Karantin u Institutu “Dr Simo Milošević” u petak napustila je treća, poslednja grupa od 121 državljanina Crne Gore, a za sve njih je po izrečenim mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela, obezbjeđen prevoz do mjesta prebivališta.
Direktorica Instituta Igalo dr Gordana Rajović kazala je da su otputovali organizovano sa četiri autobusa, prvo prema najudaljenijim gradovima na sjeveru, zatim ka Podgorici i Tuzima, a onda i ka gradovima na primorju.
Za sada nema najava da će nove grupe koristiti karantin u Institutu, ali su svi zaposleni maksimalno angažovani da obezbjede sve propisane uslove za eventualni novi prihvat, ako to bude potrebno.
Podsjetićemo, svi su prema rješenjima zdravstveno-sanitarne inspekcije, u Institutu boravili 14 dana nakon povratka iz inostranstva. Sada ih očekuju još dvije sedmice u samoizolaciji.
U Severnoj Makedoniji potvrđeno je još pet smrtnih slučajeva od korona virusa, pa je ukupan broj umrlih sada 17, objavio je ministar zdravlja Venko Filipče.
On je na Fejsbuku naveo da su na Klinici za infektivne bolesti u Skoplju umrli jedna 71-godišnja žena iz Struge i jedan 77-godišnji muškarac iz Kumanova, koji su hospitalizovani u izuzetno teškom stanju.
U toj klinici je “Covid 19” potvrđen i kod Kumanovca koji je umro 2. aprila.
Filipče je napisao da je Institut za javno zdravlje potvrdio da su od istog virusa umrli jedan žitelj Velesa – pre nekoliko dana i zaraza je dokazana postmortem, kao i jedan starac koji je živeo u Skoplju četiri meseca.
U prethodna 24 sata u Severnoj Makedoniji potvrđena su 53 nova slučaja zaraze korona virusom, najviše do sada, tako da ukupan broj dijagnostikivanih iznosi 483 osobe, od čega najviše u Skoplju – 221 i Kumanovu – 93.
U prethodna 24 sata, po Ministarstvu zdravlja, napravljeno je 414 testova na korona virus, a do sada je ukupno 4.920.
Američki predsjednik Donald Trump poručio je Amerikancima da se pripreme na veliki broj umrlih zbog zaraze koronavirusom idućih dana, dok se, kako je najavio, zemlja suočava s najgora dva tjedna pandemije.
“Bit će mnogo umrlih”, kazao je Trump novinarima govoreći o pandemiji.
On je odbacio kritike da njegova administracija nije učinila dovoljno na nabavci respiratora, potrebnih mnogim bolesnicima u kritičnom stanju, navodeći da neki guverneri saveznih država traže više respiratora nego što će im biti potrebno.
“Strah od pomanjkanja doveo je do inflacije potraživanja”, kazao je Trump komentirajući zahtjeve upućene njegovoj administraciji za osiguravanjem medicinske opreme iz strateških nacionalnih zaliha.
SAD ima najveći broj zaraženih koronavirusom u svijetu. Više od 306.000 ljudi je pozitivno u SAD-u, a preko 8.300 zaraženih koronavirusom je umrlo.
Medicinski stručnjaci Bijele kuće predviđaju da bi u pandemiji moglo umrijeti između 100.000 i 240.000 ljudi, čak i uz poštivanje mjera ostanka kod kuće.
“Bližimo se vremenu koje će biti grozno”, kazao je Trump u Bijeloj kući. “Možda do danas nikada nismo vidjeli takve brojke. Možda tijekom Prvog ili Drugog svjetskog rata”, kazao je američki predsjednik.
U najcrnjem danu koji je tijekom pandemije pogodio državu New York umrlo je 630 ljudi zaraženih koronavirusom tijekom zadnja 24 sata, rekao je u subotu guverner Andrew Cuomo.
Bolest se New Yorkom širi “poput požara”
Bolest je do sada odnijela 3.565 života u New Yorku i situacija je posebno zabrinjavajuća na Long Islandu, gdje se broj zaraženih širi “poput požara”, rekao je Cuomo na konferenciji za medije.
Po procjenama zdravstvenih stručnjaka, New York bi mogao za tjedan dana dosegnuti vrhunac bolesti, koja je diljem svijeta odnijela 60.000 života.
“Nismo još na vrhuncu, no približavamo se.. Prema našim projekcijama to će biti za oko tjedan dana”, rekao je Cuomo.
Na grad New York otpada više od četvrtine svih smrti povezanih s koronavirusom u SAD-u, prema podacima Sveučilišta Johns Hopkins. Bolnice i mrtvačnice u gradu bore se kako bi prihvatile teško bolesne ili sahranile mrtve.
Zbog rizika od infekcije mnogi koji imaju kritično bolesnu rodbinu u New Yorku ne mogu niti vidjeti svoje bližnje u njihovim posljednjim trenucima.
Djelatnik u bolnici New York-Presbyterian kazao je kako su on i njegov kolega tijekom svake smjene proteklog tjedna morali obaviti po nekoliko telefonskih razgovora koji su bili obavijest o smrti. “Jako je teško priopćiti vijest o smrti voljene osobe, a da je njezini bližnji nisu uspjeli niti vidjeti”, kazao je.
U posebnim zalihama medicinske opreme s kojima raspolaže američka vlada skoro da je ponestalo zaštitne odjeće za liječnike i medicinske sestre.
Guverner Cuomo objavio je da je kineska vlada osigurala donaciju od 1.000 respiratora koji su stigli u subotu. “To će nam značajno pomoći”, kazao je.
Slanje respiratora rezultat je razgovora od 27. ožujka između Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, kazao je izvor blizak razgovorima.
Konačno ostanak kod kuće
Gotovo svi Amerikanci su po nalogu saveznih ili lokalnih vlasti kod kuće, osim ako moraju izići u kupnju namirnica i otići liječniku.
Područja poput Floride ili Teksasa, koje su se sporo odlučivale na uvođenje strogih mjera, također su uvela mjere socijalnog distanciranja i ostanka kod kuće.
“Vidimo što se događa u New Yorku, vidimo da ljudi umiru”, kazao je senator iz Floride Rick Scott za Fox News.
“Ljudi su počeli shvaćati da je jedini način da usporimo bolest i izbjegnemo smrt ostati kod kuće i izlaziti samo u krajnjoj nuždi”, rekao je guverner Teksasa Greg Abbott.
Ima, međutim, i nekih okupljanja. Tako pastor iz Louisiane Tony Spell kaže da planira tri vjerske službe u svojoj velikoj crkvi u Baton Rougeu u nedjelju, na Cvjetnicu, unatoč nalozima da se izbjegnu bilo kakva okupljanja u većim grupama.
Louisiana je postala jedna od novih glavnih žarišnih točaka zaraze koronavirusom u SAD-u zabilježivši u subotu 409 umrlih.
Trenutnu situaciju sa koronavirusom treba iskoristiti za period nakon krize, a aktivnosti i promocija turističke ponude moraju biti usmjereni prema domaćim i turistima iz regiona, saopštila je direktorica Turističke organizacije Tivat, Danica Banjević.
“Imajući u vidu aktuelnu situaciju, koja će najviše uticati na sektor turističkih putovanja, redovno pratimo dešavanja, informacije i predviđanja međunarodnih eksperata i renomiranih institucija poput Svjetske turističke organizacije (UNWTO) i Evropske komisije za turizam i putovanja (ETC) kako bismo se na adekvatan način pripremili za period nakon okončanja krize”, rekla Banjević.
Ona je navela da je marketing turističkih destinacija i prodaja turističkih aranžmana u ovom periodu po strani, pišu Dnevne novine.
Banjević je kazala da trenutnu situaciju moraju iskoristiti kako bi se pripremili za period nakon krize.
Bitno je, kako je saopštila, da nakon otvaranja granica i normalizacije situacije pojačaju promotivne aktivnosti.
“U saradnji sa Nacionalnom turističkom ogranizacijom (NTO) i lokalnim turističkim organizacijama, u prethodnom periodu smo pripremili plan promotivnih aktivnosti, tradicionalne roadshow kampanje, koja bi u normalnim uslovima uslijedila tokom maja”, kazala je Banjević.
Prema njenim riječima, individualni putnici će željeti da putuju čim se ponovo budu osjećali sigurnim.
“Sa druge strane, segment turizma koji će najviše trpjeti je poslovni turizam, zbog rizika i neizvjesnosti kompanija u narednom periodu. Vjeruje se da će ovom segmentu biti potrebno više vremena da se vrati na brojke iz prethodnog perioda”, objasnila je Banjević.
U pogledu osjetljivosti na cijenu, očekuje se da gornji-srednji sloj i luksuzni segmenti budu na prvom mjestu.
Banjević smatra da će znatan broj imućnih i onih sa višim primanjima u kasnim tridesetim, četrdesetim i ranim pedesetima godinama predvoditi talas putovanja.
Kada je riječ o masovnom turizmu, očekuje se da će oni biti osjetljiviji na cijenu.
“Kada je riječ o privatnosti, vile i mali boutique hoteli će imati veću potražnju, a turistički najrazvijenijim destinacijama sa velikim brojem turista trebaće duži oporavak u odnosu na manje poznate i udaljene destinacije”, rekla je Banjević.
Takođe, kako je kazala, predviđa se povratak dužih boravaka, u odnosu na kraća putovanja što je bio trend prethodnih godina, a sve iz razloga što će turisti htjeti da smanje broj putovanja tokom godine.
“Ono što uliva optimizam ako imamo u vidu ova predviđanja je da je Tivat lako dostupan iz evropskih prijestonica, takođe, još smo neistražena destinacija i imamo dosta toga da ponudimo turistima da bi se osjećali bezbjedno”, zaključila je Banjević.
Iz knjige “Istorija bokeljskog pomorstva” autora Predraga V. Kovačevića, prenosimo tekst o pomorskim lazaretima-karantinima u Boki Kotorskoj.
“Istorija bokeljskog pomorstva” je kapitalno djelo profesora kotorske Pomorske, odnosno Više pomorske škole, Predraga V. Kovačevića (1904.-1989.)
Reprint izdanje objavljeno je 2015. godine u ediciji “Bokeljologija” (ediciji koja njeguje zalivske, morske i pomorske teme, knjižara So), autor povezujući teme pomorstva, piše o lazaretima – karantinima u Boki, o čuvenim pomorskim školama u Boki, o Bokeljskoj mornarici, i tipovima jedrenjaka u zalivskoj prošlosti…
Svakako, četiri lazareta koja su u prošlosti radila u Boki najbolje svedoče o organizaciji sanitetske službe, o preventivnim merama protiv raznih epidemija, o visokom stepenu medicinske kulture onog vremena…piše Kovačević.
Pomorski lazareti u Boki
Lazareti su zdravstvene ustanove u kojima se leče zaražena lica i stoka, a zadržava se trgovačka roba da bi se sprečilo širenje bolesti na zdravu okolinu. Lazareti su služili kao preventivna mesta u kojima su se zadržavali brodovi koji su dolazili iz zaraženih luka. ili u kojima je harala neka bolest, jer se opravdano pretpostavljalo da su brod, posada i roba zaraženi i kao takvi vrlo opasni.
Kuga, kolera, žuta groznica, velike boginje, pegavi tifus i druge bolesti bile su veoma česte u prošlosti. Zato bi se brodovi za koje se sumnjalo da su mogući nosioci zaraze – izolovali na manja ostrva, ih sidrili na posebna i odvojena sidrišta, gde bi ostajali u karantinu 10 dana, ih u „trentini“ – 30 dana (prema propisima pojedinih luka), za koje se vreme smatralo da bi opasnost po zdravlje nestala. Bile su propisane vrlo stroge karantinske mere, tj. strogo odvajanje broda koji dolazi iz zaražene, ili od zaraze sumnjive luke. Svakako, bilo je vrlo nezgodno da putnici, posada, stoka i roba ostanu i dalje na zaraženom brodu (ili sumnjivo zaraženom), zato su napredne luke izgrađivale lazarete i tu bi se prekrcalo. U lazaretu sva bi se lica i stoka podvrgla lekarskom pregledu i lečenju, brod i roba se čistila na poseban način, i tek onda kada bi lekari stekli ubeđenje da opasnosti nema, oni bi „digli karantenu“. Obično, stoka i roba prodavala bi se u samom lazaretu i zato su takve ustanove bile privredno važne i korisne. Razume se, sa napretkom medicine i opštih sanitetskih mera zaraze su bile sve ređe i lazareti su postali izlišni. Danas, sve lučke kapetanije vode računa o zdravstvenoj zaštiti i primenjuju se propisi Međunarodne sanitarne konvencije, usvojene u Ženevi 1951. godine.
Lazaret Meljine – foto Boka News arhiv
U prošlosti Boka je takođe imala svoje lazarete. Bez sumnje da su pomorske vlasti od najranijih vremena odvajale zaražene brodove, iako nemamo podataka o tome. Za vreme mletačke uprave bila je uređena posebna služba za zdravstvo i svake godine u Kotoru birana su tri sanitetska službenika – provvedituri della sanita.
Najstariji lazaret bio je na ostrvu Stradioti u Tivatskom zalivu, drugi lazaret bio je na morskoj obali ispred samog Kotora, ali van zidina, treći je bio u Petrovcu, a četvrti u Meljinama.
Ovaj poslednji bio je najveći i najbolje opremljen. Bio je opasan velikim zidom, imao je velike stambene prostorije za putnike – bolesnike, za lekare i sanitetsko osoblje, malu crkvu, veliko dvorište, divnu česmu i prilično dugu operativnu obalu za prekrcaj stoke i tereta. Lazaret je podignut 1729, obnovljen 1768. i radio je do 1934. g. Jedan deo građevina ovog lazareta više ne postoji, jer je tuda 1902. g. prošla uskotračna pruga Herceg Novi – Zelenika.
Međutim, glavne zgrade postoje još uvek i njih danas koristi Ratna mornarica.
Svakako, četiri lazareta koja su u prošlosti radila u Boki najbolje svedoče o organizaciji sanitetske službe, o preventivnim merama protiv raznih epidemija, o visokom stepenu medicinske kulture onog vremena i o velikom prometu brodova koji su dolazili u Boku iz svih krajeva.
/Predrag V. Kovačević – Istorija bokeljskog pomorstva/
Istorija Bokeljskog pomorstva
Profesor Predrag V. Kovačević proveo je djetinjstvo u Carigradu (Istanbul). Školovao se u jezuitskoj gimnaziji na njemačkom jeziku, a zatim u klasičnoj ruskoj gimnaziji. Maturirao je u Pragu.
Pravni fakultet upisao je u Beogradu. U toku studija dodijeljena mu je engleska stipendija, pa je prešao na studije ekonomskih nauka u Kembridž.
Diplomirao je na Univerzitetu u Edinburgu. Za izuzetne radne zasluge ukazom Predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita, odlikovan je 1972. Ordenom rada sa zlatnim vijencem.
Direktor Infektivne klinike u Beogradu Goran Stevanović rekao je danas da je Novi Pazar postao novo žarište koronavirusa u Srbiji.
“Novo žarište pojavljuje se u Novom Pazaru i predsednik države mi je rekao da se već sada upućuje izvestan broj respiratora u taj grad”, rekao je Stevanović.
On je na konferenciji za novinare rekao da se ubrzano radi na tome da se pripremi bolnica u tom gradu samo za zaražene koronavirusom.
“Ekipa lekara i medicinskih radnika iz Beograda krenula je jutros u Novi Pazar”, kazao je on.
Institut za javno zdravlje potvrdio je još četiri slučaja korona virusa, čime je broj oboljelih u Crnoj Gori porastao na 201.
“Svi novooboljeli su iz Podgorice, tri su kontakti ranije poznatih slučajeva, dok je jedan slučaj u početnoj fazi epidemiološkog istraživanja i njegovi kontakti se identifikuju”, navode iz IJZ.
Dodaju da je od jutrošnjeg presjeka do 17,50 časova analiziran 51 uzorak.
Higijena ruku i fizička distanca su imperativ, a dovoljno sna, pravilna ishrana i redovan odmor mogu pomoći u borbi sa infekcijom koronavirusom, poručio je pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić.
On je u intervjuu za PR Centar istakao da nema maske koja može zamijeniti fizičku distancu.
„Neki javno zdravstveni autoriteti su krenuli u reviziju preporuka vezano za nošenje maski što će, vjerovatno, biti situacija i u Crnoj Gori, zbog toga što postoje dokazi da oni koji nemaju simptoma imaju značajnog uticaja na dalje širenje infekcije“, naveo je Begić.
Upitan da li je asepsol koristan ili štetan, i da li se njime mogu prati kućni ljubimci, on je odgovorio da se asepsol nalazi na listi sredstava koja su djelotvorna na novi koronavirus, ali u određenoj koncentraciji.
„Međutim, njegova upotreba na tkivima, uključujući i živa bića, nije provjerena tako da ga ne bi preporučili za dezinfekciju šapa kućnih ljubimaca“, rekao je Begić.
Sasvim je dovoljno da, kako je naveo, nakon šetnje, vlasnici koriste uobičajena sredstva koja svakodnevno koriste za održavanje higijene kućnih ljubimaca, posebno vodeći računa o šapama.
Begić je kazao da voće i povrće treba prati pod mlazom higijenski ispravne vode, dovoljno dugo, i da se nikakva druga hemijska sredstva, uključujući i dezinficijense, ne smiju koristiti.
Upitan da objasniti proceduru nakon ulaska u dom, Begić je kazao da je ključ cijele priče i prevencije održavanje higijene ruku.
„Nije dokazano da virus može da se zadrži na obući koja se svakodnevno koristi. Druga je priča za zdravstvene radnike i obuću koja se koristi u zdravstvenim ustanovama, posebno na odjeljenjima gdje se liječe korona pozitivni pacijenti. Ali ne postoje dokazi da obuća koja se svakodnevno koristi ima ulogu u transmisiji virusa“, naveo je Begić.
On je savjetovao da se, nakon povratka u kuću, osobe izuju ispred stana, i da se odjeća provjetri, iako ne postoji pravi dokaz da odjeća može da učestvuje u transmisiji virusa.
„I, naravno, nakon toga odmah treba oprati ruke. Što se tiče lica, poželjno ga je oprati, ali nije utvrđeno da lice ima toliki značaj u epidemiološkom širenju infekcije, koliko imaju prljave ruke“, dodaio je Begić.
Upitan da li se rukavice mogu koristiti više puta, on je kazao da se rukavice mogu prati i dezinfikovati.
„Koji god način osoba odabere, jako je bitno da vodi redovnu higijenu ruku, bilo da nosi ili da ne nosi rukavice“, istakao je Begić.
Mladi reporteri
Na pitanje da li je tačno da se virus ne može zadržati na hljebu, , on je rekao da je hljeb suv i ne predstavlja pogodno tlo za razvoj bakterija i virusa.
„Međutim, i na hljebu i na voću i povrću, teoretski, novi koronavirus može da ostane određeno vrijeme, ne previše dugo, ali samo pod uslovom da je korona pozitivna osoba kijala ili kašljala u neposrednoj blizini tih proizvoda“, pojasnio je Begić.
Upitan da li je open-space i sistem centralne ventilacije/klime rizičan, Begić je kazao da se novi koronavirus ne širi aerogeno, pdnpsno da se bolest ne prenosi vazduhom, već kapljično.
„Nijedna studija u svijetu nije u uzorcima vazduha u bolesničkim sobama dokazala prisustvo virusa. To je jako bitno. Ali teoretski rizik da virus uđe u centralne sisteme klimatizacije postoji. Zato je i redovno provjetravanje prostorija imperativ na kojem poslodavci mogu insistirat“, naveo je Begić.
Na pitanje da li bi lijek protiv malarije, za koji postoji interesovanje u apotekama, preporučio kao neku vrstu preventive, Begić je rekao da bi ga preporučio bih ga samo kao preventivu malarije, i to ako osoba putuje u malarično područje.
On je rekao da kao preventivu ne preporučuje ni Tamiflu, zato što pomenuti taj lijek ima indikacije i zna se kada se koristi, kod koga i za liječenje kojih bolesti.
Upitan šta preporučujete za podizanje imuniteta kod djece, ljudi srednje dobi i posebno za starije, Begić je kazao da je najbolji redovan ritam života, koji podrazumijeva dovoljno sna, pravilnu ishranu i redovne odmore tokom dana.
Na pitanje da li je neko, ko je u jednom trenutku negativan na koronavirus, a kroz nekoliko dana postane pozitivan, mogao virus širiti u tom periodu, on je rekao da IJZ procjenjuje epidemiološki rizik za svakog novootkrivenog pacijenta.
„Dakle, smatra se da je osoba bila zarazna za svoju okolinu najmanje dva ili tri dana prije početka simptoma“, kazao je Begić.
Kako je naveo, priroda virusa je takva da, ako je neko danas negativan, ne mora da znači da za nekoliko dana neće biti pozitivni, iz prostog razloga jer se u tom peridu može desiti da je izložen virusu, ili da se nalazi u periodu inkubacije kada test nije mogao da otkrije prisustvo virusa u nosu i ždrijelu.
„Zbog toga, kod onih pacijenata, koji su najrizičniji, ili kod kontakata za koje imamo pouzdane i čvrstve epidemiološke podatke, mi radimo serijska testiranja, odnosno ponavljamo testiranja u razmaku od nekoliko dana da bi bili apsolutno sigurni da li je osoba inficirana ili ne“, pojasnio je Begić.
Upitan šta bi preporučio radnicima u trgovinama, a posebno onima na kasi, on je kazao da je primijetio sam da su u određenim marketima već postavljeni pleksiglas paneli koji razdvajaju kasirke od mušterija.
„Što je jako dobra epidemiološka mjera, s tim što se takve staklene ili plastične barijere moraju redovno dezinfikovati i čistiti“, dodao je Begić.
Kako je naveo, kasirkama je glavna preporuka da nose maske.
„Maska i fizička distanca su dvije osnovne mjere koje nijedna druga mjera ne može zamijeniti. Mi smo preporučili korišćenje rukavica iz prostog razloga što novac i predmeti prolaze kroz njihove ruke. Dakle, ako koriste ili ne koriste rukavice, dezinfekcija ruku je naredni korak koji se mora sprovoditi sa svim mjerama“, kazao je Begić.
