Uz Svjetski dan turističkih vodiča: Važni, ali podcijenjeni

0
Turizam – foto Boka News

U Hrvatskoj je po procjenama oko 5500 turističkih vodiča i njihov broj raste, a iako su važni za turizam i promociju Hrvatske jer gostima predstavljaju domaće znamenitosti, često ih se podcjenjuje i neadekvatno zakonski prati, ističe predsjednica ZDTVH Kristina Nuić Prka u povodu Svjetskog dana turističkih vodiča.

Napominjući kako je teško točno utvrditi koliko se osoba u Hrvatskoj bavi turističkim vođenjem, kao i koliko ih je stvarno aktivnih jer je to nekima jedini, a nekima samo povremeni posao, Nuić Prka za Hinu kaže da je u Zajednici društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH) u članstvu 19 udruga, a ove će ih godine biti još dvije više.

Na pitanje kako se u Hrvatskoj postaje turistički vodič, tko to može biti i koliko stoji edukacija koju moraju proći, Nuić Prka odgovara da su za sve obvezatna predavanja, terenska nastava i položeni ispiti unutar strukovne edukacije, za koju moraju izdvojiti oko šest tisuća kuna. No to je, kako dodaje, samo temeljno obrazovanje, nakon čega slijedi kontinuirano usavršavanje i usvajanje novih znanja i vještina.

Turističko vođenje forma, a turistički vodič zanat

“Kao struka inzistiramo i na implementaciji europske norme EN15565:2008 kao standarda prema kojoj je za edukaciju turističkih vodiča potrebno izdvojiti najmanje 600 nastavnih sati i praktičnih vježbi”, naglašava Nuić Prka. Otkriva i da svaki vodič u skladu sa zakonom svoje usluge može naplaćivati preko udruge koja ih naplaćuje u ime i za račun svojih članova, a obračun ide po ugovoru o djelu.

Najviše vodiča, prema saznanjima ZDTVH, ima paušalne obrte, najčešće sezonske, koji su sad produženi na devet mjeseci, za razliku od prijašnjih šest, što je dobro jer to najviše odgovara njihovu načinu poslovanja i prati produžetak sezone. Neki vodiči imaju i agencije ili su zaposlenici agencija, a imaju i studente i umirovljenike vodiče. No, neovisno o tome kako su registrirani, kao i svi porezni obveznici, po bilo kojoj od navedenih osnova, Nuić Prka ističe da vodiči uredno podmiruju sve svoje obveze u skladu sa zakonom.

Ističe kako je samo turistički vodič s odobrenjem za rad i plavom iskaznicom ovlašten voditi i tumačiti na zaštićenim lokalitetima, a po zakonu su vodiči osobe koje turistima pružaju usluge pokazivanja i stručnog tumačenja prirodnih ljepota, kulturno-povijesnih spomenika, umjetničkih djela, etnografskih i drugih znamenitosti, povijesnih događaja, čiji je sastavni dio i ‘storytelling’, koji se, kako ocjenjuje, u novije vrijeme potpuno nelogično označava nekim novim zanimanjem.

“Turističko vođenje je forma, a turistički vodič je zanat. Neizostavni dijelovi turističkog vođenja su interpretacija kulturne i prirodne baštine, storytelling i interkulturološke kompetencije jer, osim znanja stranih jezika i stručnog znanja o materiji o kojoj će turistima pričati, turistički vodič mora na zanimljiv i zabavan način prenijeti svoje znanje i znati se prilagoditi uzrastu i interesima turista. U tome svemu storytelling je jedan od alata kojima se možemo poslužiti, a mnogi su vodiči pohađali i tečaj interpretatora baštine, popularno nazvano storytelling, s ciljem usavršavanja svojih vještina”, objašnjava Nuić Prka.

Problemi od pretežno sezonskog zanimanja, neadekvatnih propisa, do stranih vodiča i drugi

Govoreći o problemima s kojima se suočavaju turistički vodiči, Nuić Prka ponajprije ističe pretežnu sezonalnost tog zanimanja od kojega rijetki dobro zarađuju i mogu živjeti, a za cijene vođenja kaže da se kreću od 350 kuna na više, ovisno o tome što se traži, interesu grupe, vremenu i sl.

“Svaki vodič određuje u dogovoru s agencijom svoju cijenu, a kao udruga borimo se protiv pojave ‘besplatnih’ vođenja s naplatom napojnice jer je to izigravanje zakona i nelojalna konkurencija. Velik problem nam je i što Ministarstvo rada vodiče proglašava samozaposlenim osobama radili oni ili ne, čime koče razvoj kontinentalnog turizma jer se ljudi boje ishoditi odobrenje bez kojega zapravo nisu vodiči i ne mogu nikako raditi”, upozorava Nuić Prka.

Ocjenjuje da je to vrlo štetno tumačenje propisa o slobodnim zanimanjima, koje je počelo prije dvije godine, od kada se nijedan propis nije promijenio, nego se, kako kaže, “naprosto netko u Ministarstvu rada odlučio propise drugačije tumačiti i pitamo se kome to može koristiti jer državi sigurno ne, a ni turizmu jer kolege vraćaju licencije, mladi se boje polagati ispite jer gube prava i slično”.

Pritom iznosi i primjere toga, kako kaže, pravog paradoksa jer neki nastavnik ili službenik u brodogradilištu koji ima licenciju za vodiča i kroz godinu odradi manje od desetak dana vođenja – kada dobije otkaz jer je višak – nema pravo na naknadu kao nezaposlena osoba, kao što ni mladi obrazovani ljudi koji polože tečaj za vodiča nemaju pravo na poticaje pri otvaranju obrta, a bez toga ne mogu ni početi raditi kao vodič jer u prvoj sezoni gotovo nitko ne može dovoljno zaraditi da podmiri sve izdatke. Sve je to još pogubnije za one koji žive i rade u kontinentalnim županijama jer jednostavno nemaju dovoljno posla budući da su vođenja rijetka.

U zadnjih nekoliko godina pojavio se i problem stranih vodiča po Hrvatskoj, kojima Ministarstvo turizma izdaje dozvole, za što Nuić Prka kaže da nisu problem te dozvole, niti hoće li ih dobiti više ili manje stranaca, nego kriteriji njihova izdavanja i činjenica da te osobe najčešće ne znaju da na zaštićenom lokalitetu ne smiju pružati svoje usluge.

“Ako i jesu o tome informirane, onda svjesno krše zakon i oko toga se već par godina ‘borimo’ jer, nažalost, nema dovoljno inspekcija na terenu. Svaka država ima svoje zakone i mi inzistiramo da ih i naši hrvatski kolege koji rade u inozemstvu poštuju”, iznosi Nuić Prka i dodaje da donošenje pravilnika kojim će se to regulirati kasni iako smatra da ih mjerodavni ipak čuju.

Zbog svega toga, sve su nezadovoljniji i vodiči i u Zajednici društava turističkih vodiča Hrvatske jer, umjesto da se bave kreativnim projektima, stalno rješavaju probleme, a imaju i dojam da im se ‘na mala vrata’ uvodi deregulacija i uništenje tog zanimanja.

Kao i svake godine, i ove godine najviše posla turistički vodiči očekuju od travnja do studenoga, i to većinom na Jadranu. Ne vjeruju da će imati više posla zbog hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije ni u Zagrebu, nego se, kako zaključuje Nuić Prka, nadaju da će se turizam aktivnije razvijati u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje će imati više posla, te da će se riješiti spomenuto problematično stajalište Ministarstva rada o vodičima kao samozaposlenim osobama zbog kojega već nedostaje tog kadra.

Talijanska vlada odlučila izolirati gradove koji su najviše pogođeni koronavirusom

0
Italija epidemija – foto EPA

Tako će se u svojevrsnoj izolaciji naći deset gradova i opština u Lombardiji, gdje živi 50.000 ljudi, te gradić Vo’ sa 3.000 stanovnika u regiji Veneto.

Nakon što je naglo porastao broj ljudi zaraženih koronavirusom, talijanska vlada odlučila je blokirati pristup gradovima i općinama u kojima ima najviše zaraženih u regijama Lombardiji i Venetu.

Tako će se u svojevrsnoj izolaciji naći deset gradova i opština u Lombardiji, gdje živi 50.000 ljudi, te gradić Vo’ sa 3.000 stanovnika u regiji Veneto.

»Želimo izolirati zarazu koliko je god to moguće unutar određenog područja«, izjavio je ministar zdravstva Roberto Speranza nakon hitnog sastanka vladina kabineta koji je održan u subotu u Rimu.

Broj zaraženih koronavirusom u Italiji porastao je na 76 osoba, uključujući dvoje umrlih. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je kako Italija ima najviše zaraženih koronavirusom u Europi. U Njemačkoj je zabilježeno 16 slučajeva, u Francuskaj 12, od kojih je jedan umro, te u Velikoj Britaniji tri slučaja.

Premijer Giuseppe Conte izjavio je da će policija nadzirati situaciju, odnosno da će policajci sprečavati ljude da ulaze ili izlaze iz gradova koji su pod izolacijom. Također, ako bude potrebno pomoći će i vojska. »Cilj je zaštiti zdravlje Talijana«, kazao je Conte.

Talijanska vlada otkazala je sva sportska natjecanja koja su se trebala održati u nedjelju u Lombardiji i Venetu, a to znači da se neće odigrati i neke utakmice talijanskog nogometnog prvenstva, Inter – Sampdoria, te Verona – Cagliari.

Kotorani spremni za karneval – direktan prenos na FB strani Boka News-a

0
Kotorski karneval 2018.

Tradicionalni zimski kotorski karneval 2020.godine održaće se danas nedjelja 23. februara sa početkom u 15 sati.

Direktan prenos karnevala možete gledati na facebook strani Boka News-a od 15 sati.

Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, od zgrade bivše „Jugooceanije“ do Kamelije, preko mosta iza zgrade SUD-a i ulicom pored zgrade Zavoda za zapošljavanje vratiće se na glavni put (magistralu).

Saobraćaj će biti zatvoren na potezu od Opšte bolnice do otvorenog bazena i od Kamelije, ulicom iza zgrade SUD-a i Zavoda za zapošljavanje od 14:30h do 16:30h.

Suđenje karnevalu će preko puta glavnih gradskih vrata, gdje ce biti i bina za voditelje,  a spaljivanje na Maceu.

Mole se građani da uklone svoja vozila, na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion“ (u dužini od 100m) i kako bi se izbjegla mogućnost njihovog oštećenja.

Formiranje karnevalske povorke je od zgrade bivše Jugooceanije do Opšte bolnice, tako da će parkiranje biti zabranjeno i na ovom dijelu puta i od Kamelije, na mostu prema parkingu na Benovu.

Nakon sudjenja i spaljivanja karnevala slijedi zabava na Trgu od oruzja uz Tri kvarta.

Kada ziri odabere najbolju masku karnevala i podijele se pehari nastupice Jelena Rozga.

Humoristicno – satiricni list KARAMPANA koji tradicionalno izlazi na dan karnevala u prodaji je na Kamenom kiosku. Cijena je 2,00 eura.

Iz štampe je izašla i Ćakulona koju možete kupiti ispred gradskih vrata po cijeni 2,5 eura.

Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.

Lastovski karnevao – Spaljen Investitore Stimato

0

Lijepo i sunčano vrijeme, više stotina građana, mažoretke i brojne maske u veseloj povrci u subotu su ispratili na suđenje i posljednje putovanje ovogodišnjeg lastovskog karnevala

Karneval koja je ove godine nosio ime Investitore Stimato izvedena je pred Slavni sud Komunitadi lastovske.

Optuženi Investitore Stimato je kriv je što narod ćera na rabotu, a više imaju oni kojima se radno mjesto NE zna, kriv je što mnogo vatamo abrove, a sa strane dovodimo kadrove, što neđeljom ne možemo u butigu, pa se  moramo više posvetit jedni drugima, kriv je što se u kafane ne može fumat, zamotani u deke vanka tresemo bumbare, što palme ne njišu grane, od surlaša neprebolne ostale su rane, što nas glava boli od brige za aerodrom.Eli ga dat, prodat, ili nama ostat, koće ga znat? kriv je što  nam stižu od kredita rate, ne otvara fabrike, ne podiže plate, kriv je što ne znamo kojim se jezikom zbori, a kojim se pismom piše, niko nikoga ne poštuje više, kriv je što virusi haraju i svi smo u strahu, pronađimo utjehu u bijelome prahu.

 Branitelj je ulažio prigovor na ovakvo suđenje i kako je kazao ovoliko laži izaziva čuđenje!

Lastovski Karnevao 2020. foto Roko Stjepčević

Ultima volja Investitore Stimato: Općini ostavljam semafor unutar glavne zgrade, prevelika gužva otežava saobraćaj u istoj. Turističkoj zajednici ostavljam nove kataloge i plastično klizalište za zimsku bajku.Elektrodistribuciji ostavljam uzemljenje na svijetlećeg irvasa, i vatrogasni aparat ako se idalje budu užgavale trafostanice. Komunalnome ostavljam novi bager,prethodni je iskopala palma.

Morskome dobru ne ostavljam ništa. Oni su sve već ostavili, nekome. Mjesnoj zajednici ostavljam nove prostorije, i zahvaljujem se  na dosadašnjem radu. Sve je rađeno da bude mjesno a posebno je bilo zajedništva. Muzičkoj školi na svu prešu ostavljam 8 miksera betona, da sredi parking jerbo smo dovodeći đecu na časove otukli pragove od auta. Bokeljskoj mornarici ostavljam nepokvareni autobus za điravanje.

Tivatskim lovcima ostavljam napomenu da i dalje redovno plaćaju članarinu.Za posmatranje ptica. KIC-u oli ti ga kvartovskome informativnome centru ostavljam kriptovani telefon radi lakše komunikacije.

Novitade iz komunitade

Nakon 50 godina u toku je velika rekonstrukcija mjesnih bućarskih terena.Jedan zog je produžen za spornih 5 cenata, obadva su prekopana, i sa nestrpljenjem se očekuje proljećna sjetva.

Mjesto palmi su zabodeni rogači, a sadnice tikvica i pamidora stižu na proljeće.Igralište se rabota na svu forcu, iza škura se mnogi pitaju đe se preši,i što nam je ovo trebalo.Najstariji marangun s rive svakodnevno obilazi radove i s rukama na krsti daje svoj doprinos.Dočekali smo da se i palacu bliži obnova.Najstariji mještani se prisjećaju ko je sve osim bršljana i duhova živio u njega.Niko ne sumnja da će nakon restauracije bit  stariji i ljepši nego što je sad.

U mjesecu oktobru održan je veliki međunarodni turnir na terenima BK Palma.Briljantni mečevi i fantastična atmosfera krunisana je sa karaoke party.U velikoj konkurenciji saigrača iz kluba, meštar od tapića je osvojio svoj prvi veliki trofej.On je najveće pojačanje u prošloj sezoni.U kojem smislu, još nije utvrđeno.Kritikovan od strane članova kluba i mnogobrojnih gostiju, mali od lastovske butige i konobar bućarskog bifea je sporno radno vrijeme doveo u red.Stavio je ključ u bravu.Svima u inat!

I.Major od mornarice je i ove godine dao na zajam drop za rakiju.I to u prave ruke.Gradska glazba je sa više elana odrađivala svoj repertoar.

Kapovica od karnevala je dobro afitala uši.Zainteresovani za komunikaciju sa njom sve češće koriste ruke i noge.Meštrica od hortikulture je i ove godine odradila najveću rabotu.Od sajmova suvenira preko Pina se više ne možemo obranit.Šora od airporta je i ove godine napunila kredencu gratis avio karata.Samo da odabere pogodnu destinaciju.Lajava od lapisa je zadovoljna utrostručenim mačijim fondom.Kako ona zbori, svaka mačka ima svoju postelju, i kain da se opere prije spanja.Jedino im je kondut u tuđe vrtove.

Laganome umjetiku iz kvarta i njegovome saradniku usred umjetničkog zanosa je nestao dron.Moli se uspješni lovac iz kvarta da u koliko je u mogućnosti prizemlji pticu grabljivicu i vlasnicima vrati leteći objekat.

Radi prevelikih gužvi u drumskom saobraćaju, nacionalni avio prevoznik uvodi avio destinaciju od Tivta do Ulcinja.Uključujući sve usputne stanice.Profitabilnost se ne dovodi u pitanje.

Što se tiče projekta „LUNGO MARE“ sve će ostat na onu staru „ADIO MARE“.Luksuzna zdanja su došla do kraja, a šetat se može jedino po moru.

Krasni i preko svega falsi narode.Mene ćete užgat u ovi čas, a prije bi bilo nekoga od Vas. Mjesto da se grlite vi se dijelite.A nema Vam progresije bez koncesije.Još Vam je i lijepo dok nema recesije.Gledate me zbunjeno, ne znate na koju biste stranu.Glave Vas bole od kružnih tokova i probijenih rokova.

Nakon spaljivanja karnevala na rivi ispred crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi, fešta je nastavljena velikim maskenbalom u hotelu „Kamelija“ gdje su najboljim maskama dodijeljene i prigodne nagrade.

Na dan karnevala izašao je iz štampe tradiconalni Lastovski bruštulin 2020.

Više fotografija na našoj facebook strani.

Reagovanje Opštine Tivat na saopštenje Crnogorske: U projekte uloženo 10 miliona eura

2
Kružni tok – foto Opština Tivat

“Finansijski sistem Opštine Tivat je vrlo stabilan, realizacija kapitalnog budžeta je u protekloj godini bila na nivou od 63 %, što je najveći procenat do sada, a Tivat je i zvanično grad sa najboljim standardom u Crnoj Gori”, kaže se u reagovanju na sopštenje Crnogorske  koje nam je stiglo iz Službe predsjednika Opštine Tivat.

“To su rezultati koji „žuljaju“ malu lokalnu partiju i njenog vođu megalomanskih ambicija i pravi uzrok njegovih javnih istupa. Očekivali smo to – kad god se usvaja godišnji izvještaj o radu, Božović ne može da istrpi.

Da nije isuviše važna tema, ne bi uopšte zasluživalo raspravu sa dojučerašnjim opštinskim službenikom, ali neistinite informacije i politički populizam koji stoji iza njih, te pokušaj pridavanja sebi nekog značaja, zaslužuju da budu raskrinkani. Prijetnje „krivičnim prijavama“ i „glavnim rundama“, ni ne zaslužuju trenutno pominjanje. Za sada.

Dakle, na žalost partijica i njihovih „lidera“, podatak da Opština Tivat ima sredstva u Atlas banci, poznat je još od ranije – budući da je saopšten putem medija prije više od godinu. Žao nam je što fikcija gospodina Božovića ne odgovara realnosti, ali činjenice su neprikosnovene. Niti su Božović i Crnogorska „otkrili“ i „raskrinkali“ bilo kakvu „aferu“, niti, u ovom slučaju, mjesta „aferi“ ima. On je „otkrio“ da je Opština deponent u Atlas banci nakon što je to većina crnogorskih medija objavila, i to, kroz informaciju koju je plasirala sama Opština. I postoje podaci o tome.

Ono što zaista boli Božovića jeste realizacija investicija i vidni napredak u razvoju Tivta. Na sreću, lako provjerljivo i uočljivo je sljedeće: u Tivtu je u proteklih 12 mjeseci realizovano više od 40 projekata ukupno vrijednih oko deset miliona eura.

Pokrenuti su neki od najznačajnijih projekata za Tivat, poput izgradnje Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju, izgradnja kružnih tokova za glavni bulevar, izgradnja moderne saobraćajnice MR1, betoniranja, rekonstrukcije i sanacije lokalnih puteva, završetak rekonstrukcije i adaptacije ustanova kulture, saobraćajnica Gornje Seljanovo, rezervoar za vodu u Gradiošnici i mnogi drugi projekti. Vidna ulaganja u sportsku infrastrukturu, biće nastavljena i sportskim kompleksom na Župi, čime će Tivat, uz postojeće rekonstrukcije terena u Velikom parku i FK Arsenal, moći da ponudi sportsku infrastrukturu za takmičenja i rekreaciju najvećih sportskih timova na zavidnom nivou.

Nije jednostavno da Božović i slični prihvate i podatak da je Tivat i zvanično grad sa najboljim standardom u Crnoj Gori. Zvanični podaci pokazali su da najveće plate i penzije imaju upravo stanovnici Tivta. Mi obećavamo da će taj trend biti nastavljen jer naši građani prepoznaju inicijative Opštine i aktivnosti koje realizuje.

Što se tiče „prijetnji“ Božovića, ništa novo – on poteže i „prijeti“ raznim institucijama evo već godinu i po.

Sa druge strane, o „pravdanju svrhe svoga postojanja u Opštini i novca građana“ koji su ga plaćali, biće, baš kada je Božović u pitanju, i te kako riječi”, kaže se u saopštenju iz kabineta predsjednika Opštine Tivat.

Najbolje maske Kremenko i Kamenko i Cirkus za dešpet

0

U okviru zimskih kotorskih karnevalskih fešti sinoć je u Poslovnom centru „Vukšić“ održan Veliki maskenbal.

Žiri je imao težak zadatak da izabere najbolje i najoriginalnije jer je u maskaranom điru na čelu sa kapom karnevala Lukom Knezovićem bilo preko 100 kvalitetno urađenih maski.

Organizator je za nagrade opredjelio 3.200 eura.

Žiri u sastavu: kapo Luka Knezovic – predsjednik žirija, Sonja Seferovic – potpredsjednica opštine  Kotor, Biljana Markovic – novinarka dnevnog lista “Dan”, meštar Boris Radovic i mr Lana Bokan – akademska vajark,a odlčcio je da fond koji je predvidjen za pojedinacne nagrade dodijeli grupnim maskama i to:

100 eura masci MIŠEVI IZ VISOKOG DRUSTVA

200 eura masci KREMENKO I KAMENKO

300 eura masci  CANDY SHOP

400 eura masci  DALMATINCI I KRUELA

600 eura masci KAZIN O SALOONA I prvo mjesto i

800 eura masci CIRKUS  ZA DEŠPET.

Nagradu publike podjelile su maske KREMENKO i KAMENKO i CIRKUS ZA DEŠPET.

Nagrada publike

Za dobar stimung na maskenbalu pobrinuli su se THE GRUPA I ANSAMBL TOĆ.

Progam Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2020 završava se u nedelju 23. februara 2020. godine u 15 sati velikom karnevalskom povorkom, suđenjem i spaljivanjem karnevala, nakon čega će biti održan koncert TRI KVARTA i JELENE ROZGE na glavnom gradskom trgu.

Humoristicno – satiricni list KARAMPANA koji tradicionalno izlazi na dan karnevala u prodaji je na Kamenom kiosku. Cijena je 2,00 eura.

Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.

“Zlatno jedro”

0
Zlatno jedro 2019.

Crnogorski jedriličarski savez je  dodjelio nagrade “Zlatno jedro” najboljima u 2019. godini,   danas u sali DTV Partizan, Centra za kulturu Tivat, čemu je prethodila redovna godišnja sjednica Skupštine saveza.

U protekloj godini jedriličari su napravili značajne iskorake,  bilježili su odlične rezultate i nije bilo lako izabrati najbolje. Predrag Vukčević, predsednik CJS, dodjelio je “Zlatno jedro”  za najbolje jedriličare u klasama, za rezultate ostvarene na međunarodnim takmičenjima, za organizaciju regata i za najbolji klub.

Najbolji jedriličar u klasi Optimist je Pavle Musić, član JK Delfin, višestruki šampion države. U klasi Laser 4.7 najbolji je Nikola Golubović. Osvojio je dvije zlatne medalje na Balkanskom prvenstvu na domaćem terenu, šampion je države i osvojio je sedam zlatnih i jednu srebrnu medalju na međunarodnim takmičenjima. U klasi Laser Radial najbolji je Danilo Jončić, državni prvak, osvajač zlatne i srebrne medalje na Balkanskom. U klasi Laser Standard, najbolji je Ilija Marković, jedriličar koji kao junior već nekoliko godina vodi borbu sa seniorima i prospekt je za Olimpijske igre u Parizu. U klasi Krstaša, bez konkurencije je najbolji bio Kotoranin Miloš Radonjić koji je sa svojom posadom na prestižnoj regati „Barkolana“ osvojio drugo mjesto i srebrnu medalju.

Savez je dodijelio “Zlatno jedro” i za rezultate na međunarodnim regatama koje su pripale Milivoju Dukiću, Nikoli Goluboviću i Milošu Radonjiću. JK Delfin dobio je nagradu za najbolje organizavanu regatu u sportskim klasama Optimist i Laser, 52. Balkansko prvenstvo.  Za najbolje organizovanu regatu u klasi Krstaša proglašena je RC 44 Porto Montenegro Cup u Tivtu. Crna Gora može da se pohvali da ima pravu plejadu ekstra talentovanih jedriličara u klubovima Delfin iz Tivta, Jugole Grakalić iz Herceg Novog i Lahor iz Kotora, pred kojima je sjajna budućnost.

Najuspešniji klub u 2019. godini je Jedriličarski klub Delfin iz Tivta,  zbog postignutih vrhunskih rezultata na domaćim i međunarodnim takmičenjima, tako i zbog organizacije međunarodnih takmičenja i promocije Boke kotorske kao nautičke destinacije i izuzetne sportske arene. Novi izazov  ekipu iz Tivta, Savez, jedriličarsku javnost i Crnu Goru očekuje već u junu kada će se održati Luštica Bay 2020 Laser Under 21 European Championships & Open European Trophy upravo u živopisnom ambijentu Luštice Bay.

Program takmičenja u 2020. je izazov za nova dostignuća. Krajem sledećeg mjeseca počinju važna međunarodna takmičenja. Selektor Ilija Klakor, jedriličari Milivoj Dukić i Ilija Marković će učestvovati na Svjetskom kupu u Đenovi koje je kvalifikaciono za Olimpijske igre. Nikola Golubović ide na Evropsko u klasi Laser 4.7, nakon čega će se naći na Europa Cup.u u Italiji sa Radialima. U međuvremenu Ilija će se takmičiti na Eurosaf regati na Palmi i na Olimpijskoj jedriličarskoj nedelji u Ieru, Francuska.

Prva beba raža u pulskom akvariju oduševila biologe

0
Raža – beba

Dolazak na svijet prve raže u pulskom akvariju, nazvane Srećko, izazvao je početkom godine oduševljenje biologa i javnosti. Otada su dobili još šest beba raža, što je izniman uspjeh za Aquarium Pula.

Pulski Aquarium dom je stotinama vrsta sjevernog i južnog Jadrana, a tu su i životinje iz tropskih mora te hrvatskih rijeka i jezera. Pula je tako postala poznata po nizu projekata zaštite ugroženih jadranskih vrsta, među kojima je i raža.

– Sada su velike od deset do dvanaest centimetara. Rastu otprilike po jedan centimetar do dva mjesečno, tako da ne rastu jako brzo, kaže biologinja Matea Stankić.

Sporo se razmnožavaju te nemaju mnogo mladih. Nisu zakonom zaštićene i prijeti im izumiranje. Inače, riječ je iznimno miroljubivim životinjama koje reagiraju i na ljudski glas.

Sve je više morskih organizama ugroženo te im prijeti izumiranje. Program uzgoja ugroženih životinja u pulskom akvariju velik je doprinos u očuvanju raznolikosti vrsta.

Meljine – na drugom Salonu vina 25 izlagača iz regiona, Italije i Francuske

0

Na drugom salonu vina, koji se održava u Meljinama, predstavilo se 25 izlagača iz regiona, Italije i Francuske sa oko 160 različitih etiketa vina i tridesetak vrsta rakija, a takvi događaji doprinose bogatijoj ugostilteljskoj ponudi i razvoju vinske kulture u Crnoj Gori.

To je saopšteno na drugom salonu vina, koji je organizovala Compania De Vinos Montenegro u Hotelu Lazure, u okviru programa 51. Praznika mimoze.

Direktor Companie de Vinos Montenegro, Željko Uljarević, kazao je da ove godine na salonu vina izlažu svoje proizvode svi prozvođači sa kojima radi Compania De Vinos Montenegro.

„Imamo 25 štandova, od toga je osam vinarija iz Srbije, tri vinarije iz Crne Gore, četiri vinarije iz Hrvatske, sa sjevera i juga Italije pet vinarija, Francuske. Imamo tu i Španiju, Portugal i premijum rakije. Na salonu vina će moći da se degustira oko 150, 160 različitih etiketa vina i tridesetak vrsta rakija“, rekao je Uljarević.

On je ocijenio da događaji, kao što je salon vina, doprinose vinskoj kulturi u Crnoj Gori.

„Danas, u svakom malo boljem restoranu, u ponudi imaju vina na čašu. To je dovoljan dokaz koliko ta vinska kultura napreduje. Intenzivno se Crna Gora razvija kako u turizmu, tako i u vinskoj kulturi“, naveo je Uljarević.

On je pojasnio da je Salon vina sajam namjenskog tipa, navodeći da su na taj događaj većinom pozvali ugostitelje sa kojima sarađuje Compania De Vinos Montenegro, kako bi im na jednom mjestu prezentovali sve što radi.

„Za sajam mogu da se prodaju karte i to radi hotel, a mi smo karte većinski našim partnerima podijelili“, rekao je Uljarević.

On je kazao da od noviteta na sajmu izdvaja francusku kuću Louis Latour, kao i osam novih vinskih kuća koje su ove godine predstavili na sajmu tržištu Crne Gore.

Uljarević je kazao da se ove godine salon održava dva dana jer je, kako je naveo, nekad nemoguće da ugostitelji dođu u istom danu.

Predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Nikola Samardžić, rekao je da je Salon vina od velikog značaja za tu Opštinu kad je u pitanju gastro ponuda, kao i turistička ponuda uopšte, „pogotovo jer se dešava u toku Praznika mimoze“.

„Na desetine ovakvih manifestacija se održalo ove godine, a ovo je jedna od ljepše organizovanih manifestacija. Početak je Praznika mimoze. Još uvijek su tu gosti koji su došli na otvaranje Praznika. Vjerujem da će veliki broj njih posjetiti i salon vina“, naveo je Samardžić.

„Ljubišini dani“ 2020. u JU Muzeji i galerije Budve

1
ljubišini dani

Manifestacija “Ljubišini dani“ koju JU Muzeji i galerije Budve tradicionalno organizuju povodom obilježavanja rođendana našeg velikog književnika, političkog i društvenog radnika Stefana Mitrova Ljubiše (1822–1878), biće realizovana u periodu od 24. februara do 2. marta 2020. godine. Jedan od programa, realizuje se u Beogradu, u Zadužbini Ilije M. Kolarca.

Program manifestacije:

24. 2. 2020. (ponedjeljak) u 19h, Spomen dom „Stefan Mitrov Ljubiša“ – Otvaranje izložbe „Spomen-obilježja u Budvi posvećena Stefanu Mitrovom Ljubiši“.

25. 2. 2020. (utorak) u 19h, Spomen dom „Crvena komuna“
Otvaranje izložbe „Paštrovići i ruski dvor“.

26. 2. 2020. (srijeda) u 19h, Moderna galerija „Jovo Ivanović“ – Otvaranje izložbe „Stihom i kistom do vječnosti“ autorke Rajne Krulj

27. 2. 2020. (četvrtak) u 19h, Moderna galerija „Jovo Ivanović“ – Predstavljanje zbornika „Stefan Mitrov Ljubiša u svom vremenu i danas (1878–2018)“ (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, 2019)

Učestvuju: akademik Radomir V. Ivanović (urednik), akademik Nenad Vuković, akademik Siniša Jelušić, Itana Lalović (moderatorka)

28. 2. 2020. (petak) u 18:30h, Moderna galerija „Jovo Ivanović“

Predstava NVO Dramski studio Budva
Stefan Mitrov Ljubiša: „Skočiđevojka“
Dramatizacija i režija: Radmila Knežević
U 19 časova, Moderna galerija „Jovo Ivanović“

Predavanje akademika Radomir V. Ivanovića
„Stefan Mitrov Ljubiša i Marko Miljanov Popović“

29. 2. 2020. (subota) u 19h, Moderna galerija „Jovo Ivanović“ – Predstavljanje zbornika radova „Nematerijalna kulturna baština Paštrovića: Budućnost tradicije & tradicija za budućnost“ (Društvo za kulturni razvoj „Bauo“, Etnografski institut SANU i JU Muzeji i galerije Budve, 2019)
Učestvuju: mr Božena Jelušić, mr Svetlana Ivanović, predstavnik Ministarstva kulture Crne Gore, Dušan Medin (urednik) i Itana Lalović (moderatorka)

2. 3. 2020. (ponedjeljak) u 18h, Zadužbina Ilije M. Kolarca, Beograd – Predstavljanje zbornika radova „Stefan Mitrov Ljubiša: intertekstualna interpretacija“

(JU Muzeji i galerije Budve, 2019)

Učestvuju: prof. Vida Ognjenović, mr Lucija Đurašković (urednica) i Jovana Todorović (moderatorka).

Manifestacija „Ljubišini dani“ 2020. godine počinje otvaranjem izložbe „Spomen obilježja u Budvi posvećena Stefanu Mitrovu Ljubiši“, koje će biti upriličeno u ponedeljak, 24. febuara sa
početkom u 19 časova u Spomen domu „Stefan Mitrov Ljubiša“. Autori izložbe su Marijana Martinović i Đorđije Bato Boljević, dok će izložbu zvanično otvoriti Mila Baljević, direktorica
JU Narodna biblioteka Budve.

Spomen-obilježja dio su korpusa kulturno-istorijskog nasljeđa čiji je osnov čuvanje od zaborava i odavanje počasti znamenitim ličnostima, idejama ili pokretima, ili isticanje značaja
određenog istorijskog događaja. Imajući u vidu da se kroz ovu materijalizaciju sjećanja šalje snažna poruka zajednici/društvu o vrijednostima koje je važno njegovati, zaštititi i prenijeti budućim generacijama, ova materija regulisana je zakonom. Aktuelni Zakon o spomen-obilježjima prepoznaje razne forme spomen-obilježja, od spomen-objekata u koje se ubrajaju: spomen-groblje, spomen- kosturnica, spomenik, spomen-bista, spomen-ploča, spomen-dom, memorijalni muzej, zadužbinski objekat, do naziva javne ustanove, javnog preduzeća, naselja i javnog objekta (ulica, trg, put, park, česma i dr), te reguliše način njihovog podizanja, zaštite i čuvanja.

Imajući to u vidu, dokumentarna izložba o spomen-obilježjima koja su posvećena Stefanu Mitrovu Ljubiši na teritoriji budvanske opštine, obuhvata sve gorepomenute vidove materijalizacije
čuvanja uspomene, donoseći priču o načinu njihovog nastanka. Bazirana je na arhivskoj građi koja obuhvata dokumentarnu građu, novinske priloge i fotografije. Korišćena arhivska građa dio je
fondova Državnog arhiva Crne Gore – Arhivskog odsjeka Budva, dok su novinski napisi prikupljeni iz digitalnih zbirci dostupnih na inernetu, s izuzetkom „Primorskih novina“ koje je organizatoru
ustupila JU Narodna biblioteka Budve. Priroda samih obilježja i način na koji se uspostavljaju, odnosno činjenicu da se jedan broj njih podiže ili postavlja (spomen-objekti), dok drugi
podrazumijevaju davanje naziva, te istorijski kontekst njihovog nastanka, uslovili su i način prezentacije.

Prema karakteru izložba je informativno-edukativna jer na jednom mjestu pruža informacije o svim obilježjima, ističe ulogu zajednice i pojedinaca u ovim procesima, i poziva na preispitivanje djelovanja naše zajednice danas, u smislu čuvanja i zaštite neprolaznih vrijednosti.