Svi ugovori su bili potpisani i sve pripreme obavljene, ali se onda desio korona virus i cijeli posao je stao, a svi dolasci kruzera koje je ugovorila naša agencija do 1. juna za kotorsku luku su otkazani, kaže Tripo Božinović iz agencije Boka waves, za Radio Slobodna Evropa (RSE)

Samo posredstvom te agencije, za ovu sezonu je bilo ugovoreno oko stotinu uplovljavanja kruzera svjetskih kompanija kao što su Royal Caribbean, Viking i Azamara, koje su postavile kotorsku luku na mapi nezaobilaznih destinacija na istočnoj obali Jadrana.

No, zbog prevencije širenja epidemije korona virusa, u crnogorske luke je od sredine marta zabranjeno uplovljavanje brodova, kao što je to slučaj i sa mnogim drugim lukama širom svijeta, što je kruzing kompanije i njihove posrednike bacilo u gubitke.

Koliko je izgubljeno?

Božinović to opisuje podatkom da su samo za dva mjeseca pandemije, tri američka operatera kruzera izgubila više od 42 milijarde dolara, odnosno polovinu svoje tržišne vrijednosti.

U Luci Kotor procjenjuju da će samo zbog otkazanog početka kruzing sezone imati oko petinu manji prihod od planiranog.

Zaustavljeni kruzeri će drastično uticati i na domaći turistički prihod, pitanje je samo kolika će ta šteta biti, kaže za RSE profesor Ilija Moric sa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru.

“Prošle godine je Kotor posjetilo oko 650,000 putnika sa kruzera, pa ako je prema statistici njihova prosječna potrošnja 40-50 eura, onda se taj promet procjenjuje na ukupno 25-30 miliona eura; neke procjene idu i do 50 miliona sabirajući indirektan prihod”, kaže Moric, i dodaje da se svi koji su u lancu kruzing turizma moraju pripremiti na drastičan pad prometa i prihoda, od ugostitelja i prevoznika, do onih koji nude izletničke i agencijske usluge.

Moric dodaje da će tako prvi put u poslednjoj deceniji, tokom koje je zahvaljujući dolasku kruzera bilježen konstantan godišnji rast turističkih posjeta i prihoda u Kotoru, ta statistika biti u minusu.

Ima li nade za predstojeću sezonu?

Prema podacima MONSTAT-a (Uprava za statistiku Crne Gore), prošle godine je u crnogorske luke uplovilo 490 kruzera, što je 15 posto više nego godinu prije, dok je broj putnika bio veći za skoro trećinu.

Prije izbijanja pandemije, u Luci Kotor su planirali dalje povećanje i brodova i putnika kružnih putovanja, pa je bilo ugovoreno da do kraja godine ugoste 540 kruzera, od toga samo u aprilu 27.

Naši sagovornici kažu da će kruzeri ponovo zaploviti kada se zaustavi pandemija, a ako to bude relativno skoro, može se očekivati da Kotor već krajem ljeta dočeka neke od velikih putničkih brodova. No, kako je riječ o tržištu koje zavisi od drugih međusobno povezanih industrija, Tripo Božinović očekuje da će oporavak ovog segmenta turističke privrede teći sporo.

“Iako već imamo veliko interesovanje za narednu godinu i luku Kotor, to neće zavisiti samo od situacije u Crnoj Gori. Na primjer, Venecija je polazna tačka za 90% kruzera, tu putnici doleću iz raznih destinacija svijeta i tu se ukrcavaju. Znači, da bi se pokrenuli kruzeri, treba da se normalizuje međunarodni aviosaobraćaj, da se odblokiraju svjetske luke, a ukinu neka ograničenja koja su države donijele kao prevenciju širenja pandemije”, kaže Božinović.

Neizvjesnot domaćeg kruzing turizma dijeli i globalna kruzing industrija. Prema podacima CLIA (Međunarodne asocijacije kruzing kompanija), za ovu godinu je bilo planirano da njene članice prevezu preko 32 miliona putnika, na tržištu koje godišnje “okrene” oko 150 milijardi dolara.

/J.Vukućević/