Pregrupisavanje među kompanijama koji su u najužoj konkurenciji za dobijanje koncesije nad crnogorskim aerodromima

1
foto Aerodromi CG

Fracuska korporacija Airports de Paris (ADP) postaće vlasnik 49% posto udjela u indijskoj korporaciji GMR Airports, čime će se dva od preostala četiri takmaca za dobijanje u koncesiju aerodroma u Crnoj Gori, praktično biti jedan te isti „igrač“.

To dodatno baca sjenku na ovaj kontriverzan proces koji vodi Ministarstvbo saobraćaja i pomorstva (MSP), a oko kojeg je politička, ali i stručna ekonomska javnost u Crnoj Gori podijeljena jer sada Francuzi koji samostalno ili u partnerstvu sa drugim kompanijama već kontrolišuu veliki broj aerodroma u regionu istočnoj Balkana, imaju sada još i veće šanse da u 30.godišnji zakup dobiju i vazdušne luke u Tivtu i Podgorici.

Pretkvalifikacioni tender MSP za dodjelu koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat naime, prošle su četiri kompanije. “Incheon International Airport Corporation” iz Južne Koreje upravlja najvećim aerodromom u Aziji koji ima godišnji promet od preko 65 miliona putnika. GMR iz Indije ima nekoliko aerodroma u toj državi i na Filipinima kao i “Sabiha Gokcen” u Istanbulu na kojem su od preuzimanja 2008. godine povećali broj putnika sa 4,3 na 35 miliona. Konzorcijum francuskog ADP-a i turskog TAV-a, na svojim aerodromima ima preko 120 miliona putnika godišnje, a već imaju tri u susjedstvu – Zagreb, Skoplje i Ohrid. Četvrti ponuđač je “Corporacion America Airports” iz Luksemburga čiji portfolio većinom čine aerodromi u Južnoj Americi, a u Evropi ima Firencu, Pizu i Jerevan.

Indijska grupa GNR Airporst objavila je u međuvremenu da je prošle nedjelje postigla sporazum sa ADP-om da Francuzima proda 49% udjela u svom biznisu sa aerodromima. Posao će se završitu u dva koraka u kojem će ADP prvo za par dana postati vlasnik 24,99% GMR Airportsa, a potom otkupiti i još 24,01% akcija. Francuzi će pored toga, dobiti i „produžena prava“ da u Bord direktora GMR-a imenuju jednak broj svojih predstavnika u odnosu na broj predstavnika indijskog partnera, kao i da postave buduće ključne izvršne menadžre GMR Airportska oko čijih konkretnih imena su se dvije strane već usaglasile. Cijeli posao vrijedan je milijardu i 360 miliona eura koje će ADP Grupa finansiratui iz sopstvenih izvora i bankarskih kredita. Nakon praktične akvizicije indijske kompanije, ADP Grupa će kroz svoje tri grane – sam ADP Airports, turski TAV Airports koga su kupili prije dvije godine i indijski GMR Airports kontrloisati najveću mrežu aerodroma na svijetu.

TAV iza čije ponude je ADP stao, formalno nastupivši u konzorcijumu sa Turcima na tenderu za crnogorske aerodrome, nezvanično važi za favorita na tenderu koji je organizovalo ministarstvo što ga vodi Osman Nurković (Bošnjačka stranka). Ni ADP ni TAV međutim, nisu se „proslavili“ dobrim rezultatima kao članovi korporacije ZAIC koja je koncesionar aerodroma u Zagrebu. Taj posao iz 2013. se nizom aneksa originalnog ugovora koji je hrvatska Vlada sklopila sa koncesionarom, pretvorio čak i u štetu za hrvatske ekonomske i finansijke interese, sa sumnjama u korupciju na visokom nivou, što međutim, hrvatsko pravoduđe do danas nije ni pokupalo istražiti. Zanimljivo je da je dio konzorcijuma ZAIC koji se nije proslavio postignutim rezultatima u Zagrebu i Međunarodna finansijska korporacija IFC a koja je u Crnoj Gori bila konsultant Minsiatrva pomorstva i saobraćaja u poslu davanja aerpdroma u konceisju i izrade koncesionog akta i ugovora sa budućim zakupcem. Po tom ugovoru je inače, predviđeno da budući zakupac koji će dobiti aerodrome Tivat i Podgorica, plaća posebnu “Naknadu za razvoj projekta” i to istom tom IFC-u koji je kao konsultant, prethodno crnogorsku Vladu savjetovao da aerodrome da u koncesiju, a što je više nego očiti konflikt interesa.

Stečajna uprava Jadranskog brodogradilišta: Za 160 povjerilaca 1,4 miliona eura

0
Bijela

Stečajna uprava Jadranskog brodogradilišta u naredna dva dana isplatiće 1,4 miliona eura za 160 povjerilaca tog preduzeća koji su u trećem isplatnom redu.

Stečajni upravnik Žarko Ostojić kazao je da je juče stupilo na snagu rješenje o četvrtoj diobi stečajne mase i isplati dugova.

Do sada je od prodaje imovine Jadranskog brodogradilišta ukupno prihodovano 22,86 miliona eura, od čega su namireni povjerioci prvog, drugog i većim dijelom trećeg isplatnog reda. Privredni sud je u toj kompaniji sredinom 2015. godine pokrenuo stečaj na zahtjev Poreske uprave (PU) zbog dospjelog dugovanja u iznosu od oko šest miliona eura.

Kada se završi podjela ovih 1,4 miliona eura, ukupno će biti isplaćeno dugovanja za oko 92 odsto povjerilaca iz trećeg isplatnog reda, pa će za isplatu preostalih dugova preduzeća biti potrebno još 880 hiljada eura. Preostala imovina bivše remontne kompanije iz Bijele značajno je veća, tako da će na kraju stečaja ostati novca za raspodjelu sadašnjim akcionarima.

Ostojić je precizirao da je tokom stečaja, odnosno do sada isplaćen dug Crnogorskoj komercijalnoj banci od 2,2 miliona, bivšim radnicima oko 1,38 miliona, PU pet miliona, Opštini Herceg Novi 44 hiljade eura…

Ostojić je kazao da ne postoji bojazan da će CKB aktivirati garanciju koju je država ranije dala brodogradilištu za drugi kredit. On je precizirao da banka potražuje još 923.000 eura što je u trećem isplatnom redu, a sa novom isplatom će biti namirena u iznosu od oko 92 odsto ukupnog kredita.

Neobezbijeđeno potraživanje države, u trećem isplatnom redu, iznosilo je 2,91 milion eura.

Ostojić je kazao da će u ovom stečajnom postupku biti namireni svi povjerioci, a koliko će od viška novca dobiti akcionari zavisiće od prodaje ostatka imovine, za koju je u toku jedanaesti tender čiji će rezultati biti poznati 12. marta.

Upravna zgrada brodogradilišta je procijenjena na oko milion eura. Ukupna procijenjena preostala imovina višestruko je veća, ali za jedan njen dio preduzeće ima samo pravo korišćenja.

/M.Milošević/

Književno veče Saše Ilića, dobitnika NIN-ove nagrade

0
Saša Ilić

Književno veče Saše Ilića, dobitnika NIN-ove nagrade za roman „Pas i kontrabas“ biće priređeno u subotu 29. februara u 20 sati na Maloj sceni Centra za kulturu Tivat.

„Pas i kontrabas“ je roman o džezu, ljubavi i antipsihijatrijskoj pobuni protiv društva koje je odlučilo da zaboravi svoje ratove-stoji u najavi.

Moderatorka večeri biće Vanja Gavrovski.

Ulaz je slobodan.

Zračna luka Dubrovnik osigurala dodatne prostorije za sanitarni pregled putnika

0
Aerodrom Dubrovnik – foto Boka News

Zračna luka Dubrovnik je zbog prevencije i zaštite putnika i zaposlenika od eventualnog širenja virusa COVID-19 osigurala dodate prostorije za sanitarni pregled putnika u prostoru međunarodnog dolaska putničke zgrade, a za sada ne bilježe otkazivanje letova, ističu na upit Hine iz te zračne luke.

Dodatne prostorije za sanitarni pregled putnika u prostoru međunarodnog dolaska putničke zgrade Zračna luka Dubrovnik je osigurala, kako kažu, prema naputku Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.

“Te prostorije označene su natpisom “Zdravstvena kontrola/Health control” i prema potrebi mogu se koristiti za provođenje zdravstvenih mjera i karantenu za manji broj putnika do njihova preuzimanja od strane nadležnih službi. U slučaju potrebe za izolacijom većeg broja putnika planirano je korištenje nove zgrade za opće i poslovno zrakoplovstvo koja je izdvojena od ostatka putničke zgrade”, naglašavaju iz te luke.

Dodaju i da su prema uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) postavili i letke s uputama o sprječavanju zaraze i širenja koronavirusa na policijske punktove granične kontrole, kao i na šaltere za registraciju putnika u putničkoj zgradi.

Uz to, postaja aerodromske policije Dubrovnik ima upute za dodatno intervjuiranje putnika koji dolaze iz područja zahvaćenih epidemijom, kao i za izolaciju putnika s vidljivim simptomima oboljenja uz pozivanje dežurnog sanitarnog inspektora, poručuju iz dubrovačke zračne luke.

“Zračna luka Dubrovnik za sada ne bilježi otkazivanja letova u vezi s izbijanjem epidemije COVID-19 virusa, međutim primjetna je nešto slabija popunjenost svih letova u domaćem i međunarodnom prometu, kojoj dijelom može biti uzrok i strah od širenja ove bolesti među našim korisnicima usluga”, kažu Hini iz te zračne luke.

Odluka donesena: gasi se Uljanik

0
Uljanik Pula

Skupština vjerovnika Uljanik Brodogradilišta prihvatila je u srijedu prijedlog stečajnog upravitelja Lorisa Raka i donijela odluku o prestanku rada, odnosno likvidaciji najveće tvrtke bivše Uljanik Grupe.

Kako je pojasnio stečajni upravitelj nakon što je donesena odluka o likvidaciji krovne tvrtke kompanije Uljanika d.d. koja je nositelj koncesije na pomorskom dobru za djelatnost brodogradnje, onemogućena je izrada stečajnog plana, te je likvidacija Brodogradilišta ostala jedina moguća opcija.

Vjerovnici su ovlastili Raka za raskid ugovora o potkoncesiji s Uljanikom d.d. dok je odluka o prodaji imovine odgođena na maksimalno 60 dana kako bi se pružila zadnja prilika za pokretanje procesa oživljavanja brodograđevne djelatnosti kroz tvrtku Uljanik Brodogradnja 1856.

Stečajni upravitelj upozorio je da se taj rok ne može odlagati u nedogled s obzirom da protekom vremena rastu troškovi koje Uljanik Brodogradilište više ne može servisirati i umanjuje se vrijednost same imovine. Ukoliko projekt Uljanik Brodogradnja 1856 u roku dva mjeseca definitivno bude stavljen ad acta vjerovnici će odlučiti o načinu unovčenja imovine Brodogradilišta.

SAD: Naoružani napadač usmrtio pet osoba

0
Foto EPA

Naoružani napadač otvorio je vatru u srijedu u kompleksu pivovare Molson Coors Beverage Company u američkom gradu Milwaukeeu, usmrtivši petoricu zaposlenika prije nego što je i sam pronađen mrtav, objavila je tamošnja policija.

U toj poznatoj kompaniji za proizvodnju piva zaposleno je više od hiljadu radnika. Petorica radnika ubijena su dok su išla na posao a policija vjeruje da je napadač djelovao sam.

Osumnjičeni je opisan kao 51-godišnji muškarac iz Milwaukeea i nepoznato je što ga je moglo potaknuti na pokolj.

Aprcović o radovima na izgradnji pothodnika: Nema ni zastoja, ni krivičnog djela

0
Aprcović – foto Info biro

Na kotorskoj rivi u toku su radovi na izgradnji pothodnika vrijednog 1,5 miliona eura, a prema riječima gradonačelnika Željka Aprcovića, do zastoja nije došlo.

“Projekat pothodnika nije od juče, on je usaglašavan u poslednjih pet godina, iziskivao je izradu projektno-tehničke dokumentacije, njenu reviziju, prethodnu saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, šest idejnih rješenja, da bi šesto bilo prihvatljivo i ono što je rekla struka; da pothodnik treba da kroz upravljanje pješačkim saobraćajem omogući bolju protočnost kolskog saobraćaja”, kazao je Aprcović na jučerašnjoj konferenciji za novinare održanoj povodom šest mjeseci rada nove lokalne uprave.

Projekat će se, kaže, završiti i pokazaće svoju opravdanost, cilj i motiv.

Odgovarajući na pitanje Dana da prokomentariše krivičnu prijavu koju su protiv njega i direktora Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora Zorana Mrdaka u januaru podnijeli članovi Demokratske Vladimir Jokić i Boris Bogdanović, radi navodnog stvaranja kriminalne organizacije zbog radnji u vezi realizacije posla sa izgradnjom pothodnika, kazao je da tu krivičnu prijavu nije dobio.

“Ne znam šta se nalazi u toj krivičnoj prijavi, ali bitni elementi bića određenog krivičnog djela su zakonski poznati. Prema onome što sam čuo, apsolutno niti jednog elementa bića krivičnog djela nema. U konkretnom slučaju radi se o objektu od opšteg interesa koji je 2015. izglasala Skupština opštine. Radi se o pomoćnom saobraćajnom objektu za koji je sva procedura bila završena”, naveo je Aprcović.

Dodaje da se ne radi o stambenom objektu koji bi se radio na bilo kojoj parceli-to su odbornici izglasali.

“Da ta odluka nije stavljena van snage u vrijeme kad je prethodna vlast vršila funkciju odnosno imala većinu? Znači ta odluka je egzistirala u pravnom životu; da nije stavljena van snage, da nije poništena građevinska dozvola? Ako neko smatra da nešto ne treba raditi, onda cijelu pravnu proceduru treba po zakonu da odradi. I u jednom trenutku kad je kompletan postupak pravosnažan i izvršan u smislu odabira izvođača, da se vežete i obustavite postupak? To pitajte pravnike, pa neka vam daju odgovore na to, da ja ne bi bio subjektivan”, poručio je Aprcović.

Radovi pothodnik – foto Boka News

On je naglasio da su u toku brojni infrastrukturni radovi u Kotoru koji se odnose na uređenje ulica i trotoara, najavivši, između ostalog, da će groblje Sv. Ivan biti vrlo brzo stavljeno u funkciju, a Park Slobode uređen.

U vodovod je, kaže Aprcović, uloženo dosta novca, podsjetivši da je Opština dobitnik granta od 9,5 miliona eura kojim će biti riješen problem odvođenja otpadnih voda iz zaliva.

Takođe, distributivni cjevovod treba da na drugačiji način riješi vodosnabdijevanje područja Muo-Prčanj-Stoliv, završen je projekat za distributivni cjevovod koji treba da vodu iz Regionalnog vodovoda dovede u naselja Kostanjica i Morinj.

“Od maja počinje realizacija onoga što je predmet potpisanog sporazuma sa kompanijom Bigova Bej. Možemo da očekujemo početak radova na izvođenju putne infrastrukture, a poslije 35 godina smo donijeli odluku i vrlo brzo ide javni poziv za Dom kulture u Risnu”, rekao je Aprcović.

Radovi na izgradnji podzemnog prolaza na kotorskoj rivi počeli su krajem decembra, sa rokom završetka od 130 radnih dana.

Akcija “Moje drvo” – Novljani će moći da putem pametnih telefona kupe sadnicu

0
Sa konferncije za novinare Moje drvo

Zahvaljujući ugovoru između Opštine Herceg Novi, Crnogorskog telekoma i kompanije „Amplitudo” koja je osmislila aplikaciju „Moje drvo“, Novljani će moći da putem pametnih telefona kupe cijelu sadnicu ili učestvuju u njenoj kupovini, kako bi ozelenili grad i dali dopirinos oživljavanju životne sredine. Anketa je pokazala da u svom gradu žele lovor, čempres i piniju.

Prva Novljanka koja je to uradila bila je Danijela Đurović, potpredsjednica opštine, koja je putem aplikacije „Moje drvo“ kupila sadnicu lovora, za koju je izdvojila 50 eura.

Građani ne moraju izdvojiti kompletan iznos za sadnicu, već mogu učestvovati u njenoj kupovini na način da, ukoliko uplate 3 eura, dobijaju besplatno jedan gigabajt interneta, a oni koji uplate 5 eura dobijaju besplatnih tri gigabajta, koje moraju iskoristiti u roku od 15 dana.
Aplikacija se već godinu dana koristi u Podgorici, gdje je zahvaljujući njoj zasađeno na stotine stabala, od prošle sedmice uključen je Tivat, a od juče i Herceg Novi.

Kako je rečeno na jučerašnjoj konferenciji za novinare, ugovori će biti potpisani sa Barom, Cetinjem, Kotorom i Skopljem.

Đurovićeva je je kazala da je Herceg Novi poznat kao grad sunca, mora i zelenila.

-Pojava surlaša koja je uslovila propadanje palmi ne samo u Herceg Novom, već duž Crnogorskog primorja i na Mediteranu, promijenila je lice grada, pa je ova aplikacija idelan način da obogatimo naš zeleni fond, kazala je Đurovićeva.

Jasmina Konjević, direktorka Komunalno-stambenog, ukazala je da je Novi poslednjih godina bio na udaru loših vremenskih prilika i niza štetnika, što je u velikoj mjeri uništilo zeleni fond, tako da postoji ogromna potreba za vraćanjem zelenila u grad.

/K.M./

Granični prelaz Vraćenovići privremeno zatvoren

0
Kamere na GP u Crnoj Gori

Granični prelaz Vraćenovići biće privremeno zatvoren od danas 27. februara zbog izgradnje savremenog zajedničkog graničnog prelaza Vraćenovići (CG) – Deleuša (BiH), saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.Iz MUP-a podsjećaju da je Vlada Crne Gore na sjednici 20. februara, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, usvojila Informaciju o potrebi privremenog zatvaranja graničnog prelaza Vraćenovići, za period od 90 dana, odnosno najkasnije do 1. juna, tokom izgradnje saobraćajne infrastrukture na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići – Deleuša, na putnom pravcu Nikšić – Bileća.

“Shodno navedenom, obavještavamo javnost da će granični prelaz Vraćenovići biti zatvoren od 27. 02. 2020. godine. Ministarstvo unutrašnjih poslova preduzima aktivnosti na izgradnji savremenog zajedničkog graničnog prelaza Vraćenovići (CG) – Deleuša (BiH), u Vraćenovićima, na putnom pravcu Nikšić – Bileća”, novodi se u saopštenju MUP-a.

Napominju i da su sredstva za izgradnju tog graničnog prelaza obezbijeđena kroz sektorsku budžetsku podršku Evropske unije, u cilju unapređenja sistema integrisanog upravljanja granicom.

“U periodu zatvaranja graničnog prelaza Vraćenovići, preusmjeriće se saobraćaj na druge granične prelaze za međunarodni putnički i robni saobraćaj, a prije svega na granični prelaz Ilino Brdo – Klobuk, na putnom pravcu Nikšić – Trebinje, odnosno Trebinje – Nikšić, uz mogućnost korišćenja i drugih graničnih prelaza za međunarodni putnički i robni saobraćaj Šćepan Polje – Hum, na putnom pravcu Plužine – Foča, Sitnica – Zupci, na putnom pravcu Herceg Novi – Trebinje, Metaljka – Metaljka, na putnom pravcu Pljevlja – Čajniče i Šula – Vitina za međunarodni putnički saobraćaj, na putnom pravcu Pljevlja – Foča”, ističu iz MUP-a.

Tim povodom će, kako je saopštemo i Granična policija i carina Crne Gore i Bosne i Hercegovine povećanim angažovanjem svojih službenika, obezbijediti adekvatne mjere u cilju ubrzanja graničnih procedura.

“Takođe, blagovremeno će biti izrađen Elaborat privremene saobraćajne signalizacije, kako bi se na adekvatan način obavijestili – usmjerili učesnici u saobraćaju na korišćenje alternativnog graničnog prelaza, uključujući i postavljanje signalizacije na raskrsnicama Vilusi, Meljine, Bileća i Trebinje na lokacijama koje će učesnicima u saobraćaju pružiti navedene informacije”, zaključuje se u saopštenju MUP-a.

Mještani Lezbosa protestvovali protiv novog centra za migrante

0
Foto AFP

Policajci na grčkom otoku Lezbosu upotrijebili su u srijedu suzavac da rastjeraju stotine ljudi koji su protestvovali protiv izgradnje novog centra za migrante zatvorenog tipa.

Grčka vlada razbjesnila je stanovnike pet egejskih otoka objavivši prije dva tjedna da će ubrzati izgradnju prihvatnih centara zatvorenog tipa koji će zamijeniti prenapučene kampove.

Mještani strahuju da bi to moglo postati trajno rješenje. Drugi dan protesta prosvjednici su se pokušali približiti lokaciji predviđenoj za novi centar, sukobivši se s policijom na cesti. “Više od tisuću ljudi prosvjedovalo je kod novog centra… bacali su kamenje na policajce, razbivši im kacige”, rekao je glasnogovornik policije.