Japan će dozovoliti da se nekoliko starijih osoba iskrcaju sa prekookeanskog broda “Dijamantska princeza” na kojem je u luci Jokohama proglašen karantin pošto je potvrđeno da su na kruzeru od virusa korona oboljele još 44 osobe, izjavio je danas japanski ministar zdravlja Kacunobu Kato.
Kato je istakao da će starijim putnicima koji su ranije imali neka oboljenja ili su smješteni u prostorije bez prozora biti dozvoljen odlazak sa kruzera počev od sutra i neće morati da čekaju do 18. februara već će boravak u karantinu završiti na kopnu.
Prema njegovim riječima, oni koji ispunjavaju kriterijume za iskrcavanje biće smješteni u ustanove koje je obezbijedila japanska Vlada.
“Onima koji su bili u bliskom kontaktu sa osobama pozitivnim na virus neće biti dozvoljeno da napuste brod”, dodao je Kato.
Broj zaraženih na brodu sada je porastao na 219 i to izaziva zabrinutost zbog uslova na plovilu na kojem je oko 3.500 ljudi.
Na kruzeru je proglašen karantin po dolasku u Jokohamu 3. februara nakon što se muškarac iskrcao u Hongkongu i došao u Japan, gdje je utvrđeno da boluje od virusa korona od kojeg je do sada u Kini preminulo više od 1.350 ljudi.
Japanski mediji navode da je oko 80 odsto putnika na kruzeru starije od 60 godina, 215 je u osamdesetim i 11 u devedesetim godinama svog života. Brod obično ima oko 1.100 članova posade. Kapacitet putnika je oko 2.670.
Kruzer su četiri države u Aziji odbile zbog straha od virusa.
Usidrio se danas u Kambodži gde će putnici i članovi posade biti pregledani. Kruzer Vesterdam je usidren jedan kilometar od glavne luke u Sihanoukvilu, a tim ljekara ukrcaće se kako bi obavili zdravstvene preglede.
Tajland je u utorak odbio da se kruzer usidri u tajlandskoj luci nakon što su ga već odbili Filipini, Tajvan i Japan, kao i američka teritorija u Guamu.
Širenje virusa izaziva zabrinutost o mogućem uticaju na Ljetnje olimpijske igre koje počinju u Tokiju 24. jula.
Tivat uskoro dobija prvi fudbalski stadion po FIFA standardima za profesionalna takmičenja, jer su radovi na izgradnji pomoćnog terena FK „Arsenal“ u završnoj fazi.
Teren površine 7920 metara kvadratnih raspolagaće sistemima za automatsko zalivanje, busenima vještačke trave, rasvjetom i ogradom.
„Opština Tivat je u dvije faze radova na pripremi terena uložila ukupno 197.000,00 eura dok je Fudbalski savez Crne Gore opredijelio oko 200.000,00 eura za opremanje terena. Nakon obnavljanja košarkaškog terena u Velikom parku i sada pomoćnog terena FK „Arsenal“, Tivat stvara dobre pretpostavke za razvoj sportskog turizma. Imajući u vidu uslove koje grad pruža, te početak realizacije planova izgradnje sportskog kompleksa za zatvorenim bazenom na Župi, vjerujem da ćemo Tivtu obezbijediti status važne sportske destinacije“, ocijenio je predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac.
Opština Tivat realizovala je pripremne radove do nivoa postavljanja vještačke trave dok je nabavka sistema za zalivanje prskalica, trave, golova i klupa za rezevrne igrače bila donacija Fudbalskog saveza Crne Gore.
Obaveza od najmanje šest miliona EUR duga Instituta „Simo Milošević“ prema Jugobanci Beograd iz 1991. godine pašće na teret državnog budžeta ako podgorički Privredni sud potvrdi pravosnažnu presudu Apelacionog suda Srbije.
Prema toj presudi, Institut bi trebalo da plati više od šest miliona EUR, a sa ukupnim kamatama i drugim troškovima moguće da iznos dostigne osam miliona EUR u korist bivše Jugobanke u stečaju, pišu Vijesti.
Vlada Crne Gore je 2008. godine zaključkom tu potencijalnu obavezu prihvatila na svoj teret.
Apelacioni sud Srbije je pravosnažnu presudu donio 12. septembra prošle godine, nakon pune 23 godine. Ta presuda je za priznavanje u crnogorsko pravosuđe stigla prije desetak dana Privrednom sudu, kojim rukovodi sudija Blažo Jovanić.
Direktorka Instituta, Gordana Rajović kazala je da nema straha od blokade računa Instituta, a ne prijeti im ni uvođenje stečaja jer se Vlada prije više od deceniju obavezala posebnim zaključkom da će preuzeti eventualni dug po tom osnovu.
Institut iz Igala je pred sudovima u Srbiji zastupao advokat kojeg su angažovali, a umješač u tom postupku bila je kancelarija Zaštitnice imovinsko pravnih interesa države Crne Gore, Dragane Đuranović.
Institut iz Igala je 1991. godine uzeo kredit od Jugobanke u iznosu od 3,95 miliona njemačkih maraka, u dinarskoj protivvrijednosti, za vraćanje rata za raniji kredit podignut za izgradnju druge faze te zdravstvene ustanove.
Njemačka danas obilježava 75. godišnjicu bombardiranja Dresdena u kojem je u nešto više od dva dana od savezničkih bombi poginulo 25 tisuća građana. Sjećanje na ovu tragediju još uvijek dijeli njemačku javnost.
Ekstremno desna Nacionaldemokratska stranka Njemačke (NPD) još je 2005. u parlamentu Saske izazvala skandal jer je savezničko bombardiranje Dresdena nazvala “bombaškim holokaustom”.
NPD je svjesno na istu razinu stavio bombardiranje neprijateljskog grada i sustavni genocid nad europskim Židovima i time izazvao velik skandal i izolaciju zastupnika NPD-a u saskom parlamentu. NPD je u međuvremenu utonuo u beznačajnost, ali danas je populistička desnica iz Alternative za Njemačku (AfD) preuzela ulogu ‘razbijača mitova’ vezanih uz tragediju Dresdena. “Ja polazim od toga da je u Dresdenu u savezničkim bombardiranjima poginulo 100.000 ljudi”, rekao je prije nekoliko dana predsjednik AfD-a Tino Chrupalla.
On svoju procjenu zasniva na svjedočanstvu svojih djeda i bake koji su mu govorili o “brdima trupala” na ulicama Dresdena 1945. Brojka od 100.000 je četiri puta veća od brojke o kojoj su se već odavno složili povjesničari. “Joseph Goebbels je stvarno obavio dobar posao”, govori povjesničar Rolf Dieter Müller iz Centra za vojnu povijest i sociologiju iz Potsdama u razgovoru za tjednik Der Spiegel.
Nacističke vlasti su kasnije ovu brojku uvećale na čak 200.000 iako postoje dokumenti koji pokazuju da su nedugo nakon bombardiranja i oni sami istragom došli do 20 do 25 tisuća žrtava. No te su im brojke očito bile premale za stvaranje mita o Dresdenu.
Müller objašnjava kako je broj od 100.000 žrtava u javnost plasirao Hitlerov ministar propagande Goebbels koji je u posljednjim danima rata tako htio podići borbeni moral posrnule Njemačke. Müller je bio na čelu povjerenstva koje je još jednom detaljno istražilo posljedice bombardiranja i broj žrtava u Dresdenu.
No zašto se do te mjere raspravlja o žrtvama bombardiranja Dresdena kada je, po ukupnim ali i relativnim brojkama, žrtava bilo mnogo više u zapadnim gradovima Njemačke poput Hamburga, Kölna ili Ruhrske oblasti koje su se na nišanu savezničkih bombardera našle mnogo prije nego Dresden koji se nalazi na krajnjem jugoistoku zemlje?
Činjenica je da je Dresden bombardiran pred sam kraj rata. No, činjenica je isto, kako tvrde povjesničari, da se taj kraj u februarau još nije mogao s točnošću predvidjeti. Argument revizionističkih krugova kako je bombardiranje Dresdena i vojno bilo potpuno besmisleno isto je tako pobijena. “Dresden je 1945. bio važno vojno čvorište. Ondje se nalazio velik broj vojnika koji su se povlačili pred Crvenom armijom i bojazan saveznika i Sovjeta bila je da će ti vojnici uskočiti u pomoć prilikom opsade Berlina”, kaže Müller.
I bivša gradonačelnica Dresdena Helma Orosz pokušava ukloniti mit o “nevinom gradu”. “U Dresdenu se proizvodilo oružje. Ovdje su bili zatočeni prisilni radnici. To su svi znali”, rekla je Orosz.
Preuveličavanje tragedije, kao da 25 hiljada mrtvih nije dovoljno, nastavljen je i u Istočnoj Njemačkoj jer je bombardiranje prosovjetskim vlastima poslužilo za gajenje mržnje prema Zapadu i “angloameričkom teroru”. “Nacisti su započeli mit, a komunisti DDR-a su ga nastavili njegovati”, kaže povjesničar Johannes Schütz za njemačku novinsku agenciju dpa.
Simbolično, pomirba između saveznika i Dresdena nastupila je 2005. kada je novcem iz cijelog svijeta, između ostalog i iz SAD-a i Velike Britanije, završena obnova u bombardiranju srušene katedrale. Od tada ona služi i kao simbol pomirenja. Ali očito ne za sve.
Dubrovački Hotel Kazbek prvi je hrvatski hotel koji se priključio globalnoj cage-free inicijativi izbacivši u potpunosti iz svog lanca nabave jaja koja potiču iz kaveznog uzgoja.
Objavom javne izjave na svojoj web stranici, Hotel Kazbek staje uz vodeća svjetska hotelijerska imena poput Hilton, Best Western, Marriott International i tako stavlja etičnu dimenziju poslovanja tvrtke uz bok onoj ekonomskoj.
“Ovim putem pozivamo hotele i sve tvrtke koje u svome lancu nabave koriste jaja da nam se jave za više informacija o tome kako uz dobru uslugu svojim gostima ponuditi i ono vrijednije – svijest kako je održivo i društveno odgovorno poslovanje jedino prihvatljivo poslovanje u 21. stoljeću”, priopćila je iz Udruge Pobjeda Zrinka Košta izvršna rukovoditeljica Ab ovo kampanje.
U društvenom, etičkom i ekološkom smislu, podizanje standarda zaštite životinja postaje sve prisutnija i vidljivija sastavnica društveno odgovornog poslovanja u 21. stoljeću. S ciljem da takav način poslovanja postane i dijelom društveno odgovornih praksi hrvatskih tvrtki, Udruga Pobjede, hrvatska udruga za zaštitu i promicanje prava životinja, priključila se svjetskoj koaliciji za ukidanje kaveza – Open Wing Alliance-u te aktivno radi na informiranju tvrtki i javnosti o ovome pitanju.
Ovakvo javno obvezivanje dio je društveno odgovornog poslovanja i mnoge su vodeće svjetske tvrtke poput Nestle, Danone, Unilever, McDonalds, Burger King, Tesco, Aldi, Metro C&C, Lidl, Barilla, Mars uvrstile cage-free izjavu u svoje odgovorne poslovne politike.
“Smatramo kako je odabir društveno prihvatljivijih praksi poslovanja i prema životinjama i prema očekivanjima klijenata koji ih podupiru itekako poželjna odrednica etičnoga poslovanja 21. stoljeća. Uz suradnju s tvrtkama ustrajno radimo i na najvećoj političkoj kampanji za životinje iskorištavane u industriji hrane – europskoj građanskoj inicijativi End The Cage Age ili Okončajmo doba kaveza čiji je krajnji cilj zabrana kaveznoga uzgoja životinja. Kombinacijom preuzimanja modela cage-free načina poslovanja i političkim lobiranjem u EU parlamentu do tog cilja sigurno ćemo doći”, zaključuje Košta iz Udruge Pobjeda.
Jasno kako je svaka ovakva inicijativa prilika za OPG-ove s kontinenta i male uzgajivače koji kroz klastere mogu doći do kupaca jer potreba za jajima koka iz slobodnog uzgoja očito će zahvaljujući ovakvim inicijativama biti sve veća. Dobar primjer je Agro-klaster Vukovarsko srijemske županije koji brendira jaja iz slobodnog uzgoja i nudi suradnju turističkom sektoru.
Povodom obilježavanja Svjetskog Dana očuvanja energije i Dana zaljubljenih, a u cilju podizanja svjesti svih sugrađana, Studentska organizacija Pomorskog fakulteta Kotor uputila je danas poziv da u petak 14. februara od 19.59 do 20 časova sačuvamo i stvorimo energiju.
“Pitate se kako? Slijedi rješenje! Ugasi svijetlo i upali svijeće. Isključi komjuter i upali romantiku. Isključi telefon i započni druženje. Ugasi TV i uključi se u razgovor. Odbaci loše misli i prihvati ljubav. Ugasi auto i prošetaj sa tebi dragom osobom. Sada je tvoj minut da stvoriš novu energiju! Uključi se i ti”, poručili su iz Studentske organizacije Pomorskog fakulteta Kotor.
Više od polovice malteških saobraćajnih policajaca, uključujući njihovog šefa, uhapšeno je zbog sumnje u lažiranje stotine prekovremenih sati, nakon anonimne dojave zviždača. Pritvoreno je 37 od ukupno 50 saobračajnih policajaca u toj zemlji zbog sumnje u prijavu stotine neodrađenih prekovremenih sati u razdoblju od najmanje tri godin.
Otočić u Sredozemnom moru godinama prati narušeni imidž zbog optužbi o raširenoj korupciji, nepotizmu i financijskim malverzacijama među političkom i poslovnom elitom.
Šef saobraćajne policije Walter Spiteri sumnjiči se da je tražio na korištenje motocikl iako je na raspolaganju već imao vozača i službeni automobil.
“Šef saobraćajne policije jučer je podnio ostavku koja je prihvaćena”, priopćila je u srijedu policija.
Nekoliko policajaca sumnjiči se za kupnju goriva za svoja privatna vozila.
Premijer Robert Abela rekao je da je dobro što policija provodi istrage u vlastitim redovima.
“To potvrđuje funkcionalnost policije. Ako istrage pokažu da te ljude treba dovesti pred sud ili poduzeti disciplinske mjere protiv njih, onda će se to i dogoditi”, rekao je Abela.
Oporbena Nacionalistička stranka kaže da policija nije izuzeta od “kulture korupcije i nekažnjivosti”, očite u brojnim područjima života.
Abela je prošli mjesec prisegnuo za premijera nakon što je njegov prethodnik podnio ostavku zbog miješanja u istragu ubojstva novinarke Daphne Caruane Galizije.
Istraga saobraćajne policije pokrenuta je nakon pisma zviždača policijskom povjereniku u kojem je detaljno navedeno kako službenici unovčuju dužnosti koje nikada nisu obavljali.
“Otpad je slika našeg odnosa prema životnoj sredini. Nadležni čiste i očiste, a nesavjesni građani ponovo bacaju smeće gdje stignu. Malo je onih koji ne znaju da se od Trojice godinama unazad pravi divlja deponija, a zaboravljamo da mi tu živimo, kao i da je sve veći broj turista koji nas posjećuju i više ne smijemo dozvoliti da ih ovakvi prizori dočekuju“ – poručeno je iz kabineta predsjednika Opštine Kotor.
Čišćenje lokacije na Trojici, uz magistralni put, je počelo 20. januara i trajalo je do 11. februara ove godine.
Teren je očišćen i nivelisan, a uklonjeno je preko 100 kubika kabastog otpada. Na isti je nasut i ravnomjerno raspoređen kompost iz proizvodnje d.o.o Komunalno Kotor u količini od 60m³. Postavljena je ograda zbog sprječavanja daljeg bacanja otpada na ovoj lokaciji.
„Kako bi se probudila svijest građana, postavljene su i table sa natpisima koji podsjećaju da tu nije mjesto za odlaganje otpada. Vidjećemo koliko dana ili možda sati će ovaj dio opštine biti u stanju u kakvom su ga ostavili nadležni“, poručeno je iz kabineta predsjednika Opštine Kotor.
Kiparski ministar poljoprivrede i ribarstva Costas Kadis je s ponosom obavijestio javnost da je kod Larnake potopljen još jedan stari brod, koji će služiti kao umjetni greben.
Elpida, dužine 63 metra, sada leži na 30 metara dubine, udaljena 2 km od hotela Palm Beach na Larnaki.
Ovo je već šesti stari brod koji Ciprani potapaju u svom akvatoriju, a Kadis otvoreno priznaje da se vlada odlučila za takvu politiku radi očuvanja okoliša i kreiranja skloništa za razna morska bića, ali i privlačenja još više turista ronilaca i znanstvenika, koji će proučavati postepeno naseljavanje umjetnih grebena.
