od Bergama, nekoliko djelatnika ipak se zarazilo, rekao je Roberto Mezzetti, vaskularni kirurg koji se dragovoljno javio kako bi pomogao u liječenju pacijenata oboljelih od Covida-19, kako je bolest koju izaziva novi koronavirus službeno nazvana.
Vjerojatno su se zarazili izvan bolnice u ranim fazama širenja zaraze, rekao je. Troje ih je u ozbiljnom stanju.
Mnogi zdravstveni djelatnici govore da bi ih trebalo sve testirati.
Lombardija je tijekom vikenda objavila da će obiteljski liječnici dobiti briseve, dok će se zaposlenicima bolnica svaki dan mjeriti temperatura.
Međutim, neki liječnici upozoravaju da bi, ako se sve bude testiralo, prava stopa zaraze među liječnicima mogla biti toliko visoka da bi bolnice morale prestati s radom.
„Bojim se da bi bolnice ostale prazne”, rekao je Mario Riccio, voditelj anesteziologije u bolnici Oglio Po.
Snijeg koji je sinoć padao Boki Kotorskoj zadržao se i jutros u nekim mjestima na hercegnovskoj rivijeri.
Snijeg jeste neobična, ali ipak ne toliko rijetka pojava na ovom dijelu Jadranske obale. Igalo i hercegnovska rivijera više od četiri decenije omiljena su destinacija Norvežana. Gosti iz te skandinavske zemlje počeli su dolaziti početkom sedamdesetih godina, a glavni motiv bila je topla mediteranska zima i ljekovitost igaljskog blata. Ipak je Norvežane u januaru 1974. godine, nakon dugotrajnih prezentacija “sunčane, tople i blagotvorne bokeljske zime”, u Igalu dočekao snijeg.
Novljani, istina rijetki, pamte hladnu i snjegovitu zimu 1942. godine. Jedna mještanka kaže da je u njenom zaseoku Rajevći u Sutorini prmorzla i uginula sva stabla narandži. Olivere Doklestić se sjeća da joj je otac pričao da su se te zime, on i njegovi prijatelji skijali kroz Savinsku dubravu koja je od mora udaljena samo nekoliko stotina metara.
Veliki snijeg koji se zadržao nekoliko dana padao je i 1928. godine. Hercegnovsku rivijeru snijeg je obijelio nekoliko puta u posljednjih 20 godina, ali je onaj iz 1974 ostao zapamćen jer se na radost djece zadržao se nekoliko dana.
Pomoćnik ministra zdravlja Miro Knežević saopštio je za TVCG da je u Crnoj Gori registrovano 29 slučajeva koronavirusa. On je istakao da je cijeli svijet bio u problemu kada je u pitanju nabavka opreme, ali Crna Gora odolijeva tom problemu i reaguje pravovremeno.
“Najnoviji podaci – 29 pozitivnih u Crnoj Gori, od svih 247 testiranih 207 je negativnih,” istakao je on.
“Imaćemo dovoljno lične zaštitne opreme, kada nam danas stignu još neki kontigenti opreme. U tom dijelu nećemo biti u problemu, dakle stiže oprema. Snabdjeveni smo i respiratorima,” naveo je Knežvić.
Knežević ističe da svaki pojedinac treba da vodi računa o tome da ne dođemo do toga da nam budu potrebni respiratori, kojih za sada ima dovoljno.
Zato, ističe Knežević, treba ostati kod kuće.
“U početku su brojni građani olako shvatili situaciju, mislim da se sada situacija popravlja. Građani su savjesniji, manje ih je na ulici. Djeca ovdje manje obolijevaju od ovog virusa, ali odgovornost prema starijima mora se poštovati,” istakao je on, dodajući da djeca mogu da prenose virus.
Važno je biti svjestan, jer ne možemo znati ko je i da li je bio u kontaktu sa nekim zaraženim.
“Što manje kontakata, napolje samo kad moramo i za ono što moramo,” naveo je on.
Knežević je upozorio medije da profesionalno izvještavaju.
“Svakodnevno smo u kontaktu sa predstavnicima SZO i to je nama jedina adresa kao izvor informacija. Molio bih medije da provjere dobro svaku informaciju prije objavljivanja i da se prenose tačne informacije,” rekao je Knežević.
Knežević je objasnio da neko može da ima virus, ukoliko napravi manju distancu od 2m može da se prenese virus, a sa distancom koja je preporučena virus se ne može prenijeti, podsjetio je on.
“Molio bih medije i da zdrvstvene radnike u ovom trenutku malo poštede, naravno nikako na uštrb važnih informacija, ali da samo mediji da budu svjesni da su ljekari potrebni građanima i da štite njihovo zdravlje,” istakao je Knežević.
Ponašanje građana ključ je u suzbijanju epidemije, zaključio je Knežević.
Ekonomska analitičarka, Ana Nives Radović, sugerisala je svima koji u aktuelnoj situaciji pojave koronavirusa nijesu ostali bez ustaljenih primanja, da svoje obaveze prema bankama regulišu na vrijeme, kako bi period slobodnijeg planiranja potrošnje došao nakon otplate kredita.
„Mjeru moratorijuma treba da iskoriste oni koji su u novonastalim okolnostima ostali bez očekivanih primanja“, rekla je Radović agenciji Mina-business.
Centralna banka (CBCG) je, odlukom o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih uticaja novog koronavirusa na finansijski sistem, definisala pravo na moratorijum na otplatu kredita do 90 dana svim korisnicima zajmova, kao i primaocima lizinga i korisnicima kredita mikrokreditnih finansijskih institucija.
Moratorijum na otplatu kredita obuhvata privremenu obustavu svih plaćanja obaveza po osnovu kredita, odnosno glavnice, kamate i zatezne kamate.
Radović je kazala da opcija da 90 dana obustave otplatu kredita za jedan broj crnogorskih korisnika može zvučati primamljivo, ali im stvoriti i dodatne probleme u kreiranju kućnog budžeta, jer se ekonomski efekti postojeće situacije tek naziru.
Ona je upozorila da će šteta koja će biti pričinjena i globalnoj i domaćoj privredi biti vidljivija tek nakon nekoliko mjeseci.
„Mogućnost koju su uvele banke nesumnjivo odgovara svima onima čiji su lični prihodi u ovoj situaciji u potpunosti obustavljeni, poput prevoznika, ugostitelja, zanatlija, umjetnika, studenata i svih onih koji obavljaju honorarne poslove, bez fiksne mjesečne nadoknade“, smatra Radović.
Sa druge strane, kako je poručila, postoji veliki broj korisnika kredita čija mjesečna primanja ostaju nepromijenjena do daljnjeg i koji odlaganjem otplate ne ostvaruju nikakvu povoljnost, već ulaze u dodatni rizik da se sa istim troškovima suoče onda kada njihova primanja budu imala izglede da budu snižena.
Radović je saopštila da se situacija mora sagledati i kroz potencijalne odluke koje može donijeti poslodavac, ali i kroz uobičajena ponašanja u psihologiji potrošača.
„U prvom slučaju, svaki poslodavac koji pretrpi štetu će se nesumnjivo opredijeliti za određene mjere štednje, a one u najvećem broju slučajeva obuhvataju i smanjenja plata zaposlenima, posebno kada je riječ o malom biznisu“, dodala je Radović.
U takvoj situaciji korisnik kredita, koji sada prima puni iznos zarade, iskoristiće novac za druge troškove i time uvesti sebe u rizik da mu rate kredita prispiju na plaćanje onda kada se nađe u finansijski manje povoljnoj situaciji.
Radović je saopštila da, sa druge strane, samoizolacija i obustava svih društvenih aktivnosti ima poseban uticaj na donošenje potrošačkih odluka, a one nerijetko mogu biti iracionalne ili, u najblažem smislu, podrazumijevati trošenje na ono što nije neophodno u fazi koja prethodi vremenu uvođenja mjera štednje.
„S obzirom da je u ukupnoj struktutri zaduženja građana iz mjeseca u mjesec povećavan iznos keš kredita čiji rok otplate je kraći, odlaganje njihove otplate ne stvara nikakav pozitivan efekat. Isto se odnosi i na penzionerske kredite, kao i na potrošačke kredite sa rokom otplate do pet godina čiji su korisnici zaposleni u javnom sektoru“, objasnila je Radović.
Ona smatra da će ukupni negativni efekti po male, nediversifikovane privrede poput crnogorske, koje se u znatno većoj mjeri u odnosu na druge zemlje oslanjaju na prihode od turizma, biti vidljivi tek na jesen, s obzirom da još niko ne može predvidjeti da li će ovo stanje potrajati tri mjeseca ili duže.
„Međutim, nije neizvjesno da će se šteta po crnogorsku privredu u ovoj godini mjeriti stotinama miliona EUR“, zaključila je Radović.
Čišćenje i dezinfekcija javnih površina, pojačana kontrola poštovanja privremenih mjera, dostavljanje namirnica i lijekova građanima kojima je to potrebno – to su samo neke od brojnih aktivnosti koje se u Herceg Novom svakodnevno sprovode u cilju zaštite zdravlja građana i spriječavanja širenja koronavirusa.
Udruženim snagama, svi organi i službe intenzivno rade na primjeni mjera i preporuka koje su donijete od strane Nacionalnog tima, kao i onih koje je usvojio Opštinski tim za zaštitu i spasavanje. Iz Opštinskog tima obavještavaju da su do sada realizovani svi zaključci koji su usvojeni na sastancima.
Uvedeno je redovno pranje gradskih ulica i dezinfekcija javnih površina, koje rade preduzeće „Čistoća“ i Služba zaštite i spasavanja. Svakodnevno se kontroliše poštovanje privremenih mjera, posebno kada je u pitanju okupljanje na dječijim igralištima, sportskim terenima, šetnim stazama, u parkovima. Takođe, pojačan je nadzor ugostiteljskih objekata i trgovina.
Takođe, organizovan je rad volontera Opštine Herceg Novi i opštinske organizacije Crvenog krsta za pomoć starijima i onima koji spadaju u posebno zdravstveno ugroženu grupu. Volonteri su na usluzi za asistenciju u nabavci hrane, lijekova i drugih sredstava, a uspostavljen je i call centar preko kojeg im se sugrađani mogu obratiti.
Opštinski tim svakodnevno nastoji da obezbijedi što veće količine dezinfekcionih sredstava i zaštitne opreme, u cilju zaštite svih koji u ovim trenucima moraju biti na terenu i izvršavati svoje radne zadatke.
U skladu sa Naredbom za sprovođenje mjera za spriječavanje infekcije izazvane koronavirusom, uveden je poseban režim rada kojim je naloženo organima i službama Opštine Herceg Novi da obavljanje poslova iz svoje nadležnosti obezbjede kroz kontrolisani proces rada i rotirajuća dežurstva, a isto je preporučeno i preduzećima i ustanovama čiji je Opština osnivač.
herceg novi – pranje ulica
Prema odluci Ministarstva zdravlja, za karantin je određena lokacija I faze Instituta „Dr Simo Milošević“ Igalo. Ukoliko za tim bude potrebe, na raspolaganju su i hoteli „Play“ i „Lighthouse“ u Igalu, koje je Opštinski tim za vanredne situacije i ranije odredio kao moguće.
Posebna pažnja posvećuje se tačnom i pravovremenom informisanju i edukaciji građana o kornavirusu, načinima za sprječavanje njegovog širenja, donijetim naredbama i preporukama.
Usaglašeni savjeti za građane se potom objavljuju na sajtu Opštine, društvenim mrežama, lokalnim medijima, te putem plakata. Predsjednicima skupština stanara je biti dostavljeno detaljno uputstvo kako da izvrše dezinfekciju ulaza, zajedničkih djelova stambenih zgrada i liftova.
Takođe, službenici Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora prilikom obilazaka terena upoznaju građane sa značajem poštovanja privremenih mjera, preporukama izdatim na državnom i lokalnom nivou, kao i mogućim poslijedicama nepoštovanja propisanih mjera Vlade Crne Gore.
Opštinski tim za zaštitu i spasavanje je u neprekidnoj komunikaciji i koordinaciji, stalno angažovan na sprovođenju mjera prevencije širenja koronavirusa, kao i na praćenju situacije. Svi potrebni resursi lokalnih organa i službi su na raspolaganju za što efikasniju realizaciju dogovorenih zadataka, a u cilju zaštite građana Herceg Novog.
Tim se zahvaljuje i iskazuje poštovanje svim građanima koji postupaju razumno, odgovorno i savjesno. Ponovo apeluju: „Održavajte socijalnu distancu, ostanite doma, poštujte preventivne mjere i informišite se iz relevantnih izvora – to je način da zaštitite sebe, svoje porodice, zajednicu i cijelo društvo.“
Konsultantska firma Fidelity Consulting uradila je analizu slabijeg punjenja Budžeta za period april-jun, usljed djelovanja koronavirusa na ekonomiju, i ocijenila da će naredna tri mjeseca biti “veoma, veoma teška”.
Saopštili su i da će, prema njihovoj analizi, kompanije koje posluju u industriji hotela i sličnog smještaja sa prihodima preko 10.000 eura, “pretpjeti ozbiljan udarac”.
Prema analizi koju smo uradili na osnovu uzorka od 292 kompanije koje posluju u industriji hotela i sličnog smještaja sa prihodima preko 10.000 eura, ova industrija će u 2020. godini pretpjeti ozbiljan udarac.
Naime, prihodi ovih kompanija u 2018. Godini su iznosili 291,5 miliona eura, dok su zabilježili gubitak od 3,2 miliona eura. Kako su troškovi plata u ovoj industriji 25% u ukupnim prihodu, to znači da su troškovi plata 72,8 miliona eura za oko 6.000 ljudi zaposlenih u ovoj industriji.
Ako je vjerovati izjavi guvernera Centralne banke Crne Gore da će turizam, u slučaju da kriza potraje 60 dana, zabilježiti pad od čak 90%, to znači da će prihodi ovih kompanija u 2020. godini iznositi svega 29,2 milion eura. Prevedeno za običan jezik: OVA INDUSTRIJA ĆE BITI RAZORENA U 2020. GODINI.
Šta to znači da 6.000 zaposlenih, nije teško pretpostaviti; bez posla će u ovoj godini ostati velika većina zaposlenih u ovoj industriji.
Na kraju, ne treba biti previše pametan da bi se zaključilo kakvi su negativni multiplikativni efekti ovakvog poslovanja na sektor turizma i putovanja u kome direktno radi oko 15.000 ljudi direktno, a indirektno oko 36.000 ljudi.
Prema Svjetskom savjetu za turizam i putovanja (WTTC), u normalnim okolnostima, oporavak destinacije traje 10 mjeseci. Kako su ovo vandredne okolnosti, oporavak svih destinacija će trajati duže.
