MFK Perast u svom almanahu Lirica br. 5 donosi PRIČE O MORU. Tekstovi su inspirisani slavnim pomorstvom Boke Kotorske ali i poetskim nadahnućima odabranih pjesnika od 18.v. pa do savremenih.
Priče o Perastu, Vicku Bujoviću, kapetanu Marku Martinoviću, admiralu Matiji Zmajeviću, čuvenom Ivu Vizinu sa Prčanja, Budvi, Paštrovićima, Herceg Novom, Dobroti, Kotoru… uvijek su vezane za more i kulturno bogatstvo koje su vjekovima gradili pomorci.
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU DA OTVORITEPRILOG BR. 11. PRIČE O MORUIV DIO O PERAŠKOJ ŠKOLI NAUTIKE
Nakon dvomjesečne pauze u publikovanju podataka o visini zarada lokalnih javnih funkcionera, Opština Tivat je na svom sajtu objavila spiskove funkcionera i njihovih zarada za februar, odnosno mart ove godine.
Iako su oni izraženi u neto, a ne bruto-iznosima, i iz ovih listi se međutim, može jasno vidjeti da lokalni DPS-SD-HGI funkcioneri u Tivtu predvođeni gradonačelnikom dr Sinišom Kusovcem, u martu kada je u Crnoj Gori počela kriza sa koronavirusom i vanrednim mjerama koje je uvelo NKT, nisu smanjivali svoje zarade. Time su se direktno oglušili o preporuke Vlade od 19.marta kojaa je tada između ostaloga, sugerisala da se obustavi isplata varijabilnog dijela zarada zaposlenih u državnoj i lokalnim upravama, kao i da lokalni javni funkcioneri, kao pto su to uradili državni, izdvoje makar polovinu jedne svoje mjesečne plate i doniraju ga NKT-u za borbu protiv Covida-19.
Iz eviedncija o zaradama tivatskih funkcionera za mart upravo objavljenim na sajtu Opštine vidi se da oni nisu poslušali Vladu, jer su bruto plate svih dvadesetak rukovodilaca opštinskih organa i službi, ostale su u najmanju ruku iste kao i u januaru kada nije bilo krize i kada su se bi dijelili i varijable i razne druge stimulacije.
„Vijesti“ su u aprilu pisale o tome da Opština Tivat već dva mjeseca protivno svojoj obavezi iz člana 6. Zakona zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji propisuje da su „podaci o zaradama, naknadi zarada i drugim primanjima zaposlenih dostupni javnosti, u skladu sa zakonom“, na svom sajtu ne objavljuje spiskove funkcionera i njihovih plata. Iz administracije gradonačelnika Kusovca (DPS) nisu tada odgovorili zašto ne postupaju u skladu sa zakonom, ali su obećali da će spiskovi biti dostupni nakon što se od martovskih plata odbiju iznosi donacija koje su tivatski funkcioneri navodno dali za borbu protiv korone.
„Plate će biti na sajtu, u iznosima nakon umanjenja radi doniranja Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti.“- lakonski je tada novinaru „Vijesti“ poručeno iz PR službe Opštine Tivat.
Spiskovi su prekjuče objelodanjeni, ali se iz njih vidi da tivatski opštinari, osim što nisu smanjili plate, izgleda da uopšte nisu ni izdvajali novac od svojih martovskih plata za NKT, ili bilo koju drugu humanitarnu i društveno odgovornu aktivnost koju nameće borba sa koronom i ekonomske posljedice vanrednih mjera za njeno spriječavnje. Pozive javnim funkcionerima da to urade, inače, u više navrata tokom marta i aprila slala je Vlada i sam premijer Duško Marković.
Nasuprot takvim apelima, bukvalno svi lokalni javni funkcioneri Tivta i u martu dobili identične bruto iznose zarada kao i u januaru, a nekima su čak plate i povećane. To je naprimjer, slučaj sa martovskom brutom zaradom potpredsjednika Opštine Ilije Janovića (HGI), rukovoditeljke Službe glavnog administratora Tanje Kažanegre (DPS), v.d. sekretarta za investicije, uređenje prostora i održivi razvoj Marka Petričevića (DPS), sekretarke za društvene djelatnosti Dubravke Nikćević (DPS), rukovoditeljke Službe za javne nabavke Milene Ćipranić (DPS), rukovoditeljke Službe za unutrašnju reviziju Jele Mrdak (DPS), komandira Službe zaštite i spašavanja Zorana Barbića (DPS)… Povećanje plate čak i uz njegovo eventualno izdvajanje novca za donacije, opravdano je jedino u slučaju Barbića jer je SZS sa njim na čelu, od sredine marta angažovana bukvalno 24 sata dnevno i preduzima niz vanrednih aktivnosti u vezi sa koronom, što se u slučaju ostalih opštinskih funkcionera čije su bruto zarade porasle u odnosu na januar, nikako ne može reći.
Bila su doduše, i dva slučaja smanjenja martovskih bruto plata u odnosu na januar i to kod direktora Uprave za inspekcijske poslove Jovice Stojkovića (DPS) i načelnika Komunalne policije Novaka Lekovića (DPS), ali se to može opravdati činjenicom da su njih dvojica tokom januara radila prekovremeno, noću i u vrijeme državnih praznika zbog višednevnih javnih manifestacija u Tivtu u vrijeme Nove godine i Božića, pa je logično da su tada i imali veća primanja.
Iako u martu nije bilo sjednica lokalnog parlamenta, i svi odbornici u SO Tivat dobili su uvećane odborničke naknade, zahvaljujući tome što je njihovo značajno uvećanje na januarskoj sjenici parlamenta, izglasao odbornički klub DPS-a. Tako su umjesto januarskih u prosjeku 198 eura bruto po glavi, tivatski odbornici u martu dobili po skoro 240 eura bruto. Većina odbornika opozicije i odbornici vladajuće SD su se međutim, odrekli tih svojih primanja i uplatili su ih kao donacije NKT-u, dok to javno nije uradio niko od odbornika DPS i HGI.
Više od četiri miliona ljudi u svijetu zaraženo je koronavirusom, a ukupan broj žrtava premašio je 277.000, prema podacima koje prikuplja američka sveučilišna bolnica Johns Hopkins.
Sjedinjene Države i dalje su u cijelom svijetu zemlja najteže pogođena pandemijom čineći četvrtinu svih potvrđenih slučajeva zaraze kao i trećinu svih žrtava.
Prema podacima bolnice Johns Hopkins u SAD-u je u 24 sata umrlo 1.568 oboljelih čime se ukupan broj žrtava penje na 78.746. Ukupan broj potvrđenih zaraza, prema službenim podacima istog izvora, u SAD-u je 1.309.164, no stvaran broj bi mogao biti i veći.
Naime, stručnjaci upozoravaju da su brojke zaraženih i u SAD-u i u svijetu veće od onih službenih brojki, budući da se u mnogim zemljama ne provodi dovoljno testiranja.
Ostale države s najviše žrtava
Na drugom mjestu iz SAD-a po broju preminulih je Velika Britanija s 31.587 umrlom osobom, a na trećem mjestu je Italija s 30.395 preminulih. Slijedi ih Španjolska s 26.478 umrlih, te Francuska s 26.310, prema podacima agencije France presse.
Dnevna smrtnost od Covida-19 počela je opadati u nekim zemljama, primjerice u Španjolskoj. No javlja se zabrinutost jer su u toj državi kao i u drugima počele popuštati mjere izolacije u kućama i ponovno se otvaraju uslužne djelatnosti i drugi sektori gospodarstva teško pogođenog mjerama izolacije.
Brazil je premašio granicu od 10.000 mrtvih i tako postao šesta država u kojoj je pandemija odnijela najviše života, prema podacima koje je u subotu navečer objavilo ministarstvo zdravstva. Vlasti su objavile 10.627 umrlih i 155.939 potvrđenih zaraza, no te brojke, ističe znanstvena zajednica, mogle bi biti 15 ili 20 puta veće. Brazil naime provodi jako malo testiranja.
U Južnoj Koreji, državi koju često zdravstvene vlasti ističu kao model dobrog upravljanja sanitarnom krizom, vlasti su u subotu navečer zatvorile sve noćne barove i klubove pošto je mladi čovjek zarazio desetke ljudi prošlog vikenda obilazeći popularnu četvrt za izlaske.
Razina mikroplastike na morskom dnu najviša je u povijesti te 1,9 milijuna komadića plastike zna prekrivati samo jedan kvadratni metar.
Stručnjaci su šokirani obimom mikroplastike pronađene na morskome dnu.
Plutajuća plastika čini manje od 1% od 10 milijuna tona plastike koja svake godine uđe u svjetske oceane, navodi se u istraživanju koje je predvodilo Sveučilište Manchester u Velikoj Britaniji. Znanstvenici su smatrali da se preostalih 99% akumulira duboko u oceanu, ali do sada nije bilo jasno gdje je točno ostatak plastike završio.
Prema studiji koja je danas objavljena u časopisu Science, duboke morske struje djeluju kao transportne trake, prenoseći sitne plastične fragmente i vlakna preko morskog dna. Zahvaljujući tim strujama, mikroplastika se gomila u ogromnim nakupinama koje su stručnjaci iz Velike Britanije, Njemačke i Francuske nazvali “žarištima mikroplastike”.
Ekolog Ian Kane sa Sveučilišta Manchester kazao je kako je bio šokiran s količinom mikroplastike na morskome dnu. Rekao je za CNN je da su boce, vrećice i slamke koje često vidimo kako plutaju na površini mora samo “vrh sante leda”.
Mikroplastiku mogu u sebe unijeti razni mikroorganizmi čime se ona prenosi dalje kroz hranidbeni lanac. Studija, kažu autori, pokazuje prvu izravnu vezu između koncentracija mikroplastike na dnu mora i struje, za koju se znanstvenici nadaju da će im omogućiti predviđanje stvaranja žarišta i istraživanje njihova utjecaja na morski život.
Nakon što je 20. marta, u cilju prevencije širenja zaraze virusom COVID-19, obustavljen njen rad, Trebevićka žičara danas je ponovo počela s radom.
Neki građani su odmah iskoristili priliku i provozali se popularnom žičarom.
Uprava preduzeća JP Sarajevo d.o.o. obavijestila je u petak javnost da Trebevićka žičara, u konsultacijama s Kriznim štabom i Civilnom zaštitom, danas ponovo počinje primati putnike.
Radno vrijeme je svakog dana od 10 do 19 sati, a u jednu gondolu žičare mogu ući najviše tri putnika.
Izvršena je dezinfekcija svih pogona i gondola, a putnici se mole za strogo poštivanje svih mjera zaštite uz nošenje maski i rukavica, socijalno distanciranje (fizički razmak), te pojačanu ličnu higijenu.
Služba za javne nabavke Opštine Tivat kao najpovoljniju na tenderu za izgradnju MR2 pristupne saobraćajnice za turistički kopmples Luštica Bay u Krtolima, proglasila je ponudu kompanije „Civil Engineer“ iz Podgorice.
Ponuda podgoričke kompanije „Toškovići“ bila je drugorangirana, dok je ponuda kompanije „Betonmix“ iz Budve odbijena kao neispravna.
Tender za izgradnju MR2 saobraćajnice, priocijenjene vrijednosti 1,3 miliona eura sa PDV-om, lokalna uprava Tivta raspisala je još u februaru i od tada je dva puta mijenjala i dopunjavala tendersku dokumnetaciju.
„Civil Engineer“ je spreman da ovaj posao završi za cijenu od 1.149.525 eura, a Opština Tivat kao investitor je trađila da se nova saobraćajnica završi u roku od 300 dana od dana uvošenja izvođača u posao. Ta firma inače, u posljendjih nekoliko godina dobijala je dosta poslova na izvođenjeu radova ili vršenju nadzora u Tivtu, ali se u njima baš i nije proslavila o čemu naprimjer, svjedoči i podatak da „Civil Engineer“ ni nakon više od tri godine, nije završio radove na izgradnji oko 400 metara duge, male lokalne saobraćajnice u naselju Cacovo.
Radovi na novoj MR2 cesti u Krtolima, podrazumijevaju izgradnju nove saobraćajnice od završetka aktuelnog MR1 puta, dalje zapadno prema kompleksu Luštica Bay u dužini od nešto preko 600 metara sa obostranim trotoarima i biciklističkim stazama, kao i izgradnju nove kružne raskrnice koja će povezati te dvije saobraćajnice sa postojećim putem za Plave horizonte, odnosno Radoviće. U sklopu MR2 saobraćajnice gradiće se i jedan podzemni pješački prelaz, a predviđeno je i postavljenje nove atmsferske kanalizacije, te vodovodnih i instalacija slabe i jake struje.
Kulinarska atrakcija hotela Čedi Luštica Bay (The Chedi), restoran „Spot“ (The Spot), otvoriće ponovo vrata za goste u utorak, 19. maja, u skladu sa pravilima Nacionalnog koordinacionog tijela i Vlade Crne Gore.
U toku su detaljne pripreme otvaranja kako bi postavka restorana omogućila propisano fizičko odstojanje među gostima. Implementirani su i striktni higijensko-sanitarni protokoli, uz zadržavanje visokog standarda usluga i luksuza na koji su već navikli posjetioci Luštice Bay i gosti hotela.
Šef kuhinje Džejmi Hagan (Jamie) pripremio je novi uzbudljiv jelovnik sa zanimljivim kulinarskim iznenađenjima i sezonskim specijalitetima od lokalnih sastojaka, inspirisanih crnogorskom i azijskom kuhinjom.
Besplatan parking ispred hotela Čedi Luštica Bay je obezbijeđen za sve goste restorana „Spot“ kako bi se olakšala socijalna distanca i obezbijedio lak pristup.
Hotelski tim s nestrpljenjem iščekuje da vas iznova ugosti, kako biste ponovo mogli da uživate u sunčevim zracima na prostranoj i udobnoj terasi u marini Luštica Bay.
Premijer Duško Marković je danas saopštio da je Crna Gora na putu da postane CoronaFree destinacija i najavio da će se u narednim sedmicama vodeći računa o zdravlju građana država pripremiti za turističku sezonu.
“Vodeći i dalje računa o zdravlju, slijede sedmice u kojima ćemo našu zemlju pripremiti za turističku sezonu, nastavak investicija i nova partnerstva kako bismo što brže ublažili negativne efekte krize”, objavljeno je na Twitter nalogu Markovića.
Prema njegovim riječima Crna Gora je pokazala je sposobnost uspješnog upravljanja epidemijom COVID19.
“Ostvareni rezultati potvrđuju institucionalnu zrelost cjelokupnog sistema”, zaključio je premijer.
Puštanjem u rad javne rasvijete i obilježavanjem horizontalne signalizacije završeni su radovi na izgradnji drugog kružnog toka u Tivtu na Jadranskoj magistrali kod bivšeg Doma vojske na Seljanovu.
Na ovom dijelu saobraćajnice urađene su nove instalacije vodovoda, jake i slabe struje kao i instalacije atmosferske kanalizacije u dužini od 135 m.
Ukupna vrijednost ove investicije je 294.000 eura.
U toku su radovi i na trećem kružnom toku u Kukuljini prema aerodromu koji bi trebali biti završeni do kraja mjeseca.
Kružni tokovi su dio budućeg bulevara kroz Tivat, a radovi na ovoj saobraćajnici vrijedni 10 milona eura bi trebali biti nastavljeni na jesen.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović najavio je danas na presici Nacionalnog stožera kako se mijenja dosadašnja odluka o privremenoj zabrani prelaska granica.
Hrvatskim se državljanima, objasnio je Božinović, ovom odlukom omogućuje ulazak u Hrvatsku i odlazak u inozemstvo, a kada postoje poslovni razlozi i drugi gospodarski interes strani državljani će moći ući u Hrvatsku, kao i strani državljani koji putuju zbog neodgodivih osobnih razloga.
“Što se tiče hrvatskih državljana koji imaju prebivalište tu ili u drugim zemljama moći će ulaziti u Hrvatsku iz osobnih razloga ili kojih već”, dodao je. Nakon ulaska u Hrvatsku više neće biti obavezna mjera samoizolacije.
No, iako se sada iz zemlje može izaći, daljnji put ovisi o zemljama u koje se ide. Dio zemalja, među kojima su i neke susjedne Hrvatskoj i dalje imaju zatvorene granice.
Nova će se odluka, potvrdio nam je ministar Davor Božinović, na granicama početi primjenjivati sutra ujutro.
Tko sve može ući u Hrvatsku?
“U ovom trenutku je najvažnije mi smo omogućili da u Hrvatsku dolaze oni koji ili imaju poslovne razloge, naravno da je naš cilj ovdje gospodarstvo. Hrvatski državljani mogu ući, strani državljani mogu ući kad imaju gospodarske ili druge opravdane razloge. Ako će netko uplatiti boravak u hotelu postoji mogućnost i da njega pustimo, Iz poslovnih razloga mogu ući i državljani izvan EU. Mi idemo prema liberalizaciji, mehanizme imamo, ali smo i nešto naučili i možemo reagirati kao u slučaju Brača”, rekao je Božinović i za Index potvrdio da se na Braču već počela primjenjivati zabrana kretanja između različitih mjesta na otoku.
Što se tiče sporazuma o slobodi kretanja unutar EU, bez mjera samoizolacije ili drugih restrikcija, Božinović kaže kako očekuje da će ipak pregovori svih 27 članica ići sporije te da se zato ide u bilateralne dogovore.
Pitali smo ga i razmišlja li se o putnom balonu kakav su u EU prve uspostavile Litva, Latvija i Estonija.
“To bi bila nekakva intencija, no to ovisi o ukupnoj epidemiološkoj situaciji. Spremamo se da bude bolje i nadamo se da će biti bolje. Nama je malo ipak kompliciranije u odnosu na Baltik, tu je bilo žarište, ipak malo oprezniji. Koristimo svaku mogućnost normalizacije”, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Na kraju je potvrdio da će se sutra donijeti odluka o ukidanju propusnica, uz iznimku Brača gdje će, po donesenoj odluci, ograničavanje kretanja trajati 14 dana.
