Slovenska vlada donijela je odluku o ponovnom otvaranju redovnog i čarterskog prijevoza putnika na međunarodnim zrakoplovnim linijama unutar EU-a i s trećim državama, no promet u slovenskim zračnim lukama krenut će početkom juna.
“Pozdravljamo odluku vlade jer je popuštanje dosadašnjih mjera od bitne važnosti za zračne prijevoznike kako bi mogli operativno planirati buduće letove. Većina prijevoznika je letove na naš aerodrom otkazala do kraja svibnja. Bez obzira na to, zadnjih smo se dana ubrzano pripremali za prijem prvih putnika i sigurno pokretanje putničkog prometa”, naveo je u utorak u priopćenju za javnost njemački operater Fraport, koji upravlja ljubljanskom zračnom lukom “Jože Pučnik”.
“Očekujemo postupan povratak zračnih prijevoznika na naš aerodrom u lipnju i srpnju”, izjavila je Brigita Zorc iz Fraporta Slovenija, te dodala kako očekuju da će do prvih međunarodnih letova doći kad dođe do ublažavanja odluka o prijelazu granica i ulaska u državu, koje za sada još uvijek predviđaju obvezu sedmodnevne karantene. Ukidanje te mjere moglo bi uslijediti još tiokom maja.
Očekuje se da će i tada ostati na snazi epidemiološka mjera po kojoj će se putnicima koji dolaze u Ljubljanu avionom mjeriti tjelesna temperatura, a u vezi s tim i drugim zdravstvenim pitanjima Fraport je u kontaktu sa slovenskim ministarstvom zdravstva.
Zbog epidemije Covida-19 Slovenija je putnički zračni promet obustavila 17. marta, ali je bio dopušten teretni zračni promet radi nužnog uvoza zaštitne opreme i sredstava za borbu s koronavirusom. Uz to, bilo je obavljeno i više tzv. evakuacijskih letova kojima su iz inozemstva u domovinu prebacivani slovenski državljani iz država jače pogođenih epidemijom.
Grbalj je jutros osvanuo oblijepljen plakatima protiv koncesionog akta o otvaranju novog kamenoloma.
Grupe građana Grblja, koji su protiv otvaranja novog koncesionog polja, kamenoloma na lokalitetu Rudine-Pelinovo Gornji Grbalj, čija je tema ovih dana aktuelna među stanovništvom a najviše u selima koja okružuju novoplanirano koncesiono polje, žele stopirati proces otvaranja kamenoloma.
-Želimo očuvati životnu sredinu na tom lokalitetu i obezbjediti nesmetan život stanovništvu koje živi u blizini planiranog kamenoloma na lokalitetu Rudine-Pelinovo, poručuju oni.
“Naši preci su nam ostavili Grbalj sa svim njegovim ljepotama. Zapitajte se: Što ćemo mi ostaviti svojoj djeci?”
Oni su se tada obratili za pomoć predsjedniku Opštine Kotor a inicijativu su proslijedili Vladi Crne Gore, nadležnim ministarstvima i kancelarijama UNESCO-a i EU.
Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša obavijestio je opštinsko rukovodstvo u Budvi da je, uz pridržavanje proporuka o fizičkom distanciranju, održavanje sjednica lokalnog parlamenta moguće, saopšteno je iz budvanske vladajuće koalicije.
Mugoša je, dostavio dopis u kome se ovo navodi Opštini uputio dan prije nego što je na kolegijumu predsjednika Skupštine Opštine odlučeno da se obrate Institutu za javno zdravlje sa zahtijevom da im dostave preporuke da li se, kada, gdje i pod kojima uslovima može održi zasijedanje na kome bi se razmatrali prijedloži o razriješenju predsjednika Opštine i Skupštine Opštine Marka Carevića i Krsta Radovića.
Da je dopis Mugoše u Opštinu stigao dan prije održavanje kolegijuma predsjednika SO Budva potvrdio je i predsjednik Opštine Marko Carević.
Carević navodi i kako njegovu inicijativu o skraćenju mandata lokalnog parlamenta i organizovanje prijevremenih izbora još nijesu potpisali odbornici Demokrata uz obrazloženje kako treba sačekati zvaničan stav Instituta za javno zdravlje.
“Zamislite koji je to apsurd da dan nakon što nas Boban Mugoša obaviještava da je održavanje sjednica moguće uz poštovanje fizičke distance, kolegijum šalje zahtijev u kome ih pita možemo li da održimo sjednicu”, rekao je Carević Pobjedi.
Carević navodi i da se iza nedavnog stava Demokrata da će se politička kriza u Budvi riješiti ukoliko i on i Krsto Radović podnesu ostavke, zapravo krije pokušaj te partije da ponovo svoj kadar dovedu na čelo Opštine.
“Cilj tog predloga je da eliminišu mene. Ja sam im rekao da ako sam samo ja problem, onda problema nema”, rekao je Carević.
On je najavio i kako je za danas zakazan sastanak koalicionih partnera kako bi razmotrili predlog Demokrata o ostavkama.
Carević ističe i kako je spreman na sve kako bi spriječio da se u Budvi ponovi kotorski scenario.
“Ja mislim da je najpoštenije da se ovo riješi na izborima. Izbori nas svakako čekaju, a ovako ne dobijamo ništa. Možemo samo da dozvolimo da vlast korupcijom preuzme DPS”, zaključio je Carević.
Očekuje se da će hiljade zaposlenika kruzera uskoro krenuti s iskrcajima, prvi put nakon nekoliko mjeseci, nakon sporazuma između glavnih kompanija za krstarenja i Centra za kontrolu bolesti (CDC).
Od ponedjeljka, 4. maja, CDC je pristao pustiti ukupno 2352 člana posade s kruzera u SAD, nakon što su vlasnici kruzera prihvatili stroge smjernice o iskrcaju koje nalažu da posada ne bude u kontaktu s bilo kim van broda, da ne borave u hotelima ili lete komercijalnim letovima.
Ako bilo tko od zaposlenika ne bude poštivao uvjete, rukovoditelji kompanija će snositi kaznenu odgovornost.
Djelatnici Norwegian Cruise Line-a čine većinu ovotjednih iskrcaja s ukupno 1308 člana posade, a slijedi Disney Cruise Line s 1031 članom posade. Preostalih 13 je iz Royal Caribbean-a.
Prema Jonathonu Fishmanu, glasnogovorniku Royal Caribbean-a, kompanija je već iskrcala više od 12.000 posada izravnom plovidbom, čarter i komercijalnim letovima.
Prema Rogeru Frizzellu, glasnogovorniku Carnival Corporation, kompanija je nedavno predala svoj prijedlog CDC-u i „čekala povratne informacije i odgovor“. Frizzell je dodao da su već vratili tisuće posada putem zračnih linija i na svojim brodovima, u njihove matične zemlje.
Hiljade radnika ostalo je na kruzerima od sredine ožujka kada je koronavirus zaustavio putovanja. Mnogi članovi posada su prestali raditi i ne isplaćuju im se plate.
Trebinjski ugostitelji jutros su počeli sa radom. Neke od njih čekalo je i prijatno iznenađenje – dočekali si ih prvi gosti i prije zvaničnog početka rada. Konobari nam kroz šalu kažu – bili su željni prve jutarnje kafe na otvorenom.
U baštama kafića sve je više gostiju.
“Čim su otvorene kafane i grad je živnuo. Evo vidite i sami koliko je ljudi na ulicama, do juče nikoga nije bilo”, kaže nam jedan Trebinjac, navodeći da poštuju propise.
Prve kafe uslužene su i u bašti pod platanima, te u brojnim kafićima u Starom gradu.
“Čekali smo kada ćemo početi. Trudimo se da ispoštujemo preventivne mjere, pa kako nam bude”, kaže jedan od konobara.
Sa radom su počeli i frizerski saloni. Pod punom opremom frizeri su već uslužili prve mušterije.
I zubari su jutros dočekali prve pacijente. Najčešće su to lica koja su imala neki od ranijih problema, pa im on, jer nije bio urgentan, nije saniran. Kao i do sada – svaki pacijent će se morati zakazati kako bi bio pregledan.
O ulasku u Hrvatsku na graničnim prijelazima odlučuje granična policija sukladno naputcima i propisanim epidemiološkim mjerama, izvijestio je u ponedjeljak ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović.
U Hrvatsku je do ponedjeljka u 13 sati ušlo 667 stranih državljana – 285 slovenskih državljana, 20 austrijskih i 60 državljana trećih zemalja, od kojih je najveći dio iz Bosne i Hercegovine, rekao je Božinović.
”Prvi put čujem da bi Hrvati bili u drugoj poziciji u odnosu na druge članice Europske unije. Svaka država mora osigurati kako se uvjeti moraju ispuniti. Austrija može odlučiti što su uvjeti za ulazak u Austriji”, odgovorio je Božinović upitan za probleme hrvatskih državljana s karantenom pri povratku u Austriju.
Ministar je istaknuo da je dosad zabilježeno 600 zahtjeva putem novootvorene e-mail adrese Ravnateljstva za granice, gdje se stranci unaprijed informiraju mogu li, zbog razloga koje navode, ući u Hrvatsku.
”Nije moguće uvijek i svaku situaciju predvidjeti. Ako imate poziv na poslovni sastanak, naravno da će vas pustiti. Ako situacija ne bude jasna, najbolje je da pošalju upit Upravi za granice Ravnateljstva policije te da odgovor pokažu na granici”, precizirao je Božinović.
Upitan za izvide u splitskom Domu za starije osobe u Splitu, Božinović je rekao da ministar unutarnjih poslova nema veze s izvidima. ”Neslužbeno mišljenje ne želim komentirati”, dodao je.
Božinović nije htio komentirati niti ostavku ravnateljice Doma za starije osobe u Koprivnici poručivši da je “ostavka privatni čin”.
Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović obišao je danas radove na rekonstrukciji zatvorenog bazena “Nikša Bućin“, koji su trebali biti završeni 15. marta.
Svjestan da mali broj radnika na bazenu ne uliva povjerenje da će radovi biti završeni krajem ljeta, prvi čovjek Opštine Kotor je istakao da je u komunikaciji sa Upravom javnih radova Crne Gore čiji predstavnici će doći sledeće sedmice u Kotor, kako bi precizno dali garancije za okončanje radova.
„Rok je probijan zbog objektivnih i subjektivnih razloga, ali, došlo je vrijeme da se radovi privode kraju i ukoliko na gradilištu bude zadovoljavajući broj radnika, za očekivati je da će vaterpolisti narednu sezonu započeti na svom bazenu, ali i da će naši sugrađani moći da koriste bazen radi plivanja i rekreacije“, kazao je Aprcović.
Trenutno su u toku radovi na zatvaranju bazena, postavljanje stakala na južnoj strani i ukoliko vremenske prilike budu dozvoljavale, biće završena u narednih nekoliko dana. Termotehnika je gotovo završena, a kada se postave stakla sa sjeverne strane bazena, krenuće postavljanje keramike i podnog grijanja na prostoru koji korespondira sa školjkom bazena, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Opštine Kotor.
Rekonstrukcija bazena – foto Opština KO
Planirano je uređenjem terena i zelenih površina oko bazena.
Podsjetimo, predsjednik Aprcović je ranije izjavio da ukoliko radovi ne budu završeni do 15. marta, prema ugovorenim obavezama između izvođača radova i investitora, izvođač će plaćati penale.
Inače, zatvoreni bazen u Kotoru nije u funkciji više od tri godine, tačnije od 21. marta 2017. godine, kada su startovali radovi na sanaciji ovog sportskog objekta, sa tada objavljenim rokom od 120 radnih dana. Međutim, bazen je do danas van funkcije, a zbog nepostojanja mogućnosti da treniraju u svom gradu, preko 300 dječaka i djevojčica bilo je primorano da iz Kotora putuju u susjedne gradove Budvu i Herceg Novi, a treninzi su obustavljeni pojavom pandemije korona virusa.
Projektantska procjena radova na bazenu, koji se finansiraju iz državnog kapitalnog budžeta preko Uprave javnih radova Crne Gore iznosi 4,5 miliona eura. Bazen „Nikša Bućin” otvoren je 1984. godine, a sagrađen je solidarnošću građana Kotora.
Državno preduzeće Aerodromi Crne Gore prošlu su poslovnu godinu završili sa do sada rekordnim profitom u iznosu od preko 15 miliona eura – skoro 50 posto boljim nego godiunu ranije, kao i novim rekordnima u obimu prometa aviona i putnika u vazdušnim lukama u Tivtu i Podgorici. Poslovni zamah ove firme međutim, osujetila je epidemija kronavirusa koja je od sredine marta zaustavila komercijalno letjenje i zatvorila crnogorske aerodrome. Kakve su posljedice od toga za poslovanje i planove ACG, kada se moše očekivati ponovno uspostavljanje aviosaobraćaja i hoće li korona u kombinaciji sa dobrim poslovnim rezultatima firme u prošloj godini dovesti i do preispitivanja odluke da da se aerodromi daju u konceisju, pitali smo izvršnog direktora ACG, Danila Orlandića.
I u protekloj godini smo pokazali da smo jedno od najuspješnijih privrednih društava u državnom vlasništvu, iza kojeg stoji ozbiljan i posvećen način rukovođenja, a zahvaljujući osnivaču ovog preduzeća, kao i Odboru direktora i svim zaposlenima, naš profit je rastao iz godine u godinu. Došli smo do toga da je 2019. godina bila završena najuspješnije do sada, sa preko 15 miliona eura profita prije oporezivanja. Moj stav vezano za koncesiju je i dalje isti i mogu reći da smo kao država, kadri da i dalje upravljamo ovim preduzećem, s tim što i u ovim teškim vremenima treba donositi odluke koje će ići u pravcu neophodnih investicija i izgradnju novih putničkih terminala i na jednom i na drugom aerodromu.
Model razvoja Aerodroma Crne Gore je u rukama Vlade Crne Gore i mi kao menadžment ćemo je u potpunosti poštovati, ali vjerujem da smo zajedničkim radom i rezultatom zavrijedili povjerenje koje smo dobili, a 70% našeg profita iz 2019. godine smo dužni uplatiti u budžet države.
Što ste uradili da riješite slabosti koje su Vam i analitičari nalazili – relativno male prihode ACG od neavijacijskih djelatnosti, odnosno preveliki broj zaposlenih ?
Neavijacijski prihodi su prihodi od fri šopova, ugostiteljskih objekata, izdavanje poslovnih prostora, reklamnih površina i slično i oni ukupno u prihodima ovog preduzeća iznose 4,7 miliona eura ili 8,26% Za povećanje neavijacijskih prihoda morate imati određene preduslove, koji prije svega zavise od veličine prostora u kojem obavljate određene djelatnosti. Ne možete napraviti restoran ako za njega nemate mjesta na putničkom terminalu, ili bolju ponudu fri šopova ako je on za standarde evropskih aerodroma veličine prodavnice novina, a za veći nemamo prostora. Nemamo prostora ni za neke druge sadržaje koji bi značajno povećali raznovrsnost ponude i ozbiljno povećali neavijacijske prihode, poput ozbiljnih VIP salona, sadržaja za djecu, itd.
Dakle, za bilo kakvo povećanje neavijacijskih prihoda, posebno onih koje karakterišu luksuz i veći obim potrošnje, potrebno je ozbiljno proširenje kapaciteta putničkih terminala. U svakom slučaju, ACG imaju razrađen plan povećanja neavijacijskih prihoda u skladu sa evropskim standardima koji se može se može sprovesti jako brzo i efikasno ukoliko dobijemo priliku za daljim, infrastrukturnim razvojem. Što se tiče broja zaposlenih, tj. kada se u javnosti broj zaposlenih upoređuje sa brojem zaposlenih na drugim aerodromima često se zaboravljaju određene činjenice, a prije svega da mi upravljamo sa dva aerodroma, kao dvije zasebne tehnološke cjeline.
Na primjer, Aerodrom Beograd ima jednu vatrogasnu službu, a mi moramo imati dvije jer upravljamo sa dva aerodroma. Prihvat i otprema putnika koje su inače najbrojnije službe na svim aerodromima, moramo imati za oba aerodroma. Takođe, i služba bezbjednosti i još mnogo drugih službi koje moramo imati po pravilima evropskih institucija. U poslednje tri godine su pooštreni evropski propisi koji regulišu civilno vazduhoplovstvo. Mi ih vrlo aktivno sprovodimo, kao i preporučene prakse, različite sisteme koji prate kvalitet sprovođenja određenih procesa u operativi, kao i borbu protiv divljeg svijeta (najčešće ptica) i još mnogo toga.
Danilo-Orlandić
Koncesioni aranžman do danas nije ušao u drugu fazu tendera. Imate li saznanja zbog čega se to još nije dogodilo i koja su to još sporna pitanja na čijem riješavanju insistitaju potencijalni koncesionari koji su ušli u uži izbor?
Pitanje koncesija je u nadležnosti Ministarstva saobraćaja, a na nama je da se fokusiramo na što snažniji oporavak od udara koji je avio industriji zadala pandemija Korona virusa. Avijacija je jedna od najpogođenijih grana, čije će slabljenje, odnosno napredak, najdrastičnije uticati na način života ljudi i poslovanje cijelog svijeta.
Kriza u vezi sa koronavirusom je od sredine marta praktično obustavila obavljanje redovne djelatnosti ACG jer je sav civilni vazdušni saobraćaj u Crnoj Gori suspendovan do daljnjeg. Imate li informaciju kada bi aerodromi mogli biti ponovno otvoreni za saobraćaj i kakve su najave vaših poslovnih partnera – aviokompanija oko dinamike obnove njihovog saobraćanja sa Crnom Gorom ?
Za sada su i dalje na snazi mjere Nacionalnog koordinacionog tijela o zabrani međunarodnog komercijalnog saobraćaja i takva mjera u ovom trenutke i dalje ostaje na snazi, makar do 1.juna. U stalnom smo kontaktu sa svim svojim poslovnim partnerima. Avio kompanije su izrazile spremnost za ponovnim pokretanjem linija sa naših aerodroma, interesovanje je izuzetno veliko.
Glavni teret revitalizacije vazdušnog prometa u Crnoj Gori će podnijeti Montenegro Airlines, naš nacionalni avioprevoznik. Isto je u svim drugim državama u ovom momentu, ne samo u Hrvatskoj i Srbiji koje imaju svoje nacionalne prevoznike, nego i u Evropi i svijetu. Tu su hendikepirane upravo one države koje nemaju svoje nacionalne avioprevoznike. Pogledajte primjer Slovenije koja je ostala bez Adrie Airways, tj. na milost i nemilost stranaca, posebno za humanitarne i kargo letove za dopremu medicinske opreme. To ih je nekoliko puta više koštalo, a i morali su čekati slobodne kapacitete. Nego, tek će se vidjeti ogromna prednost nacionalnog avioprevoznika sada kada bi trebalo da se uspostavi povezanost i omogući dolazak turista.Osim Montenegro Airlinesa, nakon otvaranja granica vrlo brzo će linije obnoviti Air Serbia, Wizz Air i Ryanair. Nešto kasnije EasyJet, LOT, Turkish airlines. Vjerujem da će i naši prijatelji iz Ruske federacije ubrzo smiriti situaciju sa pandemijom novog korona virusa i da ćemo i njih imati već do glavne sezone, tj. u drugoj polovini jula i augusta. Vjerovatno sa nešto manjim kapacitetima, pa i ponekom otkazanom linijom, ali saobraćaj će se ipak vratiti.
Mi smo i sami preduzeli niz aktivnosti da budemo među prvima kojima će se avioprevoznici javljati, a već smo i vratili cijene usluga koje su važile u pethodnoj godini. U pripremi je i nova stimulativna šema kojom planiramo da izađemo pred aviokompanije kako bismo našoj zemlji omogućili što brži povratak stranaca i njihov boravak u Crnoj Gori. Oni se neće vratiti ako ih samo budemo čekali. Svi mi moramo da radimo na tome da se Crna Gora prepozna kao sigurna destinacija u koju će putnici dolaziti mirno i spokojno, a velika prednost u odnosu na ostale je što smo uspjeli da se kvalitetno izborimo sa pandemijom novom korona virusa.
Kako će se u tehničkom smislu ubuduće obavljati letjenje odnosno otprema i prihvat putnika na aerodromima s obzirom na koronu, odnosno da li ćete morati da u skladu sa tim prilikama koje značajno utiču i na poslovanje aviokompanija, mijenjate i svoju cjenovnu politiku – smanjujete cijene usluga handlinga i landinga ? Kako će reagovati low cost aviokompanije ?
Mjere i procedure zaštite od Korona virusa smo još ranije dobili od Instituta za javno zdravlje, jer smo imali obavezu da opslužimo putnike koji su dolazili ili išli u zemlje koje su bile već pogođene korona virusom, kao i zaštitnu opremu. Preko pet hiljada putnika opsluženo je uz poštovanje strogih epidemioloških procedura, a srećom ni jedan radnik do sada nije zaražen. Pitanje novih pravila je veoma važno, jer ćemo morati da ih poštujemo jednako kao i mjere drugih država i aviokompanija. Vjerujem da će veliki izazov biti sinhronizacija letova, pravila, kontrola putnika, a osnovna epidemiološka pravila koja su nam već propisana, kao što su socijalna distanca, često dezinfekovanje ruku, nošenje maski i rukavica će biti dio naše svakodnevnice.
Gužve na aerodromu Tivat foto S.L.
Koliko su se protekla skoro dva mjeseca zabrane aviosaobraćaja odrazila na poslovanje ACG u finansijskom smilsu i da li ste zbog toga odustali od svih ranije planiranih nabavki nove opreme i ulaganja u objekte vazdušnih luka u Tivtu I Podgorici ? Da li će i što konkretno od ranije planiranog biti i realizovano ?
Obustavljanje komercijalnih letova 18. marta itekako je uticalo na finansijski aspekat ACG, jer su od tada opsluživani samo humanitarni i posebno ugovoreni repatricioni letovi. Prema preliminarnim podacima, u martu je pad prihoda iznosio 65 odsto, dok se za april očekuje pad i preko 90 odsto. Ovo je razumljivo u situaciji koja je zadesila Crnu Goru pa i naše preduzeće.
Što se tiče projekata, nismo odustali od realizacije infrastrukturnih ulaganja i nabavke opreme za aerodrome u Podgorici i Tivtu. Imajući u vidu novonastale okolnosti, njihova realizacija će samo morati biti odgođena, ali nikako trajno zaustavljena. Naša dosadašnja praksa i politika vođenja ovog privrednog društva je pokazala da svako ulaganje i modernizacija vazdušnih luka, vrlo brzo donosi još više prihoda, povećava broj opsluženih vazduhoplova i putnika, te gradi dobru reputaciju kompanije i cjelokupne turističke ponude Crne Gore. Samo primjer novog Terminala 2 za odlazeće putnike u Tivtu je pokazalo da smo samo u dva ipo mjeseca rada prošle ljetnje sezone isplatili investiciju u vrijednosti od skoro 50 % uloženih sredstava.
Dokle se stiglo sa projektom izrade procedura i stvaranja tehničkih preduslova za tzv.noćni start u Tivtu ?
Već danas Vam mogu reći da ćemo, napokon, riješiti dilemu koja je u Crnoj Gori trajala više od trideset godina i da će noćno slijetanje na Aerodromu Tivat biti moguće. Ovaj posao radi jedna od najrenomiranijih svjetskih kompanija u ovoj oblasti ,, NAVBLUE“, podružnica evropskog giganta AIRBUS-a.
Zahvaljujući najsavremenijim snimanjima, mjerenjima i analizama koje su sprovedene na Aerodromu Tivat, pojavila se nova mogućnost koja će dodatno unaprijediti projekat noćnog slijetanja. Naime, riječ je o postupku slijetanja na pistu 14, pravac iznad Porto Montenegra, za koju su ranija ekspertska mišljenja cijenila da je gotovo nemoguća operacija, kao i uopšte noćne operacije. Međutim, nakon pomenutih dodatnih stručnih analiza kompanije „NAVBLUE“, koja sprovodi najsavremenija istraživanja i nudi pouzdana rješenja, uočeno je da se može sa potpunom tehnološkom pouzdanošću računati na postupke slijetanja i na pistu 14. Korišćenjem i ovog kapaciteta, tivatski aerodrom bi zaokružio projekat slijetanja na obje staze i unaprijedila bi se sigurnost slijetanja, jer posada aviona odnosno aerodroma ne bi bila ograničena samo na jednu stazu u noćnim uslovima. Imajući u vidu značaj projekta noćnog slijetanja za tivatski Aerodrom, njegovu reputaciju i podizanje kapaciteta, Odbor direktora ACG je dao saglasnost za stvaranje uslova za slijetanje i na pistu 14. Sada se čeka saglasnost Ministarstva.
Velik interes Slovenaca vlada za dolazak u Hrvatsku nakon najave relaksacije mjera zbog dobre epidemiološke situacije u obje države, no slovenska vlada ističe da prvo treba postići bilateralan dogovor dvaju nacionalnih zavoda za javno zdravlje i dviju policija.
Kako je u ponedjeljak na vladinoj konferenciji za novinare izjavio njen glasnogovornik za koronakrizu Jelko Kacin, danas se u vezi s tom mogućnošću sastaju stručnjaci iz hrvatskog Zavoda za javno zdravlje i slovenskog Instituta za javno zdravlje koji o toj mogućnosti i potrebnim protokolima trebaju postići dogovor.
Konzularni odjel slovenskog ministarstva vanjskih poslova zasut je telefonskim pozivima onih koji što prije žele u Hrvatsku, osobito vlasnika nekretnina, plovila i kamp-prikolica. Oni se prije svega raspituju o tehničkim detaljima odlaska u Hrvatsku i povratka u Sloveniju nakon toga, s obzirom da je u Sloveniji još uvijek na snazi odredba o obveznoj sedmodnevnoj karanteni nakon povratka iz inozemstva, naveo je Kacin.
Dodao je kako slovenska strana razmišlja o mogućnosti da se onima koji idu u Hrvatsku preko vikenda, odnosno na kraće razdoblje koje traje najviše 72 sata, može dopustiti da se u matičnu državu vrate bez određivanja obvezne karantene odnosno samoizolacije, ukoliko se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera na obje strane granice prilikom putovanja.
Načelnu odluku Hrvatske da se dopusti ulazak slovenskim državljanima Kacin je ocijenio kao dobrodošlu “političku” poruku hrvatske strane, kojom se izražava želja da što više slovenskih turista dođe u Hrvatsku, ali je upozorio da ona još nije operativna, jer treba postići dogovor dvaju nacionalnih zavoda za javno zdravlje i dviju policija.
Do toga bi moglo doći vrlo brzo, pa je bolje s putovanjem koji dan pričekati, upozorio je Kacin.
Osim na razini zavoda za javno zdravlje potrebno je da dođe i do dogovora dviju policija o protokolu prijelaza granice, kako bi se izbjegle moguće razlike u tumačenju dogovora, naveo je Kacin.
Slovenija očekuje da će u Hrvatsku, kad se dogovor postigne, moći ulaziti ne samo vlasnici kamp-prikolica, vikendica i kuća koji su slovenski državljani i vlasnici brodova, odnosno plovila koje se nalaze u hrvatskim lukama i marinama, nego i njihovi obiteljski članovi, odnosno članovi njihova domaćinstva.
