O ulasku u Hrvatsku na graničnim prijelazima odlučuje granična policija sukladno naputcima i propisanim epidemiološkim mjerama, izvijestio je u ponedjeljak ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović.
U Hrvatsku je do ponedjeljka u 13 sati ušlo 667 stranih državljana – 285 slovenskih državljana, 20 austrijskih i 60 državljana trećih zemalja, od kojih je najveći dio iz Bosne i Hercegovine, rekao je Božinović.
”Prvi put čujem da bi Hrvati bili u drugoj poziciji u odnosu na druge članice Europske unije. Svaka država mora osigurati kako se uvjeti moraju ispuniti. Austrija može odlučiti što su uvjeti za ulazak u Austriji”, odgovorio je Božinović upitan za probleme hrvatskih državljana s karantenom pri povratku u Austriju.
Ministar je istaknuo da je dosad zabilježeno 600 zahtjeva putem novootvorene e-mail adrese Ravnateljstva za granice, gdje se stranci unaprijed informiraju mogu li, zbog razloga koje navode, ući u Hrvatsku.
”Nije moguće uvijek i svaku situaciju predvidjeti. Ako imate poziv na poslovni sastanak, naravno da će vas pustiti. Ako situacija ne bude jasna, najbolje je da pošalju upit Upravi za granice Ravnateljstva policije te da odgovor pokažu na granici”, precizirao je Božinović.
Upitan za izvide u splitskom Domu za starije osobe u Splitu, Božinović je rekao da ministar unutarnjih poslova nema veze s izvidima. ”Neslužbeno mišljenje ne želim komentirati”, dodao je.
Božinović nije htio komentirati niti ostavku ravnateljice Doma za starije osobe u Koprivnici poručivši da je “ostavka privatni čin”.
Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović obišao je danas radove na rekonstrukciji zatvorenog bazena “Nikša Bućin“, koji su trebali biti završeni 15. marta.
Svjestan da mali broj radnika na bazenu ne uliva povjerenje da će radovi biti završeni krajem ljeta, prvi čovjek Opštine Kotor je istakao da je u komunikaciji sa Upravom javnih radova Crne Gore čiji predstavnici će doći sledeće sedmice u Kotor, kako bi precizno dali garancije za okončanje radova.
„Rok je probijan zbog objektivnih i subjektivnih razloga, ali, došlo je vrijeme da se radovi privode kraju i ukoliko na gradilištu bude zadovoljavajući broj radnika, za očekivati je da će vaterpolisti narednu sezonu započeti na svom bazenu, ali i da će naši sugrađani moći da koriste bazen radi plivanja i rekreacije“, kazao je Aprcović.
Trenutno su u toku radovi na zatvaranju bazena, postavljanje stakala na južnoj strani i ukoliko vremenske prilike budu dozvoljavale, biće završena u narednih nekoliko dana. Termotehnika je gotovo završena, a kada se postave stakla sa sjeverne strane bazena, krenuće postavljanje keramike i podnog grijanja na prostoru koji korespondira sa školjkom bazena, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Opštine Kotor.
Rekonstrukcija bazena – foto Opština KO
Planirano je uređenjem terena i zelenih površina oko bazena.
Podsjetimo, predsjednik Aprcović je ranije izjavio da ukoliko radovi ne budu završeni do 15. marta, prema ugovorenim obavezama između izvođača radova i investitora, izvođač će plaćati penale.
Inače, zatvoreni bazen u Kotoru nije u funkciji više od tri godine, tačnije od 21. marta 2017. godine, kada su startovali radovi na sanaciji ovog sportskog objekta, sa tada objavljenim rokom od 120 radnih dana. Međutim, bazen je do danas van funkcije, a zbog nepostojanja mogućnosti da treniraju u svom gradu, preko 300 dječaka i djevojčica bilo je primorano da iz Kotora putuju u susjedne gradove Budvu i Herceg Novi, a treninzi su obustavljeni pojavom pandemije korona virusa.
Projektantska procjena radova na bazenu, koji se finansiraju iz državnog kapitalnog budžeta preko Uprave javnih radova Crne Gore iznosi 4,5 miliona eura. Bazen „Nikša Bućin” otvoren je 1984. godine, a sagrađen je solidarnošću građana Kotora.
Državno preduzeće Aerodromi Crne Gore prošlu su poslovnu godinu završili sa do sada rekordnim profitom u iznosu od preko 15 miliona eura – skoro 50 posto boljim nego godiunu ranije, kao i novim rekordnima u obimu prometa aviona i putnika u vazdušnim lukama u Tivtu i Podgorici. Poslovni zamah ove firme međutim, osujetila je epidemija kronavirusa koja je od sredine marta zaustavila komercijalno letjenje i zatvorila crnogorske aerodrome. Kakve su posljedice od toga za poslovanje i planove ACG, kada se moše očekivati ponovno uspostavljanje aviosaobraćaja i hoće li korona u kombinaciji sa dobrim poslovnim rezultatima firme u prošloj godini dovesti i do preispitivanja odluke da da se aerodromi daju u konceisju, pitali smo izvršnog direktora ACG, Danila Orlandića.
I u protekloj godini smo pokazali da smo jedno od najuspješnijih privrednih društava u državnom vlasništvu, iza kojeg stoji ozbiljan i posvećen način rukovođenja, a zahvaljujući osnivaču ovog preduzeća, kao i Odboru direktora i svim zaposlenima, naš profit je rastao iz godine u godinu. Došli smo do toga da je 2019. godina bila završena najuspješnije do sada, sa preko 15 miliona eura profita prije oporezivanja. Moj stav vezano za koncesiju je i dalje isti i mogu reći da smo kao država, kadri da i dalje upravljamo ovim preduzećem, s tim što i u ovim teškim vremenima treba donositi odluke koje će ići u pravcu neophodnih investicija i izgradnju novih putničkih terminala i na jednom i na drugom aerodromu.
Model razvoja Aerodroma Crne Gore je u rukama Vlade Crne Gore i mi kao menadžment ćemo je u potpunosti poštovati, ali vjerujem da smo zajedničkim radom i rezultatom zavrijedili povjerenje koje smo dobili, a 70% našeg profita iz 2019. godine smo dužni uplatiti u budžet države.
Što ste uradili da riješite slabosti koje su Vam i analitičari nalazili – relativno male prihode ACG od neavijacijskih djelatnosti, odnosno preveliki broj zaposlenih ?
Neavijacijski prihodi su prihodi od fri šopova, ugostiteljskih objekata, izdavanje poslovnih prostora, reklamnih površina i slično i oni ukupno u prihodima ovog preduzeća iznose 4,7 miliona eura ili 8,26% Za povećanje neavijacijskih prihoda morate imati određene preduslove, koji prije svega zavise od veličine prostora u kojem obavljate određene djelatnosti. Ne možete napraviti restoran ako za njega nemate mjesta na putničkom terminalu, ili bolju ponudu fri šopova ako je on za standarde evropskih aerodroma veličine prodavnice novina, a za veći nemamo prostora. Nemamo prostora ni za neke druge sadržaje koji bi značajno povećali raznovrsnost ponude i ozbiljno povećali neavijacijske prihode, poput ozbiljnih VIP salona, sadržaja za djecu, itd.
Dakle, za bilo kakvo povećanje neavijacijskih prihoda, posebno onih koje karakterišu luksuz i veći obim potrošnje, potrebno je ozbiljno proširenje kapaciteta putničkih terminala. U svakom slučaju, ACG imaju razrađen plan povećanja neavijacijskih prihoda u skladu sa evropskim standardima koji se može se može sprovesti jako brzo i efikasno ukoliko dobijemo priliku za daljim, infrastrukturnim razvojem. Što se tiče broja zaposlenih, tj. kada se u javnosti broj zaposlenih upoređuje sa brojem zaposlenih na drugim aerodromima često se zaboravljaju određene činjenice, a prije svega da mi upravljamo sa dva aerodroma, kao dvije zasebne tehnološke cjeline.
Na primjer, Aerodrom Beograd ima jednu vatrogasnu službu, a mi moramo imati dvije jer upravljamo sa dva aerodroma. Prihvat i otprema putnika koje su inače najbrojnije službe na svim aerodromima, moramo imati za oba aerodroma. Takođe, i služba bezbjednosti i još mnogo drugih službi koje moramo imati po pravilima evropskih institucija. U poslednje tri godine su pooštreni evropski propisi koji regulišu civilno vazduhoplovstvo. Mi ih vrlo aktivno sprovodimo, kao i preporučene prakse, različite sisteme koji prate kvalitet sprovođenja određenih procesa u operativi, kao i borbu protiv divljeg svijeta (najčešće ptica) i još mnogo toga.
Danilo-Orlandić
Koncesioni aranžman do danas nije ušao u drugu fazu tendera. Imate li saznanja zbog čega se to još nije dogodilo i koja su to još sporna pitanja na čijem riješavanju insistitaju potencijalni koncesionari koji su ušli u uži izbor?
Pitanje koncesija je u nadležnosti Ministarstva saobraćaja, a na nama je da se fokusiramo na što snažniji oporavak od udara koji je avio industriji zadala pandemija Korona virusa. Avijacija je jedna od najpogođenijih grana, čije će slabljenje, odnosno napredak, najdrastičnije uticati na način života ljudi i poslovanje cijelog svijeta.
Kriza u vezi sa koronavirusom je od sredine marta praktično obustavila obavljanje redovne djelatnosti ACG jer je sav civilni vazdušni saobraćaj u Crnoj Gori suspendovan do daljnjeg. Imate li informaciju kada bi aerodromi mogli biti ponovno otvoreni za saobraćaj i kakve su najave vaših poslovnih partnera – aviokompanija oko dinamike obnove njihovog saobraćanja sa Crnom Gorom ?
Za sada su i dalje na snazi mjere Nacionalnog koordinacionog tijela o zabrani međunarodnog komercijalnog saobraćaja i takva mjera u ovom trenutke i dalje ostaje na snazi, makar do 1.juna. U stalnom smo kontaktu sa svim svojim poslovnim partnerima. Avio kompanije su izrazile spremnost za ponovnim pokretanjem linija sa naših aerodroma, interesovanje je izuzetno veliko.
Glavni teret revitalizacije vazdušnog prometa u Crnoj Gori će podnijeti Montenegro Airlines, naš nacionalni avioprevoznik. Isto je u svim drugim državama u ovom momentu, ne samo u Hrvatskoj i Srbiji koje imaju svoje nacionalne prevoznike, nego i u Evropi i svijetu. Tu su hendikepirane upravo one države koje nemaju svoje nacionalne avioprevoznike. Pogledajte primjer Slovenije koja je ostala bez Adrie Airways, tj. na milost i nemilost stranaca, posebno za humanitarne i kargo letove za dopremu medicinske opreme. To ih je nekoliko puta više koštalo, a i morali su čekati slobodne kapacitete. Nego, tek će se vidjeti ogromna prednost nacionalnog avioprevoznika sada kada bi trebalo da se uspostavi povezanost i omogući dolazak turista.Osim Montenegro Airlinesa, nakon otvaranja granica vrlo brzo će linije obnoviti Air Serbia, Wizz Air i Ryanair. Nešto kasnije EasyJet, LOT, Turkish airlines. Vjerujem da će i naši prijatelji iz Ruske federacije ubrzo smiriti situaciju sa pandemijom novog korona virusa i da ćemo i njih imati već do glavne sezone, tj. u drugoj polovini jula i augusta. Vjerovatno sa nešto manjim kapacitetima, pa i ponekom otkazanom linijom, ali saobraćaj će se ipak vratiti.
Mi smo i sami preduzeli niz aktivnosti da budemo među prvima kojima će se avioprevoznici javljati, a već smo i vratili cijene usluga koje su važile u pethodnoj godini. U pripremi je i nova stimulativna šema kojom planiramo da izađemo pred aviokompanije kako bismo našoj zemlji omogućili što brži povratak stranaca i njihov boravak u Crnoj Gori. Oni se neće vratiti ako ih samo budemo čekali. Svi mi moramo da radimo na tome da se Crna Gora prepozna kao sigurna destinacija u koju će putnici dolaziti mirno i spokojno, a velika prednost u odnosu na ostale je što smo uspjeli da se kvalitetno izborimo sa pandemijom novom korona virusa.
Kako će se u tehničkom smislu ubuduće obavljati letjenje odnosno otprema i prihvat putnika na aerodromima s obzirom na koronu, odnosno da li ćete morati da u skladu sa tim prilikama koje značajno utiču i na poslovanje aviokompanija, mijenjate i svoju cjenovnu politiku – smanjujete cijene usluga handlinga i landinga ? Kako će reagovati low cost aviokompanije ?
Mjere i procedure zaštite od Korona virusa smo još ranije dobili od Instituta za javno zdravlje, jer smo imali obavezu da opslužimo putnike koji su dolazili ili išli u zemlje koje su bile već pogođene korona virusom, kao i zaštitnu opremu. Preko pet hiljada putnika opsluženo je uz poštovanje strogih epidemioloških procedura, a srećom ni jedan radnik do sada nije zaražen. Pitanje novih pravila je veoma važno, jer ćemo morati da ih poštujemo jednako kao i mjere drugih država i aviokompanija. Vjerujem da će veliki izazov biti sinhronizacija letova, pravila, kontrola putnika, a osnovna epidemiološka pravila koja su nam već propisana, kao što su socijalna distanca, često dezinfekovanje ruku, nošenje maski i rukavica će biti dio naše svakodnevnice.
Gužve na aerodromu Tivat foto S.L.
Koliko su se protekla skoro dva mjeseca zabrane aviosaobraćaja odrazila na poslovanje ACG u finansijskom smilsu i da li ste zbog toga odustali od svih ranije planiranih nabavki nove opreme i ulaganja u objekte vazdušnih luka u Tivtu I Podgorici ? Da li će i što konkretno od ranije planiranog biti i realizovano ?
Obustavljanje komercijalnih letova 18. marta itekako je uticalo na finansijski aspekat ACG, jer su od tada opsluživani samo humanitarni i posebno ugovoreni repatricioni letovi. Prema preliminarnim podacima, u martu je pad prihoda iznosio 65 odsto, dok se za april očekuje pad i preko 90 odsto. Ovo je razumljivo u situaciji koja je zadesila Crnu Goru pa i naše preduzeće.
Što se tiče projekata, nismo odustali od realizacije infrastrukturnih ulaganja i nabavke opreme za aerodrome u Podgorici i Tivtu. Imajući u vidu novonastale okolnosti, njihova realizacija će samo morati biti odgođena, ali nikako trajno zaustavljena. Naša dosadašnja praksa i politika vođenja ovog privrednog društva je pokazala da svako ulaganje i modernizacija vazdušnih luka, vrlo brzo donosi još više prihoda, povećava broj opsluženih vazduhoplova i putnika, te gradi dobru reputaciju kompanije i cjelokupne turističke ponude Crne Gore. Samo primjer novog Terminala 2 za odlazeće putnike u Tivtu je pokazalo da smo samo u dva ipo mjeseca rada prošle ljetnje sezone isplatili investiciju u vrijednosti od skoro 50 % uloženih sredstava.
Dokle se stiglo sa projektom izrade procedura i stvaranja tehničkih preduslova za tzv.noćni start u Tivtu ?
Već danas Vam mogu reći da ćemo, napokon, riješiti dilemu koja je u Crnoj Gori trajala više od trideset godina i da će noćno slijetanje na Aerodromu Tivat biti moguće. Ovaj posao radi jedna od najrenomiranijih svjetskih kompanija u ovoj oblasti ,, NAVBLUE“, podružnica evropskog giganta AIRBUS-a.
Zahvaljujući najsavremenijim snimanjima, mjerenjima i analizama koje su sprovedene na Aerodromu Tivat, pojavila se nova mogućnost koja će dodatno unaprijediti projekat noćnog slijetanja. Naime, riječ je o postupku slijetanja na pistu 14, pravac iznad Porto Montenegra, za koju su ranija ekspertska mišljenja cijenila da je gotovo nemoguća operacija, kao i uopšte noćne operacije. Međutim, nakon pomenutih dodatnih stručnih analiza kompanije „NAVBLUE“, koja sprovodi najsavremenija istraživanja i nudi pouzdana rješenja, uočeno je da se može sa potpunom tehnološkom pouzdanošću računati na postupke slijetanja i na pistu 14. Korišćenjem i ovog kapaciteta, tivatski aerodrom bi zaokružio projekat slijetanja na obje staze i unaprijedila bi se sigurnost slijetanja, jer posada aviona odnosno aerodroma ne bi bila ograničena samo na jednu stazu u noćnim uslovima. Imajući u vidu značaj projekta noćnog slijetanja za tivatski Aerodrom, njegovu reputaciju i podizanje kapaciteta, Odbor direktora ACG je dao saglasnost za stvaranje uslova za slijetanje i na pistu 14. Sada se čeka saglasnost Ministarstva.
Velik interes Slovenaca vlada za dolazak u Hrvatsku nakon najave relaksacije mjera zbog dobre epidemiološke situacije u obje države, no slovenska vlada ističe da prvo treba postići bilateralan dogovor dvaju nacionalnih zavoda za javno zdravlje i dviju policija.
Kako je u ponedjeljak na vladinoj konferenciji za novinare izjavio njen glasnogovornik za koronakrizu Jelko Kacin, danas se u vezi s tom mogućnošću sastaju stručnjaci iz hrvatskog Zavoda za javno zdravlje i slovenskog Instituta za javno zdravlje koji o toj mogućnosti i potrebnim protokolima trebaju postići dogovor.
Konzularni odjel slovenskog ministarstva vanjskih poslova zasut je telefonskim pozivima onih koji što prije žele u Hrvatsku, osobito vlasnika nekretnina, plovila i kamp-prikolica. Oni se prije svega raspituju o tehničkim detaljima odlaska u Hrvatsku i povratka u Sloveniju nakon toga, s obzirom da je u Sloveniji još uvijek na snazi odredba o obveznoj sedmodnevnoj karanteni nakon povratka iz inozemstva, naveo je Kacin.
Dodao je kako slovenska strana razmišlja o mogućnosti da se onima koji idu u Hrvatsku preko vikenda, odnosno na kraće razdoblje koje traje najviše 72 sata, može dopustiti da se u matičnu državu vrate bez određivanja obvezne karantene odnosno samoizolacije, ukoliko se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera na obje strane granice prilikom putovanja.
Načelnu odluku Hrvatske da se dopusti ulazak slovenskim državljanima Kacin je ocijenio kao dobrodošlu “političku” poruku hrvatske strane, kojom se izražava želja da što više slovenskih turista dođe u Hrvatsku, ali je upozorio da ona još nije operativna, jer treba postići dogovor dvaju nacionalnih zavoda za javno zdravlje i dviju policija.
Do toga bi moglo doći vrlo brzo, pa je bolje s putovanjem koji dan pričekati, upozorio je Kacin.
Osim na razini zavoda za javno zdravlje potrebno je da dođe i do dogovora dviju policija o protokolu prijelaza granice, kako bi se izbjegle moguće razlike u tumačenju dogovora, naveo je Kacin.
Slovenija očekuje da će u Hrvatsku, kad se dogovor postigne, moći ulaziti ne samo vlasnici kamp-prikolica, vikendica i kuća koji su slovenski državljani i vlasnici brodova, odnosno plovila koje se nalaze u hrvatskim lukama i marinama, nego i njihovi obiteljski članovi, odnosno članovi njihova domaćinstva.
Žednim Česima u ponedjeljak je dopušteno da se vrate na terase pivnica u jednoj od najiščekivanijih vladinih mjera kojima je svrha ublažavanje zabrana zbog koronavirusa.
Vlasti su također dopustile nekim školama, frizerima, trgovačkim centrima, kinima i drugima radnjama da se otvore.
Muzeji i galerije otvorili su svoja vrata, a vlada je dala zeleno svjetlo vjenčanjima, kulturnim i vjerskim događajima na kojima sudjeluje manje od 100 ljudi. Profesionalni sportski timovi ponovno su počeli s treninzima.
No za mnoge Čehe – koji su prema potrošnji po broju stanovnika najveće pivopije na svijetu – otvaranje restoranskih terasa i pivnica na otvorenom bio je vrhunac vladinog plana da se u fazama ponovno pokrene ekonomija.
“S obzirom na to da je pivo napokon u čaši, a ne u plastičnoj čaši pruženoj kroz prozorčić, to je apsolutno sjajno”, rekao je umirovljenik Ivan Verner pijuckajući svoj Pilsner u povijesnom pubu U Pinkasu u središtu Praga.
Pola stolova zauzeli su pivopije u kasno jutro. Druga polovica ostala je zatvorena zbog mjera socijalnog distanciranja.
“Veselio sam se ovome od onog trenutka kad su objavili vijesti da će se otvoriti terase pivnica”, rekao je Verner.
Striktna karantena snažno je utjecala na ekonomiju, s time da su proizvodne aktivnosti u Češkoj na najnižoj razini od globalne financijske krize iz 2009. godine. No zemlja sada polako kreće prema prividnoj normalnosti.
“Odjeću koju smo prodavali za proljeće, sada ćemo prodavati preko ljeta i u jesen”, rekao je Michal Micka, vlasnik lanaca modnih brendova Pietro Filipi i Kara, koji je predvidio pad od 25 posto u prodaji 2020. godine kao najbolji scenarij.
“Ovo je jedini način da se nosimo s ovim. Imamo zalihe i moramo ih prodati.”
Vlada je pokušavala pomoći tvrtkama sa subvencijama plaća i najamninom prostora, no mnoge tvrtke kažu da je zbog kompliciranog podnošenja prijave teško doći do tih subvencija.
Od ponedjeljka su vlasti također ublažile mjere po pitanju putovanja, dopuštajući stanovnicima izvan Europske unije da uđu u zemlju ako mogu dokazati da su negativni na Covid-19 te se bave određenim poslom, poput rada u zdravstvenom sektoru.
Vlakovi i autobusi također su počeli voziti u druge države, dok je Czech Airlines objavio da će nastaviti s letovima 18. maja, i to u Amsterdam, Frankfurt, Pariz i Stockholm.
Češka je prijavila 8123 slučaja zaraze virusom do ponedjeljka, dok broj smrtnih slučajeva iznosi 280, što je mnogo manje nego kod mnogih europskih susjeda za zapada.
Nakon što je utvrđen identitet lica koja su 30. aprila prisustvovala sahrani kotorskog protijereja-stavrofora Momčila Krivokapića u Kotoru, Uprava policije OB Kotor, postupajući po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, je podnijela krivične prijave protiv 10 lica, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti- saopštila je potparolka tog tužilaštva, državna tužiteljka Tijana Čelanović.
Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru je 30. aprila obaviješteno od strane ovlašćenih policijskih službenika Uprave policije OB Kotor o navedenom događaju, te je naložilo preduzimanje radnji koje se odnose na utvrđivanje identiteta lica koja su prisustvovala sahrani.
Tog dana u crkvi Svetog Nikole u Starom gradu arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije služio je svetu zaupokojenu liturgiju sa opelom.
Kovčeg sa posmrtnim ostacima Krivokapića, nosilo je nekoliko sveštenika, predvođeni Amfilohijem,a prilikom prolaska kroz Stari grad pridružio im se i određen broj građana. Krivokapić je sahranjen u porodičnoj grobnici kod crkve Pokrova Presvete Bogorodice u Škaljarima.
Od oko 500 turističkih agencija koliko ih posluje u Crnoj Gori, opstanak polovine je doveden u pitanje, kaže predsjednik Asocijacije turističkih agencija Orhan Hodžić.
“Sigurno je da će i kod nas mnoge agencije bankrotirati”, naveo je Hodžić, u Jutarnjem programu TVCG.
On ističe i da još uvijek ništa sa turističkim agencijama u Crnoj Gori nije riješeno. Kaže i da u našoj državi posluje oko 500 turističkih agencija.
“Sve male agencije su ugrožene, a to je pola od ukupnog broja. Agencije koje prodaju samo avio-karte, kako da opstanu, kad posljednja tri mjeseca nijesu prodali nijednu kartu”, ističe Hodžić.
Čekaju i konačan paket mjera podrške turizmu, a nakon toga će da vide šta još da predlože.
“Turistički radnici traže da im se zarade pokriju bar do kraja godine, jer je djelatnost potpuno uništena”, ističe Hodžić.
Vlasnik turističke agencije “Galileo” Srđan Kovačević, kaže i da brojne turističke agencije nijesu u mogućnosti da vrate građanima uplaćane akontacije.
On pojašnjava da ni sama agencije ne mogu da vrate novac od hotelijera i avio-kompanija.
“Vrlo je teška situacija. Sigurno je da putnici neće moći tokom ove godine da putuju ni u Španiju, ni u Italiju”, navodi Kovačević.
Upravni odbror Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je na 14. elektronskoj sjednici donio set novih olakšica za zakupce.
Kupališta i privremene lokacije u zoni morskog dobra staviće se u funkciju u skladu sa preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti i naredbi Ministarstva zdravlja, a zasada je procjena da će to biti 18. maja.
Korisnicima ugostiteljskih objekata – restorana u zoni morskog dobra koji rade 12 mjeseci, odnosno tokom cijele godine, biće izvršeno umanjenje godišnje naknade za period od 90 dana, odnosno za period kada su ugostiteljski objekti bili zatvoreni.
Podsjećamo, na 16 kvadratnih metara plaže biće dozvoljeno da se postave po dvije ležaljke i jedan suncobran, a tako će biti i za one koji ne žele ležaljke već budu htjeli da borave na svojim peškirima.
Ležaljke i druga oprema biće dezinfikovani na dnevnom nivou.
U podvodnoj pećini Fuente de Ses Aiguades u zalivu Alcudia kod Mallorce, španjolski arheolozi došli su do senzacionalnog otkrića.
Na dubini od 14 metara je čak 200 amfora iz rimskog doba i ne mogu se nikako načuditi zbog čega su tamo ostavljene. Voditelj istraživačkog projekta Manel Fumas izjavio je medijima kako vjeruje da su stari Rimljani keramičke posude ostavili u pećini zbog nekakvih ritualnih pobuda.
– Moglo bi se razumjeti da im je jedna slučajno ispala s broda, ali ih ima 200. Stoga mislimo da su ih drevni pomorci iz religijskih razloga baš tu namjerno ostavili. Tko zna, možda u daljnjim istraživanjima doznamo zbog čega – kazao je Fumas.
Podvodna pećina Fuente de Ses Aiguades otkrivena je 1998. godine, duga je 180 metara i još nije u potpunosti istražena.
Kriza izazvana koronavirusom ima teške i razarajuće posljedice za avio-industriju i sve njene činioce kazao je novi izvršni direktor Montenegro Airlines-a (MA) Vlastimir Ristić i dodao da su suočeni sa najtežom krizom komercijalne avijacije od njenog postanka.
On je u intervjuu za Dan kazao da je svaki dan prizemljenja aviona jako skup, i generišu se troškovi koji ne samo da se ne mogu zaustaviti već se sa trajanjem krize multipliciraju.
“Bliže podatke o efektima krize po MA imaćemo po okončanju perioda bez komercijalnog letenja, i za sada bismo se uzdržali od nezahvalne prognoze kvantifikacije gubitka, rekao je Ristić.
On je dodao da je avio-saobraćaj zaustavljen 16. marta, a imajući u vidu posljednje mjere koje je predstavilo Nacionalno-kordinaciono tijelo (NKT), prvi letovi se mogu očekivati u junu i to ka destinacijama u okruženju, u smanjenom intenzitetu zbog redukovane tražnje.
“Tu krizu i smanjenje prihoda, osjetiće svi koji su direktno ili posredno vezani za avio-prevoz, od aerodroma, turističkih agencija, turoperatora, hotela, restorana i svih ostalih vidova turističke ponude. Svi smo u turističkom lancu koji trpi, ali se nadamo da ćemo, uz pomoć Vlade i međunarodnih organizacija, ipak izdržati”, naveo je Ristić.
On je saopštio da se teške posljedice koje Covid-19 ostavlja po poslovanje tiču, prije svega, budućeg rada i za sada ih je teško cjelovito sagledati.
foto Aerodromi CG
“Sprovođenje usvojenog zakona o MA je naš prioritetni zadatak i u svojoj primjeni ima elemenata koji se tiču postupaka nabavki osnovnih sredstava kompanije a koja su, sa druge strane, tržišna kategorija”, kazao je Ristić.
Kako će tržište reagovati na sve potrese koje Covid-19 izaziva, kako je objasnio, sada je rano zaključiti, ali može se reći da će, osim negativnih efekata o kojima ima dosta riječi, možda biti i onih koji nijesu po avio-operatere nepovoljni, kao što su pad cijene avio-goriva i aerodromskih usluga, i očekivano širenje ponude polovnih letjelica na tržištu iznajmljivanja i prodaje avio-jedinica.
“Ali, moramo biti oprezni, i sa ovakvim analizama, dodatno sačekati”, kazao je Ristić.
Na pitanje Dana koliki je u aprilu minus iz poslovanja MA Ristić je rekao da je riječ o višemilionskim gubicima.
“Prizemljeni smo već dva mjeseca, pa su i prodajno-komercijalne aktivnosti u potpunosti zaustavljene.
Sa druge strane, imamo mnogo fiksnih obaveza. Za ovu priliku pomenućemo samo najmarkantnije: isplata što lizing, što kreditnih renti za avione, održavanje avio-motora u odgovarajućoj tehničkoj kondiciji, isplatu zarada zaposlenima”, naveo je Ristić.
On je dodao da su se susreli sa najvećom krizom u avio-industriji koja je pogodila i velike i male kompanije. MA ne može biti izuzetak.
Ristić je saopštio da je prisilni prekid osnovne djelatnosti Društva uslovio odsustvo potreba za angažovanje radne snage.
“Iako nerado, iz razloga racionalnog vođenja kompanije, morali smo pribjeći zakonskom institutu privremenog prekida rada bez krivice zaposlenog, što znači da zaposleni nijesu na poslu i nijesu dužni da rade od kuće”, dodao je Ristić.
On je objasnio da im za navedeno pripada pravo na isplatu zarade u visini od 70 odsto osnova za naknadu koju čini prosječna zarada ostvarena u prethodnom polugodištu.
Aerodrom – Kontrolni toranj uTivtu – foto Smatsa
“Prihvatajući bez izuzetka i na pravi način takvu odluku poslovodstva, zaposleni su pokazali da dijele sudbinu kompanije i teret krize”, rekao je Ristić.
Na pitanje Dana, dokle je stigao postupak pokrenut zbog sumnje da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer upravlja dvjema privatnim kompanijama Ristić je rekao da je završen prije nekoliko mjeseci.
“Ali, najkorisnije je da pustimo institucijama sistema da dovedu do kraja svoje aktivnosti i time će pažnja javnosti u ovoj stvari dobiti odgovarajući odgovor”, rekao je Ristić.
On je objasnio da će strateški cilj MA ostati nepromijenjen, i da se ogleda u očuvanju privrednih, turističkih i strateških potencijala koje kompanija ima.
“Ukupna društvena funkcija kompanije mora jačati u susret ulaganju i očekivanjima vlasnika, Vlade Crne Gore. Učinićemo sve da se što bolje spremimo za implementaciju Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA i intenzivno ćemo sprovoditi i pripremati aktivnosti koje idu u pravcu namjenske upotrebe tih sredstava”, dodao je Ristić.
On je kazao da je MA takvim odnosom osnivača dobio novu šansu da pokaže svoju sposobnost prilagodljivosti dinamičnom procesu mijenjanja karaktera avio-saobraćaja i pokaže da kao mala, racionalna i fleksibilna avio-kompanija ima šansu da se najprije sačuva, a potom i postane, za regionalne uslove, ozbiljna kompanija koja obavlja svoj društveni zadatak.
“Put ka opisanom cilju, svakako zahtijeva aktivan rad svih zaposlenih i sistemske promjene pristupa poslu. Pri ovome mislim prije svega na kadrovsko jačanje MA u sektorima koji nijesu vezani za operativne procese realizacije letenja, privlačenje mladih ali i iskusnijih ljudi, koji će avijaciju doživjeti kao afirmaciju i izazov i na srednji i duži rok vidjeti sebe u MA. Vjerujemo da nakon svega, MA ima privrednu priliku a trudićemo se da stvorimo sada nedostajući kadrovski potencijal, da je iskoristimo”, zaključio je Ristić.Kriza izazvana koronavirusom ima teške i razarajuće posljedice za avio-industriju i sve njene činioce kazao je novi izvršni direktor Montenegro Airlines-a (MA) Vlastimir Ristić i dodao da su suočeni sa najtežom krizom komercijalne avijacije od njenog postanka.
On je u intervjuu za Dan kazao da je svaki dan prizemljenja aviona jako skup, i generišu se troškovi koji ne samo da se ne mogu zaustaviti već se sa trajanjem krize multipliciraju.
“Bliže podatke o efektima krize po MA imaćemo po okončanju perioda bez komercijalnog letenja, i za sada bismo se uzdržali od nezahvalne prognoze kvantifikacije gubitka, rekao je Ristić.
On je dodao da je avio-saobraćaj zaustavljen 16. marta, a imajući u vidu posljednje mjere koje je predstavilo Nacionalno-kordinaciono tijelo (NKT), prvi letovi se mogu očekivati u junu i to ka destinacijama u okruženju, u smanjenom intenzitetu zbog redukovane tražnje.
“Tu krizu i smanjenje prihoda, osjetiće svi koji su direktno ili posredno vezani za avio-prevoz, od aerodroma, turističkih agencija, turoperatora, hotela, restorana i svih ostalih vidova turističke ponude. Svi smo u turističkom lancu koji trpi, ali se nadamo da ćemo, uz pomoć Vlade i međunarodnih organizacija, ipak izdržati”, naveo je Ristić.
On je saopštio da se teške posljedice koje Covid-19 ostavlja po poslovanje tiču, prije svega, budućeg rada i za sada ih je teško cjelovito sagledati.
“Sprovođenje usvojenog zakona o MA je naš prioritetni zadatak i u svojoj primjeni ima elemenata koji se tiču postupaka nabavki osnovnih sredstava kompanije a koja su, sa druge strane, tržišna kategorija”, kazao je Ristić.
Kako će tržište reagovati na sve potrese koje Covid-19 izaziva, kako je objasnio, sada je rano zaključiti, ali može se reći da će, osim negativnih efekata o kojima ima dosta riječi, možda biti i onih koji nijesu po avio-operatere nepovoljni, kao što su pad cijene avio-goriva i aerodromskih usluga, i očekivano širenje ponude polovnih letjelica na tržištu iznajmljivanja i prodaje avio-jedinica.
“Ali, moramo biti oprezni, i sa ovakvim analizama, dodatno sačekati”, kazao je Ristić.
Na pitanje Dana koliki je u aprilu minus iz poslovanja MA Ristić je rekao da je riječ o višemilionskim gubicima.
“Prizemljeni smo već dva mjeseca, pa su i prodajno-komercijalne aktivnosti u potpunosti zaustavljene.
Sa druge strane, imamo mnogo fiksnih obaveza. Za ovu priliku pomenućemo samo najmarkantnije: isplata što lizing, što kreditnih renti za avione, održavanje avio-motora u odgovarajućoj tehničkoj kondiciji, isplatu zarada zaposlenima”, naveo je Ristić.
On je dodao da su se susreli sa najvećom krizom u avio-industriji koja je pogodila i velike i male kompanije. MA ne može biti izuzetak.
Aerodrom Tivat
Ristić je saopštio da je prisilni prekid osnovne djelatnosti Društva uslovio odsustvo potreba za angažovanje radne snage.
“Iako nerado, iz razloga racionalnog vođenja kompanije, morali smo pribjeći zakonskom institutu privremenog prekida rada bez krivice zaposlenog, što znači da zaposleni nijesu na poslu i nijesu dužni da rade od kuće”, dodao je Ristić.
On je objasnio da im za navedeno pripada pravo na isplatu zarade u visini od 70 odsto osnova za naknadu koju čini prosječna zarada ostvarena u prethodnom polugodištu.
“Prihvatajući bez izuzetka i na pravi način takvu odluku poslovodstva, zaposleni su pokazali da dijele sudbinu kompanije i teret krize”, rekao je Ristić.
Na pitanje Dana, dokle je stigao postupak pokrenut zbog sumnje da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer upravlja dvjema privatnim kompanijama Ristić je rekao da je završen prije nekoliko mjeseci.
“Ali, najkorisnije je da pustimo institucijama sistema da dovedu do kraja svoje aktivnosti i time će pažnja javnosti u ovoj stvari dobiti odgovarajući odgovor”, rekao je Ristić.
On je objasnio da će strateški cilj MA ostati nepromijenjen, i da se ogleda u očuvanju privrednih, turističkih i strateških potencijala koje kompanija ima.
“Ukupna društvena funkcija kompanije mora jačati u susret ulaganju i očekivanjima vlasnika, Vlade Crne Gore. Učinićemo sve da se što bolje spremimo za implementaciju Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA i intenzivno ćemo sprovoditi i pripremati aktivnosti koje idu u pravcu namjenske upotrebe tih sredstava”, dodao je Ristić.
On je kazao da je MA takvim odnosom osnivača dobio novu šansu da pokaže svoju sposobnost prilagodljivosti dinamičnom procesu mijenjanja karaktera avio-saobraćaja i pokaže da kao mala, racionalna i fleksibilna avio-kompanija ima šansu da se najprije sačuva, a potom i postane, za regionalne uslove, ozbiljna kompanija koja obavlja svoj društveni zadatak.
“Put ka opisanom cilju, svakako zahtijeva aktivan rad svih zaposlenih i sistemske promjene pristupa poslu. Pri ovome mislim prije svega na kadrovsko jačanje MA u sektorima koji nijesu vezani za operativne procese realizacije letenja, privlačenje mladih ali i iskusnijih ljudi, koji će avijaciju doživjeti kao afirmaciju i izazov i na srednji i duži rok vidjeti sebe u MA. Vjerujemo da nakon svega, MA ima privrednu priliku a trudićemo se da stvorimo sada nedostajući kadrovski potencijal, da je iskoristimo”, zaključio je Ristić.
