Svečano otvaranje tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti biće u subotu 15. februara 2020.  godine u 12 sati, abrumom ulicama Starog grada na čelu sa Kapom karnevala Lukom Knezovićem, kotorskom Gradskom muzikom i mažoretkama, čulo se danas na press konferenciji održanoj u multiumedijalnoj sali JU Kulturnog centra “Nikola Đurković” u Kotoru.

Na Trgu od oružja održaće se Njokada ala maka , dok će se za dobar štimung pobrinuti VIS Tetra.

Njokada će biti takmičarskog karaktera, a imamo prijavljnih 8 grupa i to: RESURSNI CENTAR ZA SLUH I GOVOR, CRVENI KRST, KARNEVALSKE GRUPE KARAMPANA I KOSMOPOLITANKE, DOM STARIH “GRABOVAC” RISAN, HOTEL “VARDAR”, KAVAČKA ALA MAKA I JOKINA KUŽINA iz HERCEG NOVOG.

Istog dana u 15 sati počinje Prčanjski karneval, a od 16 sati je Dječiji maskenbal koji će biti u Domu kulture na Prčanju.

U ponedjeljak 17. februara 2020.g, od 16 sati u Poslovnom centru “Vukšić” je Dječiji maskenbal, na kome će najmlađe zabavljati animatori.

U saradnji sa Muzičkom školom “Vida Matjan” i ove godine će se održati KONCERT POD MASKAMA u crkvi Svetog Duha u srijedu 19. februara u 19 sati.

Plesni studio “Alisa” imaće svoju noć u petak u 18 sati u Velikoj Sali kotorskog Kulturnog centra.

Veliki maskenbal planiran je za subotu 22.februar 2020.g u Poslovnom centru “Vukšić” od 21 sat uz Anasambl TOĆ i The grupu.

Fond nagrada je 3.200 eura i to:

U kategoriji pojedinačnih maski:

Za osvojeno treće mjesto – 100 eura , drugo – 200 eura i prvo mjesto – 300 eura.

U kategoriji grupnih maski:

Za osvojeno treće mjesto nagrada je 400 eura, za drugo 600 eura i prvo mjesto 800 eura.

Nagrada publike je takođe 800 eura.

Ulaznice za maskenbal biće u prodaji od ponedeljka 17. februara 2020.g na Kamenom kiosku. Cijena ulaznice je 20 eura, a po prvi put ulaznica uključuje njokadu i krempitu.

Zimske karnevalske fešte završavaju u nedelju 23. feburara 2020.g velikom karnevalskom povorkom, suđenjem i spaljivanjem karnevala i koncertom Jelene Rozge na Trgu od oružja.

O nagradama će na dan karnevala odlučiti žiri, nakon čega će dodijeltiti pehare za osvojeno prvo, drugo i treće mjesto, kao i prelazni pehar.

Organizator je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, suorganizator Turistička organizacija Kotor koja učestvuje sa 20 hiljada eura, a pokrovitelj Opština Kotor, koja Karneval finansira sa 10 hiljada eura. Partner je Javno komunalno preduzeće Kotor“, kazala je Vjera Rašković Perojević i pozvala domaće i furešte da zajedno uživamo u karnevalskim feštama.

U ime organizatora prisutnima se obratila Tatjana Miljenović, direktorica JU Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor, koja je govorila o pratećim programima u okviru Karnevalskih svečanost.

“U karnevalske fešte ušle su i dvije gastro-manifestacije. To su ŠKALJARSKA VEČERA – TRIPE, u petak 21. februara u 19 sati i čuvena PAŠTICADA, u subotu 22. februara u Domu slobode na Prčanju, takođe od 19 sati.

Željeli smo da se uključe Mjesne zajednice, tako da ove godine imamo i PRVI RISANSKI KARNEVAL. On će se održati u subotu 22. februara od 14 sati, naravno uz Kapa kotorskog karnevala, Gradsku muziku i maske, a za zabavu je zadužen VIS TETRA. Njega organizuje MZ Risan, naravno uz našu pomoć, a prijave za karneval traju do 10-og februara.

Kako je veliko interesovanje najmlađih za kotorske karnevalske fešte organizovali smo radionice o izradi karnevalske maske

Cilj radionica je edukacija mladih ljudi o karnevalskoj tradiciji, načinu osmišljavanja i izrade karnevalske maske, i što je najvažnije, druženje u karnevalskom duhu uz karnevalsku muziku i smijeh. Učesnici radionica, nakon što na radionicama kreiraju masku, nastupiće sa istom u karnevalskoj povorci u nedjelju, 23. februara 2020. godine. Radionice vode Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru i Suzana Milošević iz umjetničke radionice “Kadinela”.

Ove godine očekujemo još veću i bogatiju karnevalsku povorku samim tim što smo obezbjedili novčanu pomoć za izradu maski i to za grupne maske 300,00 eura, a za pojedinačne do 150,00 eura.

Naš redakcijski odbor uveliko radi na pripremi humorističko – satiričnog lista “Karampana”. To je “zrcalo naravi Bokeškijeh” u kome se reflektuju sve one loše, dobre, smiješne i tužne strane naše svakodnevice, prisjećamo se kotorskih oriđinala, ali ne vrijeđamo nikoga, jer je cilj Karampane da se zabavimo, nasmijemo, našalimo, jer kako bi mi rekli POD MASKOM LAKŠE SE ŽIVI. Kutija za tekstove nalazi se na Kamenom kiosku, ispred glavnih gradskih vrata, odnosno na Info pultu Turističke organizacije, tako ako želite da kažete nekome nešto, a ne smijete “u brk”, slobodno ubacite u kutiju za Karampanu”, kazala je Miljenović i zahvalila se sponzorima.

Hercegnovski zimski salon 2020. foto S.K.

1 od 6

“Hercegnovski zimski salon kroz likovnu umjetnost  podstiče našu sposobnost da saosjećamo, da prigrlimo empatiju kao poseban dar društvenih bića koji je  u današnjem svijetu samozaljubljenosti potisnut. U ovom nesigurnom vremenu umjetnost i ljepota  važni su saveznici ugrožene empatije. Izložbe poput ove zaista imaju moć da nas  probude i podstaknu na činjenje dobra, poručila je sinoć Dragana Stanišić iz kabineta predsjednika Opštine  Herceg Novi koja je otvorila ovogodišnji Salon koji je organizovan pod motom “Svijet bez empatije bio bi čudno i hladno mjesto”.

Na likovnoj smotri izlažu 23 umjetnika iz Crne Gore I Slovenije koja je ove godine gost Salona. “ Svi radovi koji su u postavci salona imaju zajednički imenitelj saosjećanje, ili u osjećanje, drugog ili sa drugim. Umjetničke poetike su različite, različite su i relacije. Ali iz njih može da se izdvoji nekoliko pod tema:  tema identiteta, usamljenosti,  kritike savremenog društva, naročito medijske ikonosfere, ekološki problem”, kazala je selektorka istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić .

Istoričarka umjetnosti Bojana Piškur koja je odabrala selekciju umjetnika koji  na Salonu predstavljaju Sloveniju objasnila je da je željela da prevaziće koncept nacionalnog i umjetnika iz Slovenije pa je uz tri umjetnice od kojih je jedna iz Hrvatske odabrala i umjetničku grupu „Škart“ koju čine stvaraoci iz Ljubljane i Beograda, ali svi oni daju osvrt na slovenačku stvarnost.

“U  svojim radovima oni se više-manje bave temama kao što su migracije, radnici-migranti u Sloveniji, uslovi rada, iskorištavanje i do izvjesne mjere istorija naše bivše države Jugoslavije.Svi odabrani umjetnici su jako angažovani u svakodnevnom životu neki od njih kao aktivisti, i sa tim temama  koje prikazuju na ovoj izložbi na neki način i političke teme pokazuju u galerijskom i muzejskom kontekstu”, objasnila je Piškur.

Ovogodišnji  HZS okupio je veliki broj pripadnika  svih generacija , sa različitim kulturološkim i idejnim stanovištem  i sa generacijskim stavovima, kazala je direktorica JU Muzej i galerija Slavica Božović.

Na Salonu su i ove godine dodjeljene tri nagrade, a u ime  tročlanog žirija obrazloženje o nagradama saopštila je predsjednica, istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković. U žiriju su radili i istoričari umjetnosti  Petar Ćuković i Bogdan Musović.

Prvonagrađeni rad „Kutije“ , mlade autorke Milice Janković fokusira se na mikrosvjetovima u kojima se projektuje intima umjetnice, a emituje atmosfera melanholije, usamljenosti, praznine, saopštila je  Zeković.

Drugu nagradu dobilaje Andreja Kulunčić koja je sarađivala sa radnicima  Ibrahimom Ćurićem, Saidom Mujićem i Osmanom Pezićem,  a oni bili angažovani  na rekonstrukciji Moderne Galerije u Ljubljani. Rezultat saradnje je nagrađeni projekat „Radnici bez granica“ koji ukazuje na status radnika iz Bosne u Sloveniji, a teme su uslovi rada, život u radničkim hostelima, slaba ishrana, razdvojenost od porodica i neugodno opominjanje na surovu stvarnost koju umjetnica suprotstavlja   fotografijama „idealnog doma“.

Skulpturom „Sjećanje“ Ivanka Vana Prelević je  zaslužila treću nagradu a prema ocjeni žirija suptilno je i na poetizovan način problematizovala odnos čovjeka i prirode uvodeći u priču ličnu dimenziju.

“Drago mi je da se moj rad izdvojio na ovogodišnjem salonu , kazala je Prelević i istkla , prema njenoj ocjeni izuzetni kvalitet ovogodišnjeg Salona. Ističe da je dobro što su u prisustvu kolega iz Slovenije mogli da se porede.

Iako je njen rad ličan, smatra da svi mogu u njemu da se prepoznaju.

Hercegnovski zimski salon u oba izložbena prostora Galerije „Josip Bepo Benković“biće otvoren za posjetioce do 14. marta.