Kanski filmski festival odložen je i umjesto u maju biće održan krajem juna, saopštili su organizatori sinoć.
Ovaj, jedan od najvećih filmskih festivala u svijetu, trebalo je da se održi od 12. do 23. maja, prenosi Rojters.
Organizatori navode u saopštenju da su razmatrali nekoliko datuma za održavanje festivala, uključujući kraj juna.
Na konferenciji Stožera za civilnu zaštitu dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić kazao je jutros kako je zabilježen još jedan zaraženi koronavirusom.
Prvi čovjek Stožera Joško Cebalo otkrio je kako je riječ o sugrađaninu koji se prije dva dana vratio sa skijanja iz Bugarske, opšte stanje mu je dobro.
Dodao je kako je upućeno na analizu sveukupno 48 uzoraka, testirano je 32 zaposlenika Opće bolnice Dubrovnik, 18 uzoraka je negativno, za 14 se još čekaju rezultati. Sveukupno je 311 osoba u izolaciji u našoj županiji, a 30 je prijava zbog kršenja mjere samoizolacije.
Jučer je hospitalizirana muška osoba (1955.), koja je pri povratku u Hrvatsku bila u samoizolaciji. Prvi čovjek Zavoda za javno zdravstvo DNŽ dr. Mato Lakić naveo je da je ovaj drugi slučaj epidemiološki jednostavniji nego prvi slučaj jer cijela obitelj zaraženog bila u samoizolaciji.
– Situacija u Županiji je epidemiološki dobra, sugrađani i gospodarstvenici se ponašaju odgovorno – zaključio je župan.
Multinacionalne kompanije u farmaceutskoj industriji obvezale su se u četvrtak da će proizvesti vakcine za koronavirus za 12 do 18 mjeseci i da će ono biti dostupno “u svim dijelovima svijeta”.
Deseti kliničkih ispitivanja trenutačno se provode kako bi se razvili jeftiniji i djelotvorniji testovi za otkrivanje virusa, a napose lijek ili vakcinu kojim će se moći suzbiti koronavirus kojim je već zaraženo više od 244.000 ljudi a više od 10.000 je umrlo u svijetu.
“Čak i ako se proizvede negdje drugdje, osigurat ćemo da vakcina bude dostupna svima kojima je potrebno u bilo kojem dijelu svijeta”, rekao je Paul Stoffels, potpredsjednik izvršnog odbora Johnson&Johnsona na videokonferenciji koju je organizirala Međunarodna federacija farmaceutskih proizvođača (IFPMA).
Pripadnici kotorske Službe zaštite i spašavanja, u saradnji sa d.o.o. Vodovod i kanalizacija Kotor danas su dezinfikovali grad.
“Pijace smo, shodno naredbi štaba iz Podgorice, sveli na minimalnu mjeru. U svakom slučaju, apelujem na naše sugrađane da ostanu doma”, kazao je direktor d.o.o “Komunalno Kotor” Milan Popović
On je istakao da se u ovakvoj situaciji posebno obratila pažnja i na zaposlene koji se trude da grad bude čist. Sve se obavlja redovno-od čišćenja bujičnih kanala pa sve do uređenja zelenila, naglasio je on.
Za sve dodatne informacije pozovite 067 251 745 ili kontaktirajte Glavnu administratorku putem mail adrese info@kotor.me
Sveštenik Srpske pravoslavne crkve, paroh kotorski Momčilo Krivokapić, priveden je sinoć zbog održavanja molebana kojem je prisustvovalo više od 20 ljudi u crkvi Svetog Nikole u Kotoru i pored zabrane javnih okupljanja, piše Pobjeda.
Osim njega, policija je privela i njegovog sina Nemanju koji je takođe svešteno lice.
Zbog situacije u vezi sa korona virusom Nacionalno koordinaciono tijelo je prihvatilo preporuke Instituta za javno zdravlje i od petka, 13. marta 2020. godine zabranilo sva javna okupljanja.
Mitropolija SPC, nakon naredbe o zabrani okupljanja, saopštila je da će poštovati odluku Vlade i da će svoje vjerske obrede prilagoditi novonastaloj situaciji koristeći sredstva savremene elektronske komunikacije,
Paroh Krivokapić je, uprkos iziričitoj zabrani javnih okupljanja, ignorišući i upozorenje načelnika Odjeljenja bezbjednosti u Kotoru, organizovao javno okupljanje i nakon molebana se sproveden kod osnovnog tužioca u Kotoru.
Odgovarajući na pitanja novinara povodom ove najave održavanja liturgije uprkos zabranama, predsjednik opštine Kotor je prekjuče istakao da će tražiti da se zabrane najavljena okupljanja u crkvama Srpske pravoslavne crkve, jer su “svi građani i institucije dužni poštuju naredbe i preporuke Insituta za javno zdravlje”.
Paroh Krivokapić je nedavno odbacio upozorenja Instituta za javno zdravlje da se vodi računa o higijeni i ustvrdio da se niko ko dolazi na liturgiju i uzima pričešće iz iste kašičice ne može zaraziti, jer je čin pričesti “čito djelo”.
– Evo nas na selu, divota. Ko šljivi koronu, sadin krumpire i ne bojin se gladi. Samo vi ludujte po dućanima i šoping centrima. Mogu ti reć da mi je ovo s dramom ‘oš radit neš radit’ u firmi taman dobro došlo za uteć na selo. Relaksiran se od korone poljopivredon. Vani san, na čistome zraku, sve pupa, budi se… Baš uživan u proliću – otprilike tako glase rečenice većine onih koji su ovih dana, bježeći od korona virusa, gradske adrese zamijenili onima po selima Dalmatinske zagore ili na otocima.
Neki su u mirovini, a neki posao mogu raditi od kuće, pa im se učinilo zgodnim pobjeći iz stana na vikendicu gdje mogu jednim udarcem ubiti dvije muhe – obaviti redovan posao za koji primaju plaću i uživati u radovima u vrtu. Ma što dvije – tri!!! Ona treća je da na selu, misle oni, nema straja od korone.
Korona nije na izolaciju u manje sredine, u kojima posjeduju nekretnine, natjerala samo Dalmatince – trajekt za Stari Grad na Hvaru je prije koji dan bio pun Slovenaca i Zagrepčana, što starijih što onih srednje dobi, koji zahvaljujući globalno omraženom virusu uživaju u zrakama sunca u, u ovo im doba godine, inače teže dostupnim vikendicama zbog njihove značajne udaljenosti od stalnih adresa.
Nije to slučaj samo u Hrvatskoj, stanovništvo širom Europe pribjegava istom modelu uzdajući se u veću sigurnost u manjim sredinama. Rizične skupine, poglavito stariji, u strahu od korone radije biraju kuće za odmor u mjestima s manje žitelja nego život u gradovima. Šibenska nevjesta jednog španjolskog bračnog para iz Madrida nije nam mogla dočarati neopisivu sreću svekra i svekrve koji su prije tjedan, procijenivši da će situacija s koronom eskalirati, natrpali automobil namirnicama i pobjegli u svoju vikendicu u Andaluziji.
Iz lokalnih sredina u Dalmaciji, poput onih u Zadarskoj županiji, već stižu upozorenja o novopridošlim Talijanima i Slovencima, koji su posljednjih dana napučili otoke tamošnjeg arhipelaga i pri tom se ne ponašaju u skladu s preventivnim odlukama Stožera civilne zaštite Zadarske županije i Sanitarne inspekcije. Nitko ih nije pregledao, ne zna se jesu li bili u kontaktu sa zaraženima, jesu li ili nisu kandidati za samoizolaciju…
Iako je isti model ‘selidbe’ zaživio u brojnim europskim zemljama korak naprijed napravili su Norvežani procijenivši kako se u bijegu u kuće za odmor, krije prava zamka, jer su rizici širenja virusa, zbog situacije koju je teško kontrolirati, znatno veći. Pa su odlučili takve poteze sankcionirati.
“Ne razmišljajte o društvenoj izolaciji od koronavirusa u vikendici”, poručila je norveška vlada stanovništvu kad se pandemija počela širiti po njihovu teritoriju.
Premijerka Norveške Erna Solberg još je prošlog vikenda izdala naređenje da se svi, koji su se u strahu od korone sklonili u kuće za odmor, vrate u svoje domove u urbanim sredinama. Štoviše, promptno je ušlo u zakon kako će se svatko, tko ne ostane na svojoj kućnoj adresi, suočiti s novčanom kaznom od 20.000 norveških kruna (oko 13.000 kuna) ili 15 dana zatvora.
Kazne su oštre, ali za njih postoji razlog. Ljetne rezidencije izuzetno su česte u Skandinaviji, a trajna populacija mnogih ruralnih područja mala i često slabo raširena. U pitoresknim područjima poput Hallingdala, planinske doline na pola puta između dvaju najvećih gradova u Norveškoj, drastično, ovisno o razdoblju godine, oscilira broj stanovnika. Zimi ih je samo 21.000, a ljeti 120.000!
Gradonačelnici manjih gradova upozorili su kako bi, ukoliko se velik broj ljudi iz Osla i Bergena skloni u manje općine, a potom eventualno i razboli, situacija mogla postati grozna. Ne samo da će se virus vjerojatno brže širiti, nego se lokalne zdravstvene ustanove možda neće moći nositi s brojem oboljelih. Zato je, tvrde, stanovnicima gradova puno lakše ostati kod kuće gdje će, ukoliko to bude potrebno, bolnički kreveti i zdravstvena zaštita biti dostupniji.
Isti obrazac ponašanja mogao bi se primijeniti i u ostalim dijelovima svijeta, smatraju Norvežani, poglavito onima u kojima su kapaciteti zdravstva prilično ograničeni u manjim sredinama. Ipak, vjeruju kako je malo zemalja poput njihove u kojoj će tijekom ljetnih mjeseci fluktuacije stanovništva biti toliko dramatične, pa ni rizici možda neće biti toliko visoki. No, upozoravaju kako bi selidba većeg broja ljudi iz svojih sadašnjih domova u manje sredine mogla utjecati na sposobnost lokalnih vlasti u planiranju liječenja. “Barem vrijedi razmisliti o mogućnostima zdravstvene skrbi prije nego što krenete”, savjetuju Norvežani.
Grupa birača „GORAN BOŽOVIĆ – ČASNO I ODGOVORNO ZA BOLJI TIVAT“ svjesno rizikujući negativne reakcije dušebrižnika, pita državnu vlast „Zna li se u ovoj državi ko je nadležan da odluči o održavanju izbornog procesa u Tivtu?“
Čuli smo do sada ko nije nadležan, ali je prosto nevjerovatno da od toliko brojne „ekspertske“ administracije pokazujete toliku nestručnost i neodgovornost prema, u redovnim okolnostima, najbitnijem demokratskom procesu. Ako to ipak radite namjerno, što je vjerovatnije, utoliko ste po moralnom uzusu gori.
S obzirom na vanredno stanje u kojem se nalazimo, i kojeg smo potpuno svjesni, iako to za Vas kako premijer kaza „nije opcija na stolu“, vrlo disciplinovano poštujemo sve mjere čekajući da nas udostojite obraćanja na ovu temu. Nije normalno, a ni elementarno kulturno da se „pravite mrtvi“ na temu održavanja lokalnih izbora, a da na svakih par sati donosite mjere kojima se skoro u potpunosti blokira svako kretanje i poziva na socijalnu izolaciju. I u ovom slučaju ste pokazali koliko Vam je stalo i do Tivta, i do dobrobiti građana Tivta, a valjda je to svakom Tivćaninu i više nego jasno.
Nemojte misliti da nas je strah, samo je u najmanju ruku neukusno prezentovati izborni program u situaciji đe su ugroženi egzistencija i životi građana. Svjesni smo da je izazivanje straha kod građana na razne načine prepoznatljiv metod vašeg rada, ali postoje limiti ispod kojih ne bi trebalo niko da ide, pa čak ni Vi. Ako mislite da na ovaj način stičete psihlošku prednost, uporedo izigravajući mesije crnogorskog društva, pogriješili ste žestoko u procjeni. Tačno je da nijeste Vi krivi za pandemiju Covid-19, ali ste krivi za totalnu nespremnost i ranjivost našeg društva u cjelini, jer ste korupcijom i kleptokratijom razorili svaku poru ove države, i učinili je glinenim golubom u svakoj situaciji iole ozbiljnije prijetnje. Prezaduženi do guše, uništene proizvodnje, sa privredom baziranom isključivo na uslugama, sa javnom administracijom koja je najveći poslodavac u državi jer služi za partijska zapošljavanja, čini ovu situaciju za nas bezizlaznom, koja nas vodi u sigurnu recesiju, najbolniju od svih dražava pogođenih pandemijom. Ministarka ekonomije, iako nikome u državi nije jasna svrha njenog posla, nonšalantno saopštava da još nema potrebe da se razmatra odlaganje plaćanja režija (struja, voda, telekomunikacije) i još nas ubjeđuje da nema nestašica. A već danima niđe nema običnog asepsola, rukavica, zaštitnih maski (onoga što nam je najviše potrebno), a najveća ironija je da volonteri šiju maske zaposlenima u apoteci. Jedini iskren je ministar finansija koji lijepo i jasno kaza da Crna Gora nema mogućnost da subvencionira stanovništvo. Sad kad svaki građanin koji ima ikakve veze sa ugostiteljstvom u realnom sektoru, ostane bez primanja, direktno ugrožene gole egzistencije, pod ogromnom zdravstvenom prijetnjom, viđećemo đe nas dovedoste „sigurnim korakom“.
I na koncu u situaciji u kojoj se nalazimo potpuno je nevažno kada će se održati izbori, važno je da se sačuvaju životi. Ali pokažite bar minimum obzira i poštovanja prema građanima i njihovom neotuđivom ustavnom pravu, i kažite da li se izborna utakmica prekida u krajnje neregularnim uslovima. Magla je, ništa se ne vidi, kukavički je da dajete golove dok svi mi pomažemo povrijeđenom igraču kod aut linije. Sudija, ko god da je, mora se oglasiti. Minimum fer pleja je makar da znamo ostajemo li na terenu ili idemo u svlačionicu, kaže se u saopštenju.
Vlada je juče nastavila sa organizovanjem povratka naših državljana iz inostranstva u Crnu Goru. Tokom dana tri aviona sa blizu 600 crnogorskih državljana doletjela su iz Rusije, i jedan iz Londona.
Svi pristigli putnici smješteni su u karantin.
Danas tokom dana planirano je da doleti barem još jedan avion i to iz Rima u 23.10, do se avion iz Madrida očekuje sutra u 1.30 sati poslije ponoći.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trenutno testira pet lijekova za bolest koju izaziva korona virus, COVID-19, navodi glasnogovornik WHO Tarik Jašarević u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
“Još u februaru smo mi okupili više od 400 vodećih svjetskih znanstvenika na polju istraživanja kako bi se utvrdilo ne samo ono što se ne zna oko virusa i kako se to može naučiti već da se radi u isto vrijeme na donošenju nekih rješenja poput vakcina i lijekova”, kaže Jašarević.
“Počelo se”, dodaje, “raditi na vakcinama i to će zahtijevati određeno vrijeme”.
“Ono što smo mi jučer (18. mart) najavili jeste početak testiranja pet lijekova da bi se vidjelo da li je jedan od njih efikasan i koliko je bilo koji od njih efikasan. Radi se o lijekovima koji već postoje, sada se samo gleda da li bi oni bili efikasni za ovaj virus”, objašnjava Jašarević.
“Ta klinička testiranja će biti urađena u više zemalja i mi ćemo pokušati da ih ubrzamo što je više moguće kako bi došli do nekih rezultata i napredaka na ovom polju”, zaključuje WHO glasnogovornik.
Od pojave korona virusa krajem decembra 2019. u kineskom gradu Wuhanu, 159 zemalja i teritorija širom svijeta prijavile su slučajeve oboljelih od COVID-19, bolesti koju ovaj virus izaziva. Širom svijeta ima više od 222.000 oboljelih. Sve zemlje Zapadnog Balkana također su zabilježile prve slučajeve, a vlade donijele odluke o mjerama u nastojanju da se zaustavi širenje zaraze korona virusa.
Globalna javnost iščekuje pronalazak lijeka za ovu bolest, a paralelno se pojavljuju i spekulacije o efikasnosti postojećih medikamenata.
Grad Beograd od večeras, u znak solidarnosti, gradske simbole obeležava bojama zastava Italije, a u narednim danima Kine, Španije, Irana i Francuske.
Prema riječima pomoćnika gradonačelnika Andreja Mladenovića na taj način se na simboličan način pruža se podrška ljudima koji se bore sa virusom korona, ali i, kako je rekao, zahvalnost Kini za pomoć koju pruža Srbiji.
„Planirano je da se nekoliko objekata kao što su Palata Albanija, Most na Adi, Most ’Gazela’, Brankov most, Novi železnički most i Narodna skupština, 19. i 20. marta obiljeleže bojama italijanske zastave.
U znak zahvalnosti narodu Kine za svu podršku i pomoć koju nam pruža svih ovih godina, ali i u ovim teškim trenucima, ista zdanja obeležiće se nacionalnim bojama Kine 21. i 22. marta.
Nastavićemo sa ovakvom simboličnom podrškom i narodu Španije 23. i 24. marta, narodu Irana 25. i 26. marta, kao i narodu Francuske 27. i 28. marta“, objasnio je Mladenović u izjavi objavljenoj na portalu Grada Beograda.
Poruka ove simbolike, dodao je Mladenović, jeste da nema predaje i da “svi zajedno možemo da pobedimo pošast koja je zadesila čitav svet”.
© BokaNews, 2021
