Da li će doći do pada broja inficiranih i mogućeg zaključavanja zavisi isključivo od našeg poštovanja mjera, kazao je gostujući u Bojama jutra na TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.
On je kazao da kada se pogleda 14-dnevna incidenca imamo blagi pad broja zaraženih.
“Zaravnili smo krivu, ali je i dalje visoka. Sve mjere bi trebale da dovedu do pada inficiranih i to zavisi isključivo od toga da li ćemo poštovati mjere”, rekao je Mugoša.
Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori je 10.910.
Istakao je i da “nismo previše posvećeni niti poštujemo mjere”.
“Dobili smo snimke iz nekoliko restorana, kafića, kafe barova sve se vidi i na društvenim mrežama i pitamo se šta dalje i šta raditi”, naveo je Mugoša.
Istakao je da nisu samo žurke dovele do većeg broja zaraženih i da je dobio i slike sa groblja u Bijelom Polju.
“Dobio sam slike iz Bijelog Polja sa jedne sahrane, sa više od stotinu automobila. Rekli smo da to ne može i da se ne dozvoljava. Vidite koliki je porast na sjeveru i on se poklapa i sa slavama… Zato imamo porast broja broja inficiranih u Bijelom Polju, Beranama, Pljevljima, Nikšiću…”, upozorio je Mugoša.
Dodao je da su pokušali da predlože mjere tako da se ne zatvori privreda, imajući u vidu stanje u zemlji.
Tivat / foto Boka News
Mjere, kako je istakao, moraju da se poštuju striktno.
“Činjenica je i da to u Crnoj Gori ne ide baš lako i jednostavno. Strah me da će se mjere samo produžavati umjesto da se sve završi za tri do četiri sedmice. Ovako se samo mrcvarimo” rekao je Mugoša.
Dodao je da je zdravstveni sistem opterećen, ali se i dalje održava.
“Ali, ako se ne smanji broj zaraženih strah me da ćemo morati ići i u kompletno zaključavanje kao u prvom talasu”, poručio je Mugoša.
Najavio je i da ako mjere ne daju rezultata i ako ne dođe do pada broja inficiranih sledeće subote “ići sa novim mjerama i sigurno će biti strože od ovih sad”.
On je kazao i da su do velikog broja inficiranih dovela masovna okupljanja i više od stotinu svadbi u septembru koje su takođe odžavane uprkos zabrani.
Prema posljednjim podacima IJZ od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 34.881.
“Računamo da je procenat i veći, odnosno da ima ljudi koji su preležali koronu ali se nisu testirali”, naveo je Mugoša
Istakao je i da je Crna Gora daleko od kolektivnog imuniteta.
Pitao je “zašto je teško nositi masku i držati distancu” i ponovio da će poštovanje mjera dovesti do smanjenja broja zaraženih.
Naveo je i da tek kada se vakcina registruje da će se govoriti o tome kada će stići vakcina.
Direktor IJZ je podsjetio da je Crna Gora krenula u proces nabavke i da je uplatila avans za vakcinu.
Cjepivo/Vakcina – foto REUTERS
Upitan da li će se ići u masovno testiranje Mugoša je rekao da je broj testiranja u Crnoj Gori velik.
“Masovno testiranja je velik izazov u organizacionom smislu. Više sam za to da se nađe načina da svi poštujemo mjere i tako izađemo iz ove situacije”.
Kazao je da je situacija u vaspitno-obrazovnim ustanovama dobra.
“Nema velikog broja inficiranih đaka i nastavnika. Za sad sistem funkcioniše”, naveo je Mugoša.
U Kovid centru kotorske bolnice trenutno je hospitalizovano 16 pacijenata, kazao je direktor bolnice dr Davor Kumburović.
“U ovom trenutku je hospitalizovano 16 kovid pacijenata, od kojih je četvoro životno ugroženo, jedan je na respiratoru i jedan na mehaničkoj neinvazivnoj ventilaciji”, kazao je Kumburović, za Jutranji program TVCG.
Ostali dio bolnice, kako navodi, nesmetano radi i građani ne treba da brinu.
Kotorska bolnica od 12. novembra jedan je od novih Kovid centara, a dobila je i najviše ocjene od Kriznog medicinskog štaba.
Vlada Srbije odlučila je da će Srbija unilateralno, jednostrano povući odluku o protjerivanju ambasadora Crne Gore Tarzana Miloševića, prenose sprski mediji.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se večeras sa premijerkom Anom Brnabić i ministrom spoljnih poslova Nikolom Selakovićem, kako bi razgovarali o odnosima dvije zemlje.
“Predsjednik je mene i ministra Selakovića pozvao da se konsultujemo oko ove odluke Vlade. On razumije i podržava odluku, reagovali smo u skladu sa Bečkom konvencijom, potpuno normalno i prirodno”, rekla je ona, nakon sastanka.
Kako navodi, donijeta je odluka da će Srbija unilateralno, jednostrano povući odluku.
“Konvencije su važne, ali život je važniji. Došlo je vrijeme za prijateljstvo sa Crnom Gorom. Donijeli smo odluku da povučemo odluku o preotjerivanju ambasadora Crne Gore”, rekla je Brnabić, prenosi Nova.rs.
Ona je citirala izjavu ambasadora Vladimira Božovića i navela da se Vlada Srbije slaže sa njegovom izjavom, i dodala da to nikako nije povod za takvu odluku Podgorice da se ambasador Srbije izbaci.
“Čitava Srbija se slaže sa njegovom izjavom. Pola Crne Gore se takođe, mogu da pretpostavim, slaže sa njom. Ona ne može nikako biti povod da se ambasador jedne zemlje u kojoj poziva na prijateljstvo i pomirenje, izbaci iz jedne zemlje”, navela je premijerka Srbije, napominjujući da to nikako nije za proglašavanje persone non grata jednog ambasadora u jednoj zemlji.
Čini se, kako je rekla, kao da se čekao bilo koji povod za jedan neprijateljski akt u Crnoj Gori.
Kako prenosi Nova.ra, ona je istakla da joj je žao što se sve češće u Crnoj Gori prekraja istina i Srbija predstavlja kao okupator u Prvom svjetskom ratu.
“Srbija se od nekih zvaničnika u Crnoj Gori proglašava danas okupatorom”, rekla je premijerka Srbije.
Naglasila je da mora da se da šansa partnerstvu, prijateljstvu i saradnji i kao prvi razlog za to navela je regionalnu stabilnost, saradnju i prijateljstvo sa Crnom Gorom, koje je visoko na ljestvici prioriteta vlade Srbije i predsjednika te države.
“Drugi razlog, 30 odsto stanovništva Crne Gore su Srbi”, navela je Brnabić.
Dodala je da se državni vrh Srbije o povlačenju odluke konsultovao sa predstavnicima Srba u Crnoj Gori koju su takav potez podržali.
Sastanak sa Vučićem uslijedio je dan nakon što je Crna Gora ambsadora Srbije Vladimira Božovića proglasila personom non grata i od njega zatražila da napusti zemlju.
Pripadnici Službe zaštite Opštine Tivat ugasili su požar koji je večeras oko 18 sati iz za sada još zvanično neutvrđenih razloga, izbio u potkrovlju kuće porodice Belan u naselju Radoševići u Tivtu.
Požar je stavlje pod kontrolu oko 18.30 sati, a neposredno nakon toga i potpuno ugašen. U ovom incidentu na sreću nije povrijeđen niko od ukućana, au gašenju požara učestvovao je kompletan sastav SZS Tivat uz učešće pripadnika Dobrovoljnog vatrogasnog voda iz Tivta i Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića, sa ukupno pet protivpožarnih vozila.
Vatra je izazvala veću materijalnu štetu jer je potkrovlje većim dijelom izgorelo ali su vatrogasci uspjeli da zaštite ostatak objekta i spriječe nastanak štete na nižim etažama kuće.
„Uzrok požara se ispituje a na lice mjsta izašli su i propadnici Odjeljenja bezbjednosti Tivat i inspektor za zaštitu od požara i eksplozija“- kazao nam je v.d. načelnik Službe zaštite Tivta Zoran Barbić.
Iako se on u kućnim uslovima oporavlja od koronavirusa koji je preležao u bolnici u Kotoru i još nije u potpunosti izliječio obostranu upalu pluća, Barbić koji je zvanično na bolovanju, ipak je bio na licu mjesta i koordinisao akciju gasilaca na požarištu u Radoševićima.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije, koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa, su od poslednjeg presjeka završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1360 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je ukupno registrovano 427 novopozitivnih.
Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno šest smrtnih ishoda povezanih sa Kovid-19 infekcijom i to kod pacijenata iz Podgorice, Ulcinja, Bara (2), Nikšića i Kotora od kojih je najstariji imao 86, a najmlađi 54 godine.
Novootkriveni su iz sljedećih opština:
opština
oboljeli
Podgorica
114
Nikšić
74
Bijelo Polje
54
Budva
39
Pljevlja
29
Berane
27
Herceg Novi
18
Bar
13
Rožaje
13
Ulcinj
9
Kotor
7
Tuzi
7
Cetinje
6
Tivat
6
Mojkovac
5
Kolašin
3
Danilovgrad
2
Plužine
1
Do 17,30 sati prijavljen je oporavak 688 pacijenta.
“Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva Kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 10.910”, saopšteno je iz IJZ.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 34.881.
Ukupan broj preminulih povezanih sa Kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 478, a od početka godine 487.
Periska – Foto: Aquarium Pula / Centar za istraživanje mora – Rovinj
Nakon što je prije nekoliko dana u kolektorima u podmorju Omiša na šest metara dubine pronađena juvenilna periska, nove odlične vijesti dolaze iz Rovinja. Tu su kolektori „uhvatili“ devet malih periski dužine između 12 i 23 milimetra; piše Gorgonija.
S obzirom na pretpostavku da se parazit Haplosporidia pinne koji je uzrokovao pomor periski u cijelom Mediteranu, još uvijek nalazi u njihovom prirodnom okruženju, periskice su trenutno u morskim akvarijima kako bi im se pružila maksimalna njega i pokušalo održati na životu.
Ovaj broj juvenilnih periski na kolektorskim mrežama ukazuje na to da su neke jedinke preživjele pomor i da se razmnožavaju.
Periska – Foto: Aquarium Pula / Centar za istraživanje mora – Rovinj
„Omiška“ periskica se trenutno nalazi u Puli, u 120 litarskom akvariju s recirkulirajućom, UV steriliziranom (24/7) i 1 μm filtriranom morskom vodom, stalne temperature od 17 stupnjeva. Hrana su joj fito (Isochrisis, Tetraselmis, Nannochloropsis, Chaetoceros) i zooplankton (jednodnevni račići – artemije i kolnjaci- rotifere). U pulskom Aquariumu trenutno boravi i 27 odraslih jedinki za koje je planiran povratak u prirodna staništa kada se za to stvore uvjeti.
Da se podsjetimo, embrionalni razvoj plemenite periske započinje razvitkom prve planktonske, ličinačke faze (trohofora). Nakon 24 sata, iz slobodnoplivajuće i trepetljikave ličinke razvija se veliger ličinka u kojoj se stvara prva ljuštura. Poslijedni razvojni stadij u kojem se ličinka pričvršćuje za podlogu naziva se pediveliger. Zanimljiva je činjenica da sveukupna planktonska faza traje do 10 dana.
Češka vlada dozvolit će restoranima i svim trgovinama da rade od četvrtka 3. decembar, jer je val epidemije koronavirusa počeo usporavati, objavio je u nedjelju ministar zdravstva Jan Blatny.
U zemlji će upozorenje na rizik biti smanjeno za jedan stupanj na 3. razinu od ukupno pet. To znači da će se sve trgovine i restorani otvoriti no uz ograničeni broj ljudi zbog poštovanja mjera socijalnog distanciranja.
Noćni policijski sat ukinut će se no lokali će se morati zatvoriti u 22 sata.
Muzeji i galerije otvorit će se uz ograničavanje broja posjetitelja, a pokrenut će se i indidvidualne sportske aktivnosti u zatvorenim prostorima.
Grupe do 50 ljudi smjet će se okupljati na otvorenom, a do 10 u zatvorenim prostorima. Sada je ta granica postavljena na šest osoba u vanjskim i unutarnjim prostorima.
Vlada je svjesna da će ublažavanje mjera možda usporiti oporavak, no planira uvesti agresivnije antigensko testiranje, kaže ministar.
“Što je uoči Božića kraće razdoblje u kojemu su otvorene prodavonice to će biti veća koncentracija ljudi u njima”, objasnio je na konferenciji za novinare razlog odluke o otvaranju prodavaonica.
Do nedjelje su u toj zemlji od 10,7 milijuna stanovnika umrle 8054 osobe a zaraženo je ukupno 518.649.
Broj dnevno novozaraženih smanjio se ispod 5000 tijekom šest od proteklih sedam dana.
Skijališta u Bosni i Hercegovini ozbiljno se pripremaju za predstojeću zimsku sezonu računajući da će unatoč pandemiji koronavirusa koja je nanijela teške udarce turizmu u svijetu privući goste kojima će omiljena zimska odredišta u Austriji ili Francuskoj biti nedostupna.
Na Jahorini pokraj Sarajeva u nedjelju je otvorena skijaška sezona nakon što je uporabom sustava za stvaranje umjetnog snijega osposobljena staza “Poljice” koja bi trebala biti na raspolaganju skijašima kako za dnevno tako i za noćno skijanje a ostale staze otvarat će postupno, ovisno o snježnim padalinama.
U upravi Olimpijskog centra “Jahorina” nadaju se kako će ove godine, privući veliki broj skijaša posebice nakon najava da će popularna skijališta diljem Europe ostati zatvorena barem do 10. siječnja.
“Ski-centri u Francuskoj su najavili da će biti zatvoreni. Prvi put se događa da ljudi koji su do sada skijali u Francuskoj, Italiji, Austriji rezerviraju smještaj na Jahorini i to nije mali broj. Prema informacijama koje sada imamo, bolji je booking ove godine nego prošle”, kazala je za Hinu Sanja Ćeremidžić, glasnogovornica OC Jahorina.
U toj tvrtki računaju da će im u popunjavanju svih kapaciteta pomoći i to što nude “korona garanciju” za kupljene karte za skijališta.
To znači da će u slučaju zatvaranja granica ili zaraze gosta koronavirusom on moći otkazati korištenje kupljene ski-karte i prenijeti je u sezonu 2021./22. ili pak dobiti povrat 80 posto od uplaćenog iznosa.
Dnevna skijaška karta na Jahorini za odrasle u top sezoni je oko 200 kuna a tjedna 900.
Vlasti u Bosni i Hercegovini odlučile su da neće uvoditi dodatne mjere ograničenja radi kontroliranja širenja pandemije s obzirom na to da postojeće daju rezultate pa na popularnim skijaškim odredištima u toj zemlji računaju da će dodatno privući posjetitelje prije svega iz susjednih zemalja.
Na skijalištima će ipak vrijediti posebne mjere a one podrazumijevaju ograničavanje broja osoba u gondolama i sjedežnicama, razmak u redovima i obvezu nošenja zaštitnih maski osim na stazama. Provodit će se redovita dezinfekcija a u ugostiteljskim će objektima na planini vrijediti mjere kao i drugdje. Bitna je razlika u odnosu na prethodne godine i to što neće biti masovnih zabava uz glazbu po kojima je Jahorina također postala poznata.
Skijalištima na Bjelašnici i Igmanu upravlja druga tvrtka pod nazivom ZOI ’94 no i tamo su pripremili slične mjere.
Na Bjelašnici je skijašima na raspolaganju tek jedna sjedežnica sa šest sjedala i jedna s dva sjedala te nekoliko ski-liftova pa posebice vikendima zna biti ogromna gužva.
U ZOI ’84 planiraju dozvoliti tri umjesto po šest osoba na klupama sjedežnice a za ponašanje u zatvorenim prostorima vrijede mjere koj su na snazi i drugdje – maske, distanca, dezinfekcija ruku.
Nude nešto povoljnije cijene skijanja pa se dnevna karta u vrhu sezone tamo može dobiti za 160 kuna dok sedmodnevna staje 860 kuna.
Još su niže cijene ski karata na Vlašiću u središnjoj Bosni koji je i ranije bio privlačno odredište za brojne posjetitelje iz Hrvatske a na turiste, posebice iz Dalmacije, kao i svih proteklih godina tijekom skijaške sezone računaju i na Kupresu.
Oznaka Safe travels dodijeljena je za 29 preduzeća, uglavnom hotela, nekoliko turističkih agencija, kao i nacionalnoj avio-kompaniji Montenegro Airlines (MA), dok je u toku procedura za još jedan broj subjekata, saopštili su iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Iz NTO-a su Pobjedi kazali da je veliko interesovanje turističke privrede za korišćenje te oznake.
Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC), koji predstavlja globalni privatni sektor putovanja i turizma, dodijelio je Crnoj Gori međunarodnu oznaku za sigurna putovanja Safe travels.
Riječ je o posebno dizajniranoj oznaci, usljed zdravstvene krize Covid-19, koja putnicima omogućava da prepoznaju destinacije i kompanije širom svijeta koje su usvojile globalne standarde zdravstvene i higijenske zaštite, kao važan preduslov za sigurna putovanja.
Iz NTO-a su saopštili da je to, u datim okolnostima, vrlo važan korak za dobijanje povjerenja turista i oporavak i održiv razvoj te grane koja je od strateške važnosti za ekonomiju zemlje.
“Ovo je veoma važno da bi se sigurnosni protokoli i mjere koje je donio Institut za javno zdravlje (IJZ) u resoru turizma sproveli, kako bi boravak turista u našoj zemlji učinili što ugodnijim i kako bi zaštitili zdravlje svih turista”, kazali su iz NTO.
NTO je nosilac za dodjelu oznake u Crnoj Gori, a za korišćenje se mogu prijaviti svi zainteresovani učesnici sektora turizma kao što su hoteli, restorani, avio-kompanije, turoperatori, pružaoci usluga prevoza, aerodromi i drugi, uz obavezan uslov da ispunjavaju i sprovode standarde definisane zdravstvenim protokolima.
“Korišćenje oznake Safe travels je besplatno, a među aktuelnim nosiocima su i mnoge druge evropske zemlje poput Hrvatske, Bugarske, Slovenije, Islanda, Portugalije, Turske, Ukrajine, kao i pojedine pokrajine Austrije, Rusije, Španije i Velike Britanije, ali i turističke destinacije na američkom, afričkom i azijskom kontinentu”, kazali su predstavnici NTO.
Ugostitelji / turizam Crna Gora /Foto Boka News
Oni su dodali da u Crnoj Gori postoji veoma veliko interesovanje turističke privrede za korišćenje oznake Safe travels, što je naročito značajno s aspekta podizanja kvaliteta turističkog proizvoda, ali i vidljivosti pojedinačnih subjekata kao korisnika oznake.
“Imajući u vidu aktuelnu zdravstvenu situaciju sa kojom se suočava cijeli svijet, ova oznaka može biti moćan marketinški alat jer je, kako stranoj turističkoj privredi, tako i turistima, više nego ikada, bezbjednost na prvom mjestu, a upravo ova oznaka ukazuje na to da turistički subjekat primjenjuje higijenske i zdravstvene preporuke, mjere i protokole”, objasnili su iz NTO.
Najveće interesovanje pokazali su učesnici turističke privrede iz primorskih opština, Podgorice, Nikšića, Kolašina, Mojkovca i Žabljaka.
“Nadamo se da će broj korisnika rasti iz dana u dan, čime ćemo pokazati da smo odgovorni kao destinacija i da nam je bezbjednost turista, ali i svih građana na prvom mjestu”, naveli su iz NTO-a.
Princip rada hidrografskog broda multibeam sonarom
Hidrografija
hidrografski čamac ČH-1
Hidrografija
ljudsko-oko-nad-vodom-vidi-kao-Sea-Bat-sonar pod morem snimak
Sektor za hidrografiju i okeanografiju (SHO) Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) nabaviće i instalirati još jednu novu mareografsku stanicu u Bokokotorskom zalivu, kao i naučno-istraživačke plutaču za mjerenje parametara talasa i morskih struja preko IPA 2016 projekta kojeg vodi Ministarstvo odrđivog razvoja i turizma.
“Namjeravamo da tokom sledeće godine nabavimo i sondu za mjerenje određenih okeanografskih parametara morske vode (temperature, brzine zvuka kroz vodu, konduktiviteta i turbiditeta) čime nastavljamo sa opremanjem naše hidrgrafske službe koju je Crna Gora, kao država članica Međunarodne pomorne organizacije IMO i Međunarodne hidrografske organizacije IHO, dužna održavati u najboljem mogućem stanju”- kazao je u razgovoru za “Vijesti”, direktor ZHMS Crne Gore mr Luka Mitrović.
Hidrografija je grana primijenjenih nauka koja se bavi mjerenjem i opisivanjem fizičkih karakteristika okeana i mora, priobalnih podrulja, jezera i rijeka, kao i predviđanjima njihovih promjena tokom vremena, a sve to sa primarnim ciljem sigurnosti plovidbe i pružanja podrške ostalim aktivnostima na moru i unutrašpnjim vodama, vezanim za ekonomiju, odbranu i bezbjednost, naučna istraživanja i zaštitu prirode.
Hidrografija je osnov gotovo svega što se deašav na, pod i u vezi sa morem. Bez dobre hidrografije i hidrografske službe, u jednoj državi nema sigurne plovidbe, nema gradnje marina, luka i druge obalne infrasdtrujture, ne mogu se graditi instalacije u moru poput npr. naftnih platformi ili of-šor vjetroelektrana, ne mogu se implementirati planovi za zaštitu morskog ekosistema, bez hidrografije se ne mogu spoznati procesi koji ugrožavaju obalu poput erozije, čak se ne mogu precizno utvrditi ni granice na moru i epikontinentalnom pojasu. Hidrografska djelatnost na području današnje Crne Gore ima dugu tradiciju jer je prvi hidrografski premjer zaliva Boke izvršen je od 1806. do 1808. godine od strane vlasti Napoleonove Francuske. On se smatra za jedan jean od prvih naučno zasnovanih hidrografskih premjera u svijetu, a radovima je tom prilikom u Boki rukovodio član francuske Akademije nauka Šarl Fransoa Botam-Bopre (1766-1854) koji se inače, u svijetu smatra ocem moderne hidrografije. U Tivtu je 1.septembra 1922. sa radom počeo i Hidrografskii ured tadašnje Motnarice Kraljevine SHS, da bi u godinama poslije Drugog svjetskog rata na kompletnoj istolnoj obali Jadrana, sve hidrografske poslove obavljao Hidrografski institut JRM sa sjedištem u Splitu koji je bio jedna od najreferentnijih ustavova tog tipa i u međunarodnim okvirima.
»Hidrografski institut Mornarice je bio nosilac hidrografske djelatnosti u Srbiji i Crnoj Gori do avgusta 2006. godine, kada je Institut ugašen. U periodu od 2006. do 2009. kod nas uopšte nije postojala hidrografska služba. U tom periodu nisu vršeni hidrografski premjeri od strane Crne Gore, već su u dva navrata 2007. i 2008. godine za potrebe Mornarice SAD od strane američkog hidrografskog tzv. Fleet Survey tima, izvršeni premjeri prilaza i akvatorije tadašnjeg Arsenala u Tivatu, kao i prilaza i akvatorija Luke Bar. Na osnovu zaključka Vlade, 2009. godine hidrografsku službu u našoj državi preuzima Hidrometeorološki zavod – HMZ, kasnije Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju – ZHMS, koji formira Sektor za hidrografiju i okeanografiju i počinje sa hidrografskim premjerima, koristeći osnovnu opremu preuzetu iz HIM-a, ali samo unutar unutrašnjih morskih voda -luka, marina, pristaništa i molova. Ipak, od tada do danas mso napravili niz značajnih korska i uspjeli da hidrografiju kao veoma značajnu i za državu strateški vašnu djelatnost, podiignemo s amrtve tačke, oživimo i unapredimo u granicama mogućeg. Tako je 2010. usvojen Zakon o hidrografskoj djelatnosti koji određuje značaj i ulogu hidrografske službe u Crnoj Gori, te da ZHMS predstavlja Crnu Goru u međunarodnim institucijama vezanim za hidrografiju: Međunarodnoj hidrografskoj organizaciji – IHO i Hidrografskoj komisiji za Mediteran i Crno more – MBSHC. Četiri godine kasnije, donijeti su i Pravilnik o bližim uslovima koje treba da ispunjava pravno lice za obavljanje hidrografskog premjera, te Pravilnik o načinu izdavanja, održavanja i upotrebe službenih navigacijskih karata, avsada se već radi i na izmjenama Zakona o hidrografskoj djelatnosti, odnosno oba ova pravilnika.“-ističe Mitrović.
Koje su međunarodne obaveze Crne Gore kao pomorske države kada je hidrografija u pitanju i kako mi na to odgovaramo?
S obzirom na višestruki značaj hidrografije, u privredi, saobraćaju, nauci, zaštiti prirode, sektoru odbrane i bezbjdnosti, kao i značajnom povećanju rizika u svim tim domenima i to sa međunardnim reperskusijama u situacijama kada na određenom području nema adekvatne hidrografske službe, ta služba je nešto što je definisano međunarodnim standardima i svaka država koja izlazi na more je njima i obavezana. Tako su sve vlasti država koje imaju izlaz na more po međunaridnoj SOLAS konvenciji o zaštiti ljudskih šivota na moru, obavezane da sistematski prikupljaju, obrađuju i publikuju hidrografske podatke neophodne za sigurnu plovidbu njihovom vodama, obezbijede jednoobraznost pomorskih karti i drugih nautičkih poblikacija u skladu sa standardima Međunarodne hidrografske organizacije IHO, kao i da koordiniraju aktivosti koje će te i tako prikupljene, obrađene i prezentirane podatke, učiniti globalno dostupnima. Isto tako, pomorske države su obavezne da redovno i bez odlaganja objavljuju i čine dostupnim svima zainteresovanim stranama, sve informacije o eventualnim rizicima i opasnostima za sugurnost plovidbe u njihovim vodama. Sve zajendo, to znači da svaka pomorska država mora imati službu koja će redovno obavljati hidrografske premjere njenog akvatorijuma, obezbjeđivati redovno publikovanje ažurnih pomorskih karata i drugih nautičkih publikacija, te obezbjeđivati međunarodnu dostupnost svih informacije bitnih za sigurnost plovidbe u njenim vodama. Crna Gora na te svoje međunarodne obaveze odgovara preko SHO sektora u ZHMS, a kojeg čini specijalizovani tim vojnih i civilnih stručnjaka koji sakupljaju hidrografske i okeanografske podatke za obalno područje i obavljaju neophodne hidrografske premjere u cilju obezbjeđenja sigurnosti plovidbe ovim vodama.
Kakva je kadrovska struktura SHO i na koji način Crna Gora dolazi do takvih, usko specijalizovanih stručnjaka koji su veoma traženi i u inostranstvu ?
SHO se sastoji iz dva odsjeka: Odsjek za hidrografiju i Odsjek za okeanografiju. Trenutni broj zaposlenih lica je sedam, računajući i članove posade hidrografskog čamca, ali je nedovoljan za potpuno funkcionisanje Sektora, uzimajući da oko 50% teritorije Crne Gore je morska površina. Stručni kadar Sektora čini visokoobrazovani profil, koji su svoja znanja i iskustva sticali na najboljim školama hidrografije i okeanografije u svijetu. Pomenuću da je kapetan korvete Branislav Gloginja prvi i jedini magistar hidrografskih nauka na ovim prostorima, i da raspolaže licencom A kategorije, što ne posjeduje čak ni jedan Institut u regionu. Školovan je u SAD punih godinu i po dana, stičići tako najbolja znanja i vještine iz oblasti hidrografije na Univerzitrtu Južni Misisipi, u NASA John C. Stennis Space Center. Magistar Radovan Kandić jedni je specijalista iz oblasti pomorske kartografije u Crnoj Gori, stekao je svoja znanja i vještine u jednom od najkvalitenijih instituta za oblast pomorske kartografije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Magistar Luka Ćalić stekao je licencu B kategorije iz oblasti hidrografije, završavajući šestomjesečni specijalistički kurs u Holandiji.
ljudsko-oko-nad-vodom-vidi-kao-Sea-Bat-sonar pod morem snimak
Sa kakvom oprmom SHO trenutno raposlađe i što vam još nedostaje ?
SHO raspolaže sa sledećom opremom neophodnom za hidrografski premjer: ultrazvučni višesnopni dubinomjer NORBIT sa inercijalnim navigacionim sistemom -nabavljen u oktobru 2016. Godine, ultrazvučni jednosnopni dubinomjeri, bočno skenirajući dubinomjer SSS, Edgetech 4125, mareografske stanice Bar i Kotor, RDCP strujomjer, CTD sonda, SVP sonda, RTK GPS uređaj, totalnu stanicu, softvere za izradu elektronskih navigacijskih karata, softvere za prikupljanje i obradu batimetrijskih podataka, te softverom za analizu mareografskih podataka (plime i oseke).
Barska mareografska stanica svoj rad započela je davne 1964. kao analogna stanica, od 2005. godine konvertovana je u digitalni zapis, što omogućava online prstup i preuzimanje podataka o promjeni nivoa mora. Kotorski mareograf radi od 2007.godine, bilježi takođe neprekidan niz podataka.
Jedan dio opreme sa kojom danas raspolađemo, proteklih gidina smo nabavili učestvujući u programima prekogranične saradnje koji su finansirani od Evripske Unije ili Svjetske banke pri čemu smo ostvarili odličnu saradnjun s a kolegama iz Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu. Od 2010. smo sa njima realizovali tri projekta prekogranone saradnje i to „Zajednička promocija i unapređenje nivoa sigurnosti nautičkog turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i na Crnogorskom primorju“ – NauTour, „Prevencija zagađenja mora zajedničkim djelovanjem” – JASPPer koji je bio baziran na istraživanjima hemije mora, kao i treći projekat „Istraživanje i podizanje svijesti u prevenciji zaštite okoline i uspostavljanje veće sigurnosti i mjera za zaštitu pomorskog dobra u prekograničnom području Republike Hrvatske i Crne Gore“ – CoRE. On je najbitniji za razvoj hidrografske službe, jer je tim projektom nabavljen višesnopni ultrazvučni dubinomjer (multibeam) sa inercijalnim navigacionim sistemom (Applanix POS MV). Pomoću ovog sistema, omogućen je batimetrijski premjer sa 100% pokrivenošću morskog dna.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma je početkom 2016. godine ,u okviru pristupnog procesa Crne Gore Evropskoj uniji, otpočelo pripremne aktivnosti za proces transpozicije i implementacije Okvirne direktive o morskoj strategiji – MSFD (2008/56/EU). U okviru ovog procesa je između ostalih institucija, uključen i SHO. U toku je tender za nabavku i instaliranje nove mareografske stanice u Bokokotorskom zalivu, naučno-istraživačke plutače za mjerenje parametara talasa i morskih struja, procijenjene vrijednosti 100.000 eura. Mareografska stanica će biti instalirana u Meljinama, dok će plutača za početak, biti usidrena u moru pred ulazom u Boku.
Najveći problem u daljem razvoju hidrografske djelatnosti u Crnoj Gorije nepostojanje adekvatnog hidrografskog broda, te nemogućnosti hidrografskih istraživanja van obalnog područja. Hidrografski čamac ČH-1 sa kojim raspolaže ZHMS je građen početkom 70-ih godina prošlog vijeka, star je i dotrajao, a njegova namjena je premjer unutrašnjih morskih voda, bez mogućnosti rada na otvorenom moru. Stoga nam je neophdno da nabavimo veće plovilo adekvatnih karakteristika, a koje bi osim SHO za hidrografiju, mogle da koriste i druge državne služne čija je djelatnost usmjerena na more, poput Instituta za biologiju mora.
hidrografski čamac ČH-1
Što je SHO uspio da od svog osnivanja, odradi u smislu novih hidrografskih premjera napeg akvatorijuma, a pto tek predstoji da se na tom planu odradi ?
“Iako ne raspolaže sa adekvatnim plovilom, tokom proteklih deset godina SHO je realizovao veliki broj projekata, od kojih je značajno napomenuti pet projekata za potrebe JP Morsko dobro, gdje je snimljena preko 50 marina i pristaništa, uključujući i potencijalna sidrišta u Tivatskom zalivu, te sezonska sidrišta u Budvi, Žanjic i Zelenika. Premjerene su državne i privatne luke i marine, učestvovalo se na izradi raznih studija za potrebe pomorske privrede, kreiran program hidrografskog i okeanografskog monitoringa za potrebe zaštite životne sredine na moru, a pored toga i rađeni razni projekti finansirani od strane Ujedinjenih Nacija. Izrađeno je preko 20 elektronskih navigacijskih karata, čime su pokrivene teritorijalne vode Crne Gore. Međutim, prema standardima Međunarodne hidrografske organizacije IHO vezanim za hidrografske premjere, potrebno je još mnogo toga uraditi jer većina podataka za teritorijalno i otvoreno more, uključujući i dio unutrašnjih morskih voda, je premjerena tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka. Prema najnovijim standardima IHO, potreban je skoro 100% hidrografski premjer kompletne akvatorije pod jurisdikcijom Crne Gore. Nime, trenutno imamo 80% akvatorijuma luka, marina i prilaza tim objektima u našoj državi koji su premjreni u skladu sa najnovijim standardima IHO, dok to treba uraditi sa preostalih još 20% takvog akvatorijuma. Mnogo lošije stanje je sa prmejerom akvatorijuma van luka i njihovih prilaza gdje je u skladu sa novim standardima IHO premjereno tek 2% ukupne površine zona mora sa dubinom manjom od 50 metara, odnosno tek oko pola procenata zona mora sa dubinom od 50 do 200 metara. Za zonu dubine preko 200 metara nemamo sistematskih podataka, i tamo treba ponovno po novim standardima raditi kompletan premjer.
Kakva je situacija kada su nautičke publikacije u pitanju ?
SHO, počevši od 2009. godine, redovno objavljuje nautičke publikacije: Oglas za pomorce, Obavještenja za pomorce, Nautički godišnjak koji je objavljivan do 2014., Popis svjetionika Crnogorske obale Jadranskog mora, te Peljar Crnogorske obale Jadranskog mora na našem i engleskom jeziku. U toku su pripreme za izdavanje novog Peljara i Popisa svjetala, čije se publikovanje može očekivati tokom 2021.godine.
SHO po prirodi svog posla, sarađuje sa viđe domačih ali i sebi sličnih institucija u inostranstvu ?
“ZHMS – SHO sarađuje sa državnim organima, naročito Ministarstvom odbrane – Mornaricom VCG, sa kojima vršimo zajedničke aktivnosti i specijalnu vrstu hidrografskih premjera – “military survey”, te Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Upravom pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Lučkim kapetanijama, JP Morsko Dobro, i Opštinom Tivat gdje je i sjedište ovog segmenta ZHMS-a. Osim toga, imamo i potpisane Sporazume o razumijevanju i saradnji sa Hidrografskim institutima Italije, Hrvatske sa kojim je učestvovao u IPA projektima, Republike Koreje, Grčke i Norveške. Na žalost, ranije dogovorena posjeta Crnoj Gori jednog istraživačkog broda Hidrografskog inustuituta Italije, zbog novonastale epidemiološke situacije do daljnjeg je otkazana. Taj brod je trebao zajedno sa našim stručnjacima da izvrši 14-dnevni hidrografski premjer dijela teritorijalnog mora Crne Gore, ali je to moralo biti odloženo zbog aktuelne situacije sa koronavirusom.
